SUSTAV RANOG

UPOZORENJA
POSLOVNE KRIZE

P05
 RANO UPOZORENJE
1) Kompleksnost okoline – podrazumijeva
 složenost (kompliciranost) po svom sastavu;
 stalno mijenjanje svojega stanja;
 mnoštvo mogućnosti ponašanja;
 dovođenje do problema:
 problema misaonog obuhvaćanja cjeline;
 problema granica preciznog znanja;

 prognoziranja budućih stanja i djelovanja;

2) Dinamika okoline – podrazumijeva

 učestalost i brzinu promjena;
 snagu promjena;
 ravnomjernost i predvidivost promjena.
 STUPANJ TURBULENCIJE DEFINIRA SE
UKUPNOM RAZINOM POJAVE KOMPLEKSNOSTI
I DINAMIKE U OKOLINI PODUZEĆA

 RELATIVNO STATIČKA OKOLINA – niska

kompleksnost i dinamika;
 OGRANIČENO DINAMIČKA OKOLINA – srednja
razina kompleksnosti i dinamike (uglavnom su
to obilježja rastuće i/ili promijenjene okoline)
 EKSTREMNO DINAMIČKA OKOLINA – visoka
dinamika i kompleksnost (turbulentna okolina
koja se mijenja diskontinuirano sve do kaosa).
 Rano upozorenje(Ziegenbein)
Za utvrđivanje početka odvijanja promjena stanja
izvan rokova utvrđenih procesima planiranja
potrebna je:
NEPREKINUTA STRATEGIJSKA KONTROLA –
kojom se provodi nadziranje
 temelja planiranja (kontrola premisa),
 postupaka odlučivanja,
 ostvarenja i provedbe (kontrola postupanja i ponašanja),
 ispunjavanja planova (kontrola napretka i konačnog
rezultata).
STRATEGIJSKA KONTROLA = KOMPLEMENTARNO
STRATEGIJSKO PLANIRANJE
„Bilanciranje, to jedan od najljepših izuma ljudskog duha” (Goethe)
 STRATEGIJSKI SUSTAV RANOG UPOZORENJA

METODE OPERATIVNE KONTROLE – provedba

nadzora ispunjavanja planova ne dopušta više od
 „promatranja lanjskog snijega”,
 „konstatacije da je već prekasno”.
KONTROLE PREMISA (KONTROLING PREMISA)
– omogućuju uspostavu
 Strategijskog sustava ranog upozorenja, ili
 „već skicirane bilance znanja”.
STRATEGIJSKI SUSTAV RANOG UPOZORENJA –
treba upozoravati na
latentnerizike, SUSTAV RANOG PREPOZNAVANJA ILI
SUSTAV RANOG IZVIĐANJA ILI
mogućnosti,
STRATEGIJSKI RADAR = SUSTAV RANOG
trendove. UPOZORENJA (EARLY WARNING SYSTEM)
 KREIRANJE RANOG UPOZORENJA

RANO UPOZORENJE U PODUZEĆU – [dio RM & RC]

trebalo bi biti oblikovano tako da odgovara
tzv. filtar–sustavu uzvitlavanja i usisavanja.

ZADATAK: prepoznati, selektirati i vrednovati,

strategijske bitne signale kako bi se dotad
zapostavljane ili nepredviđene pojave kao i
kritične promjene:
1) otkrile već u ranom stadiju, i time
2) spriječila iznenađenja (mid-year surprises)
odnosno strukturalne razvoje u krivom smjeru.
RM, Risk Management – Upravljanje rizicima CR, Controlling Risk – Kontroling rizika
 INFORMACIJSKE POTREBE
Signali zaprimljeni u okviru ranog upozorenja (rane
informacije) trebali bi unaprijed dati što je moguće više
pouzdanih podataka o smjeru i obujmu očekivanih
promjena tehnološke, ekonomske, socijalne, ekološke i
političke naravi.
RANI STADIJ – rane informacije (meki i nejasni signali)
 vrlo slabo se najavljuju;
 lako ih je prečuti,
 samo se nesvjesno zaprime – pa ih je vrlo teško strukturirati,
 s opadanjem nesigurnosti postaju sve konkretnije (čvršće)
kada se spoznaju njihovi izvori ili uzroci.
VJEROJATNOSTI = informacije koje su potrebne za strategijsko
rano upozorenje (rizik od kasnijih odluka sve je manji).
SMJERNICE – Promatračima s kognitivnim kompetencijama
kao senzorima (prisluškivačko mjesto) prepustiti filtriranje i
promatranje relevantnog okruženja (environment audit)
SUSTAVI RANOG UPOZORENJA (SUR)
(EARLY WARNING SYSTEMS – EWS)

