Upustvo Za Plaćanje PDV

UDRUŽENJA I DRUGI
NEPROFITNI SUBJEKTI
OSNIVANJE, POSLOVANJE I OBAVEZE
Revicon d.o.o.
za istraživačko-razvojne usluge
i poslovni konsalting

Envera Šehovića 14, 71000 Sarajevo
Tel: + 387 33 720 580
Fax: + 387 33 720 581
E-mail: revicon@revicon.info
www.revicon.info
ID BROJ 200491380008
Podružnica Tuzla
Turalibegova 30, 75000 Tuzla
Tel: + 387 35 265 030
Fax: + 387 35 265 031
e-mail: tuzla@revicon.info
Žiro-računi
UniCredit Bank d.d: 3383202200308627
Moja banka d.d: 1376106001643624
Sparkasse Bank d.d. 1992400075053168
Nova banka a.d: 5550050001608033
Union banka: 1020500000075755
ProCredit banka d.d: 1941011354700156
Raiffeisen Bank BiH d.d: 1610000060920085
Hypo Alpe Adria Bank d.d: 3060350000444164
Sberbank a.d. Banjaluka: 5673831100002975
Za izdavača: Marin Ivanišević

Urednik: Milan Dmitrović
DTP: Adnan Mahmutović

seminarski materijal
© Strogo zabranjeno svako umnožavanje i preštampavanje ovog djela bez odobrenja iz-
davača. Neovlašteno kopiranje, umnožavanje i preštampavanje je kažnjivo po Zakonu o
autorskom i srodnim pravima (“Službeni glasnik BiH”, broj 63/10) i Krivičnom Zakonu
Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 37/03, 61/04, 30/05, 53/06 i 55/06).
UDRUŽENJA I DRUGI
NEPROFITNI SUBJEKTI
OSNIVANJE, POSLOVANJE I OBAVEZE
Sarajevo, februar/veljača 2016.

autori:
Revicon team
Sadržaj
1. OSNIVANJE I REGISTRACIJA NEPROFITNIH SUBJEKATA
Zakonska podloga....................................................................................................................9
Postupak osnivanja.............................................................................................................. 10
Osnivanje udruženja............................................................................................ 10
Osnivanje fondacije.............................................................................................. 12
Postupak registracije........................................................................................................... 13
Prijava za dodjelu identifikacionog broja – porezna registracija............................. 17
Prestanak rada udruženja i fondacije............................................................................. 18
Dobrovoljni prestanak rada................................................................................ 18
Prestanak rada odlukom nadležnog organa.................................................... 18
2. ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI VIDOVI RADNOG ANGAŽOVANJA

Oblici angažmana prema Zakonu o radu....................................................................... 20
Ugovor o radu............................................................................................................... 20
Rad s nepunim radnim vremenom..................................................................... 23
Način ugovaranja i utvrđivanja plaće............................................................... 24
Ugovor o privremenim i povremenim poslovima............................................... 31
Angažovanje stranaca po ugovoru o privremenim
i povremenim poslovima...................................................................................... 32
Angažovanje pripravnika........................................................................................... 33
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa................................... 34
Zapošljavanje volontera............................................................................................. 36
Vremenske odrednice volontiranja..................................................................... 39
Ko može biti volonter?......................................................................................... 39
Neprofitni sektor kao organizator volontiranja.............................................. 39
Ko su korisnici volontiranja?.............................................................................. 40
Osnovni principi volontiranja............................................................................. 41
Volonterska naknada (princip besplatnosti volontiranja)............................. 41
Ugovor o djelu....................................................................................................................... 42
Ugovor o autorskom djelu................................................................................................. 44
Isplate članovima organa i tijela udruženja ................................................................. 44
Zapošljavanje stranih državljana..................................................................................... 44
Obračun doprinosa za nerezidente zaposlenike............................................... 45
3. FINANSIJSKO POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Platni promet i platne transakcije .................................................................................. 49
Poslovanje preko transakcijskih računa......................................................................... 50
Otvaranje transakcijskih računa........................................................................ 51
Devizni račun........................................................................................................ 52
Način bezgotovinskog plaćanja s računa......................................................... 52
Naplate i plaćanja preko transakcijskih računa............................................. 53
© REVICON 5
UDRUŽENJA I DRUGI NEPROFITNI SUBJEKTI
Plaćanja i naplata s inostranstvom................................................................... 53

Bankovni izvodi sa računa.................................................................................. 54
Gotovinsko poslovanje........................................................................................................ 54
Podizanje i isplata gotovine................................................................................ 54
Blagajnički maksimum........................................................................................ 58
Podizanje i isplata gotovine sa deviznog računa............................................. 60
Organizovanje blagajničkog poslovanja........................................................... 60
Blagajničke evidencije......................................................................................... 61
Alternativni načini naplate potraživanja i izmirivanja obaveza.............................. 62
Instrumenti unutrašnjeg platnog prometa....................................................... 62
Još neka pitanja u vezi finansijskog poslovanja neprofitnih organizacija............. 63
Može li račun neprofitne organizacije biti u blokadi
i koje su posljedice takve situacije?................................................................... 63
Može li neprofitna organizacija uzimati kredite?........................................... 64
Može li neprofitna organizacija uzimati i davati avanse?............................. 64
4. RAČUNOVODSTVO I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

Pravni okvir........................................................................................................................... 65
Obaveza vođenja računovodstva .................................................................................... 65
Moguće sankcije .................................................................................................................. 66
Poslovne knjige i rokovi čuvanja poslovne dokumentacije....................................... 67
Kontni plan za neprofitne subjekte ................................................................................ 69
Finansijsko izvještavanje................................................................................................... 70
Revizija finansijskih izvještaja.......................................................................................... 71
PRIMJENA KONTNOG PLANA SA PRIMJERIMA KNJIŽENJA.......................... 72
Klasa 0 - Stalna sredstva.................................................................................................... 72
00 - Nekretnine, postrojenja i oprema.............................................................. 73
01 - Nematerijalna stalna sredstva................................................................... 77
02 - Dugoročna finansijska ulaganja................................................................ 79
03 - Dugoročna potraživanja.............................................................................. 80
04 - Biološka imovina.......................................................................................... 81
05 - Ulaganja u nekretnine................................................................................. 82
06 - Stalna sredstva namijenjena prodaji......................................................... 83
08 - Dugoročna razgraničenja............................................................................ 84
Klasa 1 - Tekuća sredstva................................................................................................... 86
10 - Novac i novčani ekvivalenti........................................................................ 86
11 - Kratkoročni finansijski plasmani.............................................................. 95
12 - Kratkoročna potraživanja .......................................................................... 96
13 - Zalihe............................................................................................................. 97
14 - Ulazni porez (PDV).................................................................................... 102
18 - Kratkoročna razgraničenja....................................................................... 102
Klasa 2 - Trajni izvori i dugoročne obaveze................................................................ 105
20 - Trajni izvori................................................................................................ 105
21 - Dugoročne finansijske obaveze................................................................. 108
6 © REVICON
SADRŽAJ
28 - Dugoročna razgraničenja i rezervisanja................................................ 109

Klasa 3 - Kratkoročne obaveze....................................................................................... 111
30 - Tekuće obaveze........................................................................................... 111
31 - Obaveze po izdatim vrijednosnim papirima.......................................... 112
32 - Kratkoročne finansijske obaveze.............................................................. 112
34 - Obaveze za PDV.......................................................................................... 112
38 - Kratkoročna razgraničenja i rezervisanja.............................................. 112
Klasa 4 - Rashodi i prihodi.............................................................................................. 113
40 - Rashodi........................................................................................................ 114
41 - Prihodi.......................................................................................................... 127
UTVRĐIVANJE REZULTATA POSLOVANJA I FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI... 132
Bilans stanja........................................................................................................................ 132
Bilans uspjeha (utvrđivanje rezultata)......................................................................... 135
IZVJEŠTAVANJE PO ZAHTJEVIMA DONATORA.................................................. 139
Osnovni pojmovi i važnost............................................................................................... 139
Planiranje budžeta............................................................................................................. 140
Vođenje finansijskih evidencija...................................................................................... 143
Interna sigurnosna kontrola........................................................................................... 147
Izvještavanje........................................................................................................................ 149
5. POREZI
5.1. NEPROFITNE ORGANIZACIJE U CARINSKOM SISTEMU BiH............... 157
5.2. AKCIZE / TROŠARINE .......................................................................................... 160
5.3. NEPROFITNE ORGANIZACIJE U SISTEMU PDV-a..................................... 161
Obaveza registracije za PDV................................................................................... 161
Uobičajeni položaj neprofitnih organizacija....................................................... 163
Biti PDV obveznik..................................................................................................... 165
Registracija za PDV................................................................................................... 166
Plaćanje PDV-a........................................................................................................... 167
Izdavanje PDV faktura............................................................................................. 167
Odbitak ulaznog poreza........................................................................................... 168
Druge moguće olakšice............................................................................................ 169
5.4. OBAVEZE PRILIKOM ISPLATA PLAĆA
I DRUGIH PRIMANJA FIZIČKIM LICIMA...................................................... 172
Zaposlenici.................................................................................................................. 173
Lični odbitak............................................................................................................... 182
Isplate drugim fizičkim licima............................................................................... 184
Privremeni i povremeni poslovi............................................................................ 188
Angažman volontera................................................................................................. 189
Angažman đaka i studenata.................................................................................... 189
Rezidenti i nerezidenti............................................................................................. 189
Iznajmljivanje imovine od fizičkih lica................................................................ 190
Donacije fizičkim licima.......................................................................................... 190
Uplata i prijavljivanje obaveza............................................................................... 191
© REVICON 7
5.5. POREZ NA DOBIT I POREZ PO ODBITKU...................................................... 192

Porez po odbitku........................................................................................................ 194
5.6. OSTALI POREZI I NAKNADE U FBIH.............................................................. 195
Porez na imovinu....................................................................................................... 195
Porez na promet nepokretnosti i prava............................................................... 196
Druge obaveze............................................................................................................ 197
6. NEPROFITNE ORGANIZACIJE U SISTEMU FISKALIZACIJE

U FEDERACIJI BiH
Obveznici fiskalizacije.............................................................................................. 201
Izuzeća od obaveze fiskalizacije............................................................................. 201
Inicijalna fiskalizacija............................................................................................... 203
Rad sa fiskalnim sistemom...................................................................................... 204
Dodatne obaveze u sistemu fiskalizacije............................................................. 206
Evidencije u sistemu fiskalizacije.......................................................................... 207
PRILOG................................................................................................................................ 209
KONTNI PLAN
ZA UDRUŽENJA I DRUGE NEPROFITNE ORGANIZACIJE.............................. 209
8 © REVICON
1. O
SNIVANJE I REGISTRACIJA
NEPROFITNIH SUBJEKATA
Osnivanje udruženja i drugih neprofitnih subjekata, njihova registracija,

unutrašnja organizacija, prestanak rada i druga pitanja od značaja za slobodno
udruživanje građana i pravnih lica u BiH, uređena su gotovo na istovjetan način
zakonima o udruženjima i fondacijama, kako na nivou BiH, tako i na nivou enti-
teta. U širem smislu pod neprofitnim organizacijama tretiraju se i drugi subjekti
čije se osnivanje i djelovanje ne uređuje propisima o udruženjima i fondacijama,
nego posebnim propisima (vjerske zajednice, političke organizacije i sl.).
O ulozi i značaju koja udruženja imaju u Federaciji BiH govori njihov broj i
dinamika njihovog porasta.
Prema stanju na dan 31. 12. 2014. godine na nivou kantona i u Federaciji
BiH u cjelini broj registrovanih udruženja bio je sljedeći:
Kanton Broj
Unsko-sanski 941
Posavski 212
Tuzlanski 3.263
Zeničko-dobojski 1.131
Bosansko-podrinjski 164
Srednjobosanski 785
Hercegovačko-neretvanski 1.625
Zapadnohercegovački 448
Kanton Sarajevo 3.025
Hercegbosanski (Kanton 10) 367
Ukupno 9.961
Dinamika osnivanja udruženja veoma je naglašena. Tako se broj udruženja

u odnosu na 2009. godinu poveća za preko 50%, dok je ukupan broj udruženja na
nivou Federacije bIh na kraju 2014. godine u odnosu na stanje polovinom iste
godine porastao za 244.
Zakonska podloga
Udruženja i fondacije osnivaju se i registruju na području Bosne i Herce-
govine u skladu sa odredbama Zakona o udruženjima i fondacijama BiH i pripa-
dajućeg Pravilnika o Registru udruženja i fondacija BiH.
© REVICON 9
Na području Federacije BiH oblast osnivanja i registracije udruženja i fon-

dacija uređuju odredbe Zakon o udruženjima i fondacijama FBiH i Pravilnika o
Registru udruženja i fondacija FBiH.
Navedeni zakoni i podzakonski akti (kako na nivou države, tako i na nivou
FBiH), predviđaju dva osnovna oblika dobrovoljnog povezivanja više fizičkih ili
pravnih lica:
1) Udruženje kao oblik dobrovoljnog povezivanja fizičkih ili pravnih lica, u
svim kombinacijama, radi unaprjeđenja i ostvarivanja nekog zajedničkog ili
općeg/opšteg interesa ili cilja, u skladu sa Ustavom i zakonom, a čija svrha
nije sticanje dobiti;
2) Fondacija - pravno lice koje nema svoje članstvo, a cilj njenog osnivanja je
upravljanje određenom imovinom u općem ili zajedničkom interesu.
Postupak osnivanja
Osnivanje udruženja
Za osnivanje udruženja nije nužno da su osnivači samo fizička ili samo prav-
na lica, već se kao osnivači mogu pojaviti najmanje tri fizička i pravna lica u bilo
kojoj kombinaciji.
Isto vrijedi i za osnivanje udruženja na nivou entiteta, s tim da je zakonom
za područje FBiH za strance propisan i uslov da su stalno nastanjeni ili da borave
na području FBiH duže od jedne godine, ili da udruženje mogu osnovati zajedno
sa građanima FBiH.
Udruženje se osniva na osnivačkoj skupštini, donošenjem akta o osnivanju
(osnivačkog akta), statuta udruženja i imenovanjem organa upravljanja udruže-
njem.
Osnivački akt obavezno sadrži sljedeće podatke:
• ime i prezime osnivača (fizičkih lica), odnosno naziv osnivača (pravnih lica);
• naziv, skraćeni naziv, sjedište i adresu udruženja;
• ciljeve i djelatnosti udruženja;
• ime i prezime lica ovlaštenog za obavljanje poslova upisa u registar udruženja;
• ime i prezime lica koje je ovlašteno da zastupa udruženje;
• potpise osnivača (te jedinstveni matični broj građana, ukoliko su osnivači
državljani Bosne i Hercegovine).
Statut udruženja sadrži:

• naziv udruženja, skraćeni naziv (ukoliko postoji) i adresu udruženja;
• ciljeve i djelatnosti udruženja;
• postupak za primanje i isključivanje članova;
• tijela udruženja, način na koji se biraju, ovlaštenja koja imaju, kvorum i pra-
vila glasanja, trajanje mandata, osobu ovlaštenu da sazove skupštinu, uslove
i način raspuštanja, odnosno prestanak rada;
10 © REVICON
OSNIVANJE I REGISTRACIJA NEPROFITNIH SUBJEKATA
• pravila za ostvarivanje, upotrebu i raspolaganje sredstvima udruženja, kao i

tijelo koje je ovlašteno za nadzor nad upotrebom tih sredstava;
• način podnošenja finansijskog izvještaja i izvještaja o radu;
• javnost rada;
• postupak za izmjenu i dopunu statuta, ovlaštenje i način donošenja drugih
općih akata;
• opis oblika i sadržaj pečata,
• zastupanje udruženja,
• uvjete i postupak za pripajanje, razdvajanje, transformaciju ili raspuštanje
odnosno prestanak rada udruženja, uključujući i bilo kakav poseban kvorum
ili pravila za postizanje kvalifikovane većine u postupku glasanja, i
• postupak za raspolaganje preostalom imovinom ili drugim sredstvima u
slučaju raspuštanja ili prestanka rada udruženja.
Statut potpisuje predsjednik Osnivačke skupštine udruženja i isti treba da

sadrži datum i broj protokola.
U skladu sa pomenutim zakonima udruženje mora imati skupštinu, a može
imati upravni odbor.
Skupština udruženja je najviši organ udruženja i nadležna je za:
a. donošenje statuta, izmjene i dopune statuta i drugih akata određenih statu-
tom;
b. odlučivanje o pripajanju, razdvajanju, transformiranju, raspuštanju i pres-
tanku rada, kao i o drugim statusnim promjenama udruženja;
c. imenovanje i razrješenje članova upravnog odbora, ako takav or-
gan udruženja postoji;
d. usvajanje izvještaja koje je pripremio upravni odbor, ako takav or-
gan udruženja postoji i
e. odlučivanje o svim drugim pitanjima koja nisu u nadležnosti drugih orga-
na udruženja.
Udruženje ne mora imati upravni odbor, a ako udruženje svojim statutom

predvidi upravni odbor, isti je nadležan za:
a. pripremanje sjednica skupštine udruženja;
b. pripremanje nacrta statuta i drugih akata koje donosi skupština;
c. provođenje politika, zaključka i drugih odluka koje je donijela skupština;
d. raspolaganje imovinom udruženja;
e. podnošenje godišnjih ili periodičnih izvještaja o svom radu skupštini na us-
vajanje i
f. obavljanje i drugih poslova utvrđenih statutom.
Ako udruženje nema upravni odbor, navedene poslove obavlja osoba/e ovla-
štena za zastupanje udruženja imenovana posebnom odlukom osnivačke skup-
štine.
© REVICON 11
Osnivanje fondacije
Fondaciju može osnovati jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, s tim da
osnivači ne mogu biti država Bosna i Hercegovina, entiteti, kantoni, gradovi, op-
ćine/opštine, mjesne zajednice, državna tijela, državna preduzeća i fondovi.
Osnivači fondacije ne moraju biti državljani ili pravne osobe iz Bosne i Her-
cegovine. Isto vrijedi i za osnivanje fondacije na nivou entiteta.
Fondacija se osniva jednostranom izjavom volje, ugovorom, testamentom,
legatom ili drugim odgovarajućim pravnim aktom.
Fondacija mora imati osnivački akt, statut i upravni odbor.
Osnivački akt fondacije obavezno sadrži:

• ime i prezime osnivača (fizičkih lica), odnosno naziv osnivača (pravnih lica);
• adresu odnosno sjedište osnivača;
• naziv fondacije, skraćeni naziv i sjedište fondacije;
• osnovne ciljeve zbog kojih je fondacija osnovana;
• izvod o novčanim iznosima i izvorima početnih osnovnih sredstava fonda-
cije, odnosno novčana sredstva ili druge vidove imovine koju osnivač ulaže
(u FBiH novčana sredstva ili drugi oblici imovine koju osnivač ulaže ne mogu
biti manji od 2.000 KM).
• ime i prezime osobe koja zastupa fondaciju i koja je ovlaštena za obavljanje
poslova registrovanja fondacije;
• potpise osnivača, a za državljane BiH i jedinstvene matične brojeve.
Statut fondacije sadrži:

• naziv, skraćeni naziv (ukoliko postoji) i sjedište fondacije;
• ciljeve i djelatnosti fondacije;
• tijela fondacije, način njihovog izbora, nadležnost, kvorum, pravila glasanja
te uslove procedure njihovog raspuštanja;
• pravila upravljanja i upotrebe imovine fondacije;
• moguće korisnike sredstava fondacije;
• postupke za izmjenu i dopunu statuta, kao i ovlasti i postupke donošenja
ostalih općih akata;
• uslove i postupak za pripremanje, razdvajanje, transformaciju ili prestanak
rada fondacije, uključujući sva pravila glasanja za koja je potreban poseban
kvorum ili kvalifikovana većina;
• kriteriji za raspolaganje imovinom fondacije u slučaju prestanka rada fonda-
cije;
• opis oblika i sadržaj pečata fondacije.
Tijelo upravljanja fondacijom je upravni odbor, s tim da se statutom mogu

utvrditi i druga tijela fondacije.
Upravni odbor je odgovoran za ostvarivanje ciljeva djelatnosti fondacije.
Upravni odbor fondacije mora imati najmanje tri člana. Član upravnog odbora
12 © REVICON
može biti i stranac u skladu sa Zakonom o boravku i kretanju stranaca i azilu.

Član upravnog odbora ne može biti osnivač fondacije, maloljetno lice, lice zapo-
sleno u fondaciji, kao i član drugih organa fondacije.
Upravni odbor fondacije nadležan je za:
a. donošenje ili priznavanje osnivačkog akta, statuta i drugih akata utvrđenih
statutom,
b. upravljanje imovinom fondacije,
c. imenovanje lica ovlaštenih za zastupanje i predstavljanje fondacije,
d. odlučivanje o spajanju, podjeli prestanku rada fondacije i o drugim statutar-
nim promjenama fondacije,
e. pripremu finansijskih i drugih izvještaja.
Postupak registracije
Registracija udruženja i fondacija vrši se na osnovu zahtjeva podnesenog
nadležnom registarskom organu kod kojeg se vodi registar udruženja i fondacija.
Udruženje i fondacija koji djeluju na području cijele Bosne i Hercegovine,
upisuju se u registar udruženja, odnosno fondacija koji se vodi kod Ministarstva
pravde Bosne i Hercegovine.
Odredbe zakona o registraciji udruženja i fondacija na području BiH, pri-
mjenjuju se i na registraciju ureda, predstavništava ili drugog organizacionog
oblika stranog ili međunarodnog udruženja ili fondacije, ili druge međunarodne
organizacije.
Registar udruženja koja djeluju na području dva ili više kantona unutar Fe-
deracije BiH vodi Federalno ministarstvo pravde, dok registar udruženja koje
djeluje na području jednog kantona, vodi kantonalni organ (nadležno kantonalno
ministarstvo pravde/pravosuđa).
S druge strane, registar svih fondacija i svih stranih nevladinih organizacija,
koje djeluju na području Federacije BiH, vodi Federalno ministarstvo pravde
Upisom u registar, udruženje, odnosno fondacija stiče svojstvo pravnog
lica.
Registracija udruženja i fondacija vrši se na osnovu zahtjeva podnesenog
nadležnom registarskom organu kod kojeg se vodi registar udruženja i fondacija.
Uz zahtjev za upis u registar udruženja prilaže se:
• zapisnik osnivačke skupštine udruženja;
• osnivački akt/akt o osnivanju udruženja;
• statut udruženja;
• odluka osnivačke skupštine o imenovanju osobe ovlaštene za zastupanje
udruženja;
• ovjerena fotokopija lične karte i ovjeren potpis osobe ovlaštene za zastupan-
je udruženja;
• odluka osnivačke skupštine o imenovanju članova upravnog odbora i drugih
tijela udruženja (ako su takva tijela predviđena statutom);
© REVICON 13
• ovjerena fotokopija lične karte, na osnovu koje se dokazuje da je osnivač

udruženja fizičko lice iz Bosne i Hercegovine, odnosno ovjerena fotokopija
pasoša i dozvole za boravak u Bosni i Hercegovini, ako je osnivač strano
fizičko lice, te Izvod iz Registra ako je osnivač pravno lice;
• u slučaju kada je osnivač udruženja pravno lice, prilaže se i odluka o osni-
vanju koju je donio nadležni organ tog pravnog lica;
• otisak i opis znaka udruženja, ako je on predviđen statutom;
• prijevod naziva udruženja na strani jezik, ako udruženje ima naziv i na
stranom jeziku (u skladu i sa statutom udruženja), ovjeren od ovlaštenog
sudskog tumača;
• dokaz o uplati administrativne takse.
Uz zahtjev za upis u registar fondacije prilaže se:

• osnivački akt/akt o osnivanju fondacije;
• statut fondacije;
• odluka nadležnog organa o imenovanju osobe ovlaštene za zastupanje fondacije;
• ovjerena fotokopija lične karte, odnosno pasoša i dozvole za boravak u Bosni
i Hercegovini, kada je osoba ovlaštena za zastupanje strani državljanin;
• ovjeren potpis osobe ovlaštene za zastupanje fondacije od nadležnog organa;
• odluka o imenovanju članova upravnog odbora fondacije;
• ovjerene fotokopije ličnih karata svih članova upravnog odbora fondacije,
odnosno fotokopija pasoša i dozvole za boravak u Bosni Hercegovini, kada je
član upravnog odbora strani državljanin;
• dokaz o uplati novčanih sredstava ili drugih vidova imovine, koju osnivač
ulaže pri osnivanju fondacije;
• ovjerena fotokopija lične karte, kada je osnivač fondacije fizičko lice iz Bosne
i Hercegovine, ili ovjerena fotokopija pasoša, kada je osnivač fondacije stra-
no fizičko lice ili Izvod iz Registra, kada je osnivač fondacije pravno lice;
• lična isprava, odnosno Izvod iz Registra kojim se dokazuje identitet osnivača,
kada je fondacija osnovana jednostranom izjavom volje, ugovorom, testa-
mentom, legatom ili drugim odgovarajućim pravnim aktom;
• otisak i opis znaka fondacije, ako je on predviđen statutom fondacije;
• odluka o imenovanju drugih tijela fondacije, ako su takva tijela predviđena
statutom fondacije;
• prijevod naziva fondacije, ako fondacija ima naziv i na stranom jeziku, u
skladu sa statutom fondacije, ovjeren od ovlaštenog sudskog tumača.
• dokaz o uplati administrativne takse.
Odredbe koje regulišu registraciju udruženja i fondacija primjenjuju se i na

registraciju ureda/kancelarija, predstavništava ili drugog organizacionog oblika
stranog ili međunarodnog udruženja ili fondacije, ili druge međunarodne nevla-
dine organizacije (u nastavku “međunarodne organizacije”).
Ukoliko je riječ o međunarodnoj organizaciji, uz zahtjev za upis u registar
prilaže se:
14 © REVICON
• rješenje o registraciji međunarodne organizacije od domicilne zemlje ili Izvod

iz Registra međunarodne organizacije od domicilne zemlje ili druga pisana
isprava, kada prema zakonu domicilne zemlje nije propisana registracija;
Kada prilog iz prethodne tačke ne sadrži podatke o statutarnim ciljevima i

djelatnostima međunarodne organizacije, prilaže se: statut ili neki drugi unutraš-
nji akt međunarodne organizacije, na osnovu kojeg se nesumnjivo može utvrditi
koji su ciljevi i djelatnost međunarodne organizacije;
• odluka ovlaštenog organa međunarodne organizacije o otvaranju ureda,
predstavništva ili drugog organizacionog oblika u Bosni i Hercegovini;
U ovoj odluci moraju biti navedeni:
a) ciljevi i djelatnosti koje će međunarodna organizacija obavljati u Bosni i
Hercegovini;
b) sjedište i adresa u Bosni i Hercegovini;
c) ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje ureda ili predstavništva strane
međunarodne organizacije u Bosni i Hercegovini;
• ovjerena fotokopija lične karte osobe ovlaštene za zastupanje ureda ili
predstavništva međunarodne organizacije;
Ako je osoba za zastupanje ureda ili predstavništva strane međunarodne or-
ganizacije stranac, potrebno je priložiti ovjerenu fotokopiju pasoša i dozvole za
boravak u Bosni i Hercegovini;
• ovjeren potpis osobe ovlaštene za zastupanje ureda ili predstavništva
međunarodne organizacije od nadležnog organa.
Zahtjev i prilozi uz zahtjev za upis u registar neprofitnih organizacija do-

stavljaju se u jednom primjerku, osim statuta koji se dostavlja u dva primjerka.
Zahtjev se predaje u originalu, a prilozi uz zahtjev u originalu ili ovjerenoj
kopiji ne starijoj od tri mjeseca.
U skladu s članom 33. Pravilnika o načinu vođenja Registra udruženja i fon-
dacija BiH i ureda stranih i međunarodnih udruženja i fondacija i drugih nepro-
fitnih organizacija, podnosilac zahtjeva je obavezan uz zahtjev dostaviti i dokaz
o uplati administrativne takse za spise i radnje u određenoj upravnoj stvari kod
Ministarstva, u trenutku podnošenja zahtjeva.
Administrativna taksa iznosi:
a) na zahtjev za upis u Registar 200,00 KM;
b) na zahtjev za upis promjena u Registru 200,00 KM;
c) na zahtjev za upis brisanja iz Registra 200,00 KM;
d) na zahtjev za stjecanje statusa od javnog interesa 200,00 KM;
e) na zahtjev za odobrenje upotrebe naziva Bosna i Hercegovina 200,00 KM;
f ) na zahtjev za izdavanje Izvoda iz Registra 20,00 KM;
g) na zahtjev za izdavanje prijepisa rješenja 20,00 KM.
Taksa se uplaćuje na račun Ministarstva finansija i trezora BiH.
Nadležni organ dužan je donijeti rješenje o zahtjevu za upis u registar u roku
od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva za upis.
© REVICON 15
Bitno je istaći da neprofitna organizacija u postupku registracije nije dužna

dokazivati po kom osnovu koristi određeni prostor na adresi koja je prijavljena
kao njeno sjedište (u smislu da predoči određeni ugovor ili dokument iz kojeg
bi proizlazilo pravo korištenja određenog prostora). Drugim riječima, sjedište
neprofitne organizacije može se prijaviti na svakoj prikladnoj adresi na kojoj će
registracioni organ i treća lica moći komunicirati sa organizacijom (npr. adresa
prebivališta nekog od članova ili osnivača).
Uz zahtjev za upis udruženja, fondacije ili međunarodne organizacije u nad-
ležni registar entiteta, podnose se isti dokumenti kao i za upis u nadležni registar
na nivou BiH.
Udruženje, fondacija i međunarodna organizacija registrovana na području
jednog entiteta, može obavljati djelatnost na području drugog entiteta uz pret-
hodno prenošenje podataka iz registra jednog entiteta u registar nadležnog orga-
na drugog entiteta.
Organ kojem se podnosi zahtjev za registraciju zavisi od nivoa na kojem će
djelovati udruženje, fondacija ili međunarodna organizacija.
U tom kontekstu bitno je istaći sljedeće:
- Udruženja i fondacije, osnovane u skladu sa Zakonom o udruženjima i fon-
dacijama BiH, te upisane u registar Ministarstva pravde BiH, imaju slobo-
du djelovanja na cijelom području Bosne i Hercegovine, bez obzira gdje je
sjedište subjekta upisa;
- Udruženja, osnovana u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama
FBiH, te upisana u registar entitetskog/kantonalnog ministarstva pravde,
imaju slobodu djelovanja na cijelom području Kantona/FBiH.
Registar vodi Ministarstvo pravde FBiH ako se statutom udruženja predvidi
da će udruženje djelovati na području dva ili više kantona, a ako se statutom
predvidi da će udruženje djelovati na području jednog kantona, registar udruže-
nja vodi kantonalni organ.
Registar svih fondacija i svih stranih nevladinih organizacija vodi Ministar-
stvo pravde FBiH.
Ako ciljevi udruženja ili fondacije nisu u suprotnosti s Ustavom FBiH, Za-
konom o udruženjima i fondacijama FBiH i pravnim sistemom FBiH, udruženje
odnosno fondacija, sa sjedištem na području Republike Srpske, može obavljati
svoju djelatnost na području FBiH bez daljnjih administrativnih uslova. U tom
slučaju upis u nadležni registar vrši se na način što se podaci iz rješenja o upisu
iz registra jednog entiteta prenesu u registar nadležnog organa drugog entiteta.
Udruženja i fondacije dužni su nadležnom registarskom organu (Ministar-
stvu/Sudu) podnijeti prijavu o svakoj promjeni činjenica koje se upisuju u regi-
star, u roku od 30 dana od dana izvršene promjene.
Te promjenu se odnose prvenstveno na svaku promjenu statuta, naziva, sje-
dišta, djelatnosti, lica ovlaštenog za zastupanje i predstavljanje, članova organa
upravljanja, pripajanja, razdvajanja ili transformaciju i prestanak rada udruže-
nja, odnosno fondacije.
O upisu promjene u registar, nadležni registarski organ donosi rješenje.
16 © REVICON
Prijava za dodjelu identifikacionog

broja – porezna registracija
Neprofitna organizacija je dužna pribaviti identifikacioni broj (ID broj) da bi

bila u mogućnosti prijavljivati porez na dohodak i doprinose za svoje uposlene.
Također, ovaj broj se koristi i za prijavljivanje poreza na dobit kad je nevladina
organizacija obveznik prijavljivanja i plaćanja takvog poreza, te kod predavanja
finansijskih i drugih izvještaja nadležnim organima.
Isto tako, pošto se i neprofitna organizacija u određenim (iako rijetkim)
okolnostima može smatrati i obveznikom registracije za PDV, u tom slučaju je
potrebno provesti i postupak PDV registracije kod Uprave za indirektno opo-
rezivanje BiH. Više detalja o postupku registracije za PDV dato je u poglavlju
“Porezi”.
Identifikacioni brojevi formiraju se i dodjeljuju pravnim licima i drugim or-
ganizacijama prema odredbama Pravilnika o dodjeljivanju identifikacionih broje-
va i poreznoj registraciji poreznih obveznika na teritoriji FBiH (“Službene novine
Federacije BiH”, br. 39/02 do 66/11).
Porezna registracija poreznog obveznika vrši se na osnovu prijave za regi-
straciju koju podnosi porezni obveznik, odnosno odgovorno lice u njegovo ime.
Poreznu registraciju poreznih obveznika vrši kantonalni ured Porezne upra-
ve Federacije Bosne i Hercegovine za obveznike čije je sjedište na području tog
kantona i dodjeljuje identifikacioni broj.
Porezni obveznik – neprofitna organizacija dužan je sutradan, a najkasnije u
roku od pet (5) radnih dana od dana dobivanja rješenja o upisu u registar koji se
vodi kod nadležnog organa, podnijeti nadležnom kantonalnom uredu/službi Za-
voda za statistiku sljedeće dokumente (u svrhu dobijanja identifikacionog broja i
korištenja istog za plaćanje poreza i doprinosa iz plaća zaposlenika - rezidenata
Federacije BiH):
• dva primjerka popunjenog obrasca prijave poreznog obveznika za dobivanje
identifikacionog broja i poreznu registraciju;
• kopiju rješenja o upisu u registar koji se vodi kod nadležnog organa.
Na osnovu navedene dokumentacije, nadležni kantonalni ured za statistiku,

dodjeljuje neprofitnoj organizaciji 13-cifreni identifikacioni broj.
Obavještenje o dodjeljenom identifikacionom broju zajedno sa prijavom i
ostalom dokumentacijom, prosljeđuje se nadležnom odjelu Porezne uprave, ovla-
štenom za registraciju poreznih obveznika, koji procjenjuje da li neprofitna orga-
nizacija ispunjava sve uslove za poreznu registraciju utvrđene prema propisima
PU.
Ako se utvrdi da neprofitna organizacija ispunjava sve uslove za registraciju,
Porezna uprava registruje poreznog obveznika i izdaje Uvjerenje o poreznoj regi-
straciji, koje sadrži i identifikacioni broj neprofitne organizacije.
© REVICON 17
Prestanak rada udruženja i fondacije

Udruženje ili fondacija mogu prestati sa radom dobrovoljno ili po sili zakona
pod uslovima koji su predviđeni zakonom. U tom kontekstu postoje dva osnovna
načina prestanka sa radom udruženje ili fondacija, dobrovoljno ili na osnovu od-
luke nadležnog tijela udruženja ili fondacije.
Dobrovoljni prestanak rada
Ako statutom nije drugačije predviđeno, odluka o prestanku sa radom se

donosi dvotrećinskom kvalifikovanom većinom glasova članova udruženja ili dvo-
trećinskom većinom glasova upravnog odbora fondacije.
U slučaju dobrovoljnog prestanka rada registrovano udruženje ili fondacija
usvaja plan likvidacije koji je u skladu sa statutom i zakonom.
Udruženja i fondacije se brišu iz registra kada rješenje o prestanku rada

udruženja odnosno fondacije, koje donese nadležni registarski organ (Ministar-
stvo/Sud) postane konačno.
Udruženje ili fondacija također prestaje sa radom ako nadležni organ udru-
ženja, odnosno fondacije donese odluku o pripajanju, razdvajanju ili transforma-
ciji udruženja odnosno fondacije.
Prestanak rada odlukom nadležnog organa
Udruženje ili fondacija prestaje sa radom ako se utvrdi da je udruženje ili

fondacija prestala djelovati.
Pri tome će se smatrati da je udruženje prestalo djelovati ako:
- je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom
udruženja za održavanje skupštine, a skupština udruženja nije održana;
- se broj članova udruženja smanji ispod broja tri, odnosno ispod broja
određenog zakonom za osnivanje udruženja (a skupština udruženja u roku
od tri mjeseca od dana nastupanja ove okolnosti ne donese odluku o prijemu
novih članova).
Kada nadležni registarski organ (Ministarstvo/Sud) utvrdi neku od gore

navedenih činjenica, isti donosi rješenje o prestanku rada udruženja, odnosno
fondacije.
18 © REVICON
2. Z
APOŠLJAVANJE I DRUGI VIDOVI
RADNOG ANGAŽOVANJA
Udruženja/udruge građana i drugi neprofitni subjekti, po pravilu, nemaju

ili imaju samo mali broj stalnih radnika (pogotovo onih na neodređeno vrijeme),
ali često vrše povremena angažovanja fizičkih lica za obavljanje određenih po-
slova, van radnog odnosa. Takvi poslovi se najčešće obavljaju na osnovu ugovora
o privremenim i povremenim poslovima, ugovora o djelu ili ugovora o autor-
skom djelu, a primanja koja fizička lica ostvare po takvim osnovama se, s aspekta
propisa o porezu na dohodak, tretiraju kao primanja od tzv. drugih samostalnih
djelatnosti. U istu poreznu kategoriju spadaju i primanja fizičkih lica – članova
skupština, upravnih odbora i drugih organa i tijela udruženja, u slučaju kada se
i tim licima isplaćuju određena primanja ili naknade po osnovu članstva i rada u
tim organima i tijelima.
O poreznom tremanu tih raznoraznih angažmana fizičkih lica u udruženju
detaljnije ćemo govoriti u dijelu u kojem je obrađen status udruženja i drugih
neprofitnih subjekata u poreznom sistemu. Stoga ćemo se u ovom dijelu priruč-
nika fokusirati samo na radno-pravni status radnika i drugih anagažovanih lica u
neprofitnim organizacijama.
Da li će neprofitna organizacija sa fizičkim licem kojeg angažuje zaključiti
ugovor o radu, odnosno zaposlenju, ili to lice angažovati po osnovu tzv. drugih
samostalnih djelatnosti (ugovor o djelu ili ugovor o autorskom djelu), zavisi od
vrste konkretnih poslova koje će to lice obavljati, te načina obavljanja poslova.
Nesamostalna od samostalne djelatnosti razlikuje se, između ostalog, u dva

osnovna aspekta:
• prava i obaveza koje se pripisuju poslodavcu ili naručiocu, odnosno radniku
ili angažovanoj osobi;
• poreznom tretmanu i načinu obračuna doprinosa.
Osnovne karakteristike nesamostalne djelatnosti, a u skladu s kojim je po-

slodavac obavezan da sa licem kojeg angažuje zaključi neku od ugovornih formi
koje su predviđene propisima o radnim odnosima, su sljedeće:
• poslodavac je taj koji određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada;
• poslodavac stavlja na raspolaganje radniku sredstva za rad (npr. poslovni
prostor sa opremom, radnu odjeću, potreban materijal i dr.);
• poslodavac snosi poslovne izdatke za radnika (putne troškove, dnevnice, te-
renski dodatak, naknada za odvojeni život i dr.);
© REVICON 19
• poslodavac radniku isplaćuje redovnu plaću;

• poslodavac snosi isplate naknada za obavljanje nesamostalne djelatnosti i za
vrijeme odmora i bolesti radnika;
• radnik pri obavljanju djelatnosti koristi samo svoju sposobnost (fizičku ili
umnu), a ne i kapital;
• radnik je obavezan da ima određeni učinak, ali ne i određeni uspjeh.
Ukoliko posao za koji se određeno lice angažuje nema prethodno navedene ka-
rakteristike, u tom slučaju u obzir dolaze neke druge ugovorne forme koje nisu institut
Zakona o radu, već Zakona o obligacionim odnosima (kao što je npr. ugovor o djelu).
Oblici angažmana prema Zakonu o radu

Neprofitna organizacija može zaposliti osoblje po osnovu nesamostalne dje-
latnosti sklapanjem ugovora o radu (na određeno ili neodređeno vrijeme), te ako
su ispunjeni određeni uslovi, sklapanjem ugovora o radu sa pripravnicima, ugovora
o obavljanju privremenih i povremenih poslova, te ugovora o volonterskom radu.
Prema Zakonu o radu, poslodavac je svako domaće ili strano pravno i fizičko
lice koje radniku daje posao na osnovu ugovora o radu. To, dakle, znači da nepro-
fitna organizacija u ulozi poslodavca ima sve obaveze koje su propisane Zakonom
o radu FBiH (“Sl. novine FBiH”, br. 62/15), Općim kolektivnim ugovorom za
teritoriju FBiH („Službene novine Federacije BiH”, br. 54/05 i 62/08), kao i
drugim zakonima koji uređuju pojedina specifična pitanja uposlenika u radnom
odnosu. Primjeri takvih posebnih zakona su propisi koji uređuju obvezu plaćanja
poreza na dohodak, doprinosa za obvezna osiguranja, propisi o zaštiti na radu,
zatim propisi o zapošljavanju i dr.
Naravno, lica koja su angažovana za obavljanje tih poslova imaju, također, sva
prava i obaveze predviđene tim propisima. Angažovanje lica za obavljanje određenih
poslova moguće je putem zasnivanja radnog odnosa ili radom van radnog odnosa.
Ugovor o radu
Prema odredbama novog Zakona o radu, ugovor o radu se sklapa isključivo

u pisanoj formi. Ukoliko se radnik zatekne na radu bez pisanog ugovora o radu,
smatrat će se da je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, osim ukoliko
poslodavac ne dokaže drugačije.
Poslije sklapanja ugovora o radu stranke mogu sporazumno mijenjati i do-
punjavati njegov sadržaj. Treba naglasiti da dan sklapanja ugovora ne znači i po-
četak rada, tj. uspostavljanja radnog odnosa. U ugovoru se mora naznačiti mjesto
rada i dan zasnivanja radnog odnosa.
Ugovor o radu u pismenoj formi sadrži, naročito, podatke o:
1. nazivu i sjedištu poslodavca,
2. imenu i prezimenu, prebivalištu, odnosno boravištu radnika,
3. trajanju ugovora o radu,
20 © REVICON
ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI VIDOVI RADNOG ANGAŽOVANJA
4. danu otpočinjanja rada,

5. mjestu rada,
6. radnom mjestu na koje se radnik zapošljava i kratak opis poslova,
7. dužinu i raspored radnog vremena,
8. plaći, dodacima na plaću, naknadama, te periodima isplate,
9. naknadi plaće,
10. trajanju godišnjeg odmora,
11. otkaznim rokovima kojih su se dužni pridržavati radnik i poslodavac,
12. druge prihode u vezi sa uslovima rada utvrđene kolektivnim ugovorom.
Umjesto podataka navedenih pod tačkama 7. do 12., može se u ugovoru o

radu naznačiti odgovarajući član zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o
radu, kojim su uređena ta pitanja.
Najosjetljiviji dio ugovora o radu je oblast plaće. Često se dešava da nije
praktično u ugovor unijeti sve kriterije i mjerila plaće, kao i način obračuna i
isplate plaće, u kom slučaju se u ugovor unosi samo upućujuća odredba na propis
ili akt koji detaljnije reguliše pitanje plaće (kolektivni ugovor, pravilnik o plaća-
ma i sl). Ova upućujuća odredba znači poziv na konkretan član pojedinog akta na
koji se ugovor poziva. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu ne može se
radniku obračunati i isplatiti plaća manja od plaće utvrđene kolektivnim ugovo-
rom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Visina plaće nije propisana zakonom već se slobodno ugovara između poslo-
davca i radnika. To je ujedno i najvažniji dio ugovora o radu, a plaća bi trebala biti
određena u skladu sa složenošću poslova koje radnik obavlja. Imajući u vidu odredbe
(novog) važećeg Zakona o radu plaća se sastoji od osnovne plaće, dijela plaće za radni
učinak i uvećane plaće (za prekovremeni rad, rad na dane praznika, noćni rad i sl.).
Osnovna podjela i klasifikacija radnih odnosa vrši se po sljedećim osnovnim
kriterijima:
1. prema vremenu trajanja radnog odnosa: radni odnos na neodređeno vrijeme
(pravilo) i radni odnos na određeno vrijeme;
2. prema dužini radnog vremena: radni odnos s punim radnim vremenom i
radni odnos s nepunim radnim vremenom (uz mogućnost uspostavljanja
dvostrukog ili višestrukog radnog odnosa, ali do punog radnog vremena);
3. specifični radni odnos (radni odnos uz probni rad, radni odnos pripravnika);
Ugovor o radu ne može se zaključiti s licem koje nije navršilo 15 godina ži-
vota, niti se ovo lice može angažovati na bilo koju vrstu poslova (član 20. ZOR).
Lice između 15 i 18 godina života, može se zaposliti uz potvrdu nadležnog ljekara
da je opšte zdravstveno sposoban.
U Zakonu o radu nije utvrđena obaveza popunjavanja slobodnih radnih mje-
sta putem javnog objavljivanja oglasa ili raspisivanja konkursa, ali to zakonom
nije zabranjeno.
Prilikom zaključenja ugovora može se ugovoriti probni rad koji ne može
trajati duže od šest mjeseci, uz otkazni rok od najmanje sedam dana. Provjera
© REVICON 21
radne sposobnosti prije zaključenja ugovora o radu nije zakonom predviđena, ali
nije zabranjena.
Ukoliko se radnik upućuje na rad u inostranstvo, prije njegovog odlaska
u inostranstvo mora se postići pismena saglasnost radnika u pogledu sljedećih
uslova ugovora:
- radnog mjesta u inostranstvu,
- trajanja rada u inostranstvu,
- mjestu rada i boravka u inostranstvu,
- valuti u kojoj će se isplaćivati plaća i druga primanja u novcu na koje radnik
ima pravo za vrijeme boravka u inostranstvu,
- uslovima vraćanja u zemlju.
a) Ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme je najčešći oblik zasnivanja radnog

odnosa.
Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme smatra se i ugovor o radu koji ne
sadrži podatak u pogledu vremena trajanja.
b) Ugovor o radu na određeno vrijeme
Zakonom o radu nisu propisani uslovi kad se ugovor o radu zaključuje na

određeno vrijeme. Na taj način je zakonodavac ostavio ugovornim stranama veću
slobodu prilikom sklapanja ugovora ove vrste.
Međutim, da ta sloboda ne bi bila na štetu slabije strane u ugovoru (a to je,
po pravilu, radnik), utvrđeno je da se, ako u ugovoru o radu nije navedeno vri-
jeme na koje se vrijeme ugovor sklapa, smatra da je ugovor o radu zaključen na
neodređeno vrijeme.
Pored toga, propisano je da vrijeme na koje se sklapa ugovor na određeni
rok ne može trajati duže od tri godine. Ako je rad na određeno vrijeme prećut-
no nastavljen i nakon roka od tri godine ili je sklopljen drugi ugovor o radu na
određeno vrijeme u kontinuitetu, smatraće se da je takav ugovor zaključen na
Bitna činjenica za prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme je mome-
nat isteka roka na koji je ugovor zaključen. Nijedna druga okolnost, pa ni (na
primjer) odlazak na bolovanje ne može produžiti vrijeme trajanja ovakvog ugovo-
ra. To je i razlog da nakon isteka vremena na koje je zaključen ugovor o radu na
određeno vrijeme poslodavac ne donosi odluku o prestanku radnog odnosa, nego
samo donosi rješenje o tome.
Druga je situacija kada poslodavac, po isteku roka na koji je ugovor sklo-
pljen, ne donese rješenje o prestanku radnog odnosa. Tada dolazi do transforma-
cije radnog odnosa na određeno vrijeme u radni odnos na neodređeno vrijeme i
shodno odredbama člana 23. Zakona o radu samo u tom slučaju ne smatra se da
je došlo do prekida rada u slučaju:
22 © REVICON
- godišnjeg odmora,
- bolovanja,
- porođajnog odsustva,
- odsustva s rada u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu,
- perioda između otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na
osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu,
- odsustva s posla uz saglasnost poslodavca,
- perioda od 60 dana između ugovora o radu s istim poslodavcem, osim ako
kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.
Rad s nepunim radnim vremenom
Prema kriteriju dužine radnog vremena, razlikuje se radni odnos s punim

radnim vremenom (koje traje najduže 40 sati sedmično) i radni odnos s nepunim
radnim vremenom, pri čemu je moguć: radni odnos u skraćenom trajanju kod
samo jednog poslodavca, ili dvostruki radni odnos (radni odnos kod dva ili više
poslodavaca, ali uvijek ne više od propisanog punog radnog vremena).
U vrijeme sve izraženije ekonomske krize, koja za posljedicu ima pad po-
slovne aktivnosti, često se postavlja pitanje šta je sve potrebno učiniti u pravnom
smislu u slučaju prelaska na skraćeno radno vrijeme (najčešće četiri sata) grupe
radnika za koje u punom radnom vremenu nema dovoljno posla zbog smanjenog
obima poslovanja?
U takvoj situaciji potrebno je da nadležni organ unutar organizacije donese
generalnu odluku o izmjeni režima rada (prelaska na skraćeno radno vrijeme
jednog broja radnika) sa obrazloženjem razloga za to i uz eventualnu naznaku da
je takva situacija privremenog karaktera (dok traju navedeni razlozi). Na osnovu
takve odluke potrebno je izmijeniti ugovore o radu za svakog radnika koji prelazi
na rad po četiri sata dnevno i uz navođenje koja mu prava pripadaju u novonasta-
loj situaciji (plaća, naknade i dr. koji zavise od dužine radnog vremena).
Prema članu 36. stav 7. Zakona o radu, radnik koji radi s nepunim radnim
vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i radnik sa punim radnim
vremenom, osim prava koje zavisi od dužine radnog vremena (plaća, nakna-
de i sl), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu. S ovim u vezi, najčešće se postavlja pitanja prava na godišnji odmor i pripa-
dajući regres, topli obrok i naknadu za prevoz na posao i sa posla.
U skladu sa članom 47. stav 1. Zakona o radu, radnik za svaku kalendar-
sku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20
radnih dana. Pravo zaposlenog na godišnji odmor, prema važećim propisima,
nije uslovljeno dužinom radnog vremena, tako da radnik sa pola radnog vre-
mena ostvaruje, u tom pogledu, ista prava kao i onaj s punim radnim vreme-
nom (a to je vrijeme utvrđeno internim pravilnikom i ne može biti kraće od
20 dana).
© REVICON 23
Iz navedene odredbe člana 36. Zakona o radu ne može se sa potpunom sigur-

nošću reći da li je regres pravo koje ovisi od dužine radnog vremena. Ipak, pošto
je regres vezan za korištenje godišnjeg odmora (a ne i za dužinu godišnjeg odmo-
ra), može se zaključiti da i radnici s nepunim radnim vremenom imaju pravo na
puni regres kao i radnici s punim radnim vremenom.
U pogledu prava na visinu naknade za topli obrok u slučaju nepunog rad-
nog vremena primjenjuje se odredba iz člana 36. Zakona o radu, prema kome se
pravo na naknadu vezuje za dužinu radnog vremena. Ovo je pojačano i stavom
Federalnog ministarstva finansija, prema kome radnik s kojim je zaključen ugo-
vor o radu s nepunim radnim vremenom treba da ostvari pravo na topli obrok
srazmjerno njegovom radnom vremenu (prema tome, za pola radnog vremena
pripada mu i pola naknade za topli obrok).
Što se tiče naknade za troškove prevoza na posao i s posla, nedvojbeno je
da se tu radi o pravu koje nije vezano za dužinu radnog vremena, te radnici (bez
obzira na to koliko je trajanje radnog vremena, imaju pravo na puni (pripadajući)
iznos naknade za troškove tog prevoza.
Način ugovaranja i utvrđivanja plaće
Plaće radnika utvrđuju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugo-

vorom o radu. Ovim aktima određuju se periodi isplate plaće, koji ne mogu biti
duži od 30 dana.
Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan radniku uručiti pismeni obračun
plaće. Važno je naglasiti da ovakav obračun, prema odredbama novog Zakona,
ima karakter izvršne isprave.
Radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uslove rada, prekovremeni
i noćni rad, te za rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je
zakonom određeno da se ne radi, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom
o radu i ugovorom o radu.
Iako je novi Zakon propisao obavezu donošenja novih kolektivnih ugovora,
naglašavamo da se u momentu pisanja ovog teksta ti ugovori nisu donijeli. Stoga
se po pitanju prava iz radnog odnosa u nastavku teksta razmatraju prava reguli-
sana u “starom” Općem kolektivnom ugovoru, koji je još uvijek važeći.
Članom 6. stav 2. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH
propisano je da poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu
manjem od iznosa utvrđenog kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugo-
vorom o radu. Napominje se da je članom 2. stav 2. Općeg kolektivnog ugovora
regulisano da je taj kolektivni ugovor obavezujući za sve poslodavce, bez obzira
na strukturu kapitala, kao i za organe uprave, policiju, javne ustanove i druge
pravne subjekte (prema tome, i za neprofitne organizacije).
Odlukom Vlade FBiH o utvrđivanju najniže satnice u Federaciji BiH (“Služ-
bene novine Federacije BiH”, broj 22/08) utvrđena je najniža neto satnica od
1,95 KM. Najniža plaća predstavlja umnožak najniže satnice i broja sati u kon-
kretnom mjesecu i to je iznos ispod kojeg poslodavac ne može vršiti isplatu plaće.
24 © REVICON
Najniža neto plaća je osnovica za obračun osnovne plaće radnika koja je

proizvod najniže neto plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje
radnik obavlja. Općim kolektivnim ugovorom je propisano da se osnovna plaća
povećava za svaku godinu radnog staža kod dotičnog poslodavca za 0,6%, s tim da
ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.
Ugovaranje plaće je stvar obligacionog odnosa poslodavca i radnika. Među-
tim, suština novog sistema oporezivanja dohotka koji je u FBiH u primjeni od
početka 2009. godine nalaže da bi najispravnije bilo ugovarati plaću u bruto
iznosu, ili eventualno u neto iznosu prije oporezivanja (tim prije što utvrđiva-
nje porezne obaveze i obaveze za doprinose kreće od bruto iznosa i sve evidencije
moraju biti iskazane u bruto iznosima). Međutim, ukoliko je to volja ugovornih
strana, plaća se može ugovoriti i u iznosu “na ruke” (“neto-neto”), ali bi, ipak,
trebalo preferirati ugovaranje plaće u bruto iznosu.
Imajući u vidu da je uvođenjem sistema dohotka uveden i institut “koristi”
radnika, predmet ugovora o radu trebale bi biti i eventualne koristi koje se stav-
ljaju radniku na raspolaganje.
U nastavku se daju primjeri/varijante obračuna plaća za različite načine
ugovaranja plaće.
Varijanta 1:
Ugovorena BRUTO plaća 2.343,00 Dopr. NA plaću: Uk. dopr.:
– Doprinosi IZ plaće (31,0%) 726,33 (10,5%) 246,02 972,35
– za PIO/MIO (17,0%) 398,31 (6,0%) 140,58 538,89
– za zdravstv.osig. (12,5%) 292,88 (4,0%) 93,72 386,60
– za zapošljavanje (1,5%) 35,14 (0,5%) 11,72 46,86
= PLAĆA PRIJE POREZA 1.616,67
– LIČNI ODBITAK (npr. fa 1,5) 450,00
= osnovica za porez 1.166,67
= IZNOS POREZA (10%) 116,67
= PLAĆA NAKON POREZA 1.500,00
Ukupan trošak plaća: isplaćeno zaposleniku 1.500,00
+ doprinosi IZ plaće 726,33
+ doprinosi NA plaću 246,02
+ naknada za nesreće (1.500 x 0,5%) 7,50
+ opća vodna naknada (1.500 x 0,5%) 7,50
UKUPNO: 2.487,35
© REVICON 25
Varijanta 2:
Ugovorena plaća prije poreza 1.616,67
BRUTO (1.616,67 x 1,449275) 2.343,00 Dopr. NA plaću: Uk. dopr.:
– za PIO/MIO (17,0%) 398,31 (6,0%) 140,58 538,89
– za zdravstv.osig. (12,5%) 292,88 (4,0%) 93,72 386,60
= PLAĆA PRIJE POREZA 1.616,67
– LIČNI ODBITAK (npr. fa 1,5) 450,00
UKUPNO: 2.487,35
Varijanta 3: Ugovoren ili primljen iznos ili vrijednost “na ruke” = 1.500,00
BRUTO IZNOS: 2.343,00 Dopr. NA plaću: Uk. dopr.:
– za PIO/MIO (17,0%) 398,31 (6,0%) 140,58 538,89
– za zdravstv. osig. (12,5%) 292,88 (4,0%) 93,72 386,60
= NETO DOHODAK 1.616,67
– LIČNI ODBITAK (npr. fa 1,5) 450,00 (1500 – 450)/0,9 + 450
0,69
UKUPNO: 2.487,35
26 © REVICON
Doprinosi na plaću za rad s nepunim radnim vremenom
Kad su u pitanju doprinosi na plaću za rad s nepunim radnim vremenom

(najčešće na četiri sata), treba imati u vidu član 7. Zakona o doprinosima, kojim
je određeno da osnovicu doprinosa čini plaća, odnosno naknada plaće radnika,
utvrđena u skladu sa zakonom i drugim propisima, s tim da osnovica doprinosa
ne može biti niža od najniže plaće utvrđene Općim kolektivnim ugovorom.
Detaljnije pojašnjenje šta se smatra najnižom plaćom dalo je Federalno mi-
nistarstvo finansija svojim zvaničnim stavom broj: 03-02-1074/09, od 17. 02.
2009. godine, u kojem stoji:
“Polazeći od najniže neto satnice objavljene Odlukom Vlade Federacije

BiH u iznosu od 1,95 KM, zatim od prelaska na bruto princip oporezivanja
plaća i primjenom odredbe člana 49. Zakona o porezu na dohodak, kao i pro-
pisane zbirne stope doprinosa iz plaće sa početkom primjene od 01. 01. 2009.
godine, najniža bruto satnica, preračunata na taj način iznosi 2,97 KM.
Analogno istom, najniža osnovica (najniža bruto plaća) se utvrđuje odvo-
jeno za svaki mjesec kao umnožak najniže bruto satnice i punog radnog
vremena u mjesecu za koji se vrši obračun (8 sati x broj radnih dana).”
Prema navedenom, i radnicima koji su prijavljeni na samo četiri sata (i to samo

kod jednog poslodavca), obavezni doprinosi se moraju obračunavati i uplaćivati naj-
manje na osnovicu koja se koristi za puni fond sati, s obzirom na to da se samo po
takvoj uplati može koristiti minimum prava koja proizlaze iz obaveznih osiguranja.
Primjer: U slučaju kada je radnik prijavljen na četiri sata samo kod jednog
poslodavca, isplaćuje mu se plaća od 200 KM, ima osnovni lični odbitak od 300
KM, obračun je sljedeći:
R. b. O p i s Stopa Iznos
1. Osnovica za obračun doprinosa 517,62
2. Doprinosi iz plaće (1 x 31%) 31,0% 160,46
Doprinos za PIO/MIO 17,0% 87,99
Doprinos za zdravstveno osiguranje 12,5% 64,70
Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 1,5% 7,76
3. Doprinos na plaću (1 x 10,5%) 10,5% 54,35
© REVICON 27
4. Oporeziva osnovica 200,00

5. Osobni odbitak 300,00
6. Osnovica za porez na dohodak (4 - 5) 0,00
7. Porez na dohodak (6 x 10%) 10,0% 0,00
8. Za isplatu (4 - 7) 200,00
Međutim, postoji i slučaj da je radnik prijavljen kod dva poslodavca po

četiri sata. Ukoliko je radni staž kod oba poslodavca “uvezan”, svaki poslodavac
obračunava i uplaćuje doprinose na stvarnu plaću koju isplaćuje, s tim da ukupni
doprinosi ne mogu biti niži od onih koji bi se obračunali na najnižu plaću za puno
radno vrijeme.
Primjer: U slučaju kada je zaposlenik prijavljen po četiri sata kod dva po-
slodavca, isplaćuje mu se plaća po 200 KM kod svakog poslodavca, ima poreznu
karticu i osnovni lični odbitak od 300 KM kod jednog poslodavca, obračun je
sljedeći:
Najniža osnovica za obračun doprinosa:

176 x 2,97 = 522,72 KM/2 = 261,36 KM
Obračun doprinosa kod jednog poslodavca:
R. b. Opis Stopa Iznos

8. Za isplatu (4 - 7) 200,00
28 © REVICON
Obračun doprinosa kod drugog poslodavca:
R. b. Opis Stopa Iznos

8. Za isplatu (4 - 7) 180,00
© REVICON 29
Pregled ostalih primanja zaposlenika
Pored primanja po osnovu plate, poslodavac je dužan u skladu sa kolek-

tivnim ugovorom uposleniku isplaćivati i sljedeća primanja:
• povećanu osnovnu plaću za:
- otežane uslove rada (buka, vlaga, prašina, mračne prostorije, rad
pri obojenoj svjetlosti, teški fizički napori i sl.), kao i za rad gdje je
zakonom propisana primjena sredstava zaštite na radu;
- prekovremeni rad najmanje 30% od bruto satnice;
- noćni rad najmanje 30% od bruto satnice;
- rad na dan sedmičnog odmora najmanje 20% od bruto satnice;
- rad u dane praznika koji su po zakonu neradni najmanje 50% od
bruto satnice;
- za godine radnog staža (za svaku godinu radnog staža kod tog poslo-
davca za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%);
• naknadu plaće u slučaju smrti zaposlenika i člana uže porodice i teške
invalidnosti zaposlenika – u visini najmanje tri prosječne plaće prema
posljednjim objavljenim podacima;
• ishranu u toku radnog vremena (topli obrok) – ukoliko poslodavac ne
obezbjeđuje ishranu, zaposleniku se isplaćuje mjesečna naknada u izno-
su od najmanje 20% prosječne neto plaće prema posljednjim objavljenim
podacima zavoda za statistiku;
• naknadu za prevoz na posao i sa posla (u skladu sa pravilnikom radu,
odnosno ugovorom o radu);
• regres za godišnji odmor (u visini najmanje 50% prosječne neto plaće svih za-
poslenih ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa, pod
uslovom da poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom;
• naknadu za vrijeme bolesti zaposlenika u skladu sa posebnim zakonima;
• otpremninu prilikom odlaska u penziju (u visini tri prosječne plaće pre-
ma posljednjim objavljenim podacima zavoda za statistiku);
• otpremninu u slučaju otkaza (pod uslovima utvrđenim u članu 100. Zakona o radu);
• naknadu za troškove prilikom službenog putovanja (dnevnice i dr.);
• naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice;
• naknadu za rad na terenu (terenski dodatak).
Napomena: prethodno navedeni iznosi predstavljaju minimalne izno-

se koje je poslodavac u skladu sa propisima o radnim odnosima dužan ispla-
titi zaposleniku, s tim da, naravno, nema smetnje da u skladu sa svojim
internim aktima (pravilnikom o radu, odlukom), poslodavac isplati veće
iznose naknade. Pri tome, treba voditi računu o maksimalnim neoporezi-
vim iznosima koji su utvrđeni propisima o porezu na dohodak (Zakonom i
Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak).
30 © REVICON
Pored zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme ili na određeno

vrijeme (do tri godine), Zakon o radu predviđa još i:
- ugovor o obavljanju povremenih i privremenih poslova,
- ugovor o osposobljavanju za rad (rad pripravnika) i
- ugovor o volonterskom radu.
Ugovor o privremenim i povremenim poslovima
Članom 166. Zakona o radu propisano je da se za obavljanje privremenih i

povremenih poslova može zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povre-
menih poslova, pod sljedećim uvjetima:
1. da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u

pravilniku o radu,
2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se
zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili
nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od 60 dana u toku kalen-
darske godine.
Dakle, prvi uslov koji mora biti ispunjen da bi se mogao zaključiti ugovor o
privemenim i povremenim poslovima je da oni kao kategorija moraju biti utvrđe-
ni kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Osnovna karakteristika poslova
za koje se može zaključiti ovakav ugovor, a koja je uslovljena samim nazivom ove
vrste ugovora, jeste da moraju imati privremen i povremen karakter, odnosno
da se za njihovo obavljanje ne zahtijeva kontinuitet, jer je kontinuitet osnovna
odrednica ugovora o radu i kao takva zahtijeva zaključivanje jednog takvog ugo-
vora – ugovora o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim
radnim vremenom. Vremensko trajanje ugovora o privremenim i povremenim
poslovima je ograničeno, i to na period do 60 dana u toku jedne kalendarske
godine, pri čemu se u taj rok od 60 dana ne uračunavaju nedjelja, dani državnih
praznika i drugi dani kada se ne radi.
Ukoliko su zadovoljeni prethodno navedeni uslovi, ugovor o obavljanju pri-
vremenih i povremenih poslova se može zaključiti sa svakim licem koje ispunjava
uslove za obavljanje poslova za koje se ovaj ugovor zaključuje. To bi značilo da
lice sa kojim se sklapa ovakav ugovor može biti i već zaposleno lice, penzioner,
pa i radnik kod tog istog poslodavca, naravno, pod uslovom da se poslovi koje se
obavljaju po ovom ugovoru i vrijeme u koje se obavljaju ne poklapaju sa njegovim
redovnim poslovima i redovnim radnim vremenom.
Prema članu 166. stav 2. Zakona o radu, lica koja zaključe ugovor o privre-
menim i povremenim poslovima imaju sljedeća prava:
1. pravo na odmor u toku rada, pod istim uvjetima kao i radnici koji su u rad-
nom odnosu i
2. druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osigu-
ranju.
© REVICON 31
Dakle, po pitanju prava na odmor u toku rada, lica angažovana po ovom ugo-
voru su izjednačena sa radnicima koji su u radnom odnosu (koji sa poslodavcem
imaju zaključen ugovor o radu na određeno ili ugovor o radu na neodređeno vri-
jeme) i to je, zapravo, jedno pravo iz Zakona o radu koje ova lica mogu ostvariti
na isti način kao i “redovni” radnici.
Što se tiče “drugih prava u skladu sa propisima o penzijsko-invalidskom osi-
guranju”, naravno, treba zaviriti u Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju.
Prema članu 14. tog Zakona, radi se o sljedećim pravima:
- pravo u slučaju gubitka radne sposobnosti;
- pravo na porodičnu penziju članovima uže porodice u slučaju smrti;
ukoliko je gubitak radne sposobnosti, odnosno smrt posljedica povrede na radu ili
profesionalne bolesti nastao za vrijeme obavljanja privremenih i povremenih poslova.
Ova prava, na osnovu ovog člana Zakona o PIO-u, lica angažovana po ugovoru o
privremenim i povremenim poslovima ostvaruju uplatom doprinosa za PIO u visini
od 60 KM od isplatioca novčane naknade, u skladu sa Odlukom o visini doprinosa
za PIO za lica osigurana u određenim okolnostima (“Sl. novine FBiH”, broj 26/14).
Ugovor koji se zaključuje u slučaju angažmana na privremenim i povremenim
poslovima mora biti u pisanoj formi, te obavezno sadržavati sljedeće elemente:
1. vrstu posla (navođenje konkretnog posla),
2. način izvršenja posla, kao i način korištenja odmora u toku radnog vremena,
3. rok izvršenja posla,
4. iznos naknade koju će lice ostvariti za izvršeni posao.
Kada je u pitanju vrsta posla, ugovor o privremenim i povremenim poslovima

je, kao što je već naglašeno, dozvoljeno zaključiti samo u slučaju da za takve poslove
nije moguće zaključiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme (sa punim
ili nepunim radnim vremenom), a da je u takvim situacijama kolektivnim ugovorom
predviđena mogućnost sklapanja ugovora o privremenim i povremenim poslovima.
Angažovanje stranaca po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima
Kada je u pitanju angažovanje stranih državljana po ugovoru o privremenim

i povremenim poslovima, potrebno je napomenuti da je Zakonom o zapošljavanju
stranaca (“Sl. novine FBiH”, broj 8/99) propisano da stranac ne može zaključiti
ugovor o radu i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova prije nego
što dobije radnu dozvolu, u skladu sa ovim zakonom. Radna dozvola se izdaje
strancu, pod uvjetom da ima odobrenje za stalno nastanjenje ili privremeni bora-
vak u Federaciji BiH i da u evidenciji za zapošljavanje među nezaposlenim nema
lica koja ispunjavaju uslove koje poslodavac zahtijeva za zaključivanje ugovora
o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Dakle, radna
dozvola je propisana kao uvjet za zaključivanje ovakvog ugovora, te su propisane
i sankcije u slučaju zaključivanja ovakvog ugovora bez poštivanja prethodno na-
vedene zakonske odredbe, tj. bez posjedovanja radne dozvole.
32 © REVICON
Angažovanje pripravnika
Kada je u pitanju angažman pripravnika bitno je naglasiti da su dosadašnji

propisi kojima se uređivao angažman, status i porezni tretman pripravnika, bili
međusobno neusaglašeni, pa i kontradiktorni. Prema odredbama dosadašnjeg
Zakona o radu pripravnici su mogli biti angažovani bez zasnivanja radnog odnosa
ili, pak, zasnivanjem radnog odnosa, pri čemu je isplata pripravnicima mogla
biti u potpunosti trošak poslodavca ili dijelom trošak poslodavca, a dijelom kan-
tonalnih službi za zapošljavanje (ukoliko je pripravnik primljen putem projekta
sufinansiranja kantonalnih službi za zapošljavanje).
U skladu sa članom 32. Zakona o radu, radi stručnog osposobljavanja

za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa priprav-
nikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zani-
manje na koje se odnosi. Stavom 4. istog člana pripravniku je zagarantovana
nadoknada u visini od najmanje 70% iznosa najniže plaće u FBiH.
U tom slučaju, porez na dohodak i doprinosi se obračunavaju na način
predviđen za lica koja dohodak ostvaruju od nesamostalnog rada.
Dakle, Zakon o radu predviđa mogućnost zapošljavanja pripravnika
na način da se s njima ugovori radni odnos na određeno vrijeme u
skladu s posebnim zakonima i općim aktima pravnih lica, u kom slučaju
pripravnici ostvaruju sva propisana prava iz radnog odnosa kao i drugi
radnici (dnevnica, topli obrok, regres i dr). U ovom slučaju poslodavci
obračunavaju pune doprinose, u skladu sa Zakonom o doprinosima, kao
i porez na dohodak, na isti način kao i ostalim radnicima (na temelju
porezne kartice, koristeći lične odbitke iz člana 24. Zakona o porezu na
dohodak), poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i opću
vodnu naknadu.
Treba uočiti da je Zakon o radu zagarantovao pripravniku nadoknadu u
visini od najmanje 70% iznosa najniže plaće u FBiH. Međutim, odredbama
člana 7. stav 1. Zakona o doprinosima, propisano je da osnovicu doprinosa
čini plaća radnika, rukovodioca i pripravnika utvrđena u skladu sa zakonom
ili drugim propisima, s tim da osnovica za obračun doprinosa ne može
biti niža od najniže plaće utvrđene Općim kolektivnim ugovorom.
To, praktično, znači da ukoliko se plaća pripravnika isplaćuje iznad naj-
niže plaće, osnovica za doprinose je njegova plaća. Međutim, u slučaju da se
pripravniku isplaćuje niži iznos od iznosa najniže plaće (70% najniže plaće,
što je omogućeno Zakonom o radu), osnovica za doprinose je najniža plaća za
puni fond sati (puno radno vrijeme), a koja se (prema službenom stavu FMF,
broj: 03-02-1074/09, od 17. 02. 2009. godine) dobije množenjem najniže
neto satnice 1,95 KM koeficijentom 1,52555 i punim fondom sati u mjesecu
za koji se obračun vrši.
© REVICON 33
Shvatajući važnost problema nezaposlenosti, Federalni zavod za zapošljava-

nje, provodi mjere aktivne politike zapošljavanja za posebne kategorije nezapo-
slenih osoba, a pri tome svaki kanton na bazi okvirnog programa sufinansiranja
može razraditi svoj Program sufinansiranja zapošljavanja pripravnika VSS, VŠS,
SSS i KV spreme. Cilj sufinansiranja zavoda za zapošljavanje je da osobe koje su
ušle u predmetni projekat izgube status nezaposlenih lica. Prema ugovorima o
sufinansiranju zapošljavanja osobe koje prvi put zasnivaju radni odnos između
privrednih društava u Kantonu Sarajevo i Službe za zapošljavanje KS poslodavac
se obavezuje da sa pripravnicima zaključi Ugovor o radu na puno radno
vrijeme u trajanju od 12 mjeseci za VSS i VŠS i šest mjeseci za SSS i KV stručnu
spremu. Služba za zapošljavanje se obavezuje da mjesečno refundira novčana
sredstva, u određenom iznosu, u svrhu sufinansiranja troškova bruto plaća za an-
gažovane pripravnike. Poslodavac zadržava pravo da na račun vlastitih sredstava
angažovanim pripravnicima isplaćuje plaću u većim iznosima. Slične programe
provode i druge kantonalne službe.
Iz svega navedenog proizilazi da se i u ovom slučaju radi o klasičnom radnom
aranžmanu, samo što dio troškova bruto plaće snosi kantonalni zavod za zapošljavanje.
Bitno je shvatiti da se u predmetnom slučaju radi o sufinansiranju za vri-
jeme zaposlenosti (a ne o “prihodima na osnovu naknada za vrijeme nezapo-
slenosti i spriječenosti za rad koje su isplaćene na teret vanbudžetskog fonda” na
koje se, prema članu 6. tačka 1. Zakona o porezu na dohodak, ne plaća porez na
dohodak). Prema tome, poslodavac zapošljava pripravnika u okviru projekta sufi-
nansiranja od kantonalnih zavoda, zaključuje s njima ugovor o radu na određeno
vrijeme, i u poreznom smislu ih tretira kao i sve ostale redovne radnike (porez
na dohodak, puni doprinosi, porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i opća
vodna naknada).
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa
Prema odredbi člana 34. Zakona o radu, poslodavcima je omogućeno da lice

koje je završilo školovanje primi na stručno osposobljavanje bez zasnivanja
radnog odnosa, ako je stručno ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravil-
nikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja. Ovo lice nema
status radnika, prema tome poslodavac nema obavezu da lice angažovano po ugo-
voru o stručnom osposobljavanju prijavljuje u Poreznu upravu. Inače, ugovor o
stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi i poslodavac ga je dužan
dostaviti nadležnoj službi za zapošljavanje u roku od osam dana od dana zaklju-
čivanja na evidentiranje i kontrolu.
Vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno isku-
stvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju može trajati najduže ono-
liko vremena koliko traje pripravnički staž ( jedna godina, izuzev ako posebnim
propisima nije drugačije uređeno).
Što se tiče prava koja proizilaze iz ovog ugovora, ZOR navodi da lice na struč-
nom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno
34 © REVICON
propisima za nezaposlena lica, a prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede

na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu sa propisima o
penzijskom i invalidskom osiguranju. Ovo praktično znači da zdravstveno osigu-
ranje obezbjeđuju službe za zapošljavanje, dok je poslodavac dužan uplaćivati po
30 KM svakog mjeseca za doprinos za PIO/MIO, prema ranije navedenoj Uredbi.
Licu za vrijeme stručnog osposobljavanja osigurava se odmor u toku rada,
dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.
Što se tiče naknade, ZOR nije utvrdio pravo na naknadu, mada se ista može
ugovoriti. U tom slučaju, bitno je pitanje oporezivanja porezom na dohodak po-
smatrati neovisno od obaveze plaćanja doprinosa.
Naime, suština Zakona o porezu na dohodak je da se oporezuje svako pri-
manje rezidenta (osim onih izuzetih u članovima 5. i 6. Zakona), bez obzira na
formalni osnov isplate. To znači da formalni ugovor nije nužno opredjeljujući,
sa aspekta Zakona o porezu na dohodak, da bi se pojedino primanje svrstalo u
kategoriju primanja od samostalnog ili nesamostalnog rada.
U tom kontekstu se i primanja lica koja su angažovana po ugovoru o
stručnom osposobljavanju tretiraju kao primanja ostvarena po osnovu nesa-
mostalnog rada i oporezuju se kao dohodak od nesamostalnog rada. To bi,
u krajnjoj instanci, značilo da ovo lice ima pravo i na poreznu karticu i kori-
štenje ličnih odbitaka po istoj, iako formalno nije uposlenik. Preduslov je, na-
ravno, da ovo lice Poreznoj upravi podnese Zahtjev za izdavanje porezne kartice,
te priloži potrebne dokaze.
Pitanje obračuna i uplate doprinosa je sasvim drugi aspekt ovog problema.
Naime, Zakonom o radu, ovakvim ugovorima se ne zaključuje radni odnos. Poslje-
dično, prema odredbama Zakona o doprinosima ne postoji obaveza plaćanja punih
doprinosa nego, eventualno, “malih doprinosa” (4% za ZO i 6% doprinos za PIO).
Sljedeće pitanje koje se nameće jeste pitanje obaveze uplate posebne na-
knade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća za lica koja nisu u radnom
odnosu. Prema Uputstvu o načinu obračunavanja i uplate posebne naknade za
zaštitu od prirodnih i drugih nesreća (“Službene novine FBiH”, broj 81/08),
predmetna naknada se “utvrđuje u visini 0,5% na zbirni iznos neto plaća svih upo-
slenika”, pri čemu “naknadu obračunava i plaća poslodavac istovremeno sa ispla-
tom neto plaće”. Shodno ranije navedenom stavu FMF, kako ova kategorija anga-
žovanih lica nije formalno uposlenik (s obzirom na to da ne zaključuje Ugovor o
radu sa poslodavcem), koji ostvaruje plaću, tako da, formalno, ne bi bilo obaveze
obračunavanja i plaćanja posebnog poreza za zaštitu od prirodnih i drugih ne-
sreća. Međutim, suštinski, u kontekstu Zakona o porezu na dohodak, ovakvo lice
ostvaruje dohodak po osnovu nesamostalnog rada, kao i svaki drugi uposlenik, a
cilj zakonodavca je bio da pomenutim Uputstvom nametne obavezu plaćanja po-
sebnog poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Slična situacija je i sa općom
vodnom naknadom.
Problem koji se, takođe, pojavljuje u vezi je sa statusom lica koji nije u radnom
odnosu je pitanje prava na naknadu za prevoz na posao i sa posla, dnevnicu, troško-
ve službenog puta, pravo na godišnji odmor, regres i druga prava koja ostvaruju re-
© REVICON 35
dovni uposlenici po osnovu radnog odnosa. Prema općim propisima iz oblasti rada
(član 34. stav 6.), licu na stručnom osposobljavanju je nedvojbeno utvrđeno pravo
na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i
sedmični odmor, dok godišnji odmor, kao i druga prava na naknade koje, inače,
ostvaruju redovni uposlenici, nisu predviđena za ova lica. Međutim, suštinski, iako
ova lica ne zaključuje ugovor o radu, činjenica je da oni obavljaju nesamostalnu
djelatnost za poslodavca, što je osnovni kriterij kod utvrđivanja poreznog tretma-
na isplate određene naknade u sistemu poreza na dohodak. Po tom osnovu bi se
mogao izvući zaključak da se ovim licima, bez obzira na to što ne zasnivaju radni
odnos, imajući u vidu da oni obavljaju nesamostalni rad i da se smatraju obvezni-
cima poreza na dohodak za primljenu naknadu kao dohotka od nesamostalne dje-
latnosti, može bez poreza isplatiti određeni neoporezivi iznos na ime toplog
obroka, naknade za prevoz i dr. naknada, do iznosa koji su utvrđeni Zakonom o
porezu na dohodak, odnosno Pravilnikom o primjeni Zakona.
Ovdje još treba napomenuti da je, shodno Zakonu o posredovanju u zapo-
šljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (“Službene novine FBiH” br.
55/00, 41/01, 22/05 i 9/08), između ostalog, regulisano da služba za zapošlja-
vanje prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u osnovnoj evidenciji ako ta osoba
ostvaruje prihod koji prelazi mjesečno 25% prosječne plaće u toku prethodne
godine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Zapošljavanje volontera
Dosadašnji Zakon o radu FBiH definisao je volontere - pripravnike, kao oso-

be koje mogu na volonterskoj osnovi, tj. bez novčane nadoknade, odraditi pri-
pravnički staž potreban za polaganje stručnog ispita. Važno je reći da je pojam
volonter u ovom slučaju u potpunosti pogrešno interpretiran i iskorišten, jer vo-
lonterstvo je u potpunosti bazirano na slobodnoj volji jedne individue zaintereso-
vane da pruža volonterske usluge. Novi Zakon o radu1, ne poznaje pojam volonte-
ra i ovaj Zakon (više) ne predstavlja pravni osnov za angažman volontera u FBiH.
Kako je angažman volontera posebno značajan za neprofitni sektor, a imaju-
ći u vidu da se praksa (pa i propisi) po ovom pitanju mijenjaju, u nastavku ćemo
dati kratki osvrt na angažman volontera. Intencija je da se pojasni šta volonteri-
zam zaista znači, s kim se može zaključivati ovakav ugovor, koja prava i obaveze
proizilaze iz ovog ugovora, porezni tretman i dr.
Volontiranje je u domenu Zakona o volontiranju2 koji je u FBiH na snazi od
2013. godine. Imajući u vidu dosadašnju praksu i, posebno, percepciju volontera
i volonterizma biće potrebno određeno vrijeme da se “poredaju stvari” u ovoj
oblasti. Potrebno je razbiti famu oko mnogo čega. Prije svega treba shvatiti šta
volonterizam zaista znači, kako je institucionalno definisan, kakve obaveze proi-
zvodi kod onih koji ga organiziraju, zašto se uopšte angažuju volonteri,odnosno,
zašto bi trebali biti angažovani.
1 Zakon o radu (“Službene novine FBiH” broj 62/15), u primjeni od 20. 8. 2015. godine
2 Zakon o volontiranju (“Službene novine FBiH”, broj 110/12)
36 © REVICON
Volonterizam u RS regulisan je Zakonom o volontiranju koji je donesen

2008. godine što znači da je volontiranje u BiH zakonski uređeno. Praktično i
BiH slijedi put kojim idu mnoge zemlje, a to je, da je prepoznala značaj i kreirala
pravni okvir za volontiranje.
Vrijednost i značaj volontiranja, a posebno karakteristike volontiranja dati
su u zakonskim definicijama volontiranja u BiH:
Zakon o volontiranju FBIH

Član 2.
(Značaj volontiranja)
Volontiranje je aktivnost od interesa za Federaciju BiH kojom se dopri-
nosi poboljšanju kvalitete života, aktivnom uključivanju građana u društvene
procese i razvitku humanijeg i jednakopravnijeg demokratskog društva.
Član 3.
(Definicije i pojmovi)
(1) Definicije i pojmovi u smislu korištenja ovoga zakona imaju sljedeće
značenje:
a) volontiranje - dobrovoljno ulaganje ličnog vremena, truda, znanja
i vještina kojima se bez naknade obavljaju usluge ili aktivnosti za
opće dobro u Federaciji BiH…
Zakon o volontiranju u RS
Član 2.
(1) Volontiranje je aktivnost od opšteg interesa za Republiku Srpsku (u
daljem tekstu: Republika) kojom se doprinosi poboljšanju kvaliteta
života, aktivnom uključivanju građana u društvene procese i razvoju hu-
manijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva.
(2) Volontiranjem se stiču iskustva i vještine potrebne i korisne za aktivno
učešće u društvu, lični razvoj i opšte dobro.
Član 3.
Volontiranje u smislu ovog zakona je organizovana dobrovoljna aktiv-
nost ili pružanje usluge ili obavljanje aktivnosti u cilju opšte, zajedničke do-
brobiti ili dobrobiti drugog lica bez isplate novčane naknade ili potraživanja
druge imovinske koristi, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Gore navedenim članovima zakona su jasno istaknute karakteristike volon-

tiranja, kako u smislu njegovog značaja i koristi za društvo i pojedinca, tako i u
smislu njegove neprofitnosti.
Ipak, bitno je istaći da je volontiranje aktivnost koja nije “besplatna”, te da
su određeni troškovi, a koji nastaju u direktnoj vezi sa obavljanjem volonterskog
© REVICON 37
rada, zakonski prihvatljivi i opravdani (o pitanjima novčane nadoknade govorit

ćemo kasnije).
Tri bitne karakteristike koje se uočavaju kod definisanja volontiranja su:
1. da je ono dobrovoljno,
2. karakteriše ga pružanje pomoći drugoj osobi za opštu i zajedničku do-
brobit i
3. nije motivisano mogućnošću sticanja novca ili neke druge materijalne
koristi.
Kao što smo već spomenuli, u našem društvu postoje velike nedoumice ili
neshvatanja cjelokupnog koncepta volontiranja, te se pod ovu aktivnost svrsta-
vaju različite aktivnosti koje nisu u skladu sa gore pomenutim, bitnim karakte-
ristikama volontiranja (dobrovoljnost, opšta i zajednička dobrobit ili dobrobit
pojedinca i bez novčane nadoknade).
Čini se da bi prije svega trebalo odgovoriti na pitanje: šta nije volontiranje?
Prema propisima u FBiH, pod volontiranjem se ne podrazumijeva:
a) obavljanje usluga ili aktivnosti koje je jedno lice obavezno pružiti drugom
licu na osnovu zakona ili drugih propisa;
b) izvršavanje posebnih obaveza u skladu sa sudskim odlukama i presudama;
c) obavljanje aktivnosti koje ne organizuje organizator volontiranja, u skladu
sa članom 6. ovog zakona;
d) obavljanje usluga ili aktivnosti koje su uobičajene u porodičnim, prijateljs-
kim ili komšijskim odnosima;
e) obavljanje usluga ili aktivnosti koje se odnose na besplatno i nepovratno da-
vanje imovine, novca i besplatno davanje na upotrebu pokretne ili nepokret-
ne imovine;
f ) dobrovoljno volontiranje koje je protivno Ustavu i drugim propisima.
Najveća nedoumica ili neshvatanje volontiranja se odnosi na izjednačavanje

volonterskog rada obavljenog u skladu sa Zakonom o volontiranju sa volonter-
skim radom koji se do sada obavljao u FBiH u skladu sa Zakonom o radu po-
pularno nazvan volonter – pripravnik. Kako je obavljanje pripravničkog staža
obaveza, a ne slobodna volja, samim tim ovakav volonterski rad se ne može sma-
trati volontiranjem. Činjenica je da se termin volontera u kontekstu određivanja
pripravničkog staža prema Zakonu o radu do sada pogrešno primjenjivao. Moglo
bi se reći da je ovo ispravljeno skorašnjim donešenjem novog Zakona o radu u
FBiH, koji ne poznaje pojam volontera, već se bavi prijemom pripravnika (po
ugovoru o radu) i omogućava prijem lica na stručno osposobljavanje bez zasniva-
nja radnog odnosa, pri čemu se vrijeme takvog stručnog osposobljavanja računa
u pripravnički staž.
Inače, kako smo ranije elaborirali, pripravnikom se smatra lice završenom
srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos
u tom zanimanju, a koje je prema zakonu, obavezno položiti stručni ispit ili mu je
za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.
38 © REVICON
U ovom kontekstu treba spomenuti da je članom 10. Zakona o volontiranju

u FBiH zabranjeno “ volontiranje kojim se zamjenjuje rad koji obavljaju radnici
zaposleni u skladu Zakonu o radu, kao i volontiranje koje zamjenjuje poslove koje
obavljaju vršioci poslova na osnovu ugovora o djelu”.
Vremenske odrednice volontiranja
Volontiranje u FBiH je ograničeno na 40 sati sedmično (član 10.). Detalji

oko vremenske dinamike i rasporeda radnog vremena volontera nisu posebno
uređene. Također je definisano dugoročno volontiranje kao obavljanje volonti-
ranja u periodu dužem od 240 sati u najmanje tri mjeseca bez prekida (član 3.).
Ko može biti volonter?
Osnovna ograničenja koja postoje, kada govorimo o tome ko može biti vo-
lonter su radna sposobnost i uzrast osobe. Naime, prema propisima oba entiteta
volontirati mogu svi koji su radno sposobni i stariji od 15 godina. Omogućeno je
volontiranje i osobama koje su djelimično lišene radne sposobnosti, mada treba
istaći da takve mogu volontirati u dijelu preostale radne sposobnosti na aktivno-
stima prilagođenim njegovim mogućnostima.
“Stariji” maloljetnici, odnosno lica od 15 do 18 godina, mogu biti volonteri
s tim da se na takva lica primjenjuju posebni principi zaštite. Konkretnije, ma-
loljetnici mogu volontirati samo uz pisanu saglasnost zakonskog zastupnika, na
aktivnostima koji su primjereni njihovom uzrastu, tjelesnom, psihičkom i moral-
nom stupnju razvoja i vještinama koje ne predstavljaju rizik za njegovo zdravlje,
razvoj i uspjeh u izvršavanju školskih obaveza.
Maloljetnici ne mogu volontirati na naročito teškim fizičkim poslovima, na
radovima koji se obavljaju pod vodom ili pod zemljom, kao i na drugim poslovi-
ma koji bi mogli predstavljati povećan rizik za njihov život, zdravlje, psihofizički
razvoj, spolni integritet i izvršenje školskih obaveza. Zabranjeno im je volonti-
ranje od 23.00 sata do 7.00 sati narednog dana, kao i dugoročno volontiranje.
Volontiranje maloljetnog volontera obavlja se uz obavezni nadzor organizatora
volontiranja.
Međutim bitno je napomenuti da postoje i zakonske zabrane volontiranja
za određena lica. Tako je zabranjeno volontiranje osobi koja je potpuno lišena
poslovne sposobnosti, a prema propisima u RS i nekim drugim kategorijama.
Neprofitni sektor kao organizator volontiranja
Imajući u vidu da je zakon jasno definisao da je volontiranje “organizovana”

aktivnost, bitno je i jasno definisati ko to u stvari može ili ne može organizovati
volontiranje. Najjednostavnije rečeno, volontiranje može organizovati neprofitni
sektor i organi uprave (ustanove se takođe mogu pojaviti kao organizatori volon-
tiranja i to javne ustanove).
© REVICON 39
Konkretnije, organizatori volontiranja mogu biti:
Zakon o volontiranju FBiH

Član 6.
(1) Volontiranje u Federaciji BiH organizira organizator volontiranja.
(2) Organizator dugoročnog volontiranja može biti isključivo:
a) Tijelo uprave, upravna organizacija, tijelo izvršne vlasti, tijelo zako-
nodavne vlasti, ombudsmen, tijelo sudbene vlasti, tužiteljstvo, pra-
vobraniteljstvo, ustanova za izvršenje kaznenih sankcija, zatvor i
tijelo za prekršaje Federacije, kantona, grada i općine;
b) javna ustanova;
c) pravna osoba registrirana sukladno Zakonu o udrugama i fondacija-
ma Federacije BiH ili Zakonu o udrugama i fondacijama BiH.
(3) Organizator volontiranja mora biti akreditiran od Ministarstva pravde
za organizovanje dugoročnog volontiranja, u skladu sa članom 26. ovoga
zakona.
Ko su korisnici volontiranja?
Volontiranje, na način kako je definisano, ne bi imalo smisla, ako od njega

nemaju korist pojedinci ili društvo u cijelini. Iz tog razloga, zakoni jasno definišu
ko su krajnji korisnici koji imaju korist od volonterskih aktivnosti ili usluga.
Član 7.
(1) Korisnik volontiranja je fizičko ili pravno lice koje prima usluge volon-
tera.
(2) Vrijednost usluga pruženih od volontera ne smatra se donacijom koris-
niku volontiranja.
Posmatrajući navedene definicije, a pri tome imajući u vidu svrhu i načela

volonterskog rada, može se uočiti da je vrlo široka (i nespretna) formulacija u
Zakonu u FBiH prema kojoj je korisnik volontiranja “pravno lice”. Pravno lice
je širok pojam koji obuhvata i profitni i neprofitni sektor. Opet se treba vratiti
na suštinu, a to je da se radi o dobrovoljnom zalaganju za općekorisne društvene
svrhe. Ako npr. angažujemo volontere da realizuju kreativne radionice sa djecom
sa invaliditetom, u tom slučaju korisnici su fizička lica (indirektno korist mogu
imati i njihovi roditelji ili zakonski zastupnici). Ili, uzmimo primjer neprofit-
ne organizacije koja se bavi edukacijom žena u cilju osnaživanja žena obrazo-
vanjem i kreiranjem poticajnog okruženja za lični razvoj i kompetentno učešće
u društvenim procesima. Ako takvo udruženje angažuje predavača-volontera za
određenu edukaciju, direktnu korist ovih volonterskih aktivnosti imaju polaznice
40 © REVICON
edukacije, