Evo jedan dio teksta vezano za funkcionalnost I izvedbu kotla.

Slijedi drugi dio

1.1) NADKRITIČNI GENERATORI PARE 1.1.1 Osnove Kod nadkritičnih kotlova voda se
zagrijava na konstantnom tlaku većem od kritičnog tlaka (22.1 MPa), pa nema
podjele na plin i tekućinu (gustoća obje faze je jednaka). To je osnovna razlika u
odnosu na podkritične kotlove gdje kod isparavanja vode postoje dvije faze (tekuća i
plinovita) koje imaju različiti specifični volumen, i ostaju na istoj temperaturi
(temperaturi zasićenja) tokom isparavanja. Kod podkritičnih kotlova, nakon što je sva
tekućina isparila, temperatura pregrijane pare se zagrijavanjem povećava pri
konstantnom tlaku. Zbog toga podkritični kotlovi obično imaju bubanj za odvajanje
tekućine i pare gdje se tekućina odvodi na recirkulaciju kroz isparivač, a para odlazi
u pregrijački dio. U nadkritičnom kotlu svojstva vode kontinuirano se mijenjaju iz
tekućeg u plinovito stanje (temperatura zagrijavanjem kontinuirano raste). Budući da
voda niti u jednom dijelu kotla nije podjeljena na dvije faze, konstrukcija kotla je bez
bubnja. Tipični nadkritični generatori pare su kotlovi sa jednim prolazom, gdje voda
pumpana napojnom pumpom prolazi kroz izmjenjivačke elemente generatora pare i
predaje se turbini na konačnoj temperaturi bez recirkulacije. Stvarna lokacija
prijelaza iz tekućine u paru u kotlu se slobodno pomiče za različite uvijete, pa je
moguće postići dobar stupanj iskoristivosti za različita opterećenja. 1.1.2
Karakteristike nadkritičnog procesa U procesu nadkritičnog generatora pare
kondenzatna i napojna pumpa podižu tlak iznad kritičnog tlaka. U T,s-dijagramu za
nadkritično postrojenje linija procesa ne prelazi liniju zasićenja, a para na konačnoj
temperaturi ekspandira u visokotlačnoj turbini. Za paru koja izlazi iz visokotlačne
turbine vrši se međupregrijanje prije ekspanzije u niskotlačnoj turbini čime se
povećava učinkovitost postrojenja.

1.1.3 Parametri procesa tipični parametri za podkritično postrojenje: temperatura

pregrijane pare 540 °C tlak pregrijane pare 16.5 do 18 MPa temperatura
međupregrijane pare 540 do 560 °C neto stupanj iskoristivosti postrojenja 36% tipični
parametri za nadkritično postrojenje: temperatura pregrijane pare 540 °C tlak
pregrijane pare 25 MPa temperatura međupregrijane pare 565 °C neto stupanj
iskoristivosti postrojenja 37.5% 1.1.4 Razvoj nadkritičnih kotlova Porast u gradnji
nadkritičnih kotlova baziran je na iskustvu u radu s tim kotlovima. Prvi takvi kotlovi
bili su instalirani 1960-tih u SAD-u, a od tada su napravljena mnoga poboljšanja. U
Sjedinjenim Američkim Državama postrojenja ovog tipa imaju ukupno 86 GW
električne snage. Većina od njih bila su izgrađena tokom 60-tih i 70-tih i rade s
parametrima pare koji su tek malo iznad kritičnih. U Japanu se dogodio najveći
porast izgradnje nadkritičnih elektrana. Europa također povećava korištenje
postrojenja s nadkritičnim pritisakom pare kod ugljenom loženih kotlova. Nova
postrojenja na crni ugljen u fazi planiranja imaju temperature pare od oko 600 ˚C na
tlaku od 30 MPa, što odgovara zadanim parametrima pare u ovom proračunu.
1.1.4 Razvoj nadkritičnih kotlova Porast u gradnji nadkritičnih kotlova baziran je na
iskustvu u radu s tim kotlovima. Prvi takvi kotlovi bili su instalirani 1960-tih u SAD-u,
a od tada su napravljena mnoga poboljšanja. U Sjedinjenim Američkim Državama
postrojenja ovog tipa imaju ukupno 86 GW električne snage. Većina od njih bila su
izgrađena tokom 60-tih i 70-tih i rade s parametrima pare koji su tek malo iznad
kritičnih. U Japanu se dogodio najveći porast izgradnje nadkritičnih elektrana.
