5.5.1.

EKONOMSKO-EKSPLOATACIONI KRITERIJUMI

Prema obliku robe razlikuju se dva osnovna vida skladišta, prema kojima se određuje i
konstrukcija skladišta, kao i primena određene vrste pretovarne mehanizacije:

o skladišta za rasutu robu,

o skladišta za konfekcioniranu robu, odnosno ambalažiranu robu i drugu komadnu robu.

Prema prirodi robe, tj. stepenu njene pokvarljivosti i potrebnih temperaturnih uslova pri
skladištenju i transportu, razlikuju se dva osnovna tipa:

o obična skladišta za robu koja ne podleže kvaru,

o skladišta sa regulisanim mikroklimatskim uslovima za robu koja podleže kvaru.

Prema poreklu robe, s obzirom na unutrašnju i međunarodnu razmenu robe postoje:

o skladišta za domaću robu,

o skladišta za stranu robu,
o skladišta za robu podvrgnutu fiskalnom režimu (carinska roba).

Prema imaocu robe - u odnosu na vlasnika skladišta i robe mogu se razlikovati dve vrste
skladišta:
o skladišta za sopstvenu potrebu,
o skladišta prema privrednim delatnostima čijim je proizvodima skladište namenjeno ili
kojem sektoru privrede služi, postoje:
1. poljoprivredna,
2. industrijska,
3. trgovinska,
4. skladišta u okviru saobraćaja,
5. opšta skladišta.

Po lokaciji skladišta, u okviru saobraćajne delatnosti, postoje sledeća skladišta:

o železničko-stanična,
o pristanišno-lučka,
o unutrašnja (za robu drumskog saobraćaja)

5.5.2. TEHNIČKO-EKSPLOATACIONI KRITERIJUMI ZA KLASIFIKACIJU SKLADIŠTA

Na osnovu ovih kriterijuma razlikuju se sledeća skladišta:

