A Sada Kada Nam Se Lak Na Noktima Osušio...

Embasssy of the United States
Bosnia & Herzegovina
Nešto drugačiji
A SADA KADA NAM
priručnik za
ženski politički SE LAK NA NOKTIMA
OSUŠIO...
aktivizam
Impressum
Autorica
Dr. sc. Lejla Ramić-Mesihović
......................................................................................................................
Uredila
Mr. sc. Anida Šabanović
......................................................................................................................
Recenzentkinje
Dr. sc. Nedžma Džananović-Miraščija
Mr. sc. Nina Karađinović
......................................................................................................................
Izdavač:
Vanjskopolitička inicijativa BH, Sarajevo

......................................................................................................................
Ova publikacija je izdata pod financijskim pokroviteljstvom Američke

ambasade u BiH u sklopu projekta “Parlament za žene”. Svi stavovi
i mišljenja iznesena u ovom dokumentu ne odražavaju nužno stav
Američke ambasade, Vlade SAD-a, već isključivo autorice.
......................................................................................................................
ISBN/CIP
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
32-055.2(497.6)(035)
RAMIĆ-Mesihović, Lejla
A sada kada nam se lak na noktima osušio --- : nešto drugačiji priručnik za ženski politički
aktivizam / [Lejla Ramić-Mesihović]. - Sarajevo : Vanjskopolitička inicijativa BH, 2018. - 28 str. :
graf. prikazi ; 21 cm
Bibliografija: str. 27 ; bibliografske i druge bilješke uz tekst.
ISBN 978-9926-8307-0-0
I. Mesihović, Lejla Ramić- vidi Ramić-Mesihović, Lejla
COBISS.BH-ID 26514694
NEŠTO DRUGAČIJI PRIRUČNIK ZA
ŽENSKI POLITIČKI AKTIVIZAM 3
Sadržaj
Predgovor 5
......................................................................................................................
Odnos praktičnog djelovanja i

formiranja javnih politika 6
......................................................................................................................
Identifikacija problema i
predlaganje rješenja zasnovano
na dokazima 8
......................................................................................................................
Zagovaranje, lobiranje,
pregovaranje 11
......................................................................................................................
Rodna ravnopravnost i političko

djelovanje 14
......................................................................................................................
Borba za preraspodjelu moći 16

......................................................................................................................
Dekonstrukcija tehnika
dominacije 20
......................................................................................................................
Rodno odgovorno budžetiranje 24

......................................................................................................................
Izvori 27
......................................................................................................................
A SADA KADA NAM SE LAK NA
4 NOKTIMA OSUŠIO...
Predgovor
U Vanjskopolitičkoj inicijativi BH, nakon tri ciklusa rada s parlamentarkama

i političkim aktivistkinjama u Bosni i Hercegovini, uočili smo potrebu za
izradom kratkog priručnika u kojem ćemo se osvrnuti na specifičnosti
angažmana žena u politici i ponuditi kratku razradu angažmana na
identifikaciji problema i njihovo rješavanje putem adekvatnih javnih politika.
Ovim priručnikom također nastojimo osnažiti žene koje se bave politikom,

ili to namjeravaju, za što kvalitetniju analizu konteksta i vlastite pozicije
u političkom djelovanju.
Priručnik sadrži i kontrolne liste koje proizlaze i iz teorije i iz iskustava;

nastojali smo da budu komplementarne s tekstom i da ga istovremeno
nadopunjuju nagovještavanjima konkretnih primjera iz prakse.
Nadamo se da će ponuđeni sadržaj pomoći političkim aktivistkinjama

i onima koje to žele postati u maksimiziranju efekata njihovog rada za
dobrobit društva i stvaranju vlastitog političkog kapitala.
Sretno!
Autorica

Odnos praktičkog političkog djelovanja i

formiranja javnih politika
Iako se u našem jeziku pojam „politika“ koristi i za svakodnevno

političko djelovanje1 i za proces formiranja javnih politika,2 bitno je
uočiti da su to dvije različite stvari. Praktično političko djelovanje
može uključiti sve od bazičnog društvenog aktivizma do političkog
djelovanja na najvišem nivou, dok je proces formiranja javnih politika
proces sistemskog pristupa rješavanju identifikovanog problema.
1 Eng. politics.
2 Eng. policies.
Ukratko, formiranje i provedba javne politike je sistemska, ciljana

intervencija u jednom društvenom okruženju. Pored profesionalnih
političara, političkih aktivista i sistema vlasti i upravljanja, u ovom
procesu je veoma važna uloga civilnog društva u širem smislu, koje
također obuhvata poslovnu zajednicu, medije i akademsku zajednicu
te javnost. Sistemske promjene zahtijevaju sistemski pristup.
Prikaz ciklusa „života“ javne politike