Nijedan fizikalni sustav koji se ne ponaša

periodično – nije predvidiv !
“Efekt leptira”
 teorija nepredvidivoga o osjetljivoj reakciji na
najmanju promjenu
 mali uzrok – velika posljedica
 velika važnost za poslovno upravljanje.
 OPĆA OBILJEŽJA
 ugroze poduzeća prethodno traju 1,5–2,0 god.;

 različiti slabi/snažni signali navješćuju krizu;

 poduzeća koja su ušla u fazu preokreta

nisu spoznala rane simptome nadolazeće krize;
 za spoznaju ranih simptoma nedostaje SUR;
 “sindrom selektivnog opažanja” – ignoriranje
ranih signala krize i fokus snaga na resurse;
 “đavolja spirala” počinje djelovati !
 PRAVODOBNA SPOZNAJA KRIZE
Otvaraju se mogućnosti sprečavanja krize,
preventivnog djelovanja;
Najčešći uzrok poslovne krize = nedovoljno
upravljanje šansama i rizicima;
UPRAVLJANJE ŠANSAMA I RIZICIMA:
 operativno = kratkoročno (nalozi, prodaja,
troškovi, kupci, proizvodi, likvidnost);
 strateško = dugotrajno osiguranje tržišne i
konkurentske pozicije
 TURBULENCIJA
Suvremeno poduzeće i okruženje obilježavaju :
 porast unutarnje i vanjske kompleksnosti, te
 povećanje brzine promjena.
Uzroci turbulencije :
 smanjena prognostičnost promjena,
 povećani stupanj novina, i
 porast frekvencije promjena.
RAZINE TURBULENCIJE (LEVEL OF TURBULENCE)

= stadij znanja u kojemu najkasnije treba započeti s

prilagodbom potencijala poduzeća kako potrebno vrijeme
za prilagodbu ne bi prekoračilo raspoloživo vrijeme.

Prvi stadij:
 dovoljno reagirati bržom obradom informacija o učinku;

Drugi stadij:
 na temelju informacija o izvoru promjena treba
odlučiti o pripremama;
Treći stadij:
 promjenama se može ovladati, odnosno može im se
prilagoditi ako se poduzeće pripremi za njih prije
negoli se njihove posljedice mogu i procijeniti;
 OPĆENITO O SRU (EWS)
Lao Tse:
 Bavi se teškim (problemima) dok je još lako
 Bavi se velikim dok je još malo
Osnovno pitanje: Koje mjere je potrebno
poduzeti kako bi se:
 putem slabih signala navijestili mogući uzroci
krize
 što prije spoznali tipični indikatori krize
 što pravodobnije i što jasnije navijestila
buduća kriza?
 STUPNJEVI SPOZNAJE MOGUĆE OPASNOSTI/KRIZE

I. RANI NAVJEŠTAJ
 otkrivanje potencijalnih kriznih područja neovisno o
kriznim simptomima
 otkrivanje područja smetnji scenarij-analizom i
mogućih uzroka krize
II. RANA SPOZNAJA
 izbor indikatora krize na kriznim područjima
 utvrđuju se operativni i mjerljivi kriteriji
 u što ranijem stadiju obuhvatiti rane signale

III. RANO UPOZORENJE

 utvrđivanje praga tolerancije
 spoznaja prekoračenja vrijednosti koje se toleriraju
 analiza mogućih uzroka i posljedica
 RANA SPOZNAJA
RANE SPOZNAJE S GLEDIŠTA PODUZEĆA
1)Sustavno promatranje