a) Prema stepenu izloženosti sadržaja objekta prema spoljnjem uticaju:
Otvorena skladišta - za rasutu i komadnu robu koja ne podleže atmosferskim prilikama. Tu
spadaju i terminali za kontejnere, deponije, platoi, skladišta drvne građe i skladišta metalnih
odlivaka ako je vreme čuvanja dovoljno kratko da ne utiče na promenu kvaliteta robe.
Zatvorena skladišta - namenjena mahom za komadnu robu i drugu vrednu robu koju treba u
celosti zaštiti (natstrešnica sa jednim ili dva bočna zida) od atmosferskih i drugih neprilika
(kraće i druge vrste razvlačenja).
Natkrivena skladišta - namenjena robi koja samo delimično podleže atmosferskim uticajima.
Ta skladišta moraju imati skladišnu površinu pod nadstrešnicom obično bez zidova ili sa jednim
ili dva bočna zida.
b) Prema položaju skladišnog objekta u odnosu na nivo tla:
Nadzemna skladišta kao tipično rešenje.
Skladišta zasuta zemljom za čuvanje opasnih roba.
Poluukopana skladišta namenjena za rasute robe, obuhvata i skladišta smeštena u podrumske
prostorije spratnih građevina.
Podzemna skladišta za opasne robe.
Podvodna skladišta za zapaljive tečne materije, čuvanje nafte uz morske platforme, te za robu
trećih lica, tj. javna skladišta.
c) Prema nameni
Specijalna skladišta - namenjena za razne vrste robe koja zahteva posebne uslove skladištenja
i određenu doradu na robi (silosi, hladnjače itd).
Manipulaciona skladišta - u kojima se roba ne skladišti, već se roba sortira i vrše druge
pretovarne manipulacije bilo sa jednog vida saobraćaja na drugi bilo unutar samog skladišta.
Skladište za dugoročno čuvanje - u kome se roba skladišti, odnosno duže zadržava čekajući
dalji raspored. Tu spadaju skladišta za privrednu rezervu.
Prizemna skladišta - u njima se roba često razmenjuje, a manipulacije između skladišta i
spoljnih operativnih površina, kao i transportnih sredstava za dalju otpremu robe vrlo su česte.
Spratna skladišta - koriste se za duže skladištenje robe, i to ako se skladišti samo u jednom
nivou na podu objekta. Nedostaci spratnih skladišta su veliki broj stubova koji se provlače kroz
sve spratove tako da je sredstvima mehanizacije otežan pristup do robe, kao i smanjivanje
eksploatacione skladišne površine.
d) Prema konstrukcionom rešenju i vrsti materijala:
Skladišta sa betonskom nosećom konstrukcijom - tipično za građenje zatvorenih nadzemnih
skladišta;
Skladišta sa čeličnom nosećom konstrukcijom - najčešće se grade zatvorena nadzemna
skladišta većih dimenzija i većih raspona nosećih stubova;
Vazdušne hale - zatvoreni skladišni objekti kod kojih se čvrstina i oblik konstrukcije dobijaju
upumpavanjem vazduha u oblogu koja se izrađuje od plastičnih materijala. Ovi objekti su
pogodni jer imaju nisku cenu i mogu se premeštati;
Hale sa lakom metalnom konstrukcijom - objekti ovog tipa vrlo su slični vazdušnim halama ali
se „čvrstina“ i oblik postižu lakom metalnom konstrukcijom koja čini kostur objekta koji se
pokriva plastičnim pokrivačima;
Skladišta sa samonosećom metalnom konstrukcijom - na bazi ovog koncepta grade se
visokoregalna skladišta, čiju noseću konstrukciju čine regali;
Zidani skladišni objekti - grade se ređe, i to samo kao pomoćna skladišta manjih kapaciteta.
e) Prema značaju njihovog smeštaja i funkciji:
Glavna skladišta - osnovna skladišta za skladištenje materijala i robe koja dolazi u preduzeća.
U njima se roba i materijali primaju, evidentiraju, prema potrebi izdaju drugim skladištima ili
se šalju u proizvodnju. U ovakvim skladištima se vode i obavezna dokumentacija i kartoteka o
prijemu i otpremi robe i materijala;
Pomoćna skladišta - svrha im je obavljanje pomoćne funkcije za glavno skladište. Preuzimaju
deo zadatka glavnog skladišta kod čuvanja, upravljanja i izdavanja materijala. Locirana su na
udaljenim gradilištima ili pogonima, a zadatak im je da obezbeđuju zalihe i čuvaju ih na samom
gradilištu ili pogonu. Zalihe dobijaju iz glavnog skladišta ili direktno iz prodaje. Dokumentacija
u ovim skladištima vodi se kao i u ostalim skladištima;
Priručna skladišta - organizuju se prema potrebi u procesu proizvodnje da bi se olakšalo
snabdevanje i uprostio postupak skladištenja. To su manji prostori u radionicama i gradilištima
izdvojeni i ograđeni tako da služe za privremeni smeštaj robe i materijala. U praksi postoji više
tipova priručnih skladišta;priručna skladišta sirovine i materijala, priručna skladišta
nedovršene proizvodnje, priručna skladišta kontrole i priručna skladišta alata. Priručna
skladišta sirovina služe za privremeni smeštaj sirovina i materijala uz glavna i pomoćna
skladišta za proizvodnju. Uloga im je višestruka i dolazi do izražaja kada je proizvodnja
organizovana ali je došlo do nekog zastoja. Potreba za priručnim skladištima može nastati i u
slučaju nedovršene proizvodnje delova koji se privremeno do nastavka oblikovanja smeštaju
u skladište. Priručno skladište kontrole služi za skladištenje škarta ili delova sa greškom do
momenta otpreme. Priručno skladište alata služi za skladištenje alata koji se često koristi, da
bi alat bio što bliže radnim mestima.
f) Prema geometrijskom obliku građevinskog objekta – zgrade:
Objekti u obliku ravnih geometrijskih figura, najčešće kvadra ili kocke (različiti oblici zgrada
namenjenih za skladištenje komadnih ili rasutih tereta);
Objekti sferičnog oblika (rezervoari za skladištenje tečnosti i gasova);
Objekti cilindričnog oblika (bunkeri kao "puferi" za prihvat robe pre dalje otpreme), silosi (za
duže čuvanje robe), rezervoari za skladištenje tečnosti i gasova
Objekti u obliku cilindra uzdužno presečenog sa ravni (različite vrste hala);
Objekti u obliku kalote naslonjene na cilindričnu osnovu (hale za komadne i rasute robe).
g) Ostale vrste skladišta:
Specijalna skladišta – za robu koja zahteva specijalne uslove skladištenja, kao što su barut,
materijali koji zrače, lako zapaljivi, eksplozivni, radioaktivni itd;
Prihvatna skladišta - privremeno se lociraju uz železničke stanice, aerodrome, pristaništa itd.,
i služe za skladištenje robe do otpreme u glavno ili pomoćno skladište.
h) Prema vrsti robe koja se skladišti:
Objekti za čuvanje komadne robe;
Objekti za čuvanje rasute robe;
Objekti za čuvanje tečnosti i gasova.
i) Prema uslovima skladištenja koje skladišni objekat treba da obezbedi:
Nekondicionirani skladišni objekti kod kojih ne postoji potreba za obezbeđenje nikakvih
posebnih mikroklimatskih uslova za čuvanje robe;
Kondicionirani skladišni objekti kod kojih postoje instalacije i sistemi za hlađenje, grejanje ili
obezbeđenje posebnih mikroklimatskih uslova tokom čuvanja robe.
j) Prema kapacitetu objekata:
Velikog kapaciteta;
Srednjeg kapaciteta;
Malog kapaciteta.
k) Prema visina objekata saglasno domaćim propisima:
Male visine;
Srednje visine;
Velike visine.
6.1.2 Definicije i opšte podjele skladišta
Skladište je prostor za uskladištenje robe u rasutom stanju ili u
ambalaži, s namjerom da poslije odre_enog vremena roba bude uklju_ena u
daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potrošnju.
3.8. CILJEVI ODREĐIVANJA POTREBNOG PROSTORA I UNUTRAŠNJEG UREĐENJA SKLADIŠTA