Europa također povećava korištenje postrojenja s nadkritičnim pritisakom pare kod
ugljenom loženih kotlova. Nova postrojenja na crni ugljen u fazi planiranja imaju
temperature pare od oko 600 ˚C na tlaku od 30 MPa, što odgovara zadanim
parametrima pare u ovom proračunu.

1.1.5 Prednosti nadkritičnih postrojenja prednosti nadkritičnih kotlova u odnosu na

podkritične kotlove: - veća učinkovitost postrojenja što rezultira manjom emisijom
CO2 po MWh električne energije - veća učinkovitost postrojenja u širem području
djelomičnih opterećenja nego kod podkritičnih kotlova - brže vrijeme pokretanja nego
kod podkritičnih kotlova s bubnjem ostale prednosti korištenja nadkritičnih kotlova: -
iskustvo stečeno radom s nadkritičnim kotlovima pokazuje da su pouzdani u radu -
korištenjem čelika proizvedenih modernim tehnologijama, cijene postrojenja s
nadkritičnim kotlovima su konkurentne podkritičnim postrojenjima 1.1.6 Tipovi
nadkritičnih kotlova 1.) Generator pare s jednim prolazom 2.) Generator pare s dva
prolaza 3.) Horizontalni generator pare Ekonomska procjena sva tri tipa pokazala je
da je generator pare s jednim prolazom (toranjski tip) najbolje rješenje. Proračun u
nastavku izvršen je za toranjski tip generatora pare.

Energetski blokovi sa ultra super-kritičnim parametrima pare - budućnost u oblasti

sagorivanja uglja u letu 1. Uvod Posmatrajući razvoj energetskih postrojenja tokom
njihovog razvoja, lako se može uočiti tendencija povećanja radnih parametara pare.
Osnovni razlozi za ovo proizilaze iz činjenice da se povećanjem radnih parametara
povećava i SKD, jer je termodinamički ciklus efi kasniji pri povećanim početnim
parametrima pare. Za unaprijeđena USC postrojenja (projekti sa ultra super-kritičnim
parametrima pare) za sagorijevanje uglja u letu predviđa se povećanje SKD na
vijednosti preko 50%. Postizanje visokih parametara uslovljeno je ugradnjom novih
konstruktivnih materijala koji imaju bolje osobine na visokim temperaturama. Iako ti
materijali danas još uvijek imaju znatno veću cijenu koštanja u odnosu na dosada
korištene, ekonomska opravdanost izgradnje USC postrojenja postiže se kroz
smanjenu potrošnju uglja po jednom kWh električne energije. Smanjena potrošnja
uglja po kWh električne energije praćena je i manjom emisijom CO2 i drugih štetnih
gasova, što danas ima veliki značaj koji se ogleda u doprinosu očuvanju životne
sredine i smanjenju efekta staklene bašte. Sam proces generisanja pare u oblasti
ultra super-kritičnih parametara, sa termodinamičkog stanovišta, je manje
kompleksan nego proces koji se odvija neposredno u području subkritičnih
parametara bliskom kritičnoj tački, jer se sa “udaljavanjem” od kritične tačke postiže
veća uravnoteženost termofi zičkih veličina vode, pri kontinuiranom prelazu iz tečne
faze u stanje pare. Ovakvim režimom ublažavaju se rizici od pregrijavanja materijala
cijevi koji su izraženi upravo u zoni visokih specifičnih toplota, odnosno u području
bliskom kritičnoj tački. Ta činjenica predstavlja još jedan u nizu razloga koji
opravdavaju razvoj ovih postrojenja. Veću prepreku u daljem razvoju, uslovno rečeno,
može predstavljati nedostatak materijala za konstrukciju, pa se uporedo razvijaju i
novi konstrukcioni materijali koji mogu da zadovolje sve potrebne zahtjeve pri
parametrima ranga 7000 C ÷ 7600 C pritiska 35 ÷ 38,5 MPa. Sažetak Postrojenja za
sagorijevanje uglja u letu za sada predstavlja najzastupljniju tehnologiju u oblasti
proizvodnje električne energije, ali su zbog relativno visokog stepena emisije štetnih
produkata sagorijevanja istovremeno i “nepopularna”. U vrijeme opšteg prihvatanja
principa održivog razvoja i borbe za očuvanje životne sredine ukazuje se potreba da
se i tehnologija sagorijevanja uglja u letu sagleda sa stanovišta značajnosti u odnosu