2)Preciziranje obilježja ranog upozorenja, osobito

varijabli okoline

3)Kombinacija indikatora i smjerova njihova

djelovanja, te njihovo uključivanje u raster

4)Rani obuhvat informacija

5)Brza obrada i isporuka informacija

 SUSTAVI (INDIKATORI) RANOG UPOZORENJA

= specifični sustavi opskrbljivanja informacijama –

= signaliziraju latentne opasnosti i rizike, prilike i
šanse, informacijama ranog upozorenja (tihi ili slabi
signali).
 To su informacije o situacijama koje još nisu

nastupile, no ako se pojave, poduzeće treba

reagirati želi li izbjeći krizu
Zadatak = prikazati moguće opasnosti i prilike u
što ranijem stadiju, kako bi se menadžment
poduzeća što bolje pripremio na promjene.
Sustavi ranog upozorenja trebaju povećati
senzibilnost menadžmenta na promjene.
Odlučujuće pitanje = trajna usklađenost
menadžmenta sa sve kompleksnijim promjenama
okruženja;
Načini postizanja trajnog sklada poduzeća i
okruženja:
1) reaktivnim ponašanjem – prihvaćanjem promjena i
prilagođavanjem na promjene,
2) proaktivnim ponašanjem – poticanjem promjena u
skladu s vizijom poduzeća.
Svrha = pretraživanje okoline poduzeća u potrazi
za slabim signalima te njihovo komprimiranje i
prosljeđivanje menadžmentu.
KONCEPCIJA RANIH (TIHIH) SIGNALA –
temelji se na pretpostavci :
 diskontinuiteti u tehnološkom, gospodarskom,
socijalnom i političkom okruženju se
ne pojavljuju slučajno ili nepredviđeno,
 najavljuju se slabim signalima, budući da takve
diskontinuitete pokreću ljudi i njihovi interesi.

SLABI SIGNALI =
 slabo definirane informacije, i
 mutno strukturirane informacije,
koje navještavaju strategijske diskontinuitete
(promjene trenda, lom trenda).
 SLABI SIGNALI

Slabi signali se mogu očitovati putem:

 iznenadnoga gomilanja istovrsnih događaja koji
jesu ili mogu postati strateški relevantni za
poduzeće;
 širenja novih mišljenja i ideja;

 mišljenja i stajališta organizacija i društava

 tendencija u pravu i inicijative za mijenjanje

i usvajanje novih zakonskih propisa (u zemlji
i inozemstvu).
 FAZE IZGRADNJE I FUNKCIONIRANJA RU

1. Analiza okoline orijentirane na slabe signale

2. Usporedba premisa strateškog planiranja i

rezultata scenarija

3. Ocjenjivanje odstupanja

4. Potraga za strateškim pravcima djelovanja

5. Ocjenjivanje i odlučivanje o strateškim

mogućnostima djelovanja
 OSNOVNI CILJEVI SUSTAVA RANE
SPOZNAJE
1. Identifikacija opasnosti, ali i prilika, u

što ranijem stadiju

2. Dijagnoza uzroka prilika/opasnosti

3. Procjena posljedica za poduzeće

 RANI INDIKATORI
= kvantitativne i kvalitativne pomoćne
veličine koje se s identificiranim faktorom
utjecaja rizika prethodno mijenjaju u
vremenu te na taj način rano signaliziraju
opasnost pojave rizika.
• To se postiže putem sustava ranog
upozorenja;
SUSTAV RANOG UPOZORENJA = jedan od
najvažnijih instrumenata u odnosu
poduzeća i krize.
 OSNOVNA SVRHA INDIKATORA RANOG
UPOZORENJA I RANE SPOZNAJE OPASNOSTI

1. Sprječavanje iznenađenja – često povezana sa

visokim gubicima i propuštenim šansama, a
također mogu negativno utjecati na sposobnost
reagiranja
2. Dobitak u vremenu – pravodobnom spoznajom i
prihvaćanjem buduće promjene otvara se dovoljno
vremena za buduću promjenu te strateško i
operativno preusmjeravanje
3. Porast kreativnih sposobnosti – prikladna
komunikacija vodi „izgradnji pod pritiskom”, i to
u smjeru aktivnosti za ograničavanje i izbjegavanje
opasnosti odnosno korištenju prilika
 STRATEŠKI RADAR
= INSTRUMENT PRIKUPLJANJA I OBRADE
STRATEŠKI RELEVANTNIH TIHIH
SIGNALA
U PODRUČJIMA:
1. UŽE OKOLINE PODUZEĆA
2. INFORMACIJE O KONKURENCIJI
3. ŠIRE OKOLINE PODUZEĆA
4. ZNANJE UNUTAR PODUZEĆA
 RAZLIKOVANJE PROGNOZE I SCENARIJA
PROGNOZA SCENARIJ
Pretpostavlja da je budućnost Pretpostavlja da je budućnost
predvidiva nepredvidiva
Ekstrapolacija prošlosti kao Opis mogućih scenarija kao
„pravi” odgovor podloga za pronalaženje odluka

