Pokretna i nepokretna baština:

- vjerskog karaktera
- civilnog karaktera
- vojnog karaktera

- Vjerski karakter podrazumijeva sve vrste objekata koji pripadaju jednoj vjerskoj zajednici.

Kada je riječ o islamskim vjerskim objektima to su:

- džamije (jednostavne kupolne i beskupolne)
-Kupolne su u gradovima, naročito centralne džamije. Gradske džamije mogu imati više munara.
Mahalske džamije u gradovima vrlo rijetko su kupolne, češće su na tri ili četiri vode i sa ravnim
tavanima.
- Svaka džamija ima: minber, mihrab, ćurs i mahvil- balkon.

U sakralnost samog objekta spadaju i iluminacije i kaligrafski ispis. Kaligrafski ispisi su vezani za
određena mjesta i poslove u samom objektu (kupola, prsten kupole, mihrab, površine ispod
kupole ili na pojedinim dijelovima zida)

Džamija se dijeli na tri dijela :

1. do mahvila ( do drugih prozora)
2. od mahvila do prstena kupole
3. kupola

Iluminacija iz kupole se spušta prema temelju objekta. Najveće dekoracije su u kupoli, a kako ide
prema dolje smanjuje se. U iluminaciji su zastupljeni floralni motivi i vrlo rijetko geometrijski
motivi.
- U zidnoj kaligrafiji se koristi sulus pismo, kjufi i vrlo rijetko na našim prostorima i talus (ili talih-
nisam sigurna) pismo (kupola, tambur, iznad mihraba, u minberu, na zidovima).

- Koristi se 5 pigmenata (zemljani) koji se ponavljaju.

- Iluminacija se radi na horosanskom malteru (krečni malter pomiješan sa dlakom, runom od
koze ili ovce radi bolje vezivosti)
- Nakon toga premazuje se krečnom vodom, poslije toga ide iscrtavanje motiva na paus papir, te
slijedni prenošenje na malter.
- Proces iscrtavanja na papir: buše se male rupice, papir se naslanja na željeni prostor i prelazi se
sa ćumurnom prašinom preko linija. Kada smo dobili konture, ponavljamo preko sa bojama
/pigmentima.
Izgled objekta
- Na desnoj strani, na početku džamije nalazi se munara (vrlo rijetko na lijevoj strani). Seoske
džamije nikada nemaju više munara. Munare mogu imati više šerefeta ( monumentalne), dok
kod tradicionalnih samo jedan šerefet (šerefe je "balkon" koji se nalazi na gornjem dijelu
minareta, odakle mujezin poziva na molitvu. Jedan je od tri osnovna dijela konstrukcije minareta.
Prekriven je dekorativnim ciglama, mozaicima i ornamentima).

Kod monumentalnih džamija možemo naći po dvije munare- na desnoj i lijevoj strani. Može i sa
četiri strane. Ako džamija ima dvorište, na početku dvorišta mogu doći još 2 munare (6).
- Uz džamiju kompleks Kulije: hamam, han, bezistan, mederesa, hanikjah i arševi.
- Ovi objekti se iskuljučivo prave od kamena, imaju debele zidove, ljeti i zimi su imali
odgovarajuću klimu i ima odgovarajuću akustiku.
- Ispred džamije nalazi se atrijum nad kojim se nalaze male kupole.

Avlija (kod monumentalnih)

1. avlija povezana sa objektom - u nastavku džamije, šadrvan.
2. kada obuhvata čitav okolni prostor džamije.

Vanjske fasade kod monum. džamija gotovo nikad nisu malterisane, nego je kamen lijepo
poredan. Manje džamije su malterisane.
- Prozori- vanjska svjetlost
- cirkulacija zraka

Turbe
Mauzolej poznatoj ličnosti iz vremena u kojem je živio.
Vrste turbeta: sultanska, turbe značajnih ličnosti, turbeta šehida, sufija, paša, derviša /šejhova.
- Turbe može biti otvorenog i zatvorenog tipa, sa stubovima ili sa 4 zida.
- Turbeta su unutra ukrašena kaligrafijom i iluminacijom na isti način kao i džamije. Neka su
postavljena na uzvišenijim mjestima.
- U turbetu se nalaze sanduci KUBURE ali mrtvi nisu u sanduku, nego u zemlji. Sanduci su
pretežno drveni, prekriveni izvezenim platnima. Na početku se nalaze i nišani.

