TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

i Graditeljski odjel
1998 10010 Zagreb, Avenija V. Holjevca 15

STRUČNO USAVRŠAVANJE
OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA
XVI. tečaj 14. i 15. veljače 2014.

Tema:
Tehnička regulativa gradnje
ZVUČNA IZOLACIJA MEĐUKATNIH KONSTRUKCIJA

dr. sc. Zoran Veršić, dipl.ing.arh.

1
Zakon o gradnji (NN 153/2013)

TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU

Mehanička otpornost i stabilnost

Sigurnost u slučaju požara

Higijena, zdravlje i okoliš

Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

Zaštita od buke

Gospodarenje energijom i očuvanje topline

Održiva uporaba prirodnih izvora

Svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom svog
trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu te druge zahtjeve, odnosno uvjete propisane ovim
Zakonom i posebnim propisima koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu ili na drugi
način uvjetuju gradnju građevina ili utječu na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu.

2
Zakon o gradnji (NN 153/2013)

Zaštita od buke

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da buka koju zamjećuju korisnici ili osobe koje se
nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovu zdravlju i koja im omogućuje
spavanje, odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

zdravlje je “stanje potpune tjelesne, duhovne i socijalne ugode”,
a pod time se ne misli samo na odsustvo bolesti.

Na temelju te definicije se pod zdravstvenim djelovanjem ne podrazumijeva samo tjelesna povreda

zdravlja (fizičko djelovanje buke), nego i ometena subjektivna ugodnost (psihičko djelovanje buke),
koje dugotrajno također mogu dovesti do tjelesne povrede zdravlja.

3
Unutarnje pregrade
(vertikalne - zidovi, horizontalne - stropovi)

Zahtjevi za unutarnje pregrade ovise o namjeni i specifičnostima prostora koje pregrađuju:

- zvučna zaštita,
- toplinska zaštita,
- zaštita od požara,
- zaštita od zračenja i radijacije,
- ostali zahtjevi (neprobojnost, .....).

4
Zvučna izolacija - zahtjevi

Akustika u građevinarstvu - Tehnički propisi za projektiranje i građenje zgrada

(HRN U.J6.201/89)*

- propisane minimalne vrijednosti zvučne izolacije (Rw) i maksimalne vrijednosti razine zvuka udara (Lw)

*Ova norma je povučena - prema pravnom tumačenju koristi se do izlaska norme ili tehničkog propisa koji će je zamijeniti !

5
Zvučna izolacija - metode proračuna

DIN 4109 Schallschutz im Hochbau

- proračunske metode, zvučno-izolacijske karakteristike različitih tipova konstrukcija / pregrada, .....

HRN EN 12354 - Akustika u zgradarstvu - Procjena akustičkih svojstava zgrada iz

akustičkih svojstava elemenata

1. dio: Zračna zvučna izolacija između prostorija

2. dio: Udarna zvučna izolacija između prostorija
3. dio: Zračna zvučna izolacija od vanjskog zvuka
4. dio: Prijenos zvuka iznutra prema van
5. dio: Razine zvuka od servisne opreme
6. dio: Zvučna apsorpcija u zatvorenim prostorima

6
Pojam zvučne izolacije

Zvučna izolacija je sposobnost neke pregradne ili

druge konstrukcije da u određenoj mjeri spriječi
ZRAČNI ZVUK
širenje zvuka kroz nju.

Razlikuju se dvije vrste zvučne izolacije:

IZVOR
ZVUKA
• zračna zvučna izolacija i
• udarna zvučna izolacija
STRUKTURNI ZVUK

Zračna zvučna izolacija je svojstvo sprječavanja širenja zračnog zvuka svih pregradnih
konstrukcija zgrade - vertikalnih i horizontalnih, uključujući fasade i fasadne elemente.

Udarna zvučna izolacija odnosi se samo na horizontalne pregrade tj. na međukatne

konstrukcije, i svojstvo je sprječavanja širenja strukturnog zvuka.