Osnovni princip određivanja rasporeda skladišnih zona u skladištu je: potpuna iskoristivost
površina skladišta. Jedna karakteristika tog uređenja koji vodi ka ovom cilju je korišćenje većih
skladišnih odeljenja koja imaju ograničen pristup. Obim ili nivo protoka će uticati na veličinu
skladišnog odeljenja. Na primer, kada je obrt veoma nizak, kao u skladištu sirovina, odeljenja
mogu biti široka i duboka sa ograničenim pristupom, a prolazi uski. Povećanje obrta izaziva
bolji pristup i shodno tome manja odeljenja i šire prolaze. Za potrebe boljeg usluživanja kupaca
neophodan je brži pristup.

Zaštita u unutrašnjem uređenju i efikasnost uređenja prostora skladišta utiče na način

uređenja prostora. Ukoliko prvenstveno posmatramo aspekt zaštite možemo razviti neke
osnovne smernice. Prvo, unutar skladišnog prostora moraju biti razdvojene opasne materije
(eksplozivi, zapaljive materije i kiseline) od drugih proizvoda da bi se izbegla mogućnost
oštećenja. Drugo, kompanije bi trebalo da štite proizvode koji zahtevaju posebne mere
sigurnosti protiv krađe. Treće, skladišta bi trebalo dobro da smeste proizvode koji zahtevaju
posebne uslove u pogledu temperature (hlađenje ili grejanje). Četvrto, personal bi trebalo da
izbegne gomilanje ili skladištenje lakih ili lomljivih proizvoda pored robe koja ih može oštetiti.

Kompanija obično postiže efikasnost analizirajući tri promenljve:

1. Nivo aktivnosti kretanja proizvoda. Firma treba da skladišti proizvode koji se brže kreću u
najpristupačnijim zonama. Ovo bi moglo da znači lokaciju pored zone otpreme ili mesto na
polici koje nije ni visoko ni nisko.

2. Veličina može uticati na efikasnost, što znači da kompanija može skladištiti velike i rasute
terete blizu zone otpreme da bi se minimiziralo vreme rukovanja.

