Professional Documents
Culture Documents
1. Uvod ............................................................................................................................................................................................. 2
2. Cilj rada ........................................................................................................................................................................................ 3
3. Istorijski pregled i savremena rešenja .......................................................................................................................................... 4
3.1. Prve bušilice ......................................................................................................................................................................... 5
3.2. Bušilica sa lukom ................................................................................................................................................................... 6
3.3. Pumpna bušilica ................................................................................................................................................................... 7
3.4. Prva ručna bušilica ............................................................................................................................................................... 7
3.5. Namena bušilice .................................................................................................................................................................... 8
4. Podela bušilica ............................................................................................................................................................................. 9
4.1. Ručne bušilice sa pogonom .................................................................................................................................................. 9
4.2. Mašinske bušilice ................................................................................................................................................................ 10
4.3. Jednovretene bušilice ......................................................................................................................................................... 10
4.4. Stona bušilica ...................................................................................................................................................................... 10
4.5. Stono stubna bušilica .......................................................................................................................................................... 13
5. Stubna bušilica ........................................................................................................................................................................... 13
5.1.Osnovni izvori opasnosti pri radu su: ................................................................................................................................... 15
5.2.Postavljanje mašine ............................................................................................................................................................. 15
5.3.Obavezni postupci pre početka rada.................................................................................................................................... 16
5.4.Rad sa mašinom ................................................................................................................................................................... 16
5.5.Čišćenje mašine.................................................................................................................................................................... 16
5.6. Lična zaštitna sredstva ........................................................................................................................................................ 17
5.7.Održavanje i kvarovi............................................................................................................................................................. 17
6. Vertikalne bušilice sa više vretena ............................................................................................................................................. 19
6.1. Radijalna bušilica ................................................................................................................................................................ 19
6.2. Koordinatne bušilice ........................................................................................................................................................... 21
6.3 Bušilica sa viševretenom glavom ........................................................................................................................................ 22
6.4. Agregatne bušilice ............................................................................................................................................................... 24
6.5. Redna bušilica ..................................................................................................................................................................... 25
6.6. Revolverska bušilica ............................................................................................................................................................ 26
6.7. Horizontalna bušilica ........................................................................................................................................................... 26
6.8. Parametri bušenja ............................................................................................................................................................... 26
7. Konstrukcioni alati-Burgija .......................................................................................................................................................... 27
8. Troškovi eksploatacije Stubne bušilice ........................................................................................................................................ 32
9. Održavanje .................................................................................................................................................................................. 34
10. Zaključak ................................................................................................................................................................................... 35
11.Literatura ................................................................................................................................................................................... 36
1. Uvod
Bez alata bi normalan I uredjen život bio nemoguć. Alati su nam omogućili da obavljamo
zadatke koje bi bilo teško ili nemoguće izvršiti na drugi način. Bušilica je savršen primer za to.
Bez uredjaja za bušenje teško bismo napravili rupu u materijalu kao što je drvo, a o težim
materijalima kao što su beton i čellik da i ne govorimo.
Bušenje je postupak izrade i obrade otvora i rupa. Glavno obrtno i pravolinijsko kretanje izvodi
alat. Glavno kretanje je definisano brzinom kretanja(V, m/min) ili brojem obrta (n, o/min), a
pomocno korakom(S, mm/o-aksijalnim pomeranjem alata za jedan obrt alata) ili brzinom
pomoćnog kretanja(Vp-n*S. Mm/min).