7
Zaštita od zračne i udarne buke unutar zgrade

8
HRN U.J6.201 / 1989.
Akustika u zgradarstvu - Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

Zaštita od zračne i udarne buke unutar zgrade - ova norma propisuje

- minimalne vrijednosti zračne zvučne izolacije Rw (vertikalne i horizontalne pregrade) i
- maksimalne vrijednosti nivoa zvuka udara Lw (horizontalne pregrade)

Rw

međukatne konstrukcije (Rw, Lw)

Rw / Lw

9
HRN U.J6.201 / 1989.
Akustika u zgradarstvu - Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada *

Namjena zgrade:

A. stambene i stambeno-poslovne zgrade,

B. poslovne zgrade,
C. restorani, prostori za igru i zabavu, zanatski pogoni,
D. hoteli, moteli, domovi,
E. bolnice, klinike, domovi zdravlja,
F. škole, fakulteti,
G. ustanove za predškolsku djecu;

10
HRN U.J6.201 / 1989.
Akustika u zgradarstvu - Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada *

Funkcija pregrade - pregrade između prostorija određenih namjena

Rw,min Lw,max
(dB) (dB)
A/ Stambene i stambeno-poslovne zgrade
zid između dva stana 52 -
zid između stana i zajedničkog hodnika 52 -
zid s vratima između stana i zajedničkog hodnika Dw 52 -
zid između stana i poslovnih prostora 57 -
strop između stanova, i ispod stana prema ulaznim
prostorima, .... 52 68
strop iznad stana prema lođi/terasi drugog stana - 68
strop ispod stana prema prostorima druge namjene
(poslovni prostori, ....) 57 68
pod bučne prostorije prema stanu iznad i pored - 48

B/ Poslovne zgrade i poslovne prostorije u drugim

zgradama
zid između prostorija dva korisnika 52 -
zid bez vrata između prostorija za intelektualni rad i prostorija -
za sastanke prema prostorijama za drugu namjenu istog
korisnika 44
zid bez vrata između protorija istog korisnika 42 -
stropovi između poslovnih prostora 52 68
* Navedene su samo neke vrijednosti. Za detaljniji uvid vidi HRN U.J6.201

11
Prijenos zvučne energije preko krutih tvari / pregrada

Kada zvučni valovi udare o plohu pregrade, jedan dio energije se reflektira, jedan apsorbira, dok se ostali dio
energije prenese kroz plohu/pregradu na drugu stranu.

ZVUČNA
RAZINA

L2

ZVUČNA
RAZINA

L1

12
Koeficijent propustljivosti - transmisije () veličina definirana odnosom zvučne energije koja je
prošla u prijemnu prostoriju (W2) i napadne zvučne energije (W1) koja je u predajnoj prostoriji
udarila u pregradu.

 = W2 / W1 W1 W2

Indeks zvučne izolacije - R (zvučna izolacija pregrade) definirana je logaritmom recipročne

vrijednosti zvučne propustljivosti.

1 W1
R = 10 log = 10 log (dB)
 W2

Kako se prilikom mjerenja zvučnog gušenja mjeri zvučni tlak ispred i iza pregrade, za
izračunavanje je prikladnija formula:

R = 20 log p1 (dB) p1 p2

p2
13
Indeks zvučne izolacije - R (dB)

W1 W2

R = 10lg (1/ )
1 0,001

upadni zvuk: 1

a/ preneseni zvuk: 0.001

R = 10 lg (1/0.001) = 10 lg 1000 = 10x3 = 30 dB

b/ preneseni zvuk: 0.001 / 2 = 0.0005

R = 10 lg (1/0.0005) = 10 lg 2000 = 10x3.3 = 33 dB

c/ preneseni zvuk: 0.00001

R = 10 lg (1/0.00001) = 10 lg 100000 = 10x5 = 50 dB

14
 Zvučna izolacija pregrada – prenošenje zvuka

U slučaju dviju susjednih prostorija razlikuju se dva puta prenošenja zvuka iz predajne u
prijemnu prostoriju:

- direktni put (preko zajedničkog dijela pregrade),

- bočni put (uzduž bočnih zidova, međukatnih konstrukcija, instalacijskih kanala, ...).