na pomenuti princip, te da se naglase mogućnosti u okviru kojih se očekuje razvoj
ovih postrojenja uz ostvrivanje osnovnih preduslova daljeg razvoja. U okviru ovog
rada date su osnovne postavke u razvoju kojima se trenutno u svijetu poklanja dosta
pažnje. Pri tome u radu nisu obuhvaćene druge savremene tehnologije sagorijevanja
uglja koje se primjenjuju i koje takođe imaju veliki značaj. Ključne riječi: parni
kotlovi, USC parametri pare, kotlovski čelici, legure na bazi nikla Power Plant Blocks
with Ultra Super-critical Steam Parameters - Future in Pulverized Coal Burning
Technology Pulverized coal-fi red plants still represent the most common technology
in fi eld of the electricity production, but since they produce relatively high emission
of pollutants, they also are rather unpopular. In times of general acceptance of
sustainable development principles and struggle for the environmental protection, it
becomes necessary for pulverized coal burning technology to be reconsidered from
the aspect of those principles and to emphasize possibilities for further development
of those facilities in accordance with basis of the further expansion. In this paper,
the basic and currently quite actual preferences regarding the development are
given, but no other modern coal burning technologies which are in use and which
also are of the high importance are given. Key words: steam boilers, UCS steam
parameters, steals for boilers, nickel alloy [120] energija 2. Razvoj postrojenja za
sagorijevanje uglja u letu sa usc parametrima U razvoju termenergetskih postrojenja
sa radom u oblasti ultra super-kritičnih parametara (USC i AUSC) kroz niz projekata
pored zemalja Evropske zajednice zastupljene su i drugi subjekti od kojih su SAD,
Japan, Kina i Koreja postigli zapažene rezultate, što je prikazano na slici 1. U periodu
od 1990. godine pa do danas bilo je znatnijih odstupanja u stepenu razvijenosti
postrojenja na ugalj u pojedinim dijelovima svijeta, dok trenutno vodeći subjekti
imaju približno ujednačene rezultate u istraživanjima i razvoju novih tehnologija.
Dosadašnji razvoj postrojenja sa USC parametrima rezultovao je izgradnjom
postrojenja u komercijalnoj upotrebi sa parametara 28,9 MPa/5800 C u Evropi,
odnosno 31,5 MPa/5930 C u SAD. Najnoviji razvojni projekti za USC postrojenja u
Evropi fi nansirani su od strane EU i iz nacionanih razvijnih programa. Referentni
projekat započeo je 1998, pod imenom AD700 (1998-2013. godine) u kome su
participirali 38 veoma važnih industrijskih i univerzitetskih istraživačkih centara.
Predviđeno je provođenje projekta u 6 faza sa ukupnim trajanjem od 15 godina. Na
evropskom području sprovedeno je nekoliko razvojnih projekata na istraživanju novih
materijala, od kojih su neki COST, MARCKO (materijali 6000 C – 6300 C (Ohio Coal
Development Offi ce – OCDO), istraživani su i novi materijali (kandidati za rad) sa
ultra super-kritičnim parametrima pare. Istraživanja novih materijala u SAD vršena su
u okviru programa pod nazivom VISION 21. Planirani radni parametri pare kreću se u
okvirima 7000 C ÷ 7600 C pri pritisku pare 35 ÷ 38,5 MPa. Postrojenja sa ovim
parametrima tek su u fazi razvoja (kao demostrativna), odnosno za sada nemaju
komercijalnu primjenu. 3. SKD postrojenja sa ultra super-kritičnim parametrima pare
i doprinos povećanja SKD redukciji emisije CO2 Proces generisanja pare sa ultra
super-kritičnim parametrima u jednom unaprijeđenom procesu (parametri projekta
AD 700) u i – p dijagramu prikazan je na slici 2. U normalnom radu i pri maksimalnoj
snazi ovog postrojenja proces generacije pare odvija se pri pritiscima preko 30 Mpa i
temperatura preko 7000 C. Značaj povećanja početnih parametara ogleda se u
povećanju efi kasnosti osnovnog ciklusa generacije pare, što je prikazano na slici 3.
Na osnovu rezultata proračuna toplotnih šema za različita postrojenja za
sagorijevanje uglja u letu izloženih u [ ]3 , može se vidjeti da pri povećanju
parametara pare od 16,6 MPa /5370 C do 35 MPa /700 0 C SKD ciklusa raste od 0,44
do 0,52. Povećanje efi kasnosti ciklusa generacije pare pozitivno utiče na povećanje
ukupnog SKD postrojenja. U tabeli 1 prikazan je trend povećanja stepena korisnog
dejstva blokova u zavisnosti od početnih parametara pare. SKD dobijen iz evropskih
izvještaja za pojedina postrojenja nešto je veći nego što je to slučaj u američkoj
praksi. Ta razlika je uslovljena različitostima primijenjene prakse tj. korišćenjem
donje, odnosno, gornje toplotne moći goriva, a pored toga zavisna je i od kvaliteta
uglja, primijenjenih pomoćnih postrojenja, razlike u pritisku kondenzacije,
temperaturi okoline i od drugih uticajnih faktora koji su rezultovali ovim
odstupanjima. Prema američkoj praksi za izračunavanje efi kasnosti primjenjena se
gornja toplotna Slika 1 Razvoj postrojenja na ugalj u svijetu sa projekcijama budućeg
razvoja Slika 2 i – p dijagram procesa generacije pare u parnom kotlu ALSTOM, AD
700 i 6400 C – 6500 C sa 9-12% Cr, novi austenitni čelici), MARCKO II (materijali 7000
C – 7200 C ) i THERMIE AD 700 (materijali 7000 C – 7200 C, Ni-base legure i dr.). U
okviru istraživanja DOE/ OCDO (period od 2002. do 2007. godine) fi nansiranih od
strane američkog Ministarstva za energiju (U.S. Department of Energy – DOE) i sufi
nansiranih od strane Kancelarije za razvoj primjene uglja u Ohaju [121] energija
američkim ugljevima i opasnosti od pojave sumporne korozije, temperatura izlaznih
gasova prema američkoj praksi je 1330 C, dok prema evropskoj praksi ta temperatura
iznosi 1050 C. Navedeni faktori utiču na odstupanja u proračunima efi kasnosti prema
evropskoj u odnosu na američku praksu, a ta odstupanja ogledaju se u razlici i do 4 ÷
5% u SKD. Kao što se može vidjeti iz prethodne tabele, od prelaska na rad u područje
nadkritičnih parametara pa do puštanja u rad novih USC postrojenja planira se
povećanje SKD za oko 13 do14 %. Međutum, treba napomenuti da se pokazatelj
stvarnog nivoa uštede energije i redukcije CO2 ne iskazuje ovim brojkama nego je
znatno viši. Ako se pretpostavi rad dva postrojenja (sa najnižim i najvišim prethodno
navedenim SKD) i ako se posmatraju sa stanovišta potrošnje goriva i proizvedene
energije pri toj potrošnji, može se izvesti približan zaključak o stvarnoj vrijednosti
uštede energije i redukcije CO2 . Pri nekoj potrošnji goriva postrojenje proizvodi W =
η ∙ Hd ∙ B energije, odnosno, pri jednakoj vrijednosti Hd ∙ B (energija utrošenog goriva)
za dva pretpostavljena postrojenja može se uslovno reći da proizvode energiju u
omjeru W1 / η1 = W2 / η2 . U tom slučaju je W2 = 1,3 ∙ W1 , odnosno, ukoliko bi radilo
postrojenje sa najvećim za sada planiranim SKD dobilo bi se približno 30% više
energije u odnosu na postrojenje sa najnižim navedenim SKD. Sagledavajući ovu
činjenicu sa aspekta masovnosti primjene postrojenja za sagorijevanje uglja u letu,
evidentan je začaj unapređenja u ovoj oblasti, jer se postižu ogromne uštede
energije, a samim tim i značajne redukcije emisije CO2 . Prema nekim navodima iz
literature pri svakom povećanju SKD postrojenja od 1% postiže se efekat redukcije
CO2 za 2 do 3%. Dijagram te zavisnosti prikazan je na slici 4. 4. Novi materijali,
osnovni preduslov daljeg razvoja USC postrojenja Materijali koji se koriste u
kotlogradnji svojim kvalitetom moraju da odgovore svim uticajnim faktorima, kako bi
se obezbijedila maksimalna pogonska sigurnost. Izbor osnovnog materijala za
pojedine dijelove kotlovskog postrojenja predstavlja složen korak u fazi