Definisanje rješenja
vana na dokazima
Definisanje uslova pod

kojima se okončava /
problema zasno-
modifikuje primjena
identifikovanog
Identifikacija
Formulacija
sistemskog
Usvajanje
Provedba
problema
Procjena
učinaka
rješenja
Identifikacija problema i predlaganje

rješenja zasnovano na dokazima
U nama bliskim političkim uslovima identifikacija problema zasnovana na
dokazima i činjenicama te pravilnoj kontekstualnoj analizi prava je rijetkost.
Paušalne, populističke i nedostatne procjene uslova pod kojima se javio
problem koji zahtijeva rješavanje u pravilu je loš početak intervencije.
Kako znamo da je nešto problem. Problemom proglašavamo nešto

što nas sprečava i onemogućava da uvedemo društvenu promjenu
za koju smatramo da je potrebna. Problemom zovemo i jaz između
normativnih ideala ili aspiracija i postojećih i budućih uslova (Hoppe
2002., str. 38). Pri tome, u političkom okruženju, identifikovani problem
mora imati dostatnu relevantnost.3
Ako administrativni i pravni sistem u kojima želimo intervenisati

nisu kapacitirani ili im nije u interesu da podrže rješavanje problema,
zadatak političke intervencije postaje mnogo složeniji. Postoje li
sistemska ograničenja koja nastojimo pomjeriti u željenom smjeru,
angažman mora biti višeslojan, a argumentacija besprijekorna.
Pri definisanju rješenja identifikovanog problema fokus treba biti

na njegovoj provodivosti, efikasnosti i široj društvenoj relevantnosti
te na principima ustavom zagarantovane opće ravnopravnosti.
Bosna i Hercegovina ima odličan zakonski okvir za osiguranje rodne
ravnopravnosti, čiju dosljednu provedbu treba maksimalno podržati.4
3 Elementi iz Kontrolne liste prilagođeni su u odnosu na ono što nudi Theodoulou (The-
odoulou 1995, p. 88).
4 Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH: http://arsbih.gov.ba/project/zakon-o-rav-
nopravnosti-spolova-u-bih/.
Prema smjernicama Međunarodnog centra za političko zagovaranje,5

donošenje odluka zasnovano na činjenicama najčešće uključuje
sljedeće elemente:
• dokaze o efikasnosti i uticaju,

• determinisanje stepena efektivnosti,
• deskriptivne analitičke dokaze, tj. mjerenje prirode,
dinamike i veličine problema,
• razumijevanje pozicije javnog mnijenja,
• statističke simulacije,
• ekonomske dokaze, npr. troškovnu efikasnost,
• etičke dokaze, npr. socijalnu pravdu, redistribuciju,
dobitnike / gubitnike.
Obično je najslabija karika feminističkog političkog angažmana u

činjenici da se stavlja dominantan, a često i isključiv naglasak na ovo
posljednje, uz licitaciju najeklatantnijih primjera koji treba da ilustriraju
rodnu neravnopravnost kao socijalnu nepravdu. Vrlo često se oko
takvog angažmana formiraju koalicije istomišljenika koje s vremenom
postaju prilično zatvorene i isključive. Time obično željena promjena
biva objašnjavana unutar zatvorenog kruga, što najčešće bude početak
njenoga kraja. Tek sa širenjem koalicija na širu stručnu javnost,
aktivističke grupe koje nisu striktno feminističke, organizacije civilnog
društva u širem smislu (što uključuje i akademsku zajednicu i medije),
raste prepoznavanje društvene relevantnosti pokrenutog pitanja.
Također, uključivanjem drugih navedenih elemenata i pitanje

i zagovaračka koalicija dobijaju na dodatnom kredibilitetu,
argumentaciji i snazi da se unesu sistemske promjene. Ono što je
5 International Centre for Policy Advocacy Guide: http://advocacyguide.icpolicyadvo-

cacy.org/231-what-is-evidence-based-decisionmaking .
ključno za odabir adekvatnog zagovaračkog ugla je dobro istražena

stvarnost i postizanje što boljeg razumijevanja rezona ljudi koji misle
drugačije. Protiv argumentacija mora “pričati” jezikom onih kojima
je usmjerena, a taj “jezik” je često potrebno prvo naučiti putem
adekvaktnog razumijevanja realiteta koji se žele mijenjati.
„Niko te ne može učiniti inferiornom bez

tvoga pristanka“ - Eleanor Roosevelt
Kontrolna Da li postoji jaz između aspiracija i željene

promjene?
lista
Da li postojeći administrativni aparat i pravni
sistem mogu podržati rješavanje problema?
Da li postoje stabilne zagovaračke koalicije?
Postoji li dostatan polemički potencijal o pitanju

koji bi im dao politički značaj i oštricu?
Da li postoji aspekt rodno zasnovane

diskriminacije u identifikovanom problemu i da li
se može početi rješavati?
Zagovaranje, lobiranje, pregovaranje