Prve bušilice su postojale pre trideset i pet hiljada godina. Takve bušilice su se sastojale samo od
zašiljenog kamena koji se okretao rukama. Sledeći veliki razvoj je bušilica sa lukom koja datira
iz vremena četvrtog i petog veka pre nove ere i povezujemo je sa drevnim Egipćaninima i
Harapeima Prese za bušenje kao mašinski alat su evoluirale od bušilice sa lukom i stare su
mnogo vekova. Pokretane su različitim izvorima snage kroz vekove, kao što je ljudska snaga,
vodenicama, vetrenjačama, često uz korišćenje kaiševa za prenos snage.Čurn bušilice datiraju
čak toliko rano iz Kin dinastije u Kini. Čurn bušilice u staroj Kini su bile pravljene od drveta i
pokretane intenzivnim ljudskim radom, ali su mogle da prođu kroz čvrst kamen. Sa dolaskom
električnog motora u kasnom devetnaestom veka, počelo je veliko interesovanje za pokretanje
mašinskih alata sa takvim motorima, i bušilice su bile među njima. Izum prve električne bušilice
pripisan je Arthur James Arnot i William Blanch Brain, 1889, u Melburnu, Australiji.Wilhelm
Fein je izmislio portabl električnu bušilicu 1895 u Štutgartu, Nemačka. A 1917, Blek i Deker su
patentirali okidač na drzaču ručne bušilice.
2
2.Cilj rada
3
Slika 1. Stubna bušilica 1 Slika 2. burgija2
Bušilica je alat u koji se ugrađuje sekuća alatka, u većini slučajeva burgija koja služi za izradu
rupa u raznim materijalima. Bušilice se koriste u domaćinstu te u raznim industrijama i granama
nauke. U svakoj radionici (kućnoj, majstorskoj ili velikom pogonu) glavni je alat bušilica. Kod
izrade konstrukcija, montaže, sastavljanja delova mašina ili izradi predmeta, uvek se mora
izbušiti rupa, pa tek onda ubaciti šraf, klin, ili uže. Bušilice postoje od najjednostavnijih ručnih
bušilica do koordinatnih ili brojčano upravljivih bušilica. Mogu imati jednu ili više brzina, te
različite načine promene brzine i smera obrtanja.
1
Slika 1. Stubna bušilica-
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/46/Geared_drill_press.jpg401px-Geared_drill_press.jpg
2
Slika 2. Burgija- http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5b/Bohrerseiterp.jpg
4
Bušilice se dele na: ručne bušilice, ručne bušilice s pogonom i mašinske bušilice (alatne
mašine).
3
Slika 3. Udarna bušilica- http://static5.ekupi.eu/ekupirs/366815.jpeg
5
3.2 Bušilica sa lukom
Bušilica sa lukom je drveni alat. Obično je korišćen za pravljenje vatre ali takodje i za
primitivne radove u drvetu i zubarstvu. Ovo je drvni način pljenja vatre bez šibica ili
upaljača. Koristi se trenje da bi se proizvela toplota. Toplota na kraju proizvodi žeravicu u
piljevini . Žeravica je mala i osetljiva, manja od vrha upaljene cigarete i mora pažljivo da se
prenese do zapaljivog materijala Sastoji se od nosećeg bloka ili držača ( bearing block or
hadhold) , vretena ili burgije ( spindle or drill) i ognjišta (hearth or fireboard). Srodne bušilice
su pumpna bušilica i ručna bušilica.
Bušilice sa lukom su korišćene između četvrtog i petog milenijuma prenove ere u Mehgrahu,
Pakistan jednom od najpoznatijih neolitskih arheloških nalazišta, gde su nadjeni jedni od
prvih dokaza o uzgoju stoke i zemljoradnji u južnoj Aziji.
Ova bušilica sa lukom korišćena je za bušenje rupa u posebnim vrstama kamena : lapis lazuli
i carnelian , a bila je napravljena od zelenog jasper (green jasper). Slične bušilice su
nadjene u drugim delovima Hinduske civilizacije i u Iranu jedan milenijum kasnije.
4
Slika 4. Bušilica s lukom- http://t2.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSysw9auzpt316At1N05MJMAQg-
PcYgkMapHIhzzk3zcAtj_3nQ
6
Lapis lazuli je tamno plavi poludragi kamen koji je cenjen od
antičkih vreme zbog svoje intenzivne boje.
3.3.Pumpna bušilica
5
Slika 5. Pumpna bušilica- ttp://image.srovname.cz/cz/500/1340583/drill-sb-701-1.jpg
7
vreteno a umesto nosećeg bloka i kombinacije sa lukom , pritosak na dole i okretanje se
postiže okretanjem ruku oko vretena . Dok se ruke pomeraju na dole prema bazi gde
burgija probija, ruke se brzo vraćaju nagore i tako redom, Ovo se može izbeći pravljenjme
ureza na vrhu burgijei provlačenjem kabla i stavljanjem palčeva u petlje na krajevima kabla.