Povratna veza iz kratkoročnog Povratna veza iz dugoročnog u

u dugoročno kratkoročno
Samo JEDAN razvoj Više od jednog puta razvoja

Nositeljima odlučivanja se Nositelji odlučivanja preuzimaju

oduzima odluka odgovornost za odluke
 KRITERIJI RAZLIKOVANJA SRU
1. OVISNO O INTENZITETU KORIŠTENJA PLANIRANJA I
KONTROLE
a) STRATEŠKI SRU
b) OPERATIVNI SRU
2. PREMA ODNOSNOM PODRUČJU
a) SRU ZA PODUZEĆE
b) SRU ZA PODRUČJE
3. PREMA KORIŠTENIM NOSITELJIMA INFORMACIJA
a) SRU S AUTOMATIZIRANOM PODRŠKOM U OBRADI
PODATAKA
b) SRU BEZ AUTOMATIZIRANE PODRŠKE U OBRADI
PODATAKA
4. PREMA NAČINU PROMATRANJA
a) INTERNI SRU
b) EKSTERNI SRU
5. PREMA RAZINAMA UPRAVLJANJA
a) STRATEŠKI SRU
b) OPERATIVNI SRU
 EKSTERNI SRU

I. EKONOMSKI INDIKATORI RANOG UPOZORENJA

II. RANI INDIKATORI RAZVOJA GRANE

III. RANI INDIKATORI TEHNOLOŠKOG RAZVOJA

IV. SOCIJALNI INDIKATORI RANOG UPOZORENJA

V. POLITIČKI INDIKATORI RANOG UPOZORENJA

 INDIKATORI RANOG UPOZORENJA ZA
PODUZEĆE

1. STRATEŠKA RANA SPOZNAJA I PORTFOLIO ANALIZA

2. SRU NA TEMELJU ŽIVOTNOG VIJEKA PROIZVODA

3. SRU NA TEMELJU INDIKATORA RAZVOJA

PODUZEĆA

4. KONCEPCIJA ČINITELJA USPJEHA

INDIKATORI RANOG UPOZORENJA ZA POJEDINO PODRUČJE

1. BERI (Business Environment Risk Index) – indeks koji jednakim

kriterijima odražava vrednovanje izvoznih zemalja, a na
temelju čega se može oblikovati portfolio zemalja
2. INDEKS POSLOVNE KLIME – pokušaj korištenja kvalitativne
veličine “poslovne klime” kao indikatora narudžbi za
investicijska dobra u pojedinim granama
3. INDIKATORI RANOG UPOZORENJA U PODRUČJU NABAVE –
za brojna poduzeća jednako važno kao i područje prodaje
a) Mikroekonomski činitelji b) Makroekonomski činitelji
 zaposlenost,  ekonomski,
 troškovi,  politički,
 tehnika,  društveni,
 država,  tehnološki razvoj,
 logistika,
 financije,
 tržište;
VAŽNE ULOGE SUSTAVA RANOG UPOZORENJA POSLOVNE KRIZE
 OPERATIVNI SUSTAVI RANOG UPOZORENJA
 usmjerenost na prošlost i sadašnjost;
 utemeljenost na informacijama o likvidnosti i uspjehu
poduzeća;
 kao podloga rabe se financijska izvješća; i

 nastoji se izbjeći opasnost kriznog razvoja.