Živa politička aktivnost posebno se intenzivira kada predloženo
rješenje ili zahtjev za sistemsko rješavanje problema dođe do rasprave
iza koje bi trebalo da uslijedi usvajanje rješenja. Zagovaranje, lobiranje
i pregovaranje su neizostavni dijelovi ove faze u procesu.
Zagovarački proces se razlikuje i suštinski i konceptualno od lobiranja,

iako su ciljevi vrlo slični. Oba procesa su vrlo legitimna, pod uslovom da
su etična i zasnovana na relevantnim činjenicama i analitičkim nalazima.
Ono što često potkopava i otupljuje oštricu ženskog angažmana je

upravo ustručavanje da se koriste ovi mehanizmi u njihovom interesu.
Obično je to zato što većina njih očekuje da dobije eksplicitnu podršku
i odobravanje muških kolega. Muške kolege nemaju ovu vrstu
samoblokade i podilaze mnogo manjem broju skrupula i ograničenja.
Njima ne pada na pamet da čekaju na nečije odobravanje da bi aktivno
zagovarali i lobirali za svoj interes.
Razlike između zagovaranja i lobiranja
ZAGOVARANJE LOBIRANJE
podrazumijeva aktivnosti koje može biti direktno i ono na
imaju za cilj usmjeravanje političkih lokalnom nivou. Direktno lobiranje
aktivnosti putem metoda koje podrazumijeva direktno obraćanje
uključuju građansko obrazovanje donosiocu odluka, vladinom tijelu
i javne kampanje. Zagovaranje ili zaposleniku i uvijek se odnosi na
uključuje i intenzivne odnose konkrentno zakonodavno i/ili druge
s javnošću te javnu promociju vidove sistemskih rješenja.
stavova uz pomoć različitih alatki.
Pregovaranje je proces kojim dvije ili više strana nastoje približiti interese
kako bi došle do zajedničke pozicije ili cilja. Pregovori mogu generalno
biti podijeljeni na formalne i neformalne. Formalni pregovori vrše se
po unaprijed dogovorenim pravilima, u konkretnim okvirima i unutar
određenog kruga ljudi. Za njih se vrijeme, mjesto, prisustvo i procedure
donošenja uvijek precizno dogovore. Neformalni pregovori su mnogo
fleksibilniji, ali i oni imaju svoje zakonitosti. Mogu biti sazvani ad
hoc, održani poslije radnog vremena, u ugostiteljskim objektima itd.
Ženama su neformalni pregovori u kojima učestvuju muškarci obično
vrlo teško pristupačni, a u formalnim pregovorima rijetko budu aktivni
kreatori pregovaračkih platformi i ravnopravni učesnici.
Pojednostavljena
skica toka
pregovaračkog
procesa
Elementi dobre pripreme za funkcionisanje unutar pregovaračkog tima

su sljedeći:
• puna svjesnost o tome čemu dugujemo lojalnost – i svoju i

kolega unutar tima;
• da li insistiramo na uključenju principa rodne ravnopravnosti i u
strukturi tima i u ishodu;
• šta svako za stolom želi postići i ko su nam sagovornici;
• koliko daleko možemo i treba da idemo kako bismo izašli u
susret kompromisu;
• šta nam je najbolja alternativa sporazumu do kojeg se došlo
pregovorima (Best Alternative to Negotiated Agreement – BATNA)
• da li smo na putu najboljeg mogućeg rješenja;
• kako dogovoriti ishod pregovora;
• da li postoje okolnosti, i ako postoje, kako izgledaju, pod kojima
će se o datoj ili srodnoj materiji morati ponovo pregovarati.
Rodna ravnopravnost i političko djelovanje

Borba žena za rodnu ravnopravnost stekla je društvenu relevantnost
i oštricu tek sredinom XIX vijeka. Političko prisustvo žena na političkoj
sceni uslijedilo je u Evropi nekoliko decenija kasnije s dobijanjem
prava glasa u uslovima općega ekonomskog i društvenog progresa i
afirmacije žena kao ravnopravnih sudionika u društvenim procesima.
Taj proces borbe za rodnu ravnopravnost i dalje je potreban, iako su
šovinizam i spolna diskriminacija postali toliko manipulativni, cinični
i latentni da se ponekad doimaju pokretnim metama koje stalno
poprimaju novu formu. U toj borbi je ključna stvar razumijevanje
činjenice da je afirmacija principa rodne ravnopravnosti zapravo borba
za restrukturiranje moći, što se vrlo često previđa! Nikada niko u
historiji čovječanstva nije svoju moć prepustio drugima tek tako. Niti
će. Struktura moći se mijenja tek kada za to sazru društveni uslovi,
a to podrazumijeva i uključivanje suštinskog praktikovanja rodne
ravnopravnosti u sve segmente društvenog i javnog života (gender
mainstreaming). Društveni uslovi ne sazrijevaju bez da se prethodno
ne obezbijede u dostatnoj mjeri i individualna i kolektivna svijest da je
ravnopravnost prirodan i neodvojiv dio svakog demokratskog procesa.
Prema Akcionom planu za rodnu ravnopravnost (Gender Action