3. Veličina tovara je velika u poređenju sa veličinom narudžbine i smeštanje robe blizu zone
otpreme će minimizirati troškove rukovanja. Iako sistemi mehanizacije nisu rešenje za svako
skladište, oni _eskladište (pasivni deo) i aktivni deo. Najčešće prednosti mehanizovanog
sistema navode sledeća pozitivna svojstva:

 mogućnosti kompletne mehanizacije skladišta,

 maksimalno iskorišćenje prostora,
 veoma povoljna brzina skladištenja robe,
 pristup uskladištenom materijalu je veoma dobar,
 veoma se lagano može postaviti skladišni princip FIFO,
 prijem i izdavanje robe moguće je sprovoditi na raznim visinama, potrebno osoblje je
malobrojno, a na skladišnu manipulaciju ne utiču ljudi koji bi grešili pri radu,
 moguće je poslovati u više smena,
 vrlo je jednostavno kontrolisati stanje robe u skladištu.
 6.3 RAZMJEŠTAJ MATERIJALA U SKLADIŠTU
 Razmještaj materijala u skladištu zavisi od sistema skladištenja –
 centralizovano ili decentralizovano skladište, što zavisi od veli_ine proizvodnih
 pogona, vrste i koli_ine materijala koji se skladišti, na_ina opsluživanja i dr.
 Treba imati u vidu da se prije kona_nog razvrstavanja robe u skladište
 obavlja kvantitativni i kvalitativni prijem i da za to treba tako_e predvidjeti
 odre_en prostor.
 Za razmještaj materijala – robe u skladište postoje opšte preporuke kao
 što su:
 _ Obaviti grupisanje materijala s obzirom na na_in rukovanja i na
 potrebnu sigurnost, pri _emu se mogu determinisati tri grupe:
 1.sirovi materijali, poluproizvodi i gotova roba koji se dobijaju od
 drugih proizvo_a_a i služe za dalju preradu i ugradnju, ra_unaju_i i
 materijal za ambalažu,
 2.pogonski materijali koji se ne ugra_uju direktno u proizvod, ali bez
 njega nije mogu_a proizvodnja (brusne plo_e, ulje, sijalice, burgije i
 dr.),
 3.dijelovi opreme (pribori za mašine, rezervni dijelovi, ru_ni alati,
 mjerni instrumenti i dr.
 _ Materijal sa velikom frekvencijom trebovanja treba skladištiti u blizini
 glavnog saobra_ajnog prolaza.
 _ Materijal ve_e težine i zapremine smješta se na kraju sabirne linije,
 _ Lake materijale koji se izuzimaju ru_no, a _ija su trebovanja _esta,
 treba smjestiti u najpovoljnije radno podru_je do 1m visine.
 _ Zapaljivi materijali (boje, lakovi i sl.) skladište se na posebnim
 mjestima sa predvi_enim protivpožarnim mjerama.
 _ Proizvodi koje prije otpreme na proizvodnu liniju treba da “odleže” u
 cilju smirivanja napona i drugih osobina nastalih od termi_ke i druge
 obrade (otkivci, odlivci, sirova gra_a od drveta, neka alkoholna pi_a i
 dr), smještaju se u poseban prostor sa potrebnim uslovima za ovu
 “tehnološko – skladišnu” operaciju.
 _ Robu pripremljenu za izdavanje (trebovanje) tako_e treba postaviti na
 pogodno mjesto kako bi se efikasno distribuirala.
 _ Identifikacija ve_ raspore_ene robe u skladištu u velikoj mjeri
 doprinosi njenom efikasnom izdavanju prema trebovanju. Identifikacija
 je numeri_ka, slovna ili numeri_ko-slovna. Numerišu se dijelovi
 skladišta, regali, police i mjesta na policama gdje se odlaže roba. Cilj je
 da svaki uskladišteni materijal ima svoju adresu. Ozna_avanje skladišta
 je neophodno prije svega kod ra_unarskog upravljanja skladištem.
 U skladištima proizvodnih sistema 85% do 90% od ukupnog prometa
 robe _ine materijali koji se mogu dohvatiti sa poda, dok za ostali materijal
 prilikom izuzmanja treba koristiti pomo_nu opremu. Zato u prioritetno podru_je
 treba smještati materijal _ija je potrošnja teku_a, dok se materijal za kasniju
 potrošnju smješta pored pomo_nih prolaza (sl.6.3)