Moderna analiza bilance pruža mogućnost korištenja

niza pokazatelja, a primjena matematičko-statističkih
metoda omogućuje otkrivanje praga vrijednosti pojedinih
pokazatelja koji signalizira moguću poslovnu krizu.
Analiza diskriminance – često korišten postupak koji
omogućuje razlikovanje financijski zdravih od financijski
bolesnih poduzeća, kao i navještaj moguće buduće krize u
poslovanju poduzeća.
 KONTINUIRANO PLANIRANJE LIKVIDNOSTI

 LIKVIDNOST – sposobnost poduzeća da ispuni

svoje novčane obveze u roku
 PLAN LIKVIDNOSTI treba pokazati hoće li
poduzeće u određenom razdoblju imati
dovoljno sredstava da bi platilo otvorene
račune i dalje nesmetano nastavilo raditi
 PLAN LIKVIDNOSTI predstavlja posljednji dio
financijske koncepcije poduzeća pri čemu
plan prihoda i rashoda predstavlja temelj
plana likvidnosti
LIKVIDNOST = protočnost sredstava iz početnog
(novčanog) obliku u ostale pojavne oblike,
redoslijedom kako se odvija poslovni proces.
N – P – P – N’
Likvidnost = sposobnost poduzeća da obrće
radni kapital.

SOLVENTNOST = sposobnost poduzeća da u

roku udovolji svojim obvezama, odnosno da
novčanim sredstvima podmiri u roku svoje
novčane obveze.
Solventnost = platežna sposobnost koja se može
izraziti koeficijentom solventnosti.
 STRUKTURA BILANCE
Pojavljuje se postojanje neto radnog kapitala, što
istodobno znači da je poduzeće u stanju likvidnosti
(ali još uvijek nije dostatno za ocjenu stanja
likvidnosti niti za ocjenu dinamike)
10%
20%
Dugotrajna aktiva
30% DIDA Dugoročni
(DA)
40% izvor
50% (DI)
60%
NRK DITA
Tekuća 70%
aktiva 80%
Neutralizirana tekuća aktiva Kratkoročni izvor
(TA) 90%
(NTA) (KI)
100%
 INDIKATORI KAO TEMELJ SUSTAVA
 INDIKATORI su prvi detektori skrivenih događaja.

 BITNI INDIKATORI jesu rani indikatori koji bi trebali

signalizirati relevantne razvoje dovoljno rano, te u
periodičnim razmacima.
 POKAZATELJI je definiran kao mjerilo i mjera
ekonomskih pojava i procesa u poduzeću, izražen u
obliku relativnog broja.
 POKAZATELJI su alati kojima se mogu ocijeniti
financijski izvještaji, a njihova prednost u odnosu spram
apsolutnih vrijednosti pozicija u financijskim izvještajima
je njihova neovisnost o veličini poduzeća.
 POKAZATELJI mogu poprimiti i karakter indikatora ako
služe kao detektori latentnog i skrivenog fenomena.
 BILANČNI INDIKATORI RANOG UPOZORENJA
 OPERATIVNI SUSTAV RANOG UPOZORENJA = sustav
temeljen na bilančnim indikatorima ranog upozorenja
koji se izračunavaju iz podataka godišnjih financijskih
izvještaja (B; RDG; INT).
 CILJ izračunanih pokazatelja je prepoznati unutarnje slabosti
poduzeća i negativan razvoj u poslovanju poduzeća.
 KONCEPCIJA PREDUPRAVLJAČKIH VELIČINA iz koje proizlaze
analitičke veličine: likvidnost, ekonomičnost, rentabilnost te
istraživanje i razvoj – prema njima se treba orijentirati.
 AKUTNA OPASNOST ZA PODUZEĆE odvija se u redoslijedu:
likvidnost – uspjeh – potencijal uspjeha, a aktivno
predusretanja opasnosti u suprotnom smjeru: potencijal
uspjeha – uspjeh - likvidnost.
OSNOVNI INDIKATORI KOJI ODRAŽAVAJU SIMPTOME POJEDINIH
FAZA KRIZE

 GUBITAK TRŽIŠNOG UDJELA ⇛ indikator RU na poslovnu

krizu je smanjenje udjela na tržištu ispod određene
vrijednosti.
 SMANJENA RENTABILNOST ⇛predstavlja određeni postotni
pad rentabilnosti.
 SMANJENJE EKONOMIČNOSTI ⇛ svako smanjenje može
upućivati na potencijalnu krizu, a pad ispod točke pokrića
prisutnost krize.
 INSOLVENTNOST I NELIKVIDNOST ⇛ to su simptomi već
uznapredovale „bolesti” uzrokovane neravnotežom između
učinaka i troškova, prihoda i rashoda, primitaka i izdataka.
 PREZADUŽENOST ⇛ izražava se odnosom vlastitog i tuđeg
kapitala. Ovo je vrlo prikladan indikator RU.
SUSTAV BILANČNIH INDIKATORA RANOG UPOZORENJA –
STUPNJEVANI PRIKAZ KRIZNOG RAZVOJA
 NEDOSTACI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I
NJIHOVIH POKAZATELJA
1) Bilanca ne prikazuje tržišnu cijenu, već knjigovodstvenu,
povijesnu vrijednost sredstava, obveza i vlasničkog
kapitala.
2) Pojedine stavke bilance ovise o procjeni računovođe, te
ne odražavaju objektivnu vrijednost ili su čak izostavljene.
3) Stavka goodwill, koja odražava lojalnost kupaca i snagu
pojedine marke poduzeća, katkad se uopće ne prikazuje.
4) RDG, kroz metode amortizacije, vođenje zaliha ili prikaz
troškova, može iskriviti poslovni rezultat.
5) Pokazatelji imaju određena ograničenja, posebice kad se
uspoređuju različita poduzeća koja koriste različite
računovodstvene metode.
 STRATEŠKI SUSTAVI RANOG UPOZORENJA
POZORNOST TREBA USMJERITI SLJEDEĆIM RIZICIMA:
1.POLITIČKIM RIZICIMA – zahvati države (zakoni)
2.FINANCIJSKIM RIZICIMA – kamatni, valutni, kreditni,
likvidnosni
3.RIZICIMA KONKURENCIJE – novi konkurentni, cjenovne i
marketinške aktivnosti najjačih konkurenata, pojava
supstitutivnih proizvoda
4.PRAVNIM RIZICIMA – nove obveze s obzirom na jamstva
proizvoda, opis proizvoda, obveze osiguranja
5.RIZICIMA PONAŠANJA PODUZEĆA – štednja potrošača
uvjetovana konjunkturom
6.RIZICIMA PONAŠANJA ZAPOSLENIH – rizici loših
komunikacija, rastući troškovi rada
 BILANČNI INDIKATORI RU
Unutar sustava indikatora ranog upozorenja velika
važnost se pridaje sustavima ranog upozorenja na
temelju pokazatelja razvoja poduzeća, osobito bilančnim
indikatorima ranog upozorenja.
PITANJA RANE SPOZNAJE KRIZE PODUZEĆA :
1) Kako pravodobno prepoznati negativan razvoj u
poslovanju poduzeća;
2) Kako prepoznati povećanje unutarnje slabosti,
opasnosti te rizika u njegovu poslovanju,
3) Mogu li se prognozirati gubici u poslovanju poduzeća.

Polazi se od stava kako se kasnija kriza ocrtavala često

nekoliko godina prije nego je postala vidljiva.
 Kriza je zahvatila i poduzeća u RH

1) Što je kriza zapravo?

2) Jesu li sve krize jednake?

3) Gdje su izvori krize?

4) Koji su simptomi krize?

5) Kako dijagnosticirati krizu?

6) Kojim putovima tražiti izlazak iz krize?
KRIZA predstavlja
 točku preokreta nekog razvoja ili varijabla, što
dovodi u opasnost ostvarenje dosadašnjih osnovnih
norma i ciljeva, čime se dovodi u pitanje
opstanak sustava;
 proces odlučivanja pod vremenskim pritiskom;
 odraz postojanja problema upravljanja.
POSLOVNA KRIZA = neplaniran i neželjen
proces ograničenog trajanja i mogućnosti
utjecanja, koji šteti primarnim ciljevima, sa
ambivalentnim ishodom.
 Poslovnu krizu obilježavaju brojni pokazatelji, koji se
mogu sagledavati u odnosu na vrstu krize   
EGZISTENCIJALNI CILJEVI PODUZEĆA