TLOCRT PRESJEK

15
Putovi prenošenja zvuka
predajna prostorija

međukatna konstrukcija

direktni put

prijemna prostorija

bočni put
predajna predajna predajna
prostorija prostorija prostorija

prijemna prijemna prijemna

prostorija prostorija prostorija

16
Veličine za izražavanje zračne zvučne izolacije

Normirane veličine za izražavanje zračne zvučne izolacije pregrada u dB:

• indeks zvučne izolacije R

• normalizirana razlika razina Dn
• standardna razlika razina DnT

Ove veličine određuju se mjerenjem (ili

proračunom) najčešće u tercnim
pojasima, a samo iznimno u oktavama.

17
Laboratorijsko ispitivanje

R – indeks zvučne izolacije (dB)

mjerenje u
laboratoriju
(bez bočnih putova
Rw prijenosa buke)

Ispitivanje na građevini

mjerenje na građevini
(s bočnim putevima
R'w prijenosa buke)

R'w < Rw

18
Indeks zvučne izolacije (R) neke pregrade u zgradi za difuzno zvučno polje, kakvo u praksi u
prostorijama redovno imamo, definira se kao:

S
R  D  10 lg dB
A

D = L1 – L2 - razlika razina u predajnoj i prijemnoj prostoriji (dB)

S - ploština pregrade (m2)
A - ekvivalentna apsorpcijska ploština prijemne prostorije (m2)

Ekvivalentna apsorpcijska ploština dobiva se na temelju mjerenja

vremena odjeka T u sekundama:

0,16 V
A m 2
T
19
Zvučna zaštita između dvije prostorije opisana razlikom između razina emisije i imisije

L1 L2
D = L1 – L 2

Razina zvuka u prostoriji ovisi o ekvivalentnoj apsorpcijskoj površini prostorije.

Što je ekvivalentna apsorpcijska površina prijemne prostorije veća, to će, uz konstantnu

vrijednost L1 razina L2 biti niža. Iz toga razloga izmjerenu razliku razina treba korigirati, tako da
odgovara vrijednosti koja bi se dobila kada bi prijemna prostorija imala referentnu apsorpcijsku
površinu Ao, za koju je odabrana vrijednost 10 m2.

Ovako korigirana razlika razina zove se normalizirana razlika razina i označava se sa Dn.

Dn = D - 10 log (A / Ao) = L1 - L2 - 10 log (A / Ao) (dB)

A - stvarna ekvivalentna apsorpcijska površina prijemne prostorije (m2)

Ao - referentna apsorpcijska površina (m2)

20
Normalizirana i standardna razlika razina definiraju se kao:

A
Dn  D  10 lg dB A0  10 m 2
A0

T
DnT  D  10 lg dB T0  0,5 s
T0

A – zvučna apsorpcija prijemne prostorije (m2)

T – vrijeme odjeka u prijemnoj prostoriji (s)
D = L1 – L2 - razlika razina u predajnoj i prijemnoj prostoriji (dB)

21
Iskustva u primjeni DnT,w :

- najveća prednost u činjenici da se izolacija građevnih elemenata i zvučna izolacija između

prostorija označavaju različitim slovima, pa je projektantima postalo jasno da to nije jedno te
isto.

- pokazalo se opravdanim zadržati postojeće kriterije za propisane vrijednosti indeksa zvučne

izolacije i za razlike razina.

Kako indeks zvučne izolacije na gradnji i standardna razlika razina stoje međusobno u čvrstom
odnosu, može ih se lako preračunati (npr. HRN EN ISO 140 – 4 i EN 12354 – 1) pa je u
konačnici:

DnT = R` + 10 lg V – 10 lg S – 4,9

Postoji međutim razlika pri mjerenju u primjeni R` i DnT u slučaju kada su volumeni predajne i
prijamne prostorije različiti. Kod mjerenja indeksa zvučne izolacije, uz difuzno zvučno polje,
smjer mjerenja nije bitan. Kod mjerenja standardne razlike razina, mjerenje ovisi o smjeru. Da
bi se bilo na sigurnoj strani, veća prostorija mora pri mjerenju biti predajna, a manja prijamna.

22
Da bi se ocijenila zvučno izolacijska moć
nekog građevinskog elementa rezultati
mjerenja uspoređuju se s normiranim
vrijednostima. Normirane vrijednosti
prikazane grafički zovu se referentne
krivulje.

Uspoređivanje izmjerenih vrijednosti

izolacijske moći sa normiranim vrijednostima
vrši se tako da se referentna krivulja pomiče
u vertikalnom smjeru paralelno samoj sebi, u
skokovima po 1 dB, sve dok zbroj
nepovoljnih odstupanja ne bude što je
moguće veći, ali ne više od 32 dB.

Nepovoljno odstupanje kod određene

frekvencije je ono kada je rezultat mjerenja
niži od referentne vrijednosti. Procijenjena
(ponderirana) vrijednost u decibelima
pomaknute referentne krivulje na 500 Hz
određuje vrednovani indeks zvučne izolacije
pregrade Rw, odnosno R'w.

23
 Izvještaj o ispitivanju
59

Rw = 59 dB

24
Ispitivanje - mjerenja zvučne izolacije

ispitivanje zračne zvučne izolacije

ispitivanje udarne zvučne izolacije

25
Princip mjerenja zračne zvučne izolacije

Predajna prostorija Prijemna prostorija

Prostorija 1 Prostorija 2

B2 Razina osnovne
buke

L1 L2

T2 Vrijeme odjeka

Razina u predajnoj
prostoriji Razina u prijemnoj
prostoriji
Pregrada

26
Princip mjerenja zračne zvučne izolacije – izvor zvuka

Šum - to je nepravilno titranje u kojem nema ni stalnih frekvencija ni stalnih amplituda.

Spektar šuma nije linijski već kontinuiran, što znači da pojedini tonovi gusto ispunjavaju cijelo
jedno frekventno područje.

izvor zračnog zvuka

27
 Referentna krivulja prema HRN EN ISO 717-1
Dijagram i referentna krivulja za vrednovanje
80
zračne zvučne izolacije
75
Indeks zvučne izolacije, R', dB

70

65
POVOLJNO
PODRUČJE
60

55
NEPOVOLJNO
50
PODRUČJE
45

40

35

30

25
Za vrednovanje zvučne izolacije normirane
20 su referentne krivulje u frekvencijskom
100
125
160
200
250
315
400
500
630
800
1000
1250
1600
2000
2500
3150

području terci od 100 Hz do 3150 Hz.

Frekvencija, f , Hz

28
Udarni zvuk

Udarci izazvani na površini konstrukcije (npr. armirano betonska ploča) izazvati će vibracije koje
će se brzo širiti konstrukcijom. Kada ova energija stigne na donju površinu međukatne
konstrukcije, jedan njen dio će se reflektirati i ponovno vratiti prema gornjoj površini
konstrukcije, a preostali dio energije pretvoriti će se u energiju zvučnih valova u zraku donje
prostorije – nastaje zvuk udara.

Normalizirana razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji ovisi o debljini međukatne konstrukcije i
faktoru gubitka.

29
Princip mjerenja udarne zvučne izolacije

Ispitivanje ponašanja međukatnih konstrukcija na udar vrši se posebnim uređajem za

proizvodnju mehaničkih udara. Uređaj se sastoji od 5 batića, svaki mase 0,5 kg, koji
naizmjenično i pojedinačno udaraju u ispitivanu međukatnu konstrukciju, slobodno padajući s
visine 4 cm brzinom 10 udaraca u sekundi.

Razina srednjeg zvučnog tlaka u određenom

frekvencijskom pojasu zračnog zvuka u prijemnoj
prostoriji, a koji nastaje radom standardnog izvora
zvuka udara na površini poda predajne prostorije
zove se razina zvuka udara (Lu). Da bi se
spriječio utjecaj apsorpcije zvuka u prijemnoj
prostoriji, izmjerena razina zvuka udara preračuna
se na takozvanu normaliziranu razinu zvuka
udara (Ln).

30
Princip mjerenja udarne zvučne izolacije

Za horizontalne pregrade (tj. međukatne konstrukcije) osim zračne zvučne izolacije definirana je i
udarna zvučna izolacija

Mjera udarne zvučne izolacije je razina usrednjenoga zvučnog tlaka u dB u određenom

frekvencijskom području u prijemnoj prostoriji izazvana normiranim izvorom udarnoga zvuka, koji
prenosi udarni zvuk na ispitivanu međukatnu konstrukciju.

normirani izvor udarnog zvuka

Normirani izvor udarnoga zvuka jest mehanički uređaj koji metalnim batićima mase po 0,5 kg i
slobodnim padom s visine 40 mm proizvodi 10 udara u sekundi.

31
Princip mjerenja udarne zvučne izolacije

Slična kao zračna zvučna izolacija, osim:

- L1 se ne mjeri
- Koristi se izvor udarnog zvuka

Prijemna
prostorija Korišten samo za T2
Prostorija 2

Razina osnovne
B2
Predajna buke
prostorija L2
Prostorija 1
Vrijeme odjeka
T2

Izvor Razina u
udarnog prijemnoj
zvuka Pregrada prostoriji

32
Veličine za izražavanje udarne zvučne izolacije

Normirane veličine za izražavanje udarne zvučne izolacije međukatne konstrukcije u dB:

• normalizirana razina udarnoga zvuka Ln

• standardna razina udarnoga zvuka LnT

I ove veličine određuju se mjerenjem (ili proračunom) najčešće u tercnim pojasima, a samo iznimno
u oktavama.

33
Normalizirana i standardna razina udarnoga zvuka definiraju se kao:

A
Ln  Lu  10 lg dB A0  10 m 2
A0

T
LnT  Lu  10 lg dB T0  0,5 s
T0

Lu – razina usrednjenoga zvučnog tlaka u prijemnoj prostoriji (dB)

A – zvučna apsorpcija prijemne prostorije (m2)
T – vrijeme odjeka u prijemnoj prostoriji (s)

34
Mjerenje veličine L obavlja se u pojasevima od
trećine oktave (terci) u frekvencijskim pojasevima
od 1/3 oktave (terce) od 100 - 3150 Hz. Rezultat
mjerenja prikazuje se grafički za sve mjerne
frekvencije u obliku krivulje.

Da bi se ocijenila izolacija od zvuka udara neke

međukatne konstrukcije rezultati mjerenja
uspoređuju se s normiranim vrijednostima.
Normirane vrijednosti prikazane grafički zovu se
referentna krivulja. Uspoređivanje izmjerenih
vrijednosti izolacijske moći sa normiranim
vrijednostima vrši se tako da se referentna krivulja
pomiče u vertikalnom smjeru paralelno samoj
sebi, u skokovima po 1 dB, sve dok zbroj
nepovoljnih odstupanja ne bude što je moguće
veći, ali ne više od 32 dB. Nepovoljno odstupanje
kod određene frekvencije je ono kada je rezultat
mjerenja viši od referentne vrijednosti.
Procijenjena (ponderirana) vrijednost u
decibelima pomaknute referentne krivulje na 500
Hz određuje vrednovani indeks zvučne izolacije
pregrade Ln,w.

35
 Referentna krivulja prema HRN EN ISO 717-2
Dijagram i referentna krivulja za vrednovanje
70
udarne zvučne izolacije
Normalizirana razina udarnog zvuka, L'n, dB

65

60

55

50
NEPOVOLJNO
45 PODRUČJE
40
POVOLJNO
35 PODRUČJE
30

25

20

15
Za vrednovanje zvučne izolacije normirane
10
su referentne krivulje u frekvencijskom
100
125
160
200
250
315
400
500
630
800
1000
1250
1600
2000
2500
3150

području terci od 100 Hz do 3150 Hz.

Frekvencija, f , Hz

36
Zračna vs. Udarna – koja je razlika

Zračna zvučna izolacija S B2

 Mjeri se Razlika razina L1 L2

 Veća razlika = bolja izolacija T2

V

S
Udarna zvučna izolacija B2

L2
 Mjeri se Apsolutna razina
 Niža razina = bolja izolacija V T2
V

37
Jednobrojne vrijednosti zvučne izolacije

Za izražavanje i zračne i udarne zvučne izolacije jednim brojem služe vrednovane veličine:

Zračna zvučna izolacija

• vrednovani indeks zvučne izolacije Rw (R’w) u dB

• vrednovana normalizirana razlika razina Dn,w u dB
• vrednovana standardna razlika razina DnT,w u dB

Udarna zvučna izolacija

• vrednovana normalizirana razina udarnog zvuka Ln,w (L’n,w) u dB

• vrednovana standardna razina udarnog zvuka LnT,w (L’nT,w) u dB

38
Jednobrojne vrijednosti zvučne izolacije

Osnovno načelo određivanja jednobrojne, tj. vrednovane vrijednosti i zračne i udarne zvučne
izolacije jest, da se referentna krivulja vertikalno u koracima od po 1 dB po cjelobrojnim iznosima
pomiče prema izmjerenim tercnim vrijednostima, dok se ne zadovolji uvjet da srednje nepovoljno
odstupanje od pomaknute referentne krivulje bude jednako ili upravo manje od 2 dB (ili ukupno
manje od 32 dB).

Srednje nepovoljno odstupanje je zbroj svih nepovoljnih odstupanja podijeljen s ukupnim

brojem terci (za osnovno frekvencijsko područje taj broj je jednak 16).

Vrednovana vrijednost zvučne izolacije jest vrijednost pomaknute referentne krivulje očitana
na frekvenciji 500 Hz.

39
Međukatne konstrukcije

a/ bez izvedenog plivajućeg poda i/ili spuštenog stropa = jednostruka pregrada

b/ s izvedenim plivajućim podom i/ili spuštenim stropom = dvostruka pregrada

40
Jednostruke pregrade

Na zvučno izolacijsku moć pregrade utječe više faktora:

1. površinska masa,
2. elastičnost,
3. bočni građevinski elementi,
4. propusnost građevinske pregrade na zrak.

Dvostruke pregrade

Dvostruke pregrade sastoje se od dva dijela međusobno odvojena slojem zraka ili nekim
mekanim (apsorbirajućim) materijalom. Ponašanje dvostruke pregrade može se usporediti s
ponašanjem mehaničkog sustava od dvije mase m1 i m2 međusobno povezane oprugom
određene krutosti.

41
Dvostruke pregrade – rezonantna frekvencija

fo – rezonantna frekvencija (Hz)

m' – površinska masa pregrade (kg/m2)
d – razmak između stijenki (m)
s' – dinamička krutost izolacijskog materijala (MN/m3)

42
Izolacija zvučne energije nastale udarcem

Ako želimo spriječiti ili ograničiti energiju udarca trebamo:

- promijeniti okolnosti na početku širenja udarca,
- izvesti zapreke na putu kojim se val širi,
- stvoriti prekide u konstrukciji kojom se val širi.

Postizanje zadovoljavajuće vrijednosti izolacije udarnog zvuka može se postići:

- izvedbom mekog završnog sloja poda,
- izvedbom plivajućeg poda,
- izvedbom spuštenog stropa (uz određene uvjete).

43
Meki završni sloj poda

Mekani završni sloj poda (razne vrste tepiha, sintetički podovi sa slojem spužvaste gume ili sl.)
apsorbiraju dio energije udara. Na taj način smo manji dio energije prelazi u nosivu međukatnu
konstrukciju čime se smanjuje razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji.

44
Plivajući pod

Plivajući pod sa sastoji od krute podnog sloja (betonska podloga, …) koja leži («pliva») na
mekanom elastičnom sloju. Pri tome ne smije postojati na najmanja kruta veza između
plivajućeg sloja i nosive međukatne konstrukcije.

Na frekvencijama bliskim frekvenciji rezonancije (fo), vrijednost veličine L postaje negativna što
znači da će na tim frekvencijama razina zvuka udara biti veća nego u slučaju međukatne
konstrukcije bez plivajućeg poda. Iz toga razloga treba izvesti takav plivajući pod kojem je
frekvencija rezonancije što niža, odnosno barem niža od 100 Hz.

fo = 160 x s' (Hz)

m'
s' – dinamička krutost međusloja (MN/m3)
m' – masa plivajućeg sloja (kg/m2)

45
Plivajući pod

46
47
48
Plivajući pod – podna obloga tepih, PVC ili parket

1 - žbuka 5 - betonska podloga (estrih)

2 - rubna letva (drvena ili PVC) 6 - bitumenska ljepenka ili PE
3 - bitumenska valovita ljepenka folija
4 - podna obloga 7 - mekoelastični sloj

49
 Plivajući pod – podna obloga ker. pločice, kamen,....

1 - žbuka - cem. mort 6 - elastična brtvena masa

2 - rubni element (sokl) 7 - rubna traka
3 - zidne pločice 8 - bitumenska ljepenka ili PE
4 - podne pločice u mortu folija
5 - traka od pjenastog materijala 9 - mekoelastični sloj
50
Plivajući pod:

a – zvučni most (krivo),

b – bez zvučnog mosta

51
Drveni podovi

1 - 2,3 cm drveni pod L = 24 dB

2 - 4/6 cm drvene gredice
3 - 1 cm trake mineralne vune
4 - 4 cm mineralna vuna
5 - bitumenska ljepenka

52
Drveni podovi

53
Drveni podovi

1 - 2,3 cm drveni pod L = 27 dB

2 - 8/3,5 cm drvene gredice
3 - 4 cm ploče drvene vune
4 - 0,8 cm trake mineralne vune (s'=30 MN/m3)
5 - bitumenska ljepenka

54
Drveni podovi

1 - 2,3 cm drveni pod L = 21 dB

2 - 3/5 cm drvene gredice
3 - nasip
4 - bitumenska ljepenka

55
"Mokri" estrih

Klasični cementni estrih Tekući gipsani estrih

• u zgradu se unaša velika količina vlage

• neophodna su duga vremena sušenja prije nego što se mogu polagati završne podne obloge
• potrebna je velika visina unosa materijala
• opterećuju konstrukciju velikom vlastitom masom

56
"Suhi" estrih

57
Suhomontažni sustavi za izvedbu plivajućih podova
Osnovne vrste gipsanih podova
1. Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1 x 25,0 mm

Elementi suhog estriha

debljine 25 mm polažu se na
ravnu i nosivu podlogu prema
uputama i smjernicama
proizvođača.

Posebne stavke opisa su:

 vrsta i debljina podne izolacije
 vrsta i debljina izravnavanja

58
Osnovne vrste gipsanih podova

2. Podne gipsane ploče tipa F146 – dvoslojno polaganje 2x12,5 mm

Ploče suhog estriha debljine

12,5 mm polažu se na ravnu i
nosivu podlogu prema uputama i
smjernicama proizvođača.

Posebne stavke opisa su:

 vrsta i debljina podne izolacije

 vrsta i debljina izravnavanja

59
Osnovne vrste gipsanih podova

3. VIDIFLOOR gipsvlaknaste ploče - požarna zaštita odozgo F30 do F90

Dvoslojno polaganje ≥ 2 x 10 mm gipsvlaknasta

elemenata Vidifloor podnih ploča Knauf Vidifloor
ploča debljine 10,0 mm na ≥ 10 mm kamena vuna
kamenu vunu min. debljine 10 +
≥ 10 mm gipsvlaknasta
mm i Vidifloor ploču min. ploča Knauf Vidifloor
debljine 10 mm. Sve položeno
na ravnu i nosivu podlogu
prema uputama i smjernicama
proizvođača.

60
Izravnavanje podloge sa suhim podnim nasipom

Perlitni nasip – tipa Siliperl (600 kg/m³) ili Nivoperl (140 kg/m³)

Kod primjene suhog podnog nasipa

u opisu je bitno navesti:
Vidifloor-
suhi podni nasip podni element
 prosječnu debljinu izravnavanja gipsana
 premošćivanje instalacija po potrebi. PE-folija pokrivna ploča
na nasipu
 vrstu nasipa (težina / stišljivost !)

≥ 10
 PE folija na betonu ili
 čvrsti papir na drvenim daskama
 ostale slojeve pločaste izolacije
 opis pokrivne ploče na nasipu

61
Nanašanje suhog podnog nasipa

Perlitni nasip:

Minimalna debljina 10 mm

 Siliperl (600 kg/m³)

 Nivoperl (140 kg/m³)

Do visine od 60 mm bez
mehaničkog stišnjavanja

62
Izravnavanje podloge sa suhim podnim nasipom

Velike neravine u podlozi

izravnavaju se perlitnim
nasipom ili suhim pijeskom

63
Stišnjavanje nasipa s pokrivnom pločom

Prije polaganja podnih ploča

potrebno je vlastitom
tjelesnom težinom pomoću
pokrivne ploče (gipsana
ploča A10)
sabiti nasip.

64
Odvajanje poda i zida trakom iz mineralne vune

Traka iz mineralne vune

debljine 10 mm polaže se uz
okolne zidove. Nakon toga
se polaže suhi estrih.

65
Polaganje suhog estriha – plivajući pod

Pojaganje ploča suhog

estriha izvodi se neposredno
na pokrivne ploče.

66
Primjer: „Knauf „suhi estrih - plivajući pod

rubna traka - kamena vuna

podne ploče

suhi nasip ploče za stišnjavanje

67
Povišeni pod (dvostruki pod)
STIŠNJENE GIPS-VLAKNASTE PLOČE
600 x 1200 mm (25/13 mm) ili
600 x 600 mm (38 mm)

- postupno postavljanje čeličnih nosača s navojem

- maksimalna fleksibilnost kod naknadne montaže

nosača i ploča

- pod je opteretiv već nakon postavljenog 1. sloja ploča

- više od 90 % slobodnog prostora u podnoj šupljini

Opis:
Povišeni pod (GF) iz dva sloja gipsvlaknastih ploča
1200 x 600 mm, položen na čelične, visinski podesive
nosače. Nosiva ploča (25 mm) polaže se na čelične
nosače postavljene u rasteru 600 x 600 mm na sirovi
pod. Gornja gipsvlaknasta ploča (13 mm) ljepi se po
čitavoj površini na donju ploču.

68
Povišeni pod (dvostruki pod) - nožica - regulator visine

podne ploče

PVC pločice položene su na

čelične pločice, a štite od
prenosa udarne buke

regulator visine
i osigurač
čelični nosači se lijepe za
pod posebnim ljepilom

69
Izolacija udarnog zvuka – stubišni prostor

70
71
Spušteni strop

Prenošenje zvuka udara preko «gole» međukatne konstrukcije u donju prostoriju može se
djelomično smanjiti izvedbom spuštenog stropa. Da bi dobili što bolju izolaciju od zvuka udara
spušteni strop mora biti nepropustan za zrak i male krutosti kako bi njegova kritična frekvencija
bila što veća. Iz razloga vibriranja nosive međukatne konstrukcije izazvane udarcima, stvara se
zračni zvuk u sloju zraka između konstrukcije i spuštenog stropa tako da spušteni strop mora
dobro izolirati zračni zvuk. Ugradnja apsorbirajućeg materijala (npr. mineralna vuna) u ovaj
međuprostor poboljšava izolacijsku moć stropa. I ovjes kojima je spušteni strop pričvršćen za
međukatnu konstrukciju mora biti što elastičniji kako bi se što više spriječilo direktno
prenošenje vibracija sa konstrukcije na spušteni strop.

Poboljšanje izolacije od zvuka udara izvedbom spuštenog

stropa ograničeno je zbog prenošenja vibracija bočnim
putovima – pregradama.

72
(DIN 4109/89)

1) Žbuka na rabic pletivu ili trstini, gips-kartonske ploče 2x12,5 mm ili 2x1,5 mm, ploče od
drvene vune d  25 mm.
2) Zvuko apsorbirajući materijal (mineralna vuna) d=40 mm

73
11
11
10
9
6
5
3
2
2

74
75
76
77
Samonosivi spušteni stropovi

78
Akustični stropovi

Spušteni stropovi izvedeni perforiranim oblogama

NE doprinose poboljšanju zvučne izolacije međukatnih konstrukcija.

Osnovna namjena im je poboljšanje akustičkih karakteristika prostorija u kojima se nalaze

(apsorpcija zvuka).

79
Dvostruki spušteni strop - "strop ispod stropa"

zvučna zaštita i zaštita od požara

apsorpcija zvuka

80
HVALA NA PAŽNJI !

81