Veliki broj proizvoda koje svakodnevno koristimo i bez kojih ne bismo mogli zamisliti ivot,

uglavnom sadre tetne, vjetaki stvorene hemikalije. Njih ima svuda, u odjei, igrakama,
automobilima, predmetima sa kojima svakodnevno dolazimo u kontakt, deterdentima,
kozmetikim proizvodima, itd.

Slika 1. Piktogrami opasnosti

tetne hemikalije su prisutne u bicidnim prizvdima (sredstva za unitavanje tetnih

ivih organizama kao to su gljivice, bakterije, alge, insekti), srdstvima z ztitu
bil, lijkvima i mdicinskim srdstvima k s krist u humn i vtrinrsk
mdicini, ali i u hrni u obliku prhrmbnih ditiva i rma, hrni z ivtinj, itd.
Hemikalije mogu biti u obliku industrijskih reaktanata, rastvaraa, katalizatora,
inhibitora, pogonskih materijala, ili su to gotovi proizvodi, nusproizvodi, kontaminenti
(zagaivai) ili supstance bez odreene upotrebne vrijednosti. Mogu biti vrste, tene
ili u obliku magle, aerosola, praine, isparenja (mikroestice) i pare ili gasova.
Toksinost je mjera sposobnosti supstance da izazove povredu unutar ili na povrini
tijela.

Osnovna podjela hemikalija jeste na osnovu podtk o njihovim svostvim:

1. fizik i hmisk svostv

2. toksikolok svostv (fkti n ivot i zdrvl ludi)
3. kotoksikolok svostv (fkti n ivotnu srdinu).

N snvu fizikih i hmiskih svstv hmikli s mgu klsifikvti u sld

kls psnsti:

ksplzivn,
ksiduu,
vm lk zpliv,
lk zpliv,
zpliv.

N snvu svstv k utiu n ivt i zdrvl ludi hmikli s mgu

klsifikvti u sld kls psnsti:

vm tksine,
tksine,
ttne,
krzivne (nagrizajue),
irittivne (nadraujue),
snzibilizci,
krcingne,
mutgne,
tksine p rprdukciu.

Dejstvo hemikalija na ivotnu sredinu je takoe kompleksno i pogubno jer one tetno
djeluju na vodene ekosisteme, zemljite, ozon, floru i faunu.

Osnovne definicije vezane za hemikalije:

Hmikli bil ki lmnt, hmisk dinjnj ili sm lmnt i/ili

dinjnj.

psn hmikli hmikli k s m klsifikvti u nmnj dnu d

kls psnsti:

Kncrgn hmikli hmikli k, k s udi, prgut ili

prdr krz ku, m d izzv rk ili pv mgunst njgvg
nstnk.
 utgn hmikli hmikli k, k s udi, prgut ili psrbu
krz ku, m d izzv nsldn gntsk prmn ili pv
mgunst njihvg nstnk.
Hmikli tksin p rprdukciu st hmikli k, k s udi,
prgut ili psrbu krz ku, m d izzv nnsldn ttn fkt
kd ptmstv i/ili slbi muk ili nsk rprduktivn funkci, dnsn
d slbi njihvu spsbnst ili d pv mgunst njihvg nstnk.
Hmikli k izziv snzibilizciu st hmikli k, k s udi
ili prdr krz ku, m d izzv rkciu prstlivsti, du
izlgnj t hmiklii m d izzv krktristin ttn fkt.
Vm tksin hmikli st hmikli k u vm mlim
kliinm, k s udi, prgut ili psrbu krz ku, izziv smrt,
kutn ili hrnin tnj zdrvl.
ksin hmikli hmikli k u mlim kliinm, k s udi,
prgut ili psrbu krz ku, izziv smrt, kutn ili hrnin tnj
zdrvl.
ttn hmikli hmikli k, k s udi, prgut ili psrbu
krz ku, izziv smrt, kutn ili hrnin tnj zdrvl.

Slika 2. Poreenje piktograma PLC i GHS sistema