Nišani- znak, obilježje

Nadgrobni kamen sa podacima o osobi koja je umrla. Prednji BAŠLUK, a zadnji AJAKLUK.
Nišani su kameni, a ispis se stavlja na prednji nišan, dok na zadnji se stavljaju neki simboli.

Mekteb
Manji objekat, služi za podučavanje ili vršenje vjerskih obreda. Nemaju munare, sa jednostavnim
mihrabom bez ćursa, sa minberom od 3 stepenice. Rijetko su iluminirana i kaligrafski ispisana.
Građeni su od jednostavnijih i jeftinih materijala.
Tekije
Derviške kuće i njih ima više vrsta: - Asitana (centralna tekija iz koje nastaju druge)
-Hanikjah (sufijska škola)
-Tekija (centri u kojim se najviše čuvala iskonska
baština,
kultura tradicija)
-Zavija (jedna ili dvije prostorije u nekom objektu)
-Mevlevihana (zasebna, obavlja se ples)

Medrese
Škole, i to ne samo vjerska škola već generalno škola. Kod nas gotovo u svim gradovima je bila
medresa.

Civilni objekt
Hamam
1. prostorija za kupanje
2. prostorija za presvlačenje
3. prostor hamama ima na sredini kamen, a okolo zida su česme sa koritima- sa toplom i
hladnom vodom. Sadrži dvije, tri manje prostorije hudžre, intimnijeg karaktera.

U hamamima nema iluminacije, možda negdje samo mermerne ploče. Korita su od

mermera do visine čovjeka, zidovi su u mramoru radi prskanja.
Od predmeta tu je i tas- tanjir za polijevanje, pretežno od bakra, mesinga ili srebra.
Uglavnom su pod kupolom, svaki dvor je imao svoj hamam. Prostor za garderobu je od
drveta- mogu biti na dva sprata, tu imaju za odmor i ležajevi. Kada ostavite svoju
garderobu, dobijete 2 peškira (jedan preko ramena, drugi preko struka) sapun i masažu.
U prostorijama gdje je garderoba može imati iluminacija- tariha, kaligrafski ispis.

Kupanje u hamamu je bilo dio obreda i dio užitka. Osoba koja se kupa u hamamu prvo ide u
prostoriju (saunu) koja se neprestano zagrijava toplim i suhim zrakom. U ovim sobama počinje
dio kupanja gdje usljed topline dolazi do znojenja i čiščenja organizma. Nakon preznojavanja
slijedi kupanje hladnom vodom i masaža, te odlazak u sobu za hlađenje i relaksaciju.

Bolnice- šifahane- hastahane, škole- medrese, biblioteke, česme, šadrvani i sebilj.

Česme
-to su građevine manjeg tipa koje su pretežno pravljene na platou ili mejdanu, na raskrsnicama-
usput.
- Imaju gradske i seoske česme. Česme mogu biti i na samim izvorima vode. Neke česme su
samostalne, koje i sa jedne i sa druge strane imaju česmu, mogu imati česme i sa više strana.
Česme mogu biti naslonjene na neki objekat ili da imaju samo jednu stranu gdje imaju česmu.
Gradske česme pretežno prave bogati ljudi, uglavnom se izvode u mermeru sa klesarskim
radovima na kamenu, različitog oblika i kaligrafskih ispisa- koji mogu biti obojeni ili da ostanu u
prirodnoj boji. Pretežno su pravljenje radi dobra, hajra- hajr česme.

Šadrvan
pretežno u drugom dijelu džamije (u prvoj bašti), gdje sa više strana ima česma. Može imati i
jedan vid male fontane, natkrivene.

Sebilj
jedan vid česme, služio je za svečanosti da se podijeli šerbe. Iz njega su se dijelili npr kolači.
Sebilj unutra može biti ukrašen kamenom, keramičkim pločicama, na bogatijim ima i iluminacija.

Biblioteke, istitucije koje su se nalazile uz škole.

- školske, džamijske biblioteke.
- privatne biblioteke
- gradske biblioteke, fakultetske, univerzitetske
- u samostanima, crkvama, muzejima

- U staru građu ubrajaju se knjige koje su štampane, a stare su više od 60 godina.

- Rukopisi- manuskript, su knjige koje su rukom pisane na koži ili papiru (pergamentu).
- Nova građa knjige štampane prije manje od 60 godina.

Mostovi su potrebni ne samo na rijekama, nego i na močvarnim prostorima ili uvalama.

- Tarih- natpis, tabla koja se stavlja na objekat, a nosila je poruku o onome ko je napravio,
povodom čega ne napravio, kad je napravio, često u stihu. Najčešće je pisana na turskom ili
arapskom jeziku, a na drugim prostorima prema Iranu i na perzijskom.
- Turski jezik, arapsko pismo (za tarih) ili perzijski jezik, arapskim slovima, bosanski jezik- arapsko
pismo- AREBICA.
Pretežno su stavljane na više ulaza objekta (iznad vrata), na česmama, iznad česme itd.
-Tarihi su zastupljeni na sve vidove objekata.

Keravan Saraji
To su prostori ili objekti na putevima ili uz put. Postavljeni su od jednog mjesta do drugog, koliko
čovjeku treba da pređe za jedan dan (25- 30 km). Služili su za odsijedanje, odmor, a ujedno i
zaštita od napadača.
Karavane- roba se nosila iz jednog mjesta u drugo. Nastali su na putu svile, znali su biti otvorenog
karaktera, a u nekim se plaćalo. Sastojali su se od prostora za spavanje, prostorije za robu, štale
itd.
-Poseban značaj su imali od 12- 16 stoljeća.

Hanovi- trgovački centri, prostori gdje se roba prodaje, deponuje, prostor za konak. Hanovi mali,
bili su predviđeni samo za konake.

Bezistan- samo trgovine, bez prostorija za prenoćište.

Daire- prostorije za odlaganje robe koja stigne.

Dvorci, konaci i vile

Vile su veće vikendice bogatih ljudi
Konaci su prostori gdje je guverner boravio i gdje se dočekuju državne delegacije. Bili su pretežno
u glavnim gradovima pokraine.
- U svim ovim objektima imaju tarihi, niz eksponata u kamenu i drvetu, zidovi su ukrašeni
iluminacijama.

Vojni objekt:
- utvrđenja
- kasarne

Utvrđenja- manji gradovi, zidom opasani, pretežno su se pravili na uzvišenjima od 600 m

nadmorske visine, pa naviše. Služili su za kontrolu prostora za prilazak trgovaca, robe. Tu su bile i
osmatračnice. Na tom mjestu su živjeli vojska i civili.

Kasarne- mogu biti unutar utvrđenja ili izvan njih. Imaju svoje tarihe, ali neke posbene
iluminacije ćemo rijetko naći. Ova je građevina specifična po obliku i karakteru.

Osmatračnica- mogu biti posebne /odvojene ili u okviru utvrđenja. U utvrđenjima se mogu naći i
džamije, hamami..

Urbana sredina na ovim prostorima počinje s dolaskom osmanlija 1460 godine. Prije su ljudi
živjeli u utvrđenjima ili u okolici samog utvrđenja, radi čestih napada.
- Ravnice su služile za stočarstvo i poljoprivredu.
Koristilo se bakreno sude i posuđe, iluminacije nije bilo, samo tarih.

Sve ove građevine su građene od tvrde građe - kamena (klesan u blokove i slagan jedan na drugi
ili uklapan jedan u drugi).

- kameni blokovi
- kamen nepravilnog oblika
- pljosnati kamen (kamen, pijesak kamen)
- kamen, drvo
- cigla

Na monumentalnim zgradama rijetko su stavljali okolo malter. Malter se pravio od kreča, slame,
dlake, prijesak, vuna - horosanski malter.
Unutrašnji dio se malterisao. Preko toga premaz krečnom vodom, malter je bio dobar kao
izolator zraka i upijač vlage. Ima mogućnost da diše, ne zatvara prostor.

-Cigla može da se kombinuje sa kamenom, pijeskom ili drvetom, a može se koristiti samo cigla.
Cigle mogu biti različitih oblika.

- Čerpić i drvo- u prvobitnim zgradama se koristio na prostorima gdje nema kamena.

Donji dijelovi negdje od kamena, a gornji od čerpića.
- Čerpić je zemlja sa slamom, sušena na suncu.

-Proces: grede se stave-za učvršćivanje zida, a između njih stavljan je čerpić ili rijetko cigla. Poslije
toga ide malter (zemljani, krečni).
- Podrumski dijelovi se nisu ovako pravili, nego sa kamenom. U Bosni najčešće ploče.
- Monumentalne građevine su uvijek pravljene od kamenih blokova sa debelim zidovima od 8 cm
do 1 m., da bi bilo svježe ljeti, a zimi toplo.

Stubovi
Stub se sastoji iz 3 dijela: glava, postolje i struk.
Može biti od jednog materijala ili iz dijelova, rijetko je stub ravan, često vidimo okruglaste, radi
bolje nosivosti.
Često na stubovima imaju željezni obruči, koji su se naknadno dodavali kako ne bi došlo do
pucanja kamena. Sa strane se ostavi jedna rupa u koju se sipa olovo, kako bi se učvrstio još stub.
- Glava stuba je daleko više iluminirana ili klesarski ukrašena od postolja.
- Ako je stub drveni, donji i gornji dio je od kamena, a samo stub od drveta.
Može biti i samo od drveta, ali se ispod stavlja kamen, zbog vlage.
-Drvo se sijeklo u vrijeme kada u drvetu nema ni kapi vode.
U velikim monumentalnim zgradama, ispod kupola, mogu se naći kameni stubovi.

Lukovi više prozora i vrata

- polujajsti oblik luka
- polukružni
- spičasti luk

- Ako su manji mogu se isklesati u jednom komadu.

Srednji kamen na gornjem dijelu je nosivi- za cijeli luk. On može biti i estetski ukrašen sa malim
udubljenjima i ispupčenjima, jer na njima nije bilo maltera. Ispod luka se postavlja kamena greda
(ispod dolaze vrata ili prozor).
Lukovi mogu biti i od drveta po istim principima.

Korice:
- motivi isti na desnoj i lijevoj strani
- preklop
- predlist i zalist

Šivanje

2 puta unutra, jedan van

2.5- 3 cm sa strana ostaviti- služi za vezanje kapitalne trake
Ako će se obrezivati ostaviti više, ako je veća knjiga onda se udupla. Uvez ovisi od formata knjige:
1. standardni sa dva prolaza sa strana i 2 u sredini
2. jedan konac u sredini kod ma njih
3. kod većih formata veže se više puta: 3 unutrašnja i 2 vanjska konca
4. zapadni način; na zapadu je hrbat korice odvojen od hrbata knjige, na istoku direktno
zalijepljen.

Stavlja se platno koje se lijepi na hrbat, a potom dolaze kožne korice

- na zapadu hrbat je odvojen
konac, platno, koža

Predlist i zalist čuvaju knjigu od prljavštine i predlist služi da poveže knjigu i koricu knjige, on je
jedan od veziva knjige. Negdje se javljaju i 2 predlista.
Platno ide od -do u tradicionalnim knjigama, ćoškovi se odrežu. Lijepimo predlist i lijepimo
platno. Kada se predlist i zalist zalijepe, onda knjiga ide na obrezivanje.
Predlist se zalijepi za prvi list knjige, a na njega s vanjske strane se lijepi platno.

Predlist i zalist mogu biti obojeni /ukrašeni, npr. ebru, obično ide preparirani papir. Može se
koristiti i veoma tanka koža, na kojoj je zalijepljen tanki papir.

Korice se sastoje od dva dijela- prednja i zadnja korica. Na lijevu ide preklop i klapna, na desnu
samo korica. I prednja i zadnja korica su jednako iluminirane, preklop i klapna isto iluminirani.

Preklop ili klapna ne smije odudarati i ide do sredine- preko sredine se podijeli korica prednja na
sredinu, a potom se podijeli na tri dijela.

Kapitalna traka se veze na obje korice. Korica prelazi van knjige sa prednje, donje i gornje strane.
Na istoku korica ide paralelno sa knjigom.

-Na istoku hrbat je pretežno ravan, a na zapadu mogu biti ravne i sa zaobljenim.
Korice na Istoku se prave od kože.
- Karton je uvijek tanji na preklopu i klapni zbog fleksibilnosti.

VASALE- bojenje dijela papira pomoću šablona.

AKJASE- od dva različito obojena papira napravljen list
UNVAN- naslovi poglavlja u Kur'anu

U knjigama u kojima nisu pisani brojevi, pisala se prva riječ sa zadnje strane na drugu.

-Imamo naučni pristup restauraciji sa tri gledišta:

1. historijski- mora se poznavati historija eksponata, u kojoj godini faze nastanka, istraživanje u
arhivima..
2. estetski- kako izgleda, uočljive tačke, položaj..
3. tehnika- materijali, tehnike korištenja iz tog vremena, vidovi umjetnosti..