Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet u Sarajevu

Odsjek za Pedagogiju
Nastavni predmet: Metodologija odgoja i obrazovanja

POZITIVNA ISKUSTVA PEDAGOGA U OSNOVNIM ŠKOLAMA U

RJEŠAVANJU KONFLIKTNIH SITUACIJA
(idejni projekt)

Mentor: ass.Amina Isanović, MA Studentica: Amela Malagić

Sarajevo, maj 2017

Sadržaj:

1. Uvod......................................................................................................................................3
2. Problem istraživanja...............................................................................................................3
3 Definiranje predmeta istraživanja...........................................................................................4
4. Operacionalizacija varijabli...................................................................................................5
5. Cilj i zadaci istraživanja.........................................................................................................5
6. Uzorak...................................................................................................................................5
7. Hipoteza................................................................................................................................6
8. Metode, tehnike i instrumenti rada....................................................................................6-7
9. Literatura................................................................................................................................8

2
1.Uvod

Moja tema je „pozitivna iskustva pedagoga u osnovnim školama u rješavanju konfliktnih

situacija“. Fokusirat ću se na Osnovnu Školu „Mirsad Prnjavorac“ u Vogošći koju sam i sama
pohađala. Smatram da ova tema nije dovoljno istražena. Postoje škole u kojima su blaži ili
teži oblici sukoba među učenicima sastavni dio svakodnevnice, kao i one u kojima su sukobi
rijetka pojava. Međutim, ne postoji škola u kojoj sukoba uopšte nema i to je sasvim normalno.
Do sukoba dolazi jer ljudi imaju različite potrebe, poglede na svijet i vrijednosne sustave.
Učenici se sukobljavaju na hodniku, u školskim WC-ima, učionici, na igralištu, a u posljednje
vrijeme i na društvenim mrežama. Najčešći oblici sukoba među učenicima su pogrdno
nazivanje imenima, zadirkivanje, isključivanje iz grupe, ogovaranje, naguravanje i slično .
Razgovor sa pedagogom može mnogo pomoći učenicima da steknu veće samopouzdanje, da
su otvoreniji i iskreniji prema ostalima, da se ne srame pričati pred auditorijumom,da uspiju
prevazići obiteljske probleme. Ova tema pripada oblasti Pedagogije i vrlo je važna da bih
shvatili njihov značaj u školama te označava kvalitativnu analizu. Osnovni instrument odgoja
i obrazovanja je razgovor između učenika i pedagoga/učitelja, između učenika međusobno.

2. Problem istraživanja

Problem istraživanja: Tokom svog rada u školama pedagozi se susreću sa mnogim i

različitim tipovima učenika. Sa nekima mogu pričati o temama koje su vezane za školu, ako
nisu disciplinovani, pa imaju i problema u školi, tj ne mogu biti mirni i ocjene im nisu
zadovoljavajuće. Međutim, oni se susreću i sa mnogim učenicima koji im prenose i pozitivane
i uspješne situacije u toku školovanja, te sve to pedagogu pruža pozitivna iskustva.
Pitanja koja su me podstakla da ovo bude tema mog istraživanja:

 Da li učenici imaju strah od pedagoga?

 Koji je najčešći uzrok nerazumjevanja između učenika i pedagog?
 Šta utiče na stvaranje pozitivnog stava u odnosu učenik-pedagog?
 Da li pokušava probleme riješavati na miran i konstruktivan način?

3
3.Definiranje predmeta istraživanja

Predmet istraživanja odnosi se na pozitivna iskustva pedagoga u osnovnim školamau

rješavanju konfliktnih situacija od 5 do 9 razreda, konkretno OŠ „Mirsad Prnjavorac“.
Većina autora naglašava da je odgoj društvena kategorija koja polazi od razvoja osnovnih
vrijednosti, društvenih promjena, svih pedagoških uticaja koji omogućuju različite putove
sticanja znanja, uvjerenja, stavova.

Aspekti odgoja su:

1. Društveno generacijski aspekt
2. Individualni aspekt
3. Interakcijsko – komunikacijski aspekt. (Bratanić, 1990:11)
Škola je značajan odgojna institucija, jer se u njoj prelamaju sva tri aspekta odgoja.
Komunikacija je ustvari suština odnosa, nalazi se u srcu socijalne interakcije.
„Komuniciranjem tražimo ono što je zajedničko, zadržavajući svoju individualnu i različitu
osobnost.“ ( Brajša)
U nastavnom procesu kao organizovanom obliku komunikacije javlja se komuniciranje u
grupi i paru. U tom obliku nastavnik komunicira s čitavim razredom kao grupom i s
pojedinim učenicima. Struktura komunikacije zavisi o čitavom nizu faktora, o ličnosti
nastavnika, nastavnom sadržaju, ličnosti učenika. Postoje dva načina komuniciranja verbalni i
neverbalni koje su bitne za nastavni proces i nemoguće ih je dijeliti i odvajati.
Pedagog ima zadaću trajnog kreiranja uvjeta za rad, razgovor sa učenicima i sluša njihove
prijedloge o tome kako da razred postane ugodna sredina za učenje, dovodi do postizanja,
poboljša rad u školi, jer spoznaja učenika da mogu kvalitetno raditi izaziva motivaciju i
postizanje boljih rezultata.

Neke od uloga pedagoga su:

- prihvatanje učeničkih osjećanja i ideja;
- pohvaljivanje učenika;
- postavljanje pitanja;
- davanje upustava;
- kritikovanje;
- zahtjevanje odgovora i incijative učenika.(Bratanić, 1990: 114 )

4
4.Operacionalizacija varijabli

Zavisna varijabla: pozitivna iskustva pedagoga u rješavanju konfilktnih sitacija

Nezavisna varijabla: dob djeteta (starost), spol (muško-žensko), razred (u našem slučaju
osnovnoškolsko obrazovanje), mjesto stanovanja (u našem slučaju Sarajevo). školski uspjeh
djece ispitanika (od dovoljnog do odličnog), sklonost konfliktnim situacijama (prijašnja
iskustva).

Operacionalizacija zavisne varijable:

Ukoliko se pedagogu odlazi samo u slučaju kršenja pravila, onda postoji mogućnost da
učenici steknu loše iskustvo i da se ne obrate za pomoć ako im ona bude potrebna u narednom
periodu.

5.Cilj i zadaci istraživanja

Cilj: Ispitati i utvrditi kakva su to pozitivna iskustva pedagoga u rješavanju konfilktnih

situacija

Zadaci:
1. Istražujemo učestalost posjete učenika školskom pedagogu
2. Ispitati stavove učenika prema školskom pedagogu
3. O čemu učenici najčešće razgovaraju sa pedagogom
4. Analizirati probleme posjeta
5. Istražiti da li je razgovor poboljšao odnose između učenika i pedagoga i između učenika
međusobno (anketom, intervjuom)

6. Uzorak

Uzorak ovog istraživanja je namjerni. Namjerni uzorak je uzorak prilagođen posebnim

ciljevima i svrhama, tipičnim slučajevima i poznatim grupama. Populacija iz koje će biti
uzet uzorak ispitanika i na koje će se ovo istraživanje odnositi činit će učenici petih, šestih,
sedmih, osmih i devetih razreda OŠ „ Mirsad Prnjavorac“ u Vogošći, kao i njihov pedagog.

5
7.Hipoteze

Osnovna hipoteza:
1. Pozitivna iskustva školskih pedagoga u rješavanju konfliktnih sitacija učenika od 5 do
9 razreda OŠ „Mirsad Prnjavorac“
Pothipoteze:
 Z1-H1 Učenici najčešće odlaze na razgovor kod pedagoga u slučaju kršenja
pravila
 Z2-H2 učenici najčešće odlaze na razgovor kod pedagoga i u slučaju
neprimjerenog ponašanja, rješavanja obiteljskih problema, tuča i problema za
izostancima.

8. Metode, tehnike i instrumenti istraživanja

Osnovni instrumenti rada koji će biti korišteni u ovom istraživanju su anketa i intervju.
Aneketirat ćemo učenike od 5 do 9 razreda OŠ „ Mirsad Prnjavorac“ a intervijuirat ćemo
školskog pedagoga. Ova tehnike su najjednostavniji postupak za dobijanje što tačnijih i
preciznijih odgovora te prilikom pregledavanja anketa možemo uočiti da li postoji pitanje na
koje je 50% učenika odgovorilo isto te samim tim utvrditi da li je to tačno ili su u pitanju
samo predrasude i informacije koje nisu adekvatne. Anketa će da sadrži mali broj pitanja kao i
interviju. Usporedit ćemo odgovore učenika i odgovore školskog pedagoga.
Metoda koja će biti korištena je deskriptivna te se pomoću nje možemo detaljnije opisati
dešavanja u toku idejnog projekta. Da li je istraživanje pomoglo odnosno da li je razbijen
strah i predrasuda od školskog pedagoga. Opisujemo prezicnim i tačnim podacima koje
dobijemo od učenika i pedagoga.

6
Od tehnika će biti primjenjene:
a) Anketiranje – gdje će anketirani pismeno odgovarati na postavljena pitanja.
 Ko posjećuje školsog pedagoga?
 Da li ste vi ikada posjetili školskog pedagoga i ako jeste zbog čega?
 Kakav je utisak ostavio na vas razgovor sa školskim pedagogom?
 Koliko dugo traje razgovor sa pedagogom i kako se vi osjećate u tim
momentima?

b) Intervju – će sadržavati pitanja pomoću kojih ćemo moći ustanoviti da li je posjeta

imala pozitivan ishod i za učenika i za pedagoga.

7
Literatura
1. Kalaš DŽ, Mavrak M, (2007), Psihologija sa pedagogijom, NAKLADA ZORO,
Sarajevo.
2. Bratanić M.,(1990), Mikropedagogija, Školska knjiga, Zagreb.
3. Vukasović, A.(1999), Pedagogija , Zagreb; šesto izdanje
4. Franković, D., Predrag, Z. & Šimleša, P. (1963), Enciklopedijski rječnik pedagogije.
Zagreb: Matica Hrvatska
5. Mužić, V. (1999), Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb:
Educa
6. Potkonjak, N. & Šimleša, P. Pedagoška enciklopedija 2. Beograd: Zavod za udžbenike
i nastavna sredstva
7. Brajša, P. (1993), Pedagoška komunikologija, Školske novine, Zagreb