Bušilice se koriste na najrazličitijim područjima. Ovaj alat sastavni je deo mnogih domaćinstava
ali se koristi i u raznim industrijama i granama nauke. Gotovo da se ne može zamisliti
domaćinstvo a kamo li neka velika ili mala radionica u kojoj se ne nalazi bušilica. Bušilice se
koriste za izrade raznih rupa kao što su rupe u zidovima koje služe za kačenje umetničkih slika.U
svakom poslu koristi se bušilica. Kada je potrebno ušrafiti određene ploče od drveta takođe se
koristi bušilica. Jedna od posebih kategorija bušilice jeste i ručna bušilica. Za razliku od
električnih bušilica koje koriste električnu energiju za pokretanje i okretanje svrdla, ručna
bušilica, kako joj kaže i ime, se pokreće uz pomoć manualne snage.
Bušilice prave raznovrsne vrste rupa koje se razlikuju po dubini ili širini. Burgije ili svrdla se
mogu menjati pa se tako na jednoj bušilici mogu naći razne burgije koje imaju raznovrsne
namene. Bušilice se mogu podeliti na električne bušilice, ručne bušilice i ručne bušilice sa
pogonom
6
Slika 6. Ručna bušilica- 
7
Slika 7.Novija Ručna bušilica.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c9/Drillpresslrl.jpg/654+69px-Drillpress.jpg
8
4. Podela bušilica
4.1 Ručne bušilice sa pogonom
Ručne bušilice s pogonom kao pogon koriste elektromotor koji se pokreće električnom
strujom 220 V ili jednosmernom strujom iz baterije ili akumulatora (različitog napona - 12 V, 24
V). U prostorima gde ne sme doći do varnica, koja se pojavljuju kod električnih bušilica,
praktičnije je korišćenje pneumatskih bušilica. Kod električnih bušilica potrebno je u blizini
imati priključak na električnu energiju. Akumulatorske bušilice su samostalne, ali ograničenje im
je kapacitet baterije. Kod pneumatskih bušilica potrebno je u blizini imati kompresor za
snadbevanje bušilice vazduhom.
Zbog preciznosti izrade rupe prilikom bušenja, često je potrebno korišćenje i drugih naprava. Za
precizno spuštanje alata i bušenje potrebni su različiti stalci za bušilice, bilo s podnožjem,
stubom iz radnog stola ili magnetski stalak. Stalci omogućavaju veliku preciznost ručnih alata (u
pravcu ose rotacije).Prilikom bušenja obavezno je stezanje obrtka, kako bi obrada bila precizna.
Može se stezati različitim stegama, klinovima, planskim pločama..
9
Slika 8. Električna vibraciona bušilica8
8
Slika 8. Električna vibraciona bušilica- http://krisdedecker.typepad.com/.a/6a00e00sv992ar29egla88833014
10
bušilice za nešto veće predmete i nešto veće otvore (najčešće prečnika do 25 mm). Za još veće
predmete i veće otvore koriste se radijalne bušilice.
Služi za bušenje malih rupa, prečnika do 10 mm.
Zbog malog prečnika moraju da raspolažu velikim brojevima obrta, radi postizanja
potrebne brzine rezanja.
Pomoćno kretanje se uglavnom obavlja ručno, pomoću ručice.
Poluautomatska bušilica - glavno vreteno obavlja radni hod i vraća se, nakon čega se
pomoćno kretanje zaustavlja
Radni sto kod stonih bušilica nalazi se na podložnoj ploči. Vretenište se može visinski
kretati.Prenos snage u vreteništu samotora na glavno vreteno vrši se klinastim remenom.
Drill_inside.jpg
11
bušilica se ističe sa svojim svestranim mogućnostima podešavanja. Inovativna koncepcija
posluživanja osigurava udobno i intuitivno rukovanje. Pored toga, ova stona bušilica ima
prednost da je izuzetno robusna, počevši od solidne radne ploče pa sve do narčito precizne stezne
glave, tj futera I stabilne konstrukcije.
