FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I

BRODOGRADNJE
Katedra za elemente strojeva

REDUKTOR
Uputstvo za proračun

Split, travanj 2005.

 2

Ovaj predložak za konstrukcijske vježbe se sastoji od dijelova uputstava za

proračune:
Jelaska, D., Cilindrični zupčanici: Uputstvo za proračun, Fakultet
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2003.
Jelaska, D., Piršić, T., Vratilo: Uputstvo za proračun, Fakultet
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2004.
i interne skripte:
Piršić, T., Kotrljajući ležaji, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje, Split, 2005.

Na taj način prilagođen je potrebama studenata sveučilišnih studija brodogradnje

i industrijskog inženjerstva.

Srđan Podrug
 3

SADRŽAJ

1. DIMENZIONIRANJE ZUPČANIKA 4

1.1 IZBOR MATERIJALA ZUPČANIKA 4

1.2 IZBOR NAČINA OBRADE ZUPČANIKA 4
1.3 IZBOR KVALITETE OZUBLJENJA 4
1.4 IZBOR BROJA ZUBI 4
1.5 IZBOR OMJERA DIMENZIJA 6
1.6 KUT NAGIBA ZUBA NA DIOBENOM KRUGU 6
1.7 EKVIVALENTNI BROJEVI ZUBI 6
1.8 PRETHODNI IZBOR FAKTORA POMAKA PROFILA I ZAHVATNOG KUTA 6
1.9 DIMENZIONIRANJE ZUPČANIKA 9
1.10 OSTALE DIMENZIJE ZUPČANIKA 15

2. PRORAČUN I KONTROLA GEOMETRIJE OZUBLJENJA 17

2.1 STUPANJ PREKRIVANJA PROFILA 17

2.2 STUPANJ PREKRIVANJA U AKSIJALNOM PRESJEKU 17
2.3 DEBLJINA ZUBA NA KRUGU PREKO GLAVE 17

3. KONTROLA ČVRSTOĆE 18

3.1 ČVRSTOĆA BOKOVA 18

3.2 ČVRSTOĆA KORIJENA ZUBA 26

4. PRORAČUN VRATILA I ULEŽIŠTENJA 30

4.1 SILE U OZUBLJENJU ZUPČANOG PARA S KOSIM ZUBIMA 30

4.2 IZRAČUNAVANJE REAKCIJA NA LEŽAJNIM MJESTIMA 31
4.3 DIMENZIONIRANJE VRATILA 32
4.4 PRORAČUN LEŽAJA 36
4.5 KONTROLNI PRORAČUN DINAMIČKE SIGURNOSTI 42

5. LITERATURA 48
 4

1. DIMENZIONIRANJE ZUPČANIKA

1.1 Izbor materijala zupčanika

Izbor materijala za zupčanike ovisi o svojstvima koja zupčanik mora imati, a to
su: nosivost, obradivost, cijena, traženi kvalitet, te uvjeti pogona. Cijena ovisi o
tehnološkom postupku kojim se može dobiti zupčanik tražene kvalitete i
svojstava, a tehnološki postupak o materijalu. Pregled materijala za zupčanike
dat je u tablici I. Najčešći materijal zupčanika je čelik, koji ima najveću nosivost
po jedinici volumena. Poslije rezanja zubi, obavezna je toplinska obrada
(poboljšanje, cementiranje i kaljenje, nitriranje). Poželjno je da manji zupčanik,
koji je više opterećen, ima vlačnu čvrstoću bar za oko 150 N/mm2 veću od većeg
zupčanika. Za neserijsku proizvodnju i u manjim radionama s ograničenim
izborom materijala, često se oba zupčanika izrađuju iz istog materijala.

1.2 Izbor načina obrade zupčanika

Izbor mehaničke obrade zupčanika ovisi o području njihove primjene i
raspoloživim alatnim strojevima. Izbor toplinske obrade zupčanika zavisan je o
odabranom materijalu i postupcima obrade koje je proizvođač usvojio.

1.3 Izbor kvalitete ozubljenja

Kvaliteta tolerancije zupčanika bira se u ovisnosti o području primjene zupčanika,
obodne brzine i načina obrade prema HRN M.C1.031 (tablica II). Za mirniji rad
zupčanika i za male kružne zračnosti, potrebno je usvojiti finiju kvalitetu
ozubljenja.

1.4 Izbor broja zubi

Bira se broj zubi manjeg (pogonskog) zupčanika prema tablici III. u ovisnosti o
prijenosnom omjeru, materijalu i vrsti toplinske obrade, te o brzini vrtnje.
Da bi se odredio broj zubi gonjenog zupčanika z2, potrebno je broj zubi
pogonskog zupčanika z1 pomnožiti sa zadanim prijenosnim omjerom
n1
i =
n2
Ovako dobivenu vrijednost
z2 = i ⋅ z1
 5

Tablica I Trajne dinamičke čvrstoće korijena zuba na savijanje

i boka zuba na kontaktna naprezanja
Trajna dinamička čvrstoća
Oznaka Toplinska Tvrdoća korijena zuba boka zuba
Materijal
po HRN obrada boka zuba σFlim σHlim
N/mm2 N/mm2
SL 20 180 HB 40 300
Sivi lijev SL 25 - 220 HB 55 360
SL 35 240 HB 70 380
NL 40 - 180 HB 185 370
Nodularni NL 60 - 250 HB 245 490
lijev NL 80 - 290 HB 300 580
NL 100 poboljšano 350 HB 350 700
Crni temper CTe L 35 - 150 HB 160 320
lijev CTe L 65 - 220 HB 230 460
Čelični ČL 0545 - 160 HB 140 320
lijev ČL 0645 - 180 HB 160 380
Č 0462 - 130 HB 140 290
Konstrukcijski Č 0545 - 160 HB 160 370
čelici Č 0645 - 190 HB 175 430
Č 0745 - 208 HB 205 460
Č 1331 poboljšano 140 HV10 170 440
Č 1531 normalno 190 HV10 200 530
Čelici za Č 1731 poboljšano 210 HV10 220 530
poboljšanje Č 4130 poboljšano 260 HV10 250 580
Č 4131 poboljšano 260 HV10 250 580
Č 4731 poboljšano 280 HV10 260 530
Č 5431 poboljšano 310 HV10 300 630
Čelici za površina
poboljšanje, Č 1531 zakaljena 560 HV10 270 1030
plameno ili Č 4131 uključivo 610 HV10 300 1100
indukciono Č 4732 korijen 650 HV10 360 1070
kaljeni zuba
Č 1531 nitrirano 400 HV10 300 1000
Čelici za u kupki
poboljšavanje, Č 4732 nitrirano 500 HV10 380 1100
nitrirani u kupki
Č 4732 nitrirano 550 HV10 380 1070
u plinu
Č 1220 720 HV10 400 1400
Č 4320 720 HV10 430 1470
Čelici za Č 4321 cementira- 720 HV10 440 1500
cementiranje Č 4721 no i kaljeno 720 HV10 380 1500
Č 5420 720 HV10 460 1490
Č 4520 740 HV10 500 1510
Sintermetal: Fe + 1,5% Cu - 80…
250 400
+ 0,4% C 100 HV10
Duroplast grubi - - 50 110
Polyamid 6.6 - - - 40 70
 6

mora se zaokružiti na cijeli broj. Nije dobro da z2 bude višekratnik od z1, da bi se

smanjila učestalost zahvata istih zubi. Poželjno je čak da brojevi zubi oba
zupčanika ne budu parni brojevi. Da bi se ovo postiglo, može se z2 zaokružiti na
proizvoljni cijeli broj, ali tako da stvarni prijenosni odnos
z2
i =
z1
po mogućnosti ne odstupa od zadanog više od 2,5 %.

1.5 Izbor omjera dimenzija

Najčešće se bira omjer aktivne širine zupčanika b i diobenog promjera manjeg
zupčanika d1, ili omjer širine zupčanika i modula, kao faktor širine zuba φ=b/mn.
Ovi omjeri ovisni su o načinu uležištenja osovine zupčanika i kvalitete ozubljenja,
a mogu se odabrati prema tablici IV.

1.6 Kut nagiba zuba na diobenom krugu

Kut nagiba zuba na diobenom krugu β može se odrediti iz uvjeta da aksijalni
stupanj prekrivanja εβ bude cijeli broj. Time se dobije konstantno opterećenje
zuba za vrijeme trajanja zahvata. Iz uvjeta
b ⋅ sin β
εβ = =N
π ⋅ mn
dobije se
N ⋅ π ⋅ mn
β = arcsin
b
Uzima se obično N = 1, 2 ili 3.

1.7 Ekvivalentni brojevi zubi

z1,2
zn1,2 ≅
cos3 β

1.8 Prethodni izbor faktora pomaka profila i zahvatnog kuta

Suma faktora pomaka profila Σx = x1 + x2 bira se iz dijagrama na slici 1. u
ovisnosti o sumi zubi para zupčanika, te o prosudbi konstruktera. Ovako
odabranu sumu uputno je raspodijeliti na x1 i x2 prema postupku kojeg propisuje
DIN. Ovaj postupak baziran je na tome da je u (zn, x) dijagramu (sl. 1) potrebno
odabrati točke (zn1, x1) i (zn2, x2), tako da leže na istoj liniji parova, koje su inače
određene na kompromisu zahtjeva za većom nosivošću i za mirnijim radom.
 7

Tablica II Izbor kvalitete ozubljenja

Kvaliteta 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
etalon
zupčanici
mjerni instrumenti,
diobeni aparati
Primjena precizni prijenosnici
i mjenjači brzina
automobili
kamioni
opće strojarstvo
poljoprivredni i drugi grubi strojevi
preko 20 m/s
Obodna 20 - 6 m/s
brzina 6 - 3 m/s
3 m/s i manje
brušenje
Način brijanje prije term. obr.
obrade prec. rezanje
sred. fino rez.
prosječno rezanje

Tablica III Orijentacijske vrijednosti za izbor broja zubi manjeg zupčanika

I 1 2 4 8
poboljšano ili kaljeno do 230 HB 32…60 29…55 25…50 22…45
iznad 300 HB 30…50 27…45 23…40 20…35
sivi lijev 26…45 23…40 21…35 18…30
nitrirano 24…40 21…35 19…31 16…26
rotacijsko kaljenje korijena 21…32 19…29 16…25 14…22
Napomena: Manje vrijednosti birati za n1 < 1000 min-1, a veće vrijednosti za n1 > 3000 min-1

Tablica IV Orijentacijske vrijednosti za b/d1 i b/mn

Vrijednosti (b/d1)

za površinski kaljene zupčanike (b/d1) = (0,1…0,3…0,5) + i/20

za poboljšane, nekaljene zupčanike (b/d1) = (0,2…0,5…0,8) + i/10
za konzolno uležištenje osovine malog zupčanika (b/d1) ≤ 0,7
za obostrano uležištenje osovine manjeg zupčanika (b/d1) ≥ 1,2

Vrijednosti faktora širine Φ = b/mn

zubi lijevani, neobrađeni Φ = 6… 10

zubi obrađeni, konzolno uležištenje osovine manjeg
zupčanika Φ = 10… 15
zubi dobro obrađeni, uležištenje u kućištu reduktora Φ = 15… 25
zubi vrlo dobro obrađeni, dobro uležištenje i pod-
mazivanje u kućištu reduktora n1 ≤ 3000 min-1 Φ = 25… 45
isto kao gore pri n1 ≥ 3000 min-1 Φ = 45 .. 100
zubi kaljeni i brušeni Φ = 5… 15
 8

1.0

mm
R17 R16
mm

0 .4
0.9

mm
0 .2
1.1
Sk
0.8
Sk

povecanje stupnja profilnog sprezanja

R15
0.7
0.6
0.5 05 ozubljenje R14

povecanje nosivosti
0.4
0.3
0.2 R13
x

0.1
0
R12
granic

-0.1
teoret ticna
prak odmazivanja

-0.2
ap

ska

-0.3
R1

R6

R11
R2

R10
R4

R7

-0.4 R8
R5

R9
-0.5
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150
broj zubi z ( odnosno z n )

Sl. 1 - Smjernice za izbor faktora pomaka profila

 9

Postupak raspodjele je sljedeći:

Odredi se točka A [(zn1 + zn 2 ) / 2;( x1 + x2 ) / 2] i kroz nju se interpolira linija parova
između dvije susjedne linije parova. Ordinate interpolirane linije parova kojoj su
apscise z1n i z2n, predstavljaju tražene faktore pomaka profila x1 i x2. Zbog
nepreciznosti očitanja, najbolje je očitati vrijednost faktora pomaka profila za
samo jedan zupčanik, primjerice x2, pa je onda x1 = Σx - x2.
Sada se računa zahvatni kut iz vrijednosti njegove evolventne funkcije
x1 + x2
inv αw = inv αt + 2 tan αn
z1 + z2
pri čemu je
tan αn
αt = arctan
cos β
inv αt = tan αt − αt

1.9 Dimenzioniranje zupčanika

U fazi dimenzioniranja, uvjet jednake nosivosti boka i korijena zuba glasi:
σH2 lim i + 1 ZM2 ⋅ ZH2
= ⋅
σF lim z2 YFa ⋅ Yβ

Ovdje je:
σH lim - dinamička čvrstoća bokova (na kontaktni pritisak), tablica I.
σF lim - dinamička čvrstoća korijena (na savijanje), tablica I.
ZM - faktor materijala, tablica VI.
ZH - faktor oblika za bok zuba (za kontaktna naprezanja), dijagram na sl. 2.
YFa - faktor oblika zuba, slika 3.
Yβ - faktor nagiba zuba
βo
Yβ = 1 − εβ ≥ Yβ min = 1 − 0,25 ⋅ εβ
120
 10

Sl. 2 - Faktor oblika za bok zuba

 11

α
ραο/
αο/

Sl. 3 - Faktor oblika zuba YFa za vanjsko ozubljenje

Prema tome, ukoliko je σ2Hlim / σFlim < Q, mjerodavna za dimenzioniranje je

kontaktna čvrstoća boka zuba, a ukoliko je σ2Hlim / σFlim > Q, mjerodavna za
dimenzioniranje je čvrstoća korijena zuba.
Na osnovi uvjeta čvrstoće definira se samo jedna dimenzija zupčanog para
(najčešće osni razmak a, diobeni promjer manjeg zupčanika d1 ili modul mn), a
ostale slijede iz prethodno usvojenih omjera dimenzija i proračuna geometrije
ozubljenja.
Ako je za dimenzioniranje mjerodavna čvrstoća boka, određuje se osni razmak
i +1 2 ⋅ T1 i +1
a≥ ⋅ K A ⋅ KV ⋅ ZM2 ⋅ ZH2 ,
2 ( b / d1 ) ⋅ σH dop i
3 2

ili diobeni promjer manjeg zupčanika

2 ⋅ T1 i +1
d1 ≥ 3 ⋅ K A ⋅ KV ⋅ ZM2 ⋅ ZH2 ,
(b / d1) ⋅ σH dop i
2

ili modul

2 ⋅ T1 ⋅ cos3 β i + 1
mn ≥ 3 ⋅ K A ⋅ KV ⋅ ZM2 ⋅ ZH2
(b / d1) ⋅ z13 ⋅ σH2 dop i
 12

koji se treba zaokružiti na veću standardnu vrijednost.

Pri tome je:
d1/b - omjer dimenzija (tablica IV)
σHdop - dopušteno kontaktno naprezanje
σH lim
σH dop = ⋅ ZN
SH min
SHmin - minimalni stupanj sigurnosti, SHmin ≈ 1,3
ZN - faktor trajnosti (sl. 4). Za neograničenu trajnost ZN = 1.

Sl. 4 - Faktor trajnosti ZN

KA - faktor udara, tablica V.

Kv - dinamički faktor, ovisan o kvaliteti ozubljenja, te obodnoj brzini i vibracijama
zupčanika. U fazi dimenzioniranja može se uzeti Kv = 1,1.
ZM - faktor materijala, tablica VI.
ZH - faktor oblika za bok zuba (sl. 2).
Ako je za dimenzioniranje mjerodavna čvrstoća korijena, određuje se osni
razmak, diobeni promjer ili modul prema jednoj od slijedećih formula:

i + 1 T1 ⋅ z1 ⋅ YFa ⋅ Yβ ⋅ K A ⋅ KV
a≥ 3 2
2 ( b / d1 ) ⋅ σF dop ⋅ cos β
 13

T1 ⋅ z1 ⋅ YFa ⋅ Yβ ⋅ K A ⋅ KV
d1 ≥ 3 2
( b / d1 ) ⋅ σF dop cos β
T1 ⋅ YFa ⋅ Yβ ⋅ cos2 β
mn ≥ 3 2 ⋅ K A ⋅ KV
( b / d1 ) ⋅ z12 ⋅ σF dop
Tablica V Faktor udara KA
Opterećenja od Opterećenja od gonjenog stroja
pogonskog stroja jednolična umjereno srednje jako
udarna udarna udarna
jednolična 1,00 1,25 1,50 1,75
(elektromotor, turbina)
umjereno udarna
(turbine, hidromotori, 1,10 1,35 1,60 1,85
elektromotori)
srednje udarna
(višecilindrični motori s 1,25 1,50 1,75 2,00
unutrašnjim izgaranjem)
jako udarna
(jednocilindrični motori s 1,50 1,75 2,00 2,25 i više
unutrašnjim izgaranjem)
Pri tome je:
YFa - faktor oblika zuba za opterećenje na vrhu zuba, prema dijagramu na sl. 3.
Yβ - faktor nagiba zuba
β
Yβ = 1 − εβ ≥ Yβ min = 1 − 0,25 ⋅ εβ
120o
σF dop - dopušteno naprezanje u korijenu zuba. Pri dimenzioniranju može se uzeti
σF lim
σF dop ≅ ⋅ YN ⋅ YδK
SF min
Ovdje je σF lim trajna dinamička čvrstoća zuba na savijanje, tablica I, SFmin ≈1,7 je
minimalni stupanj sigurnosti, YN faktor trajnosti (sl. 5), a YδK faktor prelazne
krivulje (sl. 6).
Preporuča se izračunati modul prema mjerodavnoj formuli, pa ga zaokružiti na
veću standardnu vrijednost (tablica VII.). Tada se može izračunati osni razmak
mn z1 + z2 cos αt
a= ,
cos β 2 cos αw
 14

3.0
konstrukcijski celici, celici za poboljsavanje
nodularni lijev, temper lijev (perlitni)
2.5
celici za poboljsavanje i
nitriranje (plinsko), sivi lijev
celici za
2.0 cementiranje
N

celici za poboljsavanje
Faktor trajnosti, Y

1.8 nitrirani u solnoj kupci

1.6

1.4

1.2

1.0 4 5 6 7
2 3
10 10 10 10 10 10
broj promjena opterecenja N

Sl. 5 - Faktor trajnosti YN za naprezanja u korijenu

δΚ

Sl. 6 - Korekcijski faktor za koncentraciju naprezanja

 15

pa ga zaokružiti na bližu standardnu vrijednost (tablica VIII) ili bar na parni broj
milimetara.
Sada se može izračunati stvarna vrijednost zahvatnog kuta
 z +z 
αw = arc cos  mt 1 2 cos αt 
 2a 
i konačna vrijednost sume faktora pomaka profila
z1 + z2
∑x = x 1 + x2 =
2 tan αn
(inv αw − inv αt ) ,

koja se raspodijeli na x1 i x2 prema prije opisanom postupku.

1.10 Ostale dimenzije zupčanika

- Promjeri diobenih krugova:
mn
d1,2 = mt ⋅ z1,2 = ⋅ z1,2
cos β
Tablica VI Vrijednosti faktora materijala ZM
Pogonski zupčanik Gonjeni zupčanik Faktor
Materijal Modul Materijal Modul materijala ZM
Naziv Oznaka elastičnosti Naziv Oznaka elastičnosti N/mm2
2 2
N/mm N/mm
čelik Č 206000 189,84

čelični ČL 0645 202000 189,90

lijev ČL 0545 201000 188,70

nodularni NL 50 173000 181,40

(sferni) lijev NL 42 172000 181,10

kositrena
čelik Č 206000 bronca PcuSn 14 103000 155,00
lijevana

kositrena CuSn 8 113000 159,80

bronca
SL 25 126000 165,40
sivi lijev SL 20 118000 162,00
(lamelarni)

čelični lijev ČL 0545 201000 187,80

202000
čelični ČL. nodularni lijev NL 50 173000 180,50
lijev 0645
sivi lijev SL 20 118000 161,40
173000 nodularni lijev NL 50 173000 180,50
nodularni NL
1
lijev 50 sivi lijev SL 20 118000 161,40

sivi SL 25 126000 sivi SL 20 118000 146,00

lijev SL 20 118000 lijev 143,70
1 1
čelik Č 206000 duroplast - 7850 56,4
1
srednje vrijednosti
 16

Tablica VII Standardni moduli u mm prema HRN M.C1.015

I II III I II III I II III
1 3,5 12
1,125 4 3,75 14
1,25 4,5 16
1,375 5 18
1,5 5,5 20
1,75 6 6,5 22
2 7 25
2,25 8 28
2,5 9 32
2,75 10 36
3 3,25 11 40

- Promjeri temeljnih (evolventnih) krugova:

db1,2 = d1,2 cos αt

- Promjeri na korijenu zuba:

df 1,2 = mt ⋅ z1,2 − 2 ⋅ (1 + c ∗ − x1,2 ) ⋅ mn

gdje je c* - koeficijent radijalne zračnosti 0,1, …, 0,3 (prema ISO R253 je c*=0,25)
Tablica VIII Standardni osni razmaci za reduktore
Red Osni razmak
1 63 100 160
2 50 63 80 100 125 160
3 50 56 63 71 80 90 100 112 125 140 160 180
1 250 400 630
2 200 250 315 400 500 630
3 200 224 250 280 315 355 400 450 500 560 630
1 1000 1600
2 800 1000 1250 1600 2000
3 710 800 900 1000 1120 1250 1400 1600 1800 2000
Napomena: Ako konstruktivni uvjeti dozvoljavaju, potrebno se najprije koristiti redom 1,
zatim redom 2, a na kraju tek redom 3.

- Promjeri krugova preko glave:

da1,2 = 2 ⋅ a − df 2,1 − 2 ⋅ c ∗ ⋅ mn

Na ovaj način izračunati promjeri preko glave i korijena ostvaruju unaprijed

odabranu radijalnu zračnost c=c*mn, dok je visina zuba nestandardna tj.
h≠2mn+c, pa njezinu stvarnu vrijednost h=(da1,2-df1,2)/2 treba kontrolirati, da ne bi
previše odstupala od standardne. U slučaju da želimo imati standardnu visinu
zuba, računaju se promjeri preko glava tako da promjere preko korijena uvećamo
za dvije standardne visine zuba. U tom slučaju, je potrebno kontrolirati vrijednost
 17

radijalne zračnosti c = a-(da1,2+df2,1)/2, koja ne bi smjela odstupati od uobičajenih

vrijednosti c = (0,1…0,3)mn.
- Širina zupčanika:
b = Φ mn = (b / d1 ) ⋅ d1
Širina pogonskog zupčanika, zbog potrebe aksijalnog pomicanja zupčanika pri
montaži, uzima se 2 - 10 mm većom od računski potrebne.

2. PRORAČUN I KONTROLA GEOMETRIJE OZUBLJENJA

2.1 Stupanj prekrivanja profila
z1 ( tan αa1 − tan αw ) z2 ( tan αa 2 − tan αw )
εα = + = ε1 + ε 2
2π 2π
- Kutevi pritiska na krugu preko glava:
db1,2
αa1,2 = arccos
da1,2
Treba biti
εα ≥ ε α min = 1,2 .
2.2 Stupanj prekrivanja u aksijalnom presjeku
b ⋅ sin β
εβ =
π ⋅ mn
2.3 Debljina zuba na krugu preko glave
 π 2 x tan αn 
sa1,2 = da1,2  + 1,2 + inv αt − inv αa1,2 
 2z z1,2 
 1,2 
Treba biti
sa1,2 ≥ 0,4mn

Potrebno je još kontrolirati razne vrste interferencija između bokova zubi

spregnutih zupčanika, moguća podrezivanja podrezivanja glava prilikom izrade,
te radijalnu interferenciju i radijalno podrezivanje kod zupčanika s unutrašnjim
ozubljenjem. Pri tome, treba voditi računa da odgovarajuće formule ovise o
načinu izrade zupčanika. Zbog ograničenog opsega ove skripte, ovdje nije
prikazan način sprovedbe ovih kontrola.
 18

3. KONTROLA ČVRSTOĆE
3.1 Čvrstoća bokova

Uvjet čvrstoće bokova na kontaktno naprezanje je

Ft i + 1
σH = ZM ⋅ ZH ⋅ Zε ⋅ ZB,D ⋅ ⋅ K A ⋅ KV ⋅ K Hα ⋅ K Hβ ≤ σHdop1,2
b ⋅ d1 i
pri čemu je dopušteno kontaktno naprezanje
σH lim1,2
σHdop1,2 = ⋅ ZN ⋅ ZL ⋅ ZR ⋅ ZV ⋅ Z X ⋅ ZW
SH min
Pri tome je:

ZM - faktor materijala, tablica VI. Za oba zupčanika iz čelika je ZM=190 N/mm 2 .

ZH - faktor oblika za bok zuba
1 2 ⋅ cos βb
ZH = ,
cos αt tan αw
gdje je kut nagiba zuba na temeljnom krugu
βb = arctan ( cos αt ⋅ tan β ) ,

Ovaj faktor može se odrediti i prema dijagramu na sl. 2.

Zε - faktor prekrivanja, prema dijagramu na sl. 7. Analitički se računa za
cilindrične zupčanike s ravnim zubima
Zε = ( 4 − εα ) / 3 ,
a za cilindrične zupčanike s kosim zubima je za εβ ≥ 1
Zε = cos βb / εα ,
a za εβ < 1 je
 4 − εα ε 
Zε =  (1 − εβ ) + β  cos βb
εα 
 3
ZB,D - faktor povećanja kontaktnog naprezanja u unutrašnjoj točki B jednostrukog
zahvata pogonskog zupčanika (ZB), tj. u unutrašnjoj točki D jednostrukog zahvata
gonjenog zupčanika (ZD). Primjenjuju se samo za z1n ≤ 20 (tj. z1n ≤ 30 za
unutrašnje ozubljenje).
tan αw
ZB =
B
B = ( tan αa1 − 2π / z1 ) ( tan αa 2 − ( ε α − 1) 2π / z1 )
 19

Sl. 7 - Faktor prekrivanja Zε

 20

tan αw
ZD =
D
D = ( tan αa 2 − 2π / z2 ) ( tan αa1 − ( ε α − 1) 2π / z2 )

Uzima se: ZB,D= max(ZB, ZD)

KV - unutrašnji dinamički faktor. Računa se prema formuli
KV = 1 + fF⋅kv
gdje je fF korekcijski faktor, a kv faktor vibracija za linijsko opterećenje KAFt / b =
350 N/mm2. Za εβ ≥ 1 fF se određuje prema tablici IX, a kv prema sl. 8. Za ravno
ozubljenje fF se određuje prema tablici X, a kv prema sl. 9.

Za εβ < 1,0 KV se računa prema

KV = KV α − εβ ( KV α − KVβ ) ,

gdje je KVα unutrašnji dinamički faktor za ozubljenje s ravnim, a KVβ za ozubljenje

s kosim zubima i εβ ≥ 1.
Za vz1/100 > 3 m/s preporuča se dinamički faktor izračunati preciznije, primjerice
prema DIN 3990 (B postupak).
KHα - faktor raspodjele opterećenja za bok zuba, prema nomogramu na sl. 10.
KHβ - faktor raspodjele opterećenja uzduž boka zuba. Za zupčanike koji nisu
površinski otvrdnuti je
K Hβ = C1 + C2b ⋅ 10−3 + 0,18 ( b / d1 ) ≥ 1,2
2

Kvaliteta 5 6 7 8
ozubljenja
C1 1,14 1,15 1,17 1,23
C2 0,23 0,30 0,47 0,61

dok je za površinski otvrdnute zupčanike

K Hβ = C3 + C4b ⋅ 10−3 + 0,26 ( b / d1 ) ≤ 1,34
2

Kvaliteta 5 6 7 8
ozubljenja
C3 1,03 1,03 1,11 1,15
C4 0,20 0,33 0,48 0,58
 21

Kvaliteta ozubljenja prema DIN 3962 (ISO 1328)

Kosi zubi

Područje
rezonancije
kv

z1 ⋅ v i2
100 1 + i 2
Sl. 8- Faktor vibracija kv za εβ ≥ 1

Tablica IX Korekcijski faktor fF za εβ ≥ 1

Kvaliteta KA Ft / b u N/mm
ozubljenja ≤ 100 200 350 500 800 1200 1500 2000
3 1,96 1,29 1,0 0,88 0,78 0,73 0,70 0,68
4 2,21 1,36 1,0 0,85 0,73 0,66 0,62 0,60
5 2,56 1,47 1,0 0,81 0,65 0,56 0,52 0,48
6 2,82 1,55 1,0 0,78 0,59 0,48 0,44 0,39
7 3,03 1,61 1,0 0,76 0,54 0,42 0,37 0,33
8 3,19 1,66 1,0 0,74 0,51 0,38 0,33 ‘0,28
9 3,27 1,68 1,0 0,73 0,49 0,36 0,30 0,25
10 3,35 1,70 1,0 0,72 0,47 0,33 0,28 0,22
11 3,39 1,72 1,0 0,71 0,46 0,32 0,27 0,21
12 3,43 1,73 1,0 0,71 0,45 0,31 0,25 0,20
 22

Kvaliteta ozubljenja prema DIN 3962 (ISO 1328)

Ravni zubi

Područje
rezonancije
kv

z1 ⋅ v i2
100 1 + i 2
Sl. 9- Faktor vibracija kv za ozubljenje s ravnim zubima

Tablica X Korekcijski faktor fF za ozubljenje s ravnim zubima

Kvaliteta KA Ft / b u N/mm
ozubljenja ≤ 100 200 350 500 800 1200 1500 2000
3 1,61 1,18 1,0 0,93 0,86 0,83 0,81 0,80
4 1,81 1,24 1,0 0,90 0,82 0,77 0,75 0,73
5 2,15 1,34 1,0 0,86 0,74 0,67 0,65 0,62
6 2,45 1,43 1,0 0,83 0,67 0,59 0,55 0,51
7 2,73 1,52 1,0 0,79 0,61 0,51 0,47 0,43
8 2,95 1,59 1,0 0,77 0,56 0,45 0,40 0,35
9 3,09 1,63 1,0 0,75 0,53 0,41 0,36 0,31
10 3,22 1,67 1,0 0,73 0,50 0,37 0,32 0,27
11 3,30 1,69 1,0 0,72 0,48 0,35 0,30 0,24
12 3,37 1,71 1,0 0,72 0,47 0,33 0,27 0,22
 23

εα ε

α α

Sl.10 - Faktori raspodjele opterećenja KFα i KFβ

 30

σH lim - trajna dinamička čvrstoća zuba na kontaktna naprezanja, tablica I.

SHmin - minimalni stupanj sigurnosti prema površinskom zamoru tj. prema pittingu
(rupičenju). Najčešće se uzima SHmin = 1,3.
ZN - faktor trajnosti, prema sl. 4, ili analitički
ZN = mH NH ,gr / N

pri čemu je vrijednost konstanti NH,gr = 5·107 za konstrukcijski čelik; mH = 10 …

13, a N je trajnost u ciklusima, čiji je broj najčešće jednak frekvenciji vrtnje
zupčanika tj. vratila. Za neograničenu trajnost je ZN = 1.
ZL - faktor utjecaja maziva, sl. 11.
ZR - faktor hrapavosti. Određuje se iz sl. 10. prema srednjoj visini neravnina RZ,
koja je približno RZ ≅ 6 Ra, gdje je srednje odstupanje profila:
Ra1 + Ra 2
Ra = .
2
Ra1 i Ra2 određuju se prema tablici XI na osnovi kvalitete površinske obrade.
Tablica XI Srednja aritmetička odstupanja profila
STANDARDNI MODUL mn u mm
KVALITETA
1...2 2...4 4...6 6...8 8...10 10...16 16...20
ZUPČANIKA
SREDNJE ODSTUPANJE PROFILA Ra , u µm
5 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 1,6
6 0,8 0,8 0,8 1,6 1,6 1,6 1,6
7 0,8 1,6 1,6 1,6 1,6 1,6 3,2
8 0,8 1,6 1,6 1,6 3,2 3,2 3,2

Zv - faktor brzine, sl. 13.

Umnožak ZL ZR Zv se može i procijeniti:
ZL ZR Zv = 0,85 za odvalno rezane zupčanike
ZL ZR Zv = 1 za grecane ili brušene zube
ZX – faktor utjecaja dimenzija na čvrstoću bokova. Može se uzeti
ZX =1 za mn ≤ 10 mm; ZX = 0,9 za mn ≥ 30 mm
Između ovih dviju vrijednosti treba linearno interpolirati!
Zw - faktor očvršćavanja bokova. Za maksimalnu hrapavost manju od 7 µm može
se odrediti prema:
Zw = 1,2 za HHB ≤ 130
HHB − 130
Zw = 1,2 − za 130 < HHB < 470
1700
Zw = 1,0 za HHB ≥ 470
 25

gdje je HHB - Brinellova tvrdoća u N/mm2 mekšeg (u pravilu gonjenog) zupčanika.

Ovaj faktor računa se samo za zupčanik izrađen iz mekšeg materijala. Za srednju
visinu neravnina RZ > 7 µm treba uzeti Zw = 1.

Sl. 11 - Faktor maziva

µ
Sl. 12 - Faktor hrapavosti ZR
 26

Sl. 13 - Faktor obodne brzine ZV

3.2 Čvrstoća korijena zuba

Provjeravaju se uvjeti čvrstoće u korijenu zuba pogonskog

Ft
σF 1 = ⋅ YFa1 ⋅ Yε ⋅ Yβ ⋅ K Fα ⋅ K Fβ ⋅ K A ⋅ Kv ≤ σF 1dop
b ⋅ mn
i gonjenog zupčanika
YFa 2
σF 2 = σF 1 ≤ σF 2dop
YFa1
Dopuštena naprezanja se računaju prema slijedećim formulama:
σF lim1
σF 1dop = ⋅ YN1 ⋅ Yδ1 ⋅ YR1 ⋅ YX 1
SF min
σF lim 2
σF 2dop = ⋅ YN 2 ⋅ Yδ 2 ⋅ YR 2 ⋅ YX 2
SF min
 27

U navedenim izrazima je
Ft - obodna sila na diobenom krugu Ft = 2T1/d1
YFa1,2 - faktori oblika zuba pogonskog (1) i gonjenog (2) zupčanika za opterećenje
na vrhu zuba, prema dijagramu na slici 3.
Yε - faktor prekrivanja
Yε = 0,25 + 0,75/εn
εn = εα / cos2 β
Yβ - faktor kuta nagiba zuba,
βo
Yβ = 1 − εβ ≥ Yβ min = 1 − 0,25 ⋅ εβ
120o
KFα - faktor raspodjele opterećenja na pojedine zube u zahvatu. Određuje se iz
nomograma na sl. 10. Prethodno je potrebno izračunati Ft/b.
KFβ - faktor raspodjele opterećenja uzduž boka zuba

(b / h )
2

K Fβ = ( K Hβ ) ; e =
e
,
1+ b / h + (b / h )
2

gdje je h = (da - df) / 2 - visina zuba.

YN - faktor trajnosti
YN = mF NF ,gr / N

gdje je NF,gr = 3⋅106; mF = 6 … 9 za većinu čelika, mF = 17 za nitrirane čelike; N je

predviđeni vijek trajanja zupčanika izražen u broju ciklusa. Faktor YN može se
odrediti i prema sl. 5. Za neograničenu trajnost je YN = 1.
Yδ 1,2 - korektivni faktor za koncentraciju naprezanja
Yδ1,2 = YδK 1,2 ⋅ Yiz

YδK 1,2 - faktor prijelazne krivulje - prema dijagramu na sl. 6.

Yiz - faktor izrade. Za zupčanike izrađene odvalnim postupkom s alatom u obliku
ravne ozubnice Yiz = 1.
Yx 1,2 - faktor utjecaja veličine zuba, prema dijagramu na sl. 15. Za mn ≤ 5 mm je
Yx1,2 = 1
YR1,2 - faktor hrapavosti, prema sl. 14.
SF,min - minimalni stupanj sigurnosti, SF,min = 1,5 … 1,7.
σFlim 1,2 - trajna dinamička čvrstoća (granica zamora) u korijenu zuba ispitivanih
zupčanika pri jednosmjerno promjenjivom opterećenju, tablica I. Pri naizmjeničko
promjenjivom opterećenju (npr. međuzupčanici) mjerodavna je trajna dinamička
čvrstoća za simetrični (r = -1) ciklus savijanja, koja se približno dobije ako se
tablična vrijednost pomnoži sa 0,7.
 28

σ Μ

σ Μ

Sl. 14 - Faktor hrapavosti YR

Sl. 15 - Faktor dimenzija YX

 29

0,020 A Ozubljenje evolventno

HRN M. C1. 016 αn ° 20°
brušeno
Ra 3,2 Ra 0,4 Broj zubi z 40
Normalni modul mn mm 6
Kut nagiba zuba na
0,014 A β ° 9

M16
diobenom promjeru
Modul u čeonom presjeku mt mm 6,07479
Diobeni promjer d mm 242,9916
35 Kut boka zuba osnovnog
160 2 rupe s navojem na 180°
A 46 αt ° 20°13´45˝
profila u čeonom presjeku
1x45° 1x45°
Pomak profila x⋅mn mm 1,116
Ø256,65 h8

Aksijalni korak ta mm 120,495

Ø90 H7

Pero DIN 68851

Smisao zavojnice
Promjer preko korijena
Ra 3,2 zuba
df mm 230,222
Promjer temeljnog kruga db mm 228,003
Nagib zuba na temeljnom
Ra12.5

krugu βb ° 8°27´11˝
Mjera preko 3 zuba * W3 mm 83,902
Dopuštena odstupanja Awe -0,096
mjere preko zuba *
mm
Awi -0,162
Mjera preko valjaka
M mm
Ra 3.2

promjera dv *
63 -0.1 Dopuštena odstupanja AMe
mjere preko valjaka * mm
AMi
U zahvatu sa
zupčanikom–nacrt br.
Broj zubi spregnutog
zupčanika
Osni razmak a mm
Odstupanje osnog
razmaka ±Aa mm
Kut dodirnice αw °
*Ili jedna ili druga mjera
Napomene:
- Propisuju se i druga odstupanja, ovisno o
zahtjevima koja se postavljaju prema prijenosniku,
tj. ovisno o načinu kontrole ozubljenja.
- Tvrdoća boka zuba: 58 ± 2 HRC

Sl. 16 - Primjer crteža zupčanika

 30

4. PRORAČUN VRATILA I ULEŽIŠTENJA

4.1 Sile u ozubljenju zupčanog para s kosim zubima

z2
V2 D RS
Ft1
Fr2 V1
Fa2
C B
Fa1 Fr1

Ft2 y z x

A z1
EM

Sl. 17 - Sile u ozubljenju zupčanog para s kosim zubima

Smjer djelovanja obodne sile Ft na pogonskom zupčaniku je suprotan smjeru
njegove vrtnje, a na gonjenom zupčaniku u smjeru njegove vrtnje.
Smjer djelovanja radijalne sile Fr je prema osi zupčanika.
Smjer djelovanja aksijalne sile Fa na pogonskom zupčaniku je u smjeru
djelovanja okretnog momenta za desni nagib zavojnice, a suprotan smjeru
okretnog momenta za lijevi nagib zavojnice. Smjer djelovanja aksijalne sile na
gonjenom zupčaniku je u smjeru djelovanja okretnog momenta za lijevi nagib
zavojnice, a suprotan smjeru okretnog momenta za desni nagib zavojnice.
Intenziteti sila u ozubljenju cilindričnih zupčanika s kosim zubima:
Obodna sila na diobenom krugu:
2T1 2T2
Ft = = .
d1 d2
Obodna sila na kinematskom krugu:
2T1 2T2
Fw = = .
d w1 d w 2
Radijalna sila:
sin α w
Fr = Ft = Fw tan α w .
cosαt
Aksijalna sila:
Fa = Ft tan β = Fw tan β w .
 31

4.2 Izračunavanje reakcija na ležajnim mjestima

Pogonsko vratilo:

Horizontalna ravnina (x-y) Vertikalna ravnina (x-z)

Fa1
Ft1
Fr1 d1/2
A B A B

RAh RBh RAv RBv

l/2 l/2 l/2 l/2
l l

Sl. 18 - Opterećenje pogonskog vratila

Ukupne radijalne reakcije na ležajnim mjestima pogonskog vratila:

RA = RAh
2
+ RAv
2
; RB = RBh
2
+ RBv
2

Gonjeno vratilo:

Horizontalna ravnina (x-y) Vertikalna ravnina (x-z)

C D C D
d2/2

Fr2 Ft2
RCh Fa2 RDh RCv RDv

l/2 l/2 l/2 l/2

l l

Sl. 19 - Opterećenje gonjenog vratila

Ukupne radijalne reakcije na ležajnim mjestima gonjenog vratila:

RC = RCh
2
+ RCv
2
; RD = RDh
2
+ RDv
2
 32

4.3 Dimenzioniranje vratila

20 0,6b b 0,6b 0,6b

A(C) B(D)

Idealni oblik vratila

1 2 3 4 5

l1
l2
l3
l4
l5
l=2.2b+20

Sl. 20 - Prethodne dimenzije vratila

Na osnovu usvojene prethodne širine ležaja od 20 mm, usvajaju se

udaljenosti karakterističnih presjeka vratila od sredine ležajnog mjesta A
pogonskog vratila, odnosno od sredine ležajnog mjesta C gonjenog vratila :

l1 = 10 mm
l 2 = 0,6b + 10 mm
l3 = 1,1b + 10 mm
l 4 = 1,6b + 10 mm
l5 = 2,2b + 10 mm
 33

Pogonsko vratilo Gonjeno vratilo

Horizontalna ravnina (x-y) Horizontalna ravnina (x-y)

Fa1

d1/2
Fr1 C
A B D

d2/2
Fr2
RAh RBh RCh Fa2 RDh
l/2 l/2
l/2 l/2
l
l

MSH MSH

Vertikalna ravnina (x-z) Vertikalna ravnina (x-z)

Ft1
A B C D

Ft2
RAv RBv RCv RDv
l/2 l/2
l l/2 l/2
l

MSV
MSV

Okretni moment Okretni moment

T1

T2

T T

Sl. 21 - Dijagrami momenata savijanja i uvijanja na vratilima

 34

Sada se u karakterističnim presjecima vratila sa sl. 20 izračunavaju promjeri

idealnog oblika pogonskog i gonjenog vratila.

Presjek 1 pogonskog vratila: Naprezanje na savijanje i uvijanje

32 ⋅ Mekv 1
d1 ≥ 3
π ⋅ σsdop

Ekvivalentni moment savijanja u presjeku 1:

2
α 
Mekv 1 = M +  0 T1  2
S1
 2 
α0 je odnos mjerodavnih karakteristika čvrstoće pri savijanju i torziji. Za
simetrični ciklus savijanja i mirnu torziju je α0 ≈ 4/3, pa je ( α0 2 ) ≈ 0,45 .
2

Mekv 1 = MS21 + 0.45 ⋅ T12

Moment savijanja u presjeku 1:

MS1 = RA ⋅ l1
Orijentacijska vrijednost dopuštenog naprezanja na savijanje, ako se uzme u
obzir materijal, obrada i vrsta naprezanja:

σsdop= 40...60 N/mm2 za Č0545

Prema primjeru za presjek 1 pogonskog vratila izračunavaju se promjeri u

ostalim presjecima i to za pogonsko vratilo prema tablici XII, a za gonjeno
vratilo prema tablici XIII.

Tablica XII Presjeci 2 do 5 pogonskog vratila

Ekvivalentni moment
Potrebni promjer Moment savijanja
savijanja
Presjek 2 32 ⋅ Mekv 2
savijanje+ d2 ≥ 3 Mekv 2 = MS22 + 0.45 ⋅ T12 MS 2 = R A ⋅ l 2
uvijanje π ⋅ σsdop
Presjek 3 32 ⋅ Mekv 3
savijanje+ d3 ≥ 3 Mekv 3 = MS23 + 0.45 ⋅ T12 MS 3 = R A ⋅ l 3
uvijanje π ⋅ σsdop
32 ⋅ Ms 4
Presjek 4 d4 ≥ 3 - MS 4 = RB ⋅ ( l − l 4 )
savijanje π ⋅ σsdop
32 ⋅ Ms 5
Presjek 5 d5 ≥ 3 - MS 5 = RB ⋅ ( l − l5 )
savijanje π ⋅ σsdop
 35

Tablica XIII Promjeri gonjenog vratila

Ekvivalentni moment
Potrebni promjer Moment savijanja
savijanja
Presjek 1 32 ⋅ Ms1
d1 ≥ 3 - MS1 = RC ⋅ l1
savijanje π ⋅ σsdop

Presjek 2 32 ⋅ Ms 2
d2 ≥ 3 - MS 2 = RC ⋅ l2
savijanje π ⋅ σsdop
Presjek 3 32 ⋅ Mekv 3
savijanje+ d3 ≥ 3 Mekv 3 = MS23 + 0.45 ⋅ T2 2 MS 3 = RD ⋅ ( l − l3 )
uvijanje π ⋅ σsdop
Presjek 4 32 ⋅ Mekv 4
savijanje+ d4 ≥ 3 Mekv 4 = MS2 4 + 0.45 ⋅ T2 2 M S 4 = RD ⋅ ( l − l 4 )
uvijanje π ⋅ σsdop
Presjek 5 32 ⋅ Mekv 5
savijanje+ d5 ≥ 3 Mekv 5 = MS25 + 0.45 ⋅ T2 2 MS 5 = RD ⋅ ( l − l5 )
uvijanje π ⋅ σsdop

Provedenim proračunom pojedinih promjera vratila dobiven je konačno

paraboloidni oblik vratila, koji se naziva idealnim. Ovakav oblik idealnog vratila
 32 ⋅ R 3 
čiji profil ima konturu kubne parabole  d x = 3 ⋅ x  potpuno je
 πσ 
 s dop 
nepogodan za praktičnu primjenu. Zbog toga je iz konstrukcijskih i tehnoloških
razloga potrebno na osnovi ovako proračunatog idealnog oblika vratila izvršiti
primjereno stupnjevanje vratila.

Stupnjevanje vratila

Prethodno izračunate promjere vratila treba zaokružiti na standardne

vrijednosti, vodeći računa da vratilo bude simetrično i stepenasto.
d3

d5
d1

d4
d2

Sl. 22 - Stupnjevanje vratila

- Presjeci 1 i 5:
d1 = d5

Ovi promjeri, zbog ležajeva, moraju biti standardni.

- Presjeci 2 i 4:
d2 = d4 > d1
 36

- Presjek 3:

d3 > d 2
Ovi promjeri ne moraju biti standardni.

4.4 Proračun ležaja

Postavljeni su sljedeći zahtjevi:

1. na vratila postaviti jednoredne kuglične ležaje s radijalnim dodirom

(oznaka vrste i mjernog reda prema ISO standardu: 60, 62, 63, 64;
prema DIN-u: 625, prema HRN: niz BC)

Sl. 23 - Jednoredni kuglični ležaj s radijalnim dodirom

2. ležajevi na jednom vratilu moraju biti jednaki, iz čega proizlazi da je

će ležajno mjesto s većom radijalnom reakcijom biti slobodno ležajno
mjesto (Sl. 24a), a ležajno mjesto s manjom radijalnom reakcijom
čvrsto ležajno mjesto (Sl. 24 b i c)(ležajno mjesto koje će preuzeti
aksijalnu silu).

a) b) c)
Sl. 24 - Primjeri izvedbe slobodnog i čvrstog ležajnog mjesta
 37

Tijek proračuna

Potrebno je izračunati dinamičku nosivost ležaja

fL
C= Fe
fnft
gdje je: fL faktor trajnosti:
Lh
fL = ε ,
500
fn faktor brzine vrtnje:
33,3
fn = ε
n
Lh – trajnost ležaja u satima
n – brzina vrtnje vratila, (min-1)
ε - eksponent trajnosti
ε=3 - ako su valjna tijela kuglice
ε = 10/3 - ako su valjna tijela valjci
Temperaturni faktor ft bira se prema Tablici XIV.

Tablica XIV Temperaturni faktor

t (°C) 100 150 200 250 300

fT 1.0 0.90 0.75 0.60 0.40

Ekvivalentno opterećenje ležaja računa se prema izrazu:

Fe = V ⋅ x ⋅ Fr + y ⋅ Fa
gdje je:
V=1 - ako se unutarnji prsten okreće
V = 1,2 - ako unutarnji prsten miruje i za samopodesive ležajeve
x,y - faktori radijalnog i aksijalnog opterećenja, iz kataloga
proizvođača.
Fr - radijalna komponenta reakcije
Fa - aksijalna komponenta reakcije
Tablica XV Faktor radijalnog opterećenja x i faktor aksijalnog opterećenja y
za jednoredni kuglični ležaj s radijalnim dodirom (prema FAG katalogu)
Fa / (VFr) ≤ e Fa / (VFr) > e
Oznaka
x y x y
Fa / C0 e
0.025 0.22 0.56 2.0
60 0.04 0.24 0.56 1.8
62
0.07 0.27 1 0 0.56 1.6
63
64 0.13 0.31 0.56 1.4
0.25 0.37 0.56 1.2
0.50 0.44 0.56 1.0
Iz kataloga proizvođača (Tablice XVI, XVII, XVIII i XIX) se odabire ležaj s
dinamičkom nosivošću većom od potrebne izračunate.
 38

Tablica XVI Jednoredni kruti kuglični ležaji – niz 60 (DIN 625)

Oznaka ISO d (mm) D (mm) b (mm) r (mm) Co (kN) C (kN)

6000 10 26 8 0.5 1.9 3.4
6001 12 28 8 0.5 2.2 3.75
6002 15 32 9 0.5 2.55 4.2
6003 17 35 10 0.5 2.85 4.5
6004 20 42 12 1 4.5 6.95
6005 25 47 12 1 5 7.5
6006 30 55 13 1.5 7 10
6007 35 62 14 1.5 8.6 12
6008 40 68 15 1.5 9.4 12.7
6009 45 75 16 1.5 12.4 16.3
6010 50 80 16 1.5 13.3 17
6011 55 91 18 2 17.3 22
6012 60 95 18 2 19.3 22.8
6013 65 100 18 2 21.2 24
6014 70 110 20 2 24.5 30
6015 75 115 20 2 26.6 31.5
6016 80 125 22 2 32 37.5
6017 85 130 22 2 34 39
6018 90 140 24 2.5 40 45.5
6019 95 145 24 2.5 43 48
6020 100 150 24 2.5 43 48

Tablica XVII Jednoredni kruti kuglični ležaji – niz 62 (DIN 625)

Oznaka ISO d (mm) D (mm) b(mm) r (mm) Co (kN) C (kN)

6200 10 30 9 1 1.98 3.4
6201 12 32 10 1 3 5.3
6202 15 35 11 1 3.6 5.85
6203 17 40 12 1.5 4.4 7.2
6204 20 47 14 1.5 6.55 9.8
6205 25 52 15 1.5 7.1 10.4
6206 30 62 15 1.5 10 14.6
6207 35 72 17 2 13.7 19.6
6208 40 80 18 2 16 22.4
6209 45 85 19 2 18.3 25
6210 50 90 20 2 21 27
6211 55 100 21 2.5 26 32.5
6212 60 110 22 2.5 32 40
6213 65 120 23 2.5 35.5 44
6214 70 125 24 2.5 39 46.5
6215 75 130 25 2.5 42.5 50
6216 80 140 26 3 45.5 55
6217 85 150 28 3 55 63
6218 90 160 30 3 63 71
6219 95 170 32 3.5 72 80
6220 100 180 34 3.5 81.5 90
 39

Tablica XVIII Jednoredni kruti kuglični ležaji – niz 63 (DIN 625)

Oznaka ISO d (mm) D (mm) b mm) r mm) Co (kN) C (kN)

6300 10 35 11 1 3.6 6.55
6301 12 37 12 1.5 4.3 8
6302 15 42 13 1.5 5.2 8.8
6303 17 47 14 1.5 6.3 10.4
6304 20 52 15 2 7.65 12.5
6305 25 62 17 2 10.4 16.6
6306 30 17 19 2 14.6 22
6307 35 80 21 2.5 17.6 26
6308 40 90 23 2.5 22 31.5
6309 45 100 25 2.5 30 40.5
6310 50 110 27 3 35.5 47.5
6311 55 20 29 3 42.5 54
6312 60 130 31 3.5 48 61
6313 65 140 33 3.5 55 69.5
6314 70 150 35 3.5 63 78
6315 75 160 37 3.5 72 85
6316 80 170 39 3.5 80 93
6317 85 180 41 4 88 102
6318 90 190 43 4 98 110
6319 95 200 45 4 112 120
6320 100 215 47 4 132 137

Tablica XIX Jednoredni kruti kuglični ležaji – niz 64 (DIN 625)

Oznaka ISO d (mm) D (mm) b mm) r (mm) Co (kN) C (kN)

6403 17 62 17 2 12.1 19.3
6404 20 72 19 2 16.9 26
6405 25 80 21 2.5 19.7 29
6406 30 90 23 2.5 24.3 34.5
6407 35 100 25 2.5 31.5 43
6408 40 110 27 3 37.5 51.5
6409 45 120 29 3 47 61.2
6410 50 130 31 3.5 53 70
6411 55 140 33 3.5 63 79
6412 60 150 33 3.5 71 86
6413 65 160 37 3.5 79.5 90
6414 70 180 42 4 106 118
6415 75 190 45 4 116 127
6416 80 200 48 4 127 137
6417 85 210 52 5 138 143
6418 90 225 54 5 148 153
 40

Dimenzije osiguravajućeg lima i matice dane su u Tablicama XX i XXI.

Dimenzije uskočnika dane su u Tablici XXII. Radijusi zaobljenja i visine
naslona za ležaje dani su u Tablici XXIII.

Sl. 25 - Osiguravajući lim

Tablica XX Dimenzije osiguravajućih limova (SKF)

mjere u milimetrima
Br.
d d1 D D1 E S G
MB4 20 18,5 36 26 4 4 1
MB5 25 23 42 32 5 5 1,25
MB6 30 27,5 49 38 5 5 1,25
MB7 35 32,5 57 44 6 5 1,25
MB8 40 37,5 62 50 6 6 1,25
MB9 45 42,5 69 56 6 6 1,25
MB10 50 47,5 74 61 6 6 1,25
MB11 55 52,5 81 67 8 7 1,25
MB12 60 57,5 86 73 8 7 1,5

Sl. 26 - Matica za aksijalno ukrućenje

 41

Tablica XXI Dimenzije matica za aksijalno osiguranje ležaja (SKF)

mm Odgovara
Matica Navoj osigura-
br. M d D D1 B s t vajući
lim br.
KM 4 M20x1 20 32 26 6 4 2 MB4
KM 5 M25x1,5 25 38 32 7 5 2 MB5
KM 6 M30x1,5 30 45 38 7 5 2 MB6
KM 7 M35x1,5 35 52 44 8 5 2 MB7
KM 8 M40x1,5 40 58 50 9 6 2,5 MB8
KM 9 M45x1,5 45 65 56 10 6 2,5 MB9
KM 10 M50x1,5 50 70 61 11 6 2,5 MB10
KM11 M55x2 55 75 67 11 7 3 MB11
KM 12 M60x2 60 80 75 11 7 3 MB12

Sl. 27 - Prstenasti uskočnik

Tablica XXII Prstenasti uskočnici (Seeger), DIN 471

Oznaka veli- d1 m
n d4 n1
čine (promjer a b h11 d2 H13
h11 H13 min
vratila) (h12) (H11)
20 1,2 3,9 2,7 19 18,5 2 1,3 1,5
25 1,2 4,3 3,1 23,9 23,2 2 1,3 1,5
30 1,5 4,8 3,5 28,6 27,9 2 1,6 1,5
35 1,5 5,4 4 33 32,2 2,5 1,6 1,5
40 1,75 5,8 4,5 37,5 36,5 2,5 1,85 2
45 1,75 6,3 4,8 42,5 41,5 2,5 1,85 2
50 2 6,7 5 47 45,8 2,5 2,15 2
55 2 7 5 52 50,8 2,5 2,15 2
60 2 7,2 5,5 57 55,8 2,5 2,15 2
65 2,5 7,4 6,4 60 60,8 2,5 2,65 2,5
70 2,5 7,8 6,4 67 65,5 2,5 2,65 2,5
75 2,5 7,9 7 72 70,5 2,5 2,65 2,5
80 2,5 8,2 7,4 76,5 74,5 2,5 2,65 2,5
 42

Sl. 28 - Zaobljenja i visine naslona

Tablica XXIII Zaobljenja i visina naslona unutarnjeg prstena ležaja (SKF)

Nazivna mjera
Visina Zaobljenje Zaobljenje s
zaobljenja
naslona vratila utorom
ležaja
r
hmin r1 max t t2 b
0,5 1,0 0,3
1,0 2,5 0,6
1,5 3,0 1,0 0,2 1,3 2
2,0 3,5 1,0 0,3 1,5 2,4
2,5 4,5 1,5 0,4 2,0 3,2
3,0 5,0 2,0 0,5 2,5 4,0
3,5 6,0 2,0 0,5 2,5 4,0

4.5 Kontrolni proračun dinamičke sigurnosti

Stupanj sigurnosti prema lomu uslijed zamora materijala potrebno je provjeriti

u svim opasnim presjecima stepenastog vratila obzirom na koncentraciju
naprezanja odabranih konstrukcija zaobljenja, obradu (klase hrapavosti),
koncentraciju naprezanja zbog utora za pera i prethodne dimenzije.
Zaobljenja na prijelazima pojedinih stupnjeva i visine naslona odrediti prema
odabranoj konstrukciji, odnosno prema nazivnim prijelaznim polumjerima
ležaja (Tablica XXIII).
Širina utora za pero je u tolerancijskom polju P8 – P9, a dubina utora je u
tolerancijskom polju h11 (mjereno od dna utora do suprotne strane vratila).
Vratilo na mjestu dosjeda zupčanika najčešće ima tolerancijska polja od k6 do
m5.
Prije kontrole dinamičke sigurnosti pojedinih presjeka potrebno je korigirati
duljine l1 i l5 s obzirom na širinu odabranog ležaja, pa je:
B B
l1 = ; l5 = 2,2b + 20 − , mm
2 2
Duljina vratila ostaje nepromijenjena l = 2,2b + 20, mm , jer se promjena širine
ležaja kompenzira promjenom duljina segmenata između ležaja i zupčanika
Ova promjena udaljenosti od ležajnih mjesta uzrokuje promjenu momenta
savijanja u presjecima 1 i 5.
 43

Kontrola pojedinih presjeka pogonskog vratila

Presjek 1: naprezanje uslijed savijanja i uvijanja:

Sσ1 ⋅ Sτ1
S1 = ≥ Spotr
Sσ21 + Sτ21

gdje je: Sσ1 - stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 1

Sτ1 - stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 1
Spotr – potrebni stupanj sigurnosti (Spotr = 1,8...2,5 )

Stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 1:

R−1,s b1b2
S1 =
σs1βks
gdje je: R-1,s – trajna dinamička čvrstoća s obzirom na savijanje
koeficijentom asimetrije ciklusa r = -1 (Tablica)
b1 – faktor dimenzija (Sl. 29.)
b2 – faktor kvalitete površine (Sl. 30.) (Rukavci i zaobljenja
su fino brušeni Rz = 2,5 µm. Stupnjevi vratila i
zaobljenja su fino tokareni Rz = 5 µm.)
β ks – efektivni faktor koncentracije naprezanja uslijed
savijanja (Sl. 31)
σs1 – naprezanje uslijed savijanja u presjeku 1

Tablica XXIV Vrijednosti čvrstoće za ugljične konstrukcijske čelike

N/mm2
Statička
Granica tečenja
Oznaka čvrstoća Trajna dinamička čvrstoća
(razvlačenja)
(najmanja)
Rm Rm,t Re Re,s Re,t R-1 R0 R-1,s R0,s R-1,t R0,t
Č.0360 370 220 220 330 140 170 220 190 260 110 140
Č.0460 420 250 240 360 180 200 240 210 300 140 160
Č.0545 500 300 280 450 200 220 310 240 370 150 190
Č.0645 600 360 320 540 250 280 360 300 430 180 230
Č.0745 700 420 350 630 280 330 400 350 500 210 260
 44

1 – nelegirani čelici (savijanje)

2 – svi čelici (torzija) i legirani čelici

(savijanje)

3 – Al-legure (savijanje i torzija)

(mm)
Sl. 29 - Faktor dimenzije strojnog dijela za
promjenjiva naprezanja b1

a) Polirano (Rmax=1 µm)

b) Fino brušeno (Rmax=2 µm)

c) Normalno brušeno (Rmax=5 µm)

d) Fino obrađeno (Rmax=6...8 µm)

e) Grubo obrađeno (Rmax=10...40

µm)

f) s korom od valjanja

(N/mm )
Sl. 30 - Faktor kvalitete površine b2
 45

Naprezanje uslijed savijanja u presjeku 1:

Ms1
σ s1 = ;
Wx 1
Aksijalni moment otpora presjeka 1:
π d13
Wx1 =
32
Efektivni faktor koncentracije naprezanja uslijed savijanja:
β ks = 1 + C1 (β ks 2 − 1)
gdje se C1, i β ks 2 određuju prema slikama 31a i 31b. Polumjer zaobljenja
ρ = r1max odabrati ovisno o zaobljenju ležaja r prema tablici XXIII.

m(N/mm )
Sl. 31a Sl. 31b
Efektivni faktor koncentracije Popravni faktor za
naprezanja uslijed savijanja za D/d ≠ 2,0
D/d = 2,0

Stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 1:

τgr
Sτ1 =
τ1

gdje je: τgr – jedna od statističkih karakteristika čvrstoće, Kod

razvlačivih materijala, kao što su ugljični čelici za
mjerodavnu karakteristiku statičke čvrstoće uzima se
granica tečenja za torziju Re,t,
τ1 – naprezanje od okretnog momenta u presjeku 1
 46

T1
τ1 =
Wo1
Wo1 – polarni moment otpora presjeka 1.
πd 3
Wo1 = 1
16

Presjek 2: naprezanje uslijed savijanja i uvijanja:

Sσ 2 ⋅ Sτ 2
S2 = ≥ Spotr
Sσ22 + Sτ22
Stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 2:
R−1,s b1b2
S2 =
σs 2βks
gdje je naprezanje uslijed savijanja u presjeku 2:
Ms 2
σs 2 =
Wx 2
Stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 2:
τgr
Sτ 2 =
τ2
gdje je naprezanje uslijed uvijanja u presjeku 2:
T1
τ2 =
Wo 2

Presjek 3: naprezanje uslijed savijanja i uvijanja:

Sσ3 ⋅ Sτ3
S3 = ≥ Spotr
Sσ23 + Sτ23

Stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 3:

R−1,s b1b2
S3 =
σs 3βks

gdje je naprezanje uslijed savijanja u presjeku 3:

Ms 3
σs 3 =
Wx 3

gdje je: Wx3 – aksijalni moment otpora (za presjeke s utorom za klin
prema Tablici XXV).
 47

Tablica XXV Momenti otpora i površine presjeka vratila

oslabljenih utorom za klin

d bxh Wx Wo A d bxh Wx Wo A d bxh Wx Wo A

mm mm cm3 cm3 cm2 mm mm cm3 cm3 cm2 mm mm cm3 cm3 cm2
20 6x6 0,655 1,44 2,96 50 10,65 22,9 18,84 110 117,4 248 92,2
21 0,770 1,68 3,28 52 16x10 12,10 25,9 20,4 115 32x28 135,2 285 101,2
22 0,897 1,94 3,62 55 14,51 30,8 23,0 120 154,8 342 110,2
23 1,083 2,23 3,98
24 1,192 2,55 4,34 58 16,81 36,0 25,4 125 172,7 364 119,1
60 18,76 40,0 27,3 130 195,8 412 129,1
25 1,275 2,81 4,62 62 18x11 20,9 44,3 29,2 135 36x20 221 462 139,5
26 8x7 1,453 3,18 5,03 65 24,3 51,2 32,2 140 248 517 150,3
28 1,855 4,01 5,88
30 2,32 4,97 6,79 68 27,5 58,4 35,1 145 272 571 160,7
70 20x12 30,2 63,8 37,3 150 303 634 172,3
32 2,73 5,94 7,64 72 33,0 69,7 39,5 155 336 702 184,3
34 10x8 3,33 7,19 8,68 75 37,6 79,0 43,0 160 40x22 372 774 196,7
35 3,66 7,87 9,22 78 42,6 89,2 46,6 165 409 850 209
170 450 932 223
37 4,27 9,24 10,27 80 44,7 95,0 48,6
38 4,66 10,04 10,86 82 48,4 102,5 51,1 175 484 1010 235
40 12x8 5,51 11,79 12,09 85 24x14 54,3 114,6 55,1 180 529 1101 249
42 6,45 13,72 13,37 88 60,6 127,5 59,1 185 45x25 576 1198 263
90 65,1 136,7 61,9 190 627 1300 278
44 7,25 15,61 14,58 195 680 1408 293
45 7,80 16,74 15,27 92 67,9 114,3 64,2 200 736 1521 309
46 8,38 17,93 15,99 95 75,3 159,4 68,6
47 14x9 8,98 19,17 16,72 98 28x16 83,1 175,5 73,2
48 9,62 20,5 17,47 100 88,7 186,9 76,3
105 103,7 217 84,4

Tablica XXVI Efektivni faktor koncentracije naprezanja βks

pri savijanju vratila s utorom za pero
Čvrstoća Rm , N/mm2
Oblik
300 400 500 600 700 800
A 1,4 1,45 1,5 1,55 1,58 1,62
B 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1

Oblik A:
utor izrađen pločastim glodalom.
Oblik B:
utor izrađen prstenastim
glodalom.

Sl. 32 - Oblik utora za pero

 48

Stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 3:

τgr
Sτ3 =
τ3
gdje je naprezanje uslijed uvijanja u presjeku 3:
T1
τ3 =
Wo 3
gdje je: Wo3 – polarni moment otpora (za presjeke s utorom za klin
prema Tablici XXV).

Presjek 4: naprezanje na savijanje

R bb
S4 = −1,s 1 2 ≤ Spotr
σs 4βks
Presjek 5: naprezanje na savijanje
R bb
S5 = −1,s 1 2 ≤ Spotr
σs 5βks

Ako stupanj sigurnosti u pojedinom presjeku ne zadovoljava, potrebno je

korigirati dimenzije i ponoviti kontrolni proračun.
Kontrolni proračun dinamičke sigurnosti potrebno je provesti na isti način i za
gonjeno vratilo, vodeći računa da su presjeci 1 i 2 opterećeni samo na
savijanje, a presjeci 3, 4 i 5 na savijanje i uvijanje.

5. LITERATURA
1. Jelaska, D., Cilindrični zupčanici: Uputstvo za proračun, Fakultet
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2003.
2. Jelaska, D., Piršić, T., Vratilo: Uputstvo za proračun, Fakultet
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2004.
3. Piršić, T., Kotrljajući ležaji, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje, Split, 2005.