 2.5. Raspored regala i robe na skladištu 1


 PROSTORU
 Za skladištenje velikih koli_ina materijala sa brzim prometom koriste se
 distributivna skladišta. Karakteristika ovih skladišta je da su vlasništvo glavnog
 proizvo_a_a materijala ali su prostorno sasvim odvojena i samostalna. Pošto je
 materijal u takvim skladištima gotovo isklju_ivo namijenjen snabdijevanju
 trgova_ke mreže lociraju se u krajevima i na prostoru koji su za tu svrhu
 najpovoljniji. Pojava distributivnih skladišta povezuju se sa razvojem
 automobilske industrije u cilju bržeg snabdijevanja tržišta rezervnim dijelovima.
 Kasnije se pojavljuju distributivna skladišta i za druge proizvode kao što su
 obu_a, odje_a, prehrana, namještaj, sirovine i sl.
 Skladišta na otvorenom prostoru koriste se za komadni i sitni materijal
 _iji kvalitet ne zavisi u ve_oj mjeri od atmosferskih uticaja.
 Teren za ovakva skladišta mora biti posebno odabran i pripremljen:
 lokacija sa niskim podzemnim vodama, bez vegetacije koja može izazivati
 truljenje i koroziju uskladištenog materijala, teren treba da je tvrd ili poplo_an
 sa nagibima za odvod vode oko 0,3% i kanalima za tu svrhu.
 Evo nekoliko karakteristi_nih primjera skladištenja na otvorenom
 prostoru:
 _ Otvoreno skladište za metalne blokove i šipkasti materijal.
 Istovar ili utovar se vrši drumskom ili šinskom dizalicom.
 _ Otvoreno skladište za duga_ki šipkasti materijal, limove,
 profile, duga_ke cijevi i dr. Za istovar i utovar se koriste
 mostovske dizalice ve_e nosivosti.
 Kada su u pitanju otvorena skladiša rasutih tereta, prije svega se vodi
 ra_una o vrsti i karakteristikama materijala koji se skladišti. Kod uglja se, na
  primjer, javlja mogu_nost usitnjavanja i samozapaljenja, _iji period je od 1,5 do
 3 mjeseca poslije uskladištenja. Da bi se sprije_ilo samozapaljenje kontroliše se
 temperatura pomo_u cijevi zabijenih u naslagama uglja na rastojanjima od 6 do
 8 metara.
 FTNNNNN





Osnovna odlika kod skladišta je izbor vrste ili kombinacije raznih vrsta koje će se koristiti. Tri
osnovne vrste skladišta su: vlastito, javno i ugovorno.

VLASTITO SKLADIŠTE

Preduzeće koje proizvodi ili ima robu poseduje i vlastito skladište. Cilj ove vrste skladišta je
čuvati vlastitu robu do vremena kada će ona biti isporučena maloprodajnom mestu ili se
prodati. Preduzeće može održavati niže cene dostave ili više profitne marže na osnovu
ekonomije obima. Vlastiti pogoni takođe pružaju veliki nivo kontrole što se tiče unajmljivanja
i otpuštanja radnika i operacija unutar skladišta. Druga potencijalna prednost korišćenja
vlastitog skladišta je mogućnost zadržavanja fizičkr kontrole nad pogonom, što omogućuje
menadžerima da otkriju gubitak, neka oštećenja ili krađu.

Takođe, preduzeće može zaraditi dodatni prihod od iznajmljivanja ili davanja u leasing viška
prostora u skladištu. Vlastito skladište je za preduzeće trošak imovine, koji umanjuje neto
prihod i porez na prihod. Da bi vlastito imalo najmanje troškove, objekat bi trebalo da ima
visok protok robe, za postizanje ekonomije obima i raspodelu fiksnih troškova objekta na
mnogo jedinica. Ukoliko nema ovih učinaka, preduzeće bi trebalo da ispita mogućnost javnog
ili ugovornog skladišta.

John J. Coyle, Edward J. Bardi i John Langley, ml., The Management of Business Logistics
(St. Paul, MN: West Publishing Company, 1996)

JAVNO SKLADIŠTE

Ovakva skladišta se iznajmljuju pojedincima ili preduzećima koja nemaju vlastita skladišta.
Usluge koje nude ova skladišta mogu da variraju. Neka od njih pružaju širok niz usluga
uključujući pakovanje, označavanje, ispitivanje, održavanje zaliha, lokalnu dostavu, obradu
podataka i određivanje cena.
Ima mnogo razloga za unajmljivanje prostora umesto posedovanja istog. Prvo, unajmljivanje
snižava investiranje kapitala potrebnog za formiranje skladišta. Drugo, unajmljivanje pruža
fleksibilnost. Ako se tržište preduzeće preseli u drugu regiju, ono jednostavno unajmi prostor
u novom području. Na taj način ne mora čitavo preduzeće da se seli. Oni zadržavaju svoj
način rada, a skladišni prostor imaju u tom novom području. Takođe, preduzeća na ovaj način
izbegavaju odgovornost za zaposlenje i otpuštanje radnika, kao i poslove koji su vezani za
vođenje skladišta. U ovom slučaju se ne plaća porez na imovinu, a dodatne porezne
implikacije mogu da variraju zavisno od vrste najama.

Postoji mnogo vrsta javnih skladišta. Skladište za opštu trgovinu nudi prilično standardne
usluge za široku paletu robe i potencijalnih kupaca. Rashladno skladište pruža okruženje sa
kontrolom temperature za proizvode poput smrnute hrane. Postoje i skladišta posebne namene
koja se obično koriste za skladištenje poljoprivrednih proizvoda poput žitarica. Takva
skladišta čuvaju robu poput raznih tečnosti i suvu robu poput peska, kamena…

UGOVORNO SKLADIŠTE

To je poseban oblik javnog skladišta. Osim uobičajnih aktivnosti skladištenja robe, ugovorno
skladište pruža kombinaciju usluga integralne logistike, tako da omogući leasing preduzeću
da se fokusira na svoju delatnost. Ugovorno skladište često pruža usluge koje su prilagođena
potrebama. U suštini, to je organizacija integralne logistike treće stranke koja pruža usluge
većeg kvaniteta od onih dostupnih u javnom skladištu. Postoji mnogo razloga za postojanje
ugovornih skladišta, a neki od njih su:

 Sezonski proizvodi
 Zahtevi georgafske pokrivenosti
 Fleksibilnost u proveri novih marketinških aktivnosti
 Stručne analize i potrebni resursi
 Smanjenje troškova prevoza

Ugovorno skladište obično zamenjuje vlastito skladište. Odluka često počiva na konto
unajmljivanja. Cilj je da se isprate sve značajne varijable i da se odluči da li će se graditi I
voditi vlastito skladište, kupiti prostor od javnog skladišta ili će se ući u sporazum o
posebnom ugovoru skladištenja. Analize bi trebalo da uključe različita finansijska i
nefinansijska pitanja. Uobičajna nefinansijska pitanja su: nadzor, rizici, zahtevi kupaca za
uslugama i interna nasprem eksterne ekspertize. Važnost svake od navedenih varijabli menja
se zavisno od vrste potrebnog načina skladištenja.
Finansijska razmatranja uključuju operativni trošak svakog izbora. Troškovi rukovanja
materijalom nastaju prilikom premeštanja robe u skladište, unutar skladišta i izvan njega.
Skladišni troškovi nastaju nezavisno od količine robe koja prolazi kroz skladište. Vrsta najma,
takođe, može uticati na unajmljivanje prostora skladišta, gde ulazi; redovno plaćanje računa, a
trošak se oduzima od prihoda zakupca. Najam daje pravo vlasništva zakupcu. Odluka o
unajmljivanju ili kupovini zahteva stručno finansijsko i pravno savetovanje.