10
Slika 10. Stona bušilica- http://img1.tradeget.com/orient%5CLAPV6LUA1drilling.jpg
11
Slika 11. Prikaz delova stone bušilice- http://upload.wikimedia.org/wikipedia/comasdmffons/5/5b/sveargelan.jpg
12
4.5 Stono stubna bušilica
Razlika stono stubnih i stonih bušilica je u radnom stolu, koji se nalazi konzolno smešten na
stubu bušilice i koji se može kretati i zakretati. Stone i stono stubne bušilice moraju biti smeštene
na povišenom radnom mestu ili radnom stolu.
5. Stubna bušilica
Nosač glavnog vretena se nalazi na stubu, koji istovremeno nosi i sto, pomerljiv po stubu.
13
Slika 12. Prikaz stubne busilice12
Stubna bušilica je oruđe za rad na elektromehanički pogon namenjena izradu otvora i narezivanje
navoja u/na radnim predmetima, obradcima.
Osnovne karakteristike su prečnik bušenja ivertikalni radni hod alata, burgije. Opseg prečnika
bušenja određen je prečnikom alata –burgije. Vertikalni hod se ostvaruje ručno preko poluga
određen je graničnicima.
12
Slika 12. Prikaz stubne busilice-
http://www.practicalmachinist.com/vb/attachmentsveli/kaf19/84640d1sva377472644-buffalo-forrgge-camlael-back-
23-inch-drill-press-bic-forge-drils.jpg
14
Predmet obrade je nepokretan i stegnut na radnom stolu bušilice, alat –zavojna burgija je
pričvršćena u stezaču alata na kraju glavnog vretena bušilice. Osnovno pravilo je da se ne sme
dozvoliti okretanje predmeta obrade pri dejstvu sila koje nastaju u toku bušenja.Bušilice koje se
koriste u toku rada kod poslodavca su sa vertikalnom osom radnog vretena i koriste se za opšte
poslove bušenja.
5.2.Postavljanje mašine
Prilikom postavljanja i razmeštaja mašine voditi računa o
prilazima,prolazima i slobodnim površinama oko oruđa, a
sve u cilju lakog i bezbednog rukovanja, posluživanja i
13
Slika 13. Stara stubna bušilica-http://www.docsmachine.com/drillmachineoldone.jpg
15
održavanja oruđa,nadgledanja procesa rada.
Obezbediti i propisatimestoza odlaganje sirovina i gotovih proizvoda.Samo na propisanom mestu
isti se i mogu ostavljati.Mašina se priključuje na napon 220 V, 50 Hz. Napajanje se vrši preko
priključnog kabla koji direktno ulazi u priključnu kutiju mašine. Zaštita od kratkog spoja izvodi
se preko osigurača priključnog sistema električne instalacije.Mašina se sme priključiti samo na
instalaciju na kojoj je izvršena zaštita od indirektnog dodira.
5.4.Rad sa mašinom
Kada je obradak odnosno radni predmet postavljenu steznu glavu u radnom prostoru, izvršavaju
se podešavanja postavljanjem željenog alata i centriranjem glave bušilice u željeni radni položaj.
Glava se vertikalno stušta i ulazi u radni zahvat.Nakon bušenja alat-bugrija koja nema
mogućnost kočenja, zaustavlja se sama posle prestanka delovanja inercijalne sile.
5.5.Čišćenje mašine
Strugotine ne uklanjajte rukama već četkom ili drugim odgovarajućim alatom, ali samo kada
je bušilica isključena.
14
Slika 14. Rad na stubnoj bušilici- http://image.srovname.cz/cz/500/1340583/workeronjob.drilling.com
16
5.6. Lična zaštitna sredstva
Pri obavljanju poslova sa stubnom bušilicommoraju se koristiti sva propisana lična zaštitna
sredstva kao što su zaštitne naočare, zaštitno odelo,zaštitne cipele, zaštitne rukavice za poslove
čišćenja mašine, i dr. Za vreme rada koristite sva potrebna propisana lična zaštitna sredstva.