Plan – GAP BiH)6 analiza stanja rodne ravnopravnosti vrši se prema
prioritetnim sektorima u oblastima značajnim za rodnu ravnopravnost:
• sprečavanje i suzbijanje nasilja po osnovu spola, uključujući

nasilje u porodici kao i trgovinu ljudima;
• javni život i donošenje odluka;
6 GAP za BiH: http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/02/GAP_BIH_EN-

GLISH.pdf .
• rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima;

• zdravlje, prevencija i zaštita;
• socijalna zaštita.
Vijek i po u ljudskoj historiji tek je kraća epizoda, što se vidi i iz činjenice

da su silnice protiv rodne ravnopravnosti još uvijek vrlo snažne. Ovaj
evolutivni proces sve vrijeme ima revolucionarne epizode koje su ga
uvijek nanovo osnaživale i omogućavale njegovo širenje. Nove pozicije
moći koje formiraju postrevolucionarni konteksti oko sebe stvaraju
novi krug vrijednosti, željenih ciljeva i njima uslovljenih stanja koja
prepoznajemo kao evolutivne promjene. Ova logika, koja nam pomaže
da lakše shvatimo procese i našu ulogu u njima, može se primijeniti na
mikro nivou, tj. na nivou evolucije ličnosti, do širih promjena koje vrijedi
evidentirati u historijskom toku.
Šta je diskriminacija nad ženama

Diskriminacija usmjerena protiv žena je svako razlikovanje, isključivanje
ili uskraćivanje koje se čini na osnovu spola, a s posljedicom ili ciljem
ugrožavanja ili onemogućavanja sticanja ili ostvarivanja, a po osnovu
ravnopravnosti muškaraca i žena, ljudskih prava i osnovnih sloboda u
političkoj ekonomiji, društvenoj, kulturnoj, građanskoj ili drugoj sferi.7
7 Definicija preuzeta iz Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama

(Convenion on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women - CE-
DAW), 1981.
Borba za preraspodjelu moći

Kada težimo da budemo imenovani na određenu poziciju ili ako radimo
na nečijem pozicioniranju u političkoj partiji, u organu vlasti ili javno
angažovanoj organizaciji, moramo biti svjesne da se borimo za vrlo
konkretan dio moći, odnosno sposobnost da utičemo na tok događaja
i na društvene odnose. Istovremeno je bitno imati na umu da dok se
borimo za moć, drugi mogu očito ili latentno posjedovati i protiv naših
aspiracija koristiti različite vrste moći:
• moć koja proizlazi iz trenutnih pozicija

unutar hijerarhije,
• moć snažnijeg stručnog kredibiliteta,
• moć općeg ličnog ugleda i principa,
• moć prisile,
• moć upravljanja mogućnostima za
ostvarivanje egzistencije drugih itd.
Moć koja proizlazi iz trenutnih pozicija unutar hijerarhije u političkoj

je stvarnosti najčešća vrsta moći, koja vrlo često u našim uslovima
uključuje i moć prisile i moć upravljanja mogućnostima za lični i kolektivni
prosperitet. Često su postupci rodne diskriminacije u preraspodjeli
istinske moći prikriveni i nalaze uporište u statutima, procedurama
donesenim ad hoc, poslovnicima, pa čak i manipulaciji zapisnicima.
Kada uočite da stranački statut ili statut organizacije ne odražava

osnovne demokratske vrijednosti, da podržava prakse izbornog
inžinjeringa te da koncentriše moć oko konkretne formalne ili
neformalne grupe, važno je biti svjestan značaja demokratizacije
u političkoj partiji, tj. organizaciji. Konteksti u kojima se često
mijenjaju procedure za tok sastanaka na netransparentan i
improvizovan način najčešće ukazuju na pripremu manipulacije

smjera i ishoda tih sastanaka. Ovakva praksa je krajnje nepoželjna
i demokratski procesi će je morati mijenjati.
Opći zakonodavni okvir u odnosu

na važeće međunarodne platforme,
poput CEDAW ili Pekinške platforme,
Nivoi razmatranja rodne
i reperkusije zbog odstupanja

ravnopravnosti
Rodna kvalitativna i kvantitativna

struktura u političkom i društvenom
životu, nstitucijama, na tržištu rada i
u ekonomiji
Nejednakost žena u porodici i

užoj zajednici s aspekta pristupa
materijalnim i nematerijalnim
dobrima i slobode posjedovanja i
donošenja odluka
Stabilan i autentičan lični uspon žene u javnom angažmanu može

isključivo ići zahvaljujući razumijevnjem konteksta i struktura koje
donose odluke, te vlastitim nastojanjima i radom na sebi i svome
potencijalu te pravljenju vlastitih koalicija i grupa podrške. Ključ
stvaranja i održavanja stabilnih grupa za međusobnu podršku je da
se ni jedna žena ni u jednom trenutku ne smije osjećati usamljeno.
Također, insistiranjem i istrajavanjem na donošenju odluka u
formalnim institucijama, tijelima i na zvaničnim sastancima umanjit će
se mogućnost donošenja odluka na mjestima na kojima se prisustvo
žena smatra čudnim i neadekvatnim poput kafana, stadiona itd.
Često uspon može da se desi i mimo svih očekivanja, pa nekada i

mogućnosti, pogotovo kada centrima moći u kojima dominiraju muškarci
počnu nedostajati kadrovi kojima bi mogli ispuniti zahtjeve za kvotama,
posebnom onim rodnim, regionalnim i, u našim uslovima, etničkim ili prosto
„povući glasove na listi“ ili bolji izgled organizacije „na papiru“. Žene koje
ovako dođu do nominalnih pozicija moći vrlo često nisu svjesne ranjivosti
svoje pozicije van striktnih krugova koji ih imenuju, pa ni unutar tih krugova.
A cijena za svjesnost, tamo gdje postoji, obično rezultira konformističkim
opredjeljenjem da se popušta u krugovima u kojima se donose odluke.
Vrlo malo žena i iz jedne i iz druge grupe zapravo učestvuje u

procesima u skladu sa svojom funkcijom u našem društveno-
političkom kontekstu. Rijetko učestvuju u pregovorima, sastancima na
visokom nivou, neformalnim konsultacijama pri donošenju odluka te
formulisanju strateških i programskih pravaca, a još rjeđe razumijevaju
koliko su zbog toga diskriminirane i zakinute. Svjesno odustajanje
jedne žene od borbe za vlastita prava i adekvatnu poziciju često ima
lančani efekat, jer istinski donositelji odluka počinju računati s tim
kao normalošću, a kao posljedicu toga svako iole drugačije mišljenje
potom tretiraju kao nebitno, nestručno i/ili neinteligentno. Ovaj vid
konformizma nikada ne rezultira demokratizacijom i afirmacijom
vidljivijeg i adekvatnog učešća žena. Baš naprotiv.
Kontrolna Imam poziciju, ali mi nije jasno kako sam do nje

lista za dogurala. Čemu to dugujem i zašto?
samorefleksiju
Nemam poziciju, a posjedujem izuzetne i/ili
deficitarne kvalifikacije. Čemu to dugujem i zašto?
Da li je vrijeme
za promjene?! Svjesna sam, na neki način, da je moja pozicija
uslovljena pokoravanjem stavovima konkretne
grupe ljudi.
Uzimam zdravo za gotovo da kolege koje su isto

ili niže hijerarhijski rangirane imaju više istinske
moći od mene.
Nepravde sam svjesna, ali u svakoj djelatnosti

postoji jak (ne)formalni “hranidbeni lanac”. Ne bih
mnogo da čačkam da ne udarim o njegovo dno!
Druge žene su mi prijetnja i konkurencija. Muškarci

na poziciji su mi stabilnija podrška jer oni imaju moć.
Međutim, da li sam sto posto sigurna da bi iza mene
stali na način na koji oni stoje jedni iza drugih?
Moje muške mlade kolege su u prednosti jer imaju

mentora, za razliku od mene. Kad neko želi nešto
da mi pojasni i malo se više angažuje oko mog rada,
kreću vrlo ružne priče...
Na listi smo sve. Međutim, ja sam jedina žena čije

se prisustvo forsira, izdašno finansira, medijski
prezentuje. Da li mi je to kompliment ili razlog za
brigu? Ili sam prosto - najbolja i jedina...
Dekonstrukcija tehnika dominacije

Političke aktivistkinje koje iza i oko sebe nemaju široku i stabilnu
podršku izuzetno su ranjive i njihove domete obično determinišu
drugi. S druge strane, izuzetno je teško boriti se permanentno protiv
šovinističkih i diskriminatorskih praksi. Norveške laburistkinje su prije
tri decenije u okviru svog „Women Can do It“ odlično identifikovale i
grupisale diskriminatorske prakse u tehnike dominacije. Prilagodit
ćemo ih ovom prilikom nama prepoznatljivim uslovima.
Previđanje ili „nevidljivost“ je posebno prisutna praksa na forumima

na kojima dominirajuća klika nastoji postići striktnu kontrolu nad
izgovorenim sadržajem kako bi tok i ishod sastanka bili u skladu s
njihovim očekivanjima. Prosto se ignoriše glas koji bi mogao unijeti
promjenu u režirano izigravanje demokratije na sastanku; kolege
računaju sa stidom, strahom i/ili ustručavanjem ignorisane/
ignorisanog da reaguje. Također, fenomen nevidljivosti često je vrlo
očit pred izbore, kad se materijalni i nematerijalni resursi političkih
partija i organizacija mahom dodjeljuju na korištenje u skladu s
interesima onih koji se (samo)percipiraju bitnim unutar strukture.
Ismijavanje i kolutanje očima spadaju u zgodnu i zaraznu formu

ponašanja čiji je cilj momentalno urušavanje nečijeg kredibiliteta,
reputacije, motivacije i/ili hrabrosti da se javno izjasni i djeluje kako
bi se govornica/govornik eliminisao iz procesa. Oni koji ismijavaju
nekoga uvijek računaju sa stidom i emotivnom uzdrmanošću
ismijanoga i ne računaju s tim da bi im se moglo vratiti istom mjerom
jer se u svom krugu osjećaju vrlo sigurnim.
Zadržavanje informacija je jedna od najsofisticiranijih metoda,

često vješto prikrivena zakonskim, poslovničkim, te statutarnim
procedurama, tehničkom organizacijom prijema pošte i novosti,

ograničavanjem kruga ljudi koji mogu biti prisutni sastancima
na kojima se dijele informacije i određuju razlozi za donošenje
određenih odluka. Pobornici ove prakse vrlo rijetko očekuju da se
spočita način distribucije pošte, novosti, informacija, te kako se
formiraju neformalni ili poluformalni kružoci koji neosnovano nastoje
posjedovati ekskluzivitet nad informacijama bitnim za demokratsko
donošenje odluka. Cilj ovog ponašanja također je manipulacija
ishodom te naglašavanje snage postojećih poluformalnih struktura
moći. Manipulacija i vrijeđanje inteligencije posebno dolaze do izražaja
kada se pravila tumače i mijenjaju u hodu, u skladu s potrebama elite.
Dvostruko kažnjavanje je uzrokovano rastrzanošću žene koja ima

tradicionalno nametnute obaveze, s jedne strane, i želju za javnim i
društveni angažmanom, s druge. Visoki kriteriji postavljeni na više
strana, od kojih je većina muškaraca tradicionalno pošteđena, često
rezultiraju osjećajem vlastite krivice te pretjeranim komentarima
sredine, i privatno i poslovno. Ovo utiče na to da se ubrzano gubi
motivacija, snaga i moral da se nastavi s angažmanom. S druge
strane, da bi se umanjila količina raspoložive snage za istinsko
djelovanje, pod krinkom potrebe za doprinos organizaciji ili partiji,
aktivistkinjama se često vrijeme popunjava neatraktivnim i tehničkim
zadacima kako ne bi imale snage i vremena za bavljenje suštinom.
A nebavljenje suštinom automatski negativno utječe na profilisanje
unutar strukture. Tako preko noći aktivistkinje od tapšanja po leđima
dođu do podsmijeha i ignorisanja.
Stvaranje osjećaja krivice i srama je vrlo raširena šovinistička

praksa, koja često nalazi alibi u specifičnom smislu za humor i
načinu izražavanja; ona nestaje s uvođenjem standarda ponašanja
i proglašavanjem takvog ponašanja neprihvatljivim. Najefikasniji
metod u borbi protiv ove prakse je pružanje međusobne podrške na

licu mjesta. Jer tada je najefektnija i najjača. Istrajavanje u ovoj praksi
neminovno vodi do promjene ponašanja vladajuće strukture.
Previđanje ili “nevidljivost”
• Niko “ne vidi” kad se javite za riječ.

• Vaša inicijativa je “zaboravljena”.
• Nema vas u evidenciji prisutnih.
• Vaša inicijativa nije evidentirana u zapisniku.
• Pravila igre se mijenjaju na vašu štetu, bez vašeg znanja, pa se
glupo osjećate.
• Na listi ste, ali ne i predviđeni za vidljive terenske kampanje,
plakate, medijske nastupe
Ismijavanje
• Neumjesne upadice tokom vašeg govora.

• Javni neprimjereni komentari na račun vašeg izgleda, životnog
stila i privatnih opredjeljenja.
• Ponašanja koja bi da vas diskvalifikuju kao emotivnu,
neinteligentnu i/ili da vam s visoka podilaze.
Zadržavanje informacija
• Imate osjećaj da ne znate ono što zna većina prisutnih koji bi

vam trebali biti ravnopravni. Vjerovatno je tako!
• Razlozi donošenja neke odluke nisu elaborirani, nisu vam logični,
a od vas se očekuje da glasate na određen način.
Palite alarm!
• Ispali ste kolateralna šteta, a nije vam jasno zašto.
Dvostruko kažnjavanje
• Sredina nameće određena tradicionalna očekivanja od žene, a vi

ih ispunjavanje na štetu sna i zdravlja, te plasirate kao dio ličnog
integriteta i političkog kredibiliteta i mislite da je to održivo.
• Stalno lično nezadovoljstvo ispunjavanja nametnutih i
samonametnutih obaveza neminovno vodi do različitih vidova
samokažnjavanja. Kao da već ne postoji otežavajuća okolnost
koja vas u startu diskriminiše.
Stvaranje osjećaja krivice i srama
• Predmet ste ogovaranja i laži iza leđa.

• Meta ste nipodaštavajućih neumjesnih kritika.
• Nabija vam se osjećaj krivice bez stvarnih razloga i opravdanja,
te se s vama postupa mimo uobičajene prakse.
Rodno osjetljivo budžetiranje
Prema definiciji Vijeća Evrope:
„(...) rodno odgovorno budžetiranje predstavlja uključivanje principa

rodne ravnopravnosti u budžetske procese. Podrazumijeva rodno
zasnovanu procjenu budžeta, uključivanje rodne perspektive na svim
nivoima budžetskog procesa i prestrukturiranje prihoda i rashoda s
ciljem unapređenja rodne ravnopravnosti“.8
Rodno odgovorno budžetiranje je istovremeno pristup, proces, metoda,

alat i rezultat zasnovan na teoriji da budžeti nisu rodno neutralni! 9
Usljed bioloških razlika, nejednake društvene pozicije, nametnutih

tradicionalnih spolno uslovljenih uloga, potrebe muškaraca i žena su
različite, a pristup moći neophodnoj za preraspodjelu javnih resursa,
budžeta, obično iznimno ograničen. Promjene zahtijevaju svijest
o rodnoj neravnopravnosti pri raspodjeli sredstava kao društvenoj
nepravdi i anomaliji koja zahtijeva promjenu.
Kako bi se adekvatno izvršila rodno odgovorna analiza budžeta, od

interesa za društvo, imperativ je posjedovanje klasifikovanih podataka
o spolnoj strukturi da bi se ustanovile i dokazale nepravilnosti. Ovakva
analiza olakšava postavljanje prioriteta za rješavanje te identifikaciju
sektora u kojima treba izvršiti rodnu analizu kako bi se predložile
adekvatne mjere za uklanjanje prepreka postizanju nejednakosti.
Rodno osjetljiv budžet će u svojim stavkama imati sredstava za
ovakav vid aktivnosti. Rodna analiza sektora treba da uključi i analizu
8 Dokument Vijeća Evrope o rodno osjetljivom budžetiranju: https://rm.coe.

int/1680596143 .
9 Adaptirano iz publikacije: USAID/SUNY, „Priručnik o rodno odgovornom budžeti-
ranju“ (2015.), Sarajevo, str. 26-27.
prostora na kojem treba intervenisati u konkretnu oblast,10 tj. uvaži

geografske i regionalne specifičnosti te razliku između urbanih i
ruralnih sredina.
Spoznaju o konceptu rodno odgovornog budžetiranja nipošto

ne treba ograničiti samo na procese koji svoje epiloge dobijaju u
zakonodavnoj vlasti. Suštinske pretpostavke za promjene kreiraju se
i primjenom istog principa pri analizi i davanju saglasnosti na budžete
unutar političkih stranaka, organizacija, izbornih štabova itd. Time
se osigurava bitan dio učešća u podjeli moći, jer demokratizacija je
upravo to – poštena, ravnopravna i ravnomjerna raspodjela iste.
Ključni akteri za planiranje budžeta u Bosni i Hercegovini
10 Relevantne oblasti mogu obuhvatiti zdravstvo, obrazovanje, vodosnabdijevanje,

ishranu, održivo zaposlenje, pristup kreditima i vlasništvo nad imovinom, sticanje
vještina, istraživanje, tehnologiju i političko učešće.
Kontrolna Koliko ima žena u parlamentu/vladi/komisiji/

organu upravljanja/izvršnom organu/
lista konsultativnom tijelu?
Na kojim funkcijama su te žene?
Da li njihove funkcije odražavaju njihovu stvarnu

političku moć?
Da li se koristi rodno osjetljiv jezik?
Da li je infrastruktura u radnom prostoru

prilagođena i ženama i muškarcima?
Da li muškarci snose svoj dio odgovornosti za

unapređenje principa rodne ravnopravnosti?
Izvori
1. Dokument Vijeća Evrope o rodno osjetljivom budžetiranju:

https://rm.coe.int/1680596143.
2. GAP za BiH: http://arsbih.gov.ba/wp-content/

uploads/2014/02/GAP_BIH_ENGLISH.pdf
3. International Centre for Policy Advocacy Guide: http://

advocacyguide.icpolicyadvocacy.org/231-what-is-evidence-
based-decisionmaking
4. Irvin, Karin; Tevik, Frejdis „Žene u fokusu“; Organizacija žena

„Lara“, copyright: Norveška laburistička stranka i Obrazovna
asocijacija radnika (2003.), Bijeljina
5. Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad

ženama 1981. (Convention on the Elimination of All Forms of
Discrimination against Women - CEDAW)
6. USAID/SUNY: „Priručnik o rodno odgovornom budžetiranju“

(2015.) Sarajevo

A Sada Kada Nam Se Lak Na Noktima Osušio...

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

A Sada Kada Nam Se Lak Na Noktima Osušio...

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Embasssy of the United States

Bosnia & Herzegovina

Vanjskopolitička inicijativa BH, Sarajevo

Ova publikacija je izdata pod financijskim pokroviteljstvom Američke

Odnos praktičnog djelovanja i

Rodna ravnopravnost i političko

Borba za preraspodjelu moći 16

Rodno odgovorno budžetiranje 24

U Vanjskopolitičkoj inicijativi BH, nakon tri ciklusa rada s parlamentarkama

Ovim priručnikom također nastojimo osnažiti žene koje se bave politikom,

Priručnik sadrži i kontrolne liste koje proizlaze i iz teorije i iz iskustava;

Nadamo se da će ponuđeni sadržaj pomoći političkim aktivistkinjama

Odnos praktičkog političkog djelovanja i

Iako se u našem jeziku pojam „politika“ koristi i za svakodnevno

Ukratko, formiranje i provedba javne politike je sistemska, ciljana

Prikaz ciklusa „života“ javne politike

Definisanje uslova pod

Identifikacija problema i predlaganje

Kako znamo da je nešto problem. Problemom proglašavamo nešto

Ako administrativni i pravni sistem u kojima želimo intervenisati

Pri definisanju rješenja identifikovanog problema fokus treba biti

Prema smjernicama Međunarodnog centra za političko zagovaranje,5

• dokaze o efikasnosti i uticaju,

Obično je najslabija karika feminističkog političkog angažmana u

Također, uključivanjem drugih navedenih elemenata i pitanje

5 International Centre for Policy Advocacy Guide: http://advocacyguide.icpolicyadvo-

ključno za odabir adekvatnog zagovaračkog ugla je dobro istražena

„Niko te ne može učiniti inferiornom bez

Kontrolna Da li postoji jaz između aspiracija i željene

Da li postoje stabilne zagovaračke koalicije?

Postoji li dostatan polemički potencijal o pitanju

Da li postoji aspekt rodno zasnovane

Zagovaranje, lobiranje, pregovaranje

Zagovarački proces se razlikuje i suštinski i konceptualno od lobiranja,

Ono što često potkopava i otupljuje oštricu ženskog angažmana je

Razlike između zagovaranja i lobiranja

Elementi dobre pripreme za funkcionisanje unutar pregovaračkog tima

• puna svjesnost o tome čemu dugujemo lojalnost – i svoju i

Rodna ravnopravnost i političko djelovanje

Prema Akcionom planu za rodnu ravnopravnost (Gender Action

• sprečavanje i suzbijanje nasilja po osnovu spola, uključujući

6 GAP za BiH: http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/02/GAP_BIH_EN-

• rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima;

Vijek i po u ljudskoj historiji tek je kraća epizoda, što se vidi i iz činjenice

Šta je diskriminacija nad ženama

7 Definicija preuzeta iz Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama

Borba za preraspodjelu moći

• moć koja proizlazi iz trenutnih pozicija

Moć koja proizlazi iz trenutnih pozicija unutar hijerarhije u političkoj

Kada uočite da stranački statut ili statut organizacije ne odražava

improvizovan način najčešće ukazuju na pripremu manipulacije

Opći zakonodavni okvir u odnosu

i reperkusije zbog odstupanja

Rodna kvalitativna i kvantitativna

Nejednakost žena u porodici i

Stabilan i autentičan lični uspon žene u javnom angažmanu može

Često uspon može da se desi i mimo svih očekivanja, pa nekada i

Vrlo malo žena i iz jedne i iz druge grupe zapravo učestvuje u

Kontrolna Imam poziciju, ali mi nije jasno kako sam do nje

Uzimam zdravo za gotovo da kolege koje su isto

Nepravde sam svjesna, ali u svakoj djelatnosti

Druge žene su mi prijetnja i konkurencija. Muškarci

Moje muške mlade kolege su u prednosti jer imaju

Na listi smo sve. Međutim, ja sam jedina žena čije