LIKVIDNOST

USPJEH

POTENCIJALI USPJEHA
 I. KRIZA LIKVIDNOSTI ≠ 1. PRIMARNOG
CILJA  očuvanje platežne sposobnosti u
svakom trenutku – načelo likvidnosti
odnosno načelo financijske ravnoteže.
II. KRIZA USPJEHA ≠ 2. PRIMARNOG
CILJA  (barem dugoročno) postizanje
minimalnog dobitka, u posebnim situacijama
pokriće troškova, dakle izbjegavanje
neuravnoteženih ili pretjeranih gubitaka.
III. STRATEGIJSKA KRIZA ≠ 3. PRIMARNOG
CILJA  stvaranje i očuvanje dovoljnih
potencijala uspjeha
POTENCIJALNA KRIZA ≠ stanje krize, nego
samo mogućnost pojave krize.
LATENTNA KRIZA = stanje u kojem se iz
potencijalne mogućnosti već razvila opasnost,
no ona je skrivena i ne može se
identificirati uobičajenim ekonomskim
instrumentima.
AKUTNA KRIZA = treća faza razvoja krize,
u kojoj su simptomi izravno vidljivi u
poslovnim procesima i u poslovnim
podatcima
 UNUTARNJI IZVORI POSLOVNE KRIZE
 nalaze se:
 u samom poduzeću

 načinu poslovanja poduzeća;

 menadžment nosi najveću odgovornost za način poslovanja

poduzeća i za unutarnju poslovnu krizu.
 kućne krize =
 najčešći i najopasniji izvor krize poduzeća;

 posljedica greški top-menadžmenta, te ih treba tražiti u

području odgovornosti vlasnika (60% do 80% slučajeva

menadžment = osnovni uzrok propasti poduzeća).
 osnovna pogreška menadžmenta = poduzeće ne promatra
kao promjenjiv organizam u promjenjivoj okolini – to
dovodi do smanjenja prilagođavanja poduzeća – uzroči krizu.
 Gubitci mogu biti bolni, ali nelikvidnost je smrtonosna!

Prema istraživanju, u 84% slučajeva izvor i uzrok

insolventnosti (platežne nesposobnosti) je kućna
kriza, za koju su odgovorni sami menadžeri.

Struktura uzroka insolventnosti prikazuje se ovako:

 unutarnje pogreške / izvori gubitaka 38%
 ležernost 21%
 nedostatak kapitala (siromaštvo) 18%
 vanjske pogreške / izvori gubitaka 12%
 osobni dugovi 7%
 ostali uzroci 4%

Istraživanje provedeno 1995., prema Zotter, ibidem, str. 109. i dalje

 IDENTIFIKACIJA KRIZE

 odnosi se na razumijevanje i identifikaciju

temeljnih varijabla i njihovih naglih
promjena
 kad nastupi kriza, iznimno je važna
njezina što ranija spoznaja
 proces poslovne krize odvija se kroz
faze djelovanja
 prepoznavanje krize moguće je putem
simptoma
Tijek i simptomi poslovne krize
PROCES I SIMPTOMI POSLOVNE KRIZE
 POKAZATELJI RANOG UPOZORENJA POSLOVNE KRIZE

 POSLOVNA KRIZA ne pojavljuje se iznenada, već prolazi

kroz f a z e potencijalne, latentne i akutne krize.
 Od pojave krize do njezinih vidljivih simptoma može

potrajati i do 4 g. – pokazateljima ranog upozorenja

može se prepoznati krizni razvoj u ranoj fazi.
 Poslovna kriza je normalno razdoblje u poslovanju

svakog poduzeća;
 Razlika između uspješnih i neuspješnih poduzeća = u

korištenju instrumenata preventivnog djelovanja

(instrumenata ranog upozorenja) pomoću kojih se
pravodobno prepoznaje krizni razvoj.
 Na taj način krizna razdoblja traju kraće, a

posljedice su manje pogubne za poslovanje.

Unutar pokazatelja ranog upozorenja postoje nijanse: rani
nagovještaj, rana spoznaja, rano upozorenje
Tradicionalna analiza završnih računa
ispituje sljedeća područja:
 strukturu imovine, kapitala i financiranja

 zaduženost;

 likvidnost;

 rentabilnost i snagu prihoda;

 naplatu potraživanja i dane vezivanja,

što omogućuje zaključke o ekonomskoj i

financijskoj „otpornosti“ poduzeća.
Uži izbor poslovnih pokazatelja prikladnih za rano
otkrivanje buduće krize uvijek su prisutni:
1. POKAZATELJI VERTIKALNE STRUKTURE KAPITALA
s obzirom na vlasništvo
a) udio vlastitog kapitala u ukupnom kapitalu,
b) udio tuđeg kapitala u ukupnom kapitalu ili
c) odnos vlastitog i tuđeg kapitala;
2. POKAZATELJI RENTABILNOSTI temeljeni na
koncepciji novčanog tijeka
a) rentabilnost prometa,
b) rentabilnost ukupnog te vlastitog ulaganja;
3. nadopunjeni FAKTOROM ZADUŽENOSTI kao
dinamičkim pokazateljem likvidnosti.
BRZI TEST (PREMA KRALICEKU)
ZADATAK RANOG UPOZORENJA =
 utvrđivanje praga tolerancije,
 spoznaja prekoračenja vrijednosti koje se toleriraju,
 analiza mogućih uzroka i posljedica.

SUSTAVI RANOG UPOZORENJA = instrumentalni

dio ranog upozorenja:
 sustavi specijalnih informacija,
 sustavi koji menadžmentu pravodobno
osiguravaju željene informacije.
Pravodobno znači da je vremensko razdoblje
dovoljno za učinkovite mjere i po mogućnosti
niske troškove kao posljedica negativnih utjecaja.
 Upravljanje pomoću pokazatelja
Poduzeće
Poslovna područja
Strategijska poslovna polja

Kćeri (podružnice)

Odjeli
Pokazatelji
Likvidnost Current, Quick, Cash ratio
Samofinanciranje (%)
Proizvodnost HRK
Ekonomičnost (%)
Rentabilnost prometa ROS (%)
Rentabilnost kapitala ROI (%)
Rentabilnost vlastitog kapitala ROE (%)
Faktor zaduženosti broj godina
 BILANČNI INDIKATORI RANOG UPOZORENJA

LATENTNA
KRIZA

PAD PRIHODA OD PRODAJE

PAD RENTABILNOSTI

STUPNJEVI
PROBLEMA U
PAD EKONOMIČNOSTI
PODUZEĆU
NELIKVIDNOST

PREZADUŽENOST

AKUTNA
KRIZA INDIKATORI
ZDRAVLJA
Minimum indikatora ranog upozorenja

• VERTIKALNA STRUKTURA KAPITALA

• RENTABILNOST UKUPNOG KAPITALA

• FAKTOR ZADUŽENOSTI

Analiza senzitivnosti:

- mala promjena, velike posljedice -

 ALTMANOV MODEL
Z score = 1,2 x radni kapital / ukupna imovina
+ 1,4 x dobit / ukupna imovina
+ 3,3 x EBIT / ukupna imovina
+ 0,6 x tržišna vrijednost glavnice / knjigovodstvena
vrijednost svih obveza
+ 1,0 x prodaja / ukupna imovina.

NALAZI:
Z > 2,99 --- poduzeća se nalaze u „sigurnoj zoni”
1,8 < Z < 2,99 --- poduzeće se nalazi u „sivoj zoni”
Z < 1,8 --- poduzeće se nalazi u „pred bankrotom”
FAZE DJELOVANJA I PREPOZNAVANJA
KRIZE STUPNJEVANO SE IZRAŽAVAJU
PUTEM SIMPTOMA

1) GUBITAK TRŽIŠNOG UDJELA

2) SMANJENJE RENTABILNOSTI
3) SMANJENJE EKONOMIČNOSTI
 gubici,
 nedovoljno korištenje kapaciteta,
 zanemarena točka pokrića.
4) INSOLVENTNOST I NELIKVIDNOST
5) PREZADUŽENOST
Ljestvica za ocjenjivanje putem brzog testa
 Sustav bilančnih pokazatelja ranog upozorenja

*Pokazatelji rentabilnosti mogu se oblikovati na različite načine, prikazana su samo dva moguća.
**Dinamikom se označuje prikaz smjera i jakosti promjene neke pojave. Može se iskazivati u koeficijentu ili postotku.
Najvažnija pravila za očuvanje strukturalne
financijske ravnoteže jesu:
 usklađivanje rokova financiranja

 solidan temelj vlastitog kapitala

 prihvatljiv odnos između novčanog tijeka i

obveza poduzeća.
Krizni menadžment = načelo upravljanja s ciljem
izbjegavanja kriznog razvoja kad se dogodi
kriza, u cilju što bržeg, učinkovitijeg i
efektivnijeg oporavka poduzeća.
Krizni menadžment daje sustavne i konstruktivne
odgovore na krizne situacije.