Zaštitna odeća koju upotrebljavate pri radu mora biti pripijena uz telo i zakopčana. Za zaštitu
očiju od upadanja letećih čestica upotrebljavajte zaštitne naočare.
5.7.Održavanje i kvarovi
Pravilno i redovno održavanje oruđa za rad ima za cilj povećanje njegovog veka trajanja. Oruđe
može održavati, popravljati i podešavati samo stručno i ovlašćeno lice. Radnik koji radi na
održavanju, popravci i podešavanju oruđa ne sme proizvoljno menjati delove oruđa, menjajući
mu tako osobine i funkciju. Pre pristupanja čišćenju, popravkama i dugotrajnim prekidima,
dovod električne struje mora se isključiti na mestu priključka na električnu mrežu. Manje
smetnje mogu se otkloniti u toku rada samo ukoliko se nisu javile u opasnim prostorima,
odnosno u prostorima opasnih kretanja oruđa.Redovno održavanje obuhvata znatan broj radova i
aktivnosti a najznačajnije među njima su sledeće: redovno i pravilno podmazivanje pogonkih
prenosnika snage (ležaji, vratila, osovine); kontrola stanja alata; kontrola ispravnosti rada
upravljačkih uređaja. Ako se svrdlo zaglavi u predmetu obrade, isključite bušilicu i zatim
izvadite svrdlo rukom.U slučaju bilo kakvog kvara na uređajuili alatu, zaštitnoj napravi ili
uređajima za uključivanje, zaustavite bušilicui kvar prijaviteodgovornom rukovodiocu.
5.8.Kraj rada
Po završetku rada isključite mašinu.Samo kada je mašina isključena možete obavljati sve radove
na redovnom dnevnom održavanju, podmazivanju i čišćenju kao i radove na čišćenju i
pospremanju radneokoline.Radno mesto raspremiti, mašinu očistiti, kao sto je vec navedeno.
17
Stubna bušilica se izrađuje s okruglim stubom za manje prečnike bušenja ili sa sandučasti
oblikovanim stalkom za veće dubine i prečnike bušenja. Podložna ploča se kod stubnih bušilica
pričvršćuje na temelje. Za prenos snage se koristi višeosovinski zupčasti prenosnik.Radni sto se
visinski pomera i moguće ga je, kod bušilica s okruglim stubom, zakretati.
Bušilica je namenjena bušenju metala, ali nije bilo potrebno mnogo vremena dai drvodelje
otkriju prednosti prese. Jedna bušilica je mogla da se koristi za ponavljanje pravljenja
preciznih rupa , što je dozvolilo jednom radniku za bušilicom da uradi istu količinu posla za
koju je nekada trebalo više ljudi-. Bušilica sa presom se može podesiti da buši pod skoro bilo
kojim uglom i na raznim brzinama.
15
Slika 15. Crtež stubne bušilice-
http://t2.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSysw9auzpt316At1N05MjesajJMAQg-
PcYgkkiMatapHIhztazlakmbasa3zcA.jpg
18
6.Vertikalne bušilice sa više vretena
6.1. Radijalna bušilica
Za bušenje težih radnih predmeta, većih dimenzija - pri bušenju više rupa, radni predmet
ne mora da se pomera za svaku rupu.
Pogonski elektromotor, za pogon glavnog vretena se nalazi na nosaču alata.
Glavno vreteno vrši vertikalno pomoćno kretanje.
Nosač alata se pomera radijalno, duž konzole bušilice, u odnosu na stub.
Konzola se može kretati u vertikalnom pravcu duž zavojnog vretena (poseban
elektromotor) i da se obrće oko stuba.
16
Slika 16.Radijalna bušilica- http://www.masfak.ni.ac.rs/uploads/images/busiliceradijalna1.gif
19
Radijalna bušilica se sastoji od nosećeg stuba na kome je smeštena vertikalno pomerljiva
konzola sa pogonskim agregatom ( elektromotorom , prenosnicima za glavno I pomoćno
kretanje I radnim vretenom). Bušilica obezbedjuje zakretanje konzole u horizontalnoj ravni ,
vertikalno pomeranje konzole duž nosećeg stuba I horizontalno pomeranje pogonskog
agregata duž konzole, čime je obezbedjeno dovodjenje alata u radnu poziciju pri bušenju
predmeta obrade postavljenog na radni sto mašine . To je posebno značajno kod bušenja
predmeta većih gabarita.
Glavno vretenište s bušne vretenom pomera se po konzoli. Konzola se može vertikalno
pozicionirati, te zakretati oko stupa. Ovime se povećava radni prostor u kojem mogu precizno
bušiti. Radijalna bušilica služi za obradu bušenja na velikim i teškim predmetima, koji bi se
teško kretali ispod bušnog vretena. Sva gibanja obavlja alat, dok je obradak pričvršćen za radni
stona temeljnoj ploči (podnožju).
Univerzalna radijalna bušilica je slična radijalnoj bušilici s tom razlikom što obezbedjuje I
zakretanje kozole oko svoje ose, čiče je obezbedjeno bušenje otvora pod uglom.
20
Slika 17. Radijalna bušilica obična i univerzalna17
17
Slika 17. Radijalna bušilica obična i univerzalna-
http://www.masfak.ni.ac.rs/uploads/images/busiliceradijalna222.gif
18
Slika 18. Koordinatna bušilica- http://www.masfak.ni.ac.rs/uploads/images/busilicekoordinatna1.gif
21
Koordinatna bušilica obezbedjuje bušenje prema zadatim koordinatama centra otvora, u skladu
sa program utvrdjeni koordinatama. Zahteva posebne uslove, u pogledu miokroklime, I
obezbedjuje visok kvalitet obrade.
Slika 20. Bušilica sa viševretenom glavom20 Slika 21. Bušilica sa viševretenom glavom221
19
Slika 19. Koordinatna bušilica 2- http://www.masfak.ni.ac.rs/uploads/images/busilicekoordinatna22.gif
20
Slika 20. Bušilica sa viševretenom glavom-
http://www.masfak.ni.ac.rs/uploads/images/busilicevisevretenaglava1.gif
21
Slika 21. Bušilica sa viševretenom glavom2-
http://www.masfak.ni.ac.rs/uploads/images/busilicevisevretenaglava2.gif
22
To su bušilice koje obezbedjuju istovremenu izradu I/ili obradu većeg broja otvora.Na radon
vreteno bušilice postavlja se viševretena glava sa većim brojem radnih vretena rasporedjenim u
skladu sa rasporedom orvora na predmetu obrade.
Nosač glavnih vretena se vertikalno pomera po vo|icama duž stuba.
Regulisanje poretka rupa se vrši radijalnim pomeranjem držača vretena, pri čemu se
promenljivost rastojanja između kardanskih zglobova kompenzuje teleskopskim cevima
sa uzdužnim klinovima.
22
Slika 22. Bušilica sa viševretnom glavom3-
http://www.masfak.ni.ac.rs/uploads/images/busilicevisevretenaglava2.gif
23
6.4. Agregatne bušilice
Posebna grupa viševretenih basilica su agregatne bušilicesa većim brojem različito postavljenih
agregata. Služi u serijskoj i masovnoj proizvodnji za istovremenu obradu više rupa, odnosno svih
vrsta uvrti, otvora, upuštanja, navoja, na jednom obratku u jednom zahvatu. Razvila se iz stubne
bušilice, dodavanjem zvona s nizom paralelno ukopčanih radnih vretena.
Bušilice sastavljene od pojedinih prostih bušilica
Agregati su standardne jedinice koje se serijski izrađuju, dok se postolje posebno izrađuje
za svaki specijalni slučaj.
23
Slika 23. Agregatna bušilica- http://www.masfak.ni.ac.rs/uploads/images/busiliceagregatna1.gif
24
6.5. Redna bušilica
Kombinacija više jednovretenih bušilica povezanih zajedničkim postoljem
Koristi se kada jednu rupu treba obraditi u više operacija, pri čemu radnik pomera radni
predmet od vretena do vretena.
Redne bušilice su bušilice sa većim brojem radnih jedinica (pozicija) za istovremenu obradu , u
skladu sa tehnooškim postupkom izrade I obrade otvora.
Redne bušilice se sastoje od jednog čvrstog stola na koji je pričvršćeno više stonih, stono stubnih
bušilica ili bušilica na stalku. Služe za obradu većeg broja rupa raznih dimenzija u istom
obratku.Upotrebljavaju se zbog bolje ekonomičnosti u serijskoj proizvodnji.Lako
se automatizuju.
24
Slika 24.Bušilica sa viševretenom glavom-
http://www.masfak.ni.ac.rs/uploads/images/busilicevisevretena121.gif
25
6.6. Revolverska bušilica
Revolverska bušilica namenski je slična rednim bušilicama, ali joj je svojstvena specijalna
revolverska glava. Njom se obrađuje rupa čija obrada zahteva različite operacije.Obradak stegnut
u steznoj napravi obrađuje se u jednom zahvatu.
Brzina rezanja zavisi od materijala koji se obrađuje. Svaki materijal ima svoju brzinu kojom
se može rezati. Brzina rezanja zavisi o alata kojim se buši, o potrebnom stanju površine
nakon bušenja, o hlađenju za vreme bušenja, o snazi stroja. Brzine rezanja se mogu naći u
obliku dijagrama, tabela, a ima i programskih podrška (engl. Softvare) koje same računaju
potrebne parametre.
26
7.Konstrukcioni alati-Burgija
25
Slika 25. Burgije- http://www.masfak.ni.ac.rs/uploads/images/burgije.gif
27
Bušenje metala
28
Sa
konusnom
drškom
Sa
konusnom
drškom i
umecima
od tvrdog
metala
Zabušivač
Konusni sa
konusnom
drškom
29
Nasadni sa
umecima
od tvrdog
metala
Alati za Proširiva Sa
naknadn č cilindrično
u obradu m drškom
otvora i od
rupa brzoreznog
čelika
Sa
konusnom
drškom od
brzoreznog
čelika
Sa
konusnom
drškom i
umecima
od tvrdog
metala
Nasadni sa
umecima
od tvrdog
30
metala
Razvrtač Od
brzoreznog
čelika sa
konusnom
drškom
Od
brzoreznog
čelika sa
cilindrično
m drškom
Nasadni sa
umecima
od tvrdog
metala
Alati za Ureznik
izradu
navoja u
Nareznik
prethodn
o
izbušeni
m
rupama i
otvorima
31
8.Troškovi eksploatacije Stubne bušilice
Snaga motora: 5[kW]
Koeficijent koji zavisi od vrste opreme i uslova u kojima ta oprema radi: p=0.6
Kamatna stopa je 6%
Troškovi amortizacije:
Та=Tnc/Vt
Ta=13000/15000
Ta=0.86 e/h
Тто=(Tnc*p) / Vt
Tto=(13000*0.6) / 15 000
Tto=7800/15000
Tio=(0.05-0.12)*Tnc
Tio=0.1*13000
Tio=1300/vt
Tio=0.08 e/h
32
Tdt=(0.06-0.15) * Tnc Тld=Crs*p
Tob=0.01*(0.08+0.52+0.08) Told=Ks2(Tld+Tldr)
Tob=0.01*0.68 Told=0.7*1.8
Te=(15*0.7*16*0.05)/(0.8*0.82) Tzp=0.72e/h
Te=1.80 e/h
Тко=Тк+То Tos=13000*0.025
Csr=7800 e
Troškovi kamate:
Тк=Csr*k
Troškovi maziva:
Тм=0,1* Те
Te=Ta+Tio+Tto+Tdt+Tob+Te+Tm+Tk+Tos+Tld+Tldr+Told+Tzp
Te=0.86+0.08+0.52+0.08+0.068+1.80+0.18+0.03+0.021+1.2+0.6+1.26+0.72=7.41 e/h
33
9.Održavanje
Osnovno održavanje obuhvata sve one postupke koje po pravilu obavlja u najvećem
obimu,sam rukovalac, tehničkog sistema, odnosno koji mogu da obave na licu mesta, prilikom
preuzimanjatehničkog sistema od strane prethodnog rukovaoca, ili u toku smene, bez nekih
posebnih uređaja ialata.
U osnovno održavanje spadaju i postupci: snadbevanjem gorivom i mazivom, pranje i čišćenje, zamena
tehničkih tečnosti, kontrola osnovnih sastavnih delova sistema, pomoću jednostavnih instrumenata,
pritezanje olabavljenih spojeva, kontrola procesa funkcionisanja tehničkog sistema preko komandnih
tabli.
Vrlo često se u našoj industriji o ovome malo vodi računa, pa se događa da su rukovaoci tehničkih
sistema često sasvim usko obučeni, pre svega za upravljanje, a znatno manje i za održavanje sistema.
Postupci održavanja koji se sprovode na višim nivou na licu mesta i u radionicama uz učešće
specijalizpvanih radnika, obično ne mogu da se nadoknade propusti u osnovnom održavanju.26
Preventivno održavanje
Preventivni periodični postupci su postupci preventivnog održavanja čija je namena da se
pravovremeno uoči nastajanje ( ili vec nastala oštećenja). Pri tome se teži da se tehničko stanje
delova utvrdi na što jednostavniji način i uz što manji utrošak rada.Pregledi se izvode u čitavom
životnom ciklusu sistema. Oni su obavezni pre i posle remonta sistema. Cilj im je određivanje
nivoa finkcionalnosti, fizičke istrošenosti i oštečenja , a radi pravovremenog sprečavanja otkaza.
Podmazivanje
Podmazivanje je process dovođenja maziva između površina u kretanju. Sistemi podmazivanja
imaju zadatak da taj process obave sigurno i trajno.U cilju potpunog razumevanja sistema za
podmazivanje i procesa koji obuhvata sledeće aktivnosti:
čišćenje
ispiranje kliznih (mazajućih) površina
proveravanje stanja maziva
dolivanje maziva
zamena maziva
provera I zamena obrtnih delova(ležajeva, vratila, remenica, kaiševa)
U cilju popunjavanja prostora između mašinskih delova koji se dodiruju i nalaze u međusobnom
kretanju ( osovina i ležaj, vratila), a time i smanjuju habanje, dovodi se mazivo u njihov
međuprostor. Osim uloge podmazivanja maziva imaju zadatak da odnose nepoželjne iz zone
sprege mašinskih delova, da vrše hlađenje delova i sklopova, amortizuju udare i vibracije, da
prenose snagu i kretanje, vrše zaptivanje, odnosno sprečavaju koroziju na metalnim delovima.
26
https://www.scribd.com/doc/117875294/Zavrsni-Rad-Milos-Jovicic#scribd
34
10 .Zaključak
Sa razvojem industrializacije došlo je do naglog porasta upotreba mašina, moderan i savremen život ne
bi bio moguć bez mašina.
Sve sto nas okružuje je neki proizvod koji je napravila neka mašina. Iako opasne I lako mogu da dovedu
do povreda ako se ispoštuju sva pravila i propisi o bezbednosti na radu i ako se poštuju mere
sigurnosti koje je proizvođač, a i koje sam ja spomenuo u ovom radu rizik od povreda
prilikom korišćenja je sveden na minimum.
Međutim kako nauka sve brže napreduje i kako ima sve više inovacija, realno je očekivati i savremenije
mašine koje će verovatno potisnuti ručne bušilice u jednoj meri, I dace sve biti automatizovano.
27
Slika 26. Udarna bušilica-
http://t2.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRZfYOgscxitdFKcx8uG28xmbxKpSIMu4XFo7bxmi16/jpg
28
Slika 27. Presek bušilice- .comkrdabadu/jpg
35
11.Literatura
http://www.vizijadanas.com/obrada busenjem.html
https://www.scribd.com/doc/183343070/Masina-busilica-doc
http://sr.wikipedia.org/sr/%D0%A1%D1%82%D1%80%D1%83%D0%B3
http://www.slideshare.net/BrankoLazic/proizvodne-tehnologije
http://emiter.com.mk/poveke.php?napis_id=4091
https://www.scribd.com/doc/79021506/busilicastubna-SEMINARSKI
http://mf-bl.com/izdavacka-djelatnost/konstrukcija-alata-za-obradu-busenjem
36