projektovanja, a naročito u fazi razvoja novih tehnologija gdje su uslovi rada otežani u
odnosu na postojeća postrojenja. Prema podacima za konstrukciju postrojenja
ALSTOM, razvijenog u okviru projekta AD700, primijenjeni materijali su iz tri grupe, i
to feritni, austenitni čelici i Ni-base legure, zastupljnosti u okviru postrojenja koja
rade na temperaturnim nivoima 560 0 C, 620 0 C i 720 0 C kako je prikazano na slici
5. Na slici je prikazana zastupljenost grupa materijala, koja za feritne čelike iznosi
100% zastupljenosti na Slika 3 SKD ciklusa sa različitim parametrima pare Tabela 1
Pregled SKD za energetske blokove različitih osnovnih parametara pare, uključujući i
unaprijeđene nove USC projekte Slika 4 Redukcija emisije CO2 u zavisnosti od
povećanja SKD moć, dok je u evropskoj praksi, suprotno tome, primjenjena donja
toplotna moć u proračunima. Pored toga razlika postoji i u pritisku kondenzacije koji
je u evropskoj praksi manji i iznosi oko 21 mbar dok je u američkoj praksi pritisak
kondenzacije oko 67,7 mbar. Takođe, zbog velikog sadržaja sumpora u [122] energija
temperaturama do 560 0 C pa do 60% za najnovija postrojenja dok su ostalo
austenitni čelici i legure na bazi nikla. Pregled materijala kandidati za USC
postrojenja od kojih su neki već u primjeni data je u tabeli 2. U okviru ovih
postrojenja u zonama manje izloženosti visokim temperaturama primjenjuju se do
sada dokazani materijali pri ranijoj upotrebi. Sastavni elementi USC i AUSC parnih
kotlova prikazani su u tabeli 2. Prikazani pregled je namijenjen za generalnu
informaciju i ne obuhvata sve opcije. Novi materijali, kandidati za unaprijeđenu USC
tehnologije, koji su se razvili u novije vrijeme imaju dobre mehaničke osobine,
dugotrajnu stabilnost na visokim temperaturama, odgovarajuću zavarljivost,
otpornost prema zamoru materijala, otpornost na koroziju na strani gasa i pare i dr. U
ova istraživanja, u odnosu na dosadašnja koja su rezultovala materijalima koji su već
u komercijalnoj primjeni, uključeno je šest novih materijala od kojih je jedan feritni
čelik (SAVE 12), dva austenitna (Super 304H i HR6W), tri legure na bazi nikla (Haynes
230, CCA617 i Inconel 740): – SAVE 12, Fe-Cr-W-Co feritni čelik povišene čvrstoće na
visokim temperaturama, otporan na koroziju; – Super 304H, Fe-Cr-Ni-Co austenitni
čelik, koji garantuje visoku čvrstoću na visokim temperaturama i otpornost na
koroziju, potrebnu za unaprijeđeni USC projekat; – HR6W, Ni-Fe-Cr-W austenitni čelik
razvijen ranih 1990-tih godina, odlikuje ga visoka otpornosti na spoljašne uticaje; –
CCA 617, Ni-Cr-Co-Mo superlegura, koja predstavlja specijalnu verziju legure 617
(Controlled Chemistry Alloy - CCA), a koja je originalno razvijena u okviru evropskog
MARCKO-II programa; – Haynes 230, Ni-Cr-W-Mo superlegura, predstavlja jednu od
najboljih kombinacija čvrstoće, stabilnosti i otpornosti na spoljašne uticaje; – Inconel
740, NiCr-Co legura spada u grupu kandidata za unaprijeđeni USC projekat, sa za
sada najboljim performansama. Maksimalno dozvoljeni napon za ove materijale
takođe je viši nego kod konvencijalnih mateijala, a uporedni prikaz dat je na dijagrmu
zavisnosti od temperature, slika 5. Pored dobrih osobina vezanih za otpornost na
visoke temperature i povišenu čvrstoću, materijali kandidati za primjenu u
unaprijeđenoj USC tehnologiji imaju i dobru otpornost na visokotemperaturnu
oksidaciju na strani pare, jer uglavnom imaju visok sadržaj hroma. Kada je u pitanju
korozija na strani gasova, vršena su ispitivanja materijala u uslovima rada USC
postrojenja, gdje su temperature metala bile do 650 0 C i 760 0 C, pri čemu je
testirano 22 legure i premaza. Materijali sa sadržajem hroma preko 22% pokazali su
zadovoljavajuću otpornost na visokotemperaturnu koroziju na Slika 5 Zastupljenost
različitih grupa materijala u postrojenjima u zavisnosti od radnih parametara pare
Tabela 2 Pregled materijala kandidata za USC postrojenja Tabela 3 Pregled materijala
za sastavne elemente USC i AUSC parnih kotlova na ugalj(1) (za generalnu
informaciju, ne obuhvata sve opcije) [123] energija strani gasa. U uslovima
sagorijevanja uglja bogatog sumporom testirane legure na bazi nikla pokazale su
izvjesnu sklonost koroziji na strani gasa, ali se u konačnoj primjenu ovaj problem
prevazilazi primjenom odgovarajućih premaza. 5. Zaključak Ustanovljena zavisnost
SKD radnog ciklusa od radnih parametara ukazuje da povećanje radnih parametara
ide u prilog povećanju SKD ciklusa i postrojenja, a samim tim se smanjuje relativna
potrošnja goriva po proizvedenom kWh električne energije. Navedena činjenica daje
prednost izgradnji postrojenja sa ultra-superkritičnim parametrima pare. Pored niza
pogodnosti postoje i određene poteškoće u realizaciji tih postrojenja, a odnose se na
neprimjenjivost konstrukcionih materijala koji su do sada bili u upotrebi. Radi
prevazilaženja tih problema razvijaju se novi konstrukcioni materijali na bazi nikla, te
novi feritni i austenitni čelici. Iz navedenog se može se zaključiti da će
termoenergetska postrojenja na ugalj i u bliskoj i daljoj budućnosti imati značajno
mjesto u oblasti energetike i da postoje realne osnove da se njihovim usavršavanjem
ide u korak sa globalnim trendovima povećanja energetske efi kasnosti i zaštite
životne sredine. Literatura 1. Susta M.R.: Latest Development in Supercritical Steam
Technology, Powergen Asia, 2008. 2. Coal: America’s Energy Future, Volume II – A
Technical Overview, The National Coal Councill, 2006 3. Economic and Feasibility of
Rankine Cycle improvements for coal Fired Power Plants, ALSTOM Power Inc, 2004. 4.
Weissinger G., Chen Q.: Boiler Designs for the AD700 Power Plant, ALSTOM Power
Boiler GmbH, 2005. 5. R&D Status & Future Direction of heat resistant materials for
effi cient power plants, Korea Institute of Science and Technology, CIST, 2009. 6. A
Major Step Forward–The Supercritical CFB Boiler, Powergen International, 2003. 7.
Coal Fleet Guideline for Advanced Pulverized Coal Power Plants: Version 1,, EPRI,
Paolo Alto,CA,2007. 1012237 8. Maziasz P.J., Wright I.G., Shingeldecker J.P., Gibbons
T.B., Romanosky R.R., Defi ning the Materials Issues and Research for Ultra-
Supercritical Steam Turbines, 2008. 9. Viswanathan R., Henry J.F., Tanzosh J., Stanko
G., Shingledecker J., Vitalis B.: U.S. Program on Materials Technology for USC Power
Plants, ASM International, 2005. 10. Viswanathan R., Henry J.F., Tanzosh J., Stanko G.,
Shingledecker J., Vitalis B., Purgert R.: U.S. Program on Materials Technology for
UltraSupercritical Coal Power Plants, ASM International, 2005. 11. Viswanathan V.,
Purgert R., Slika 5 Maksimalni dozvoljeni napon materijala u zavisnosti od
temperature Rawls P.: Coal-Fired Power Materials,Part I, Advanced Materials &
Processes, 2008. 12. Viswanathan V., Purgert R., Rawls P.: Coal-Fired Power
Materials,Part II, Advanced Materials & Processes, 2008. 13. Viswanathan R.,
Coleman K., Shingledecker J., Sarver J., Stanko G., Borden M., Mohn W., Goodstine S.,
Perrin I.: Boiler Materials for Ultrasupercritical Coal Pover Plants, Quarterly Report,
U.S. DOE, 2005. 14. Viswanathan R., Gandy D., Coleman K.: Advances in Materials
Tecnnology for Fossil Power Plants, 2004. [124] energija Gordan Rajković, Dragan
Josipović, Stojan Ilić JP TE KO Kostolac Zoran Ristanović, Miloš Aleksić SIEMENS,
Beograd UDC: 621.313.12 : 621.316.9.001.12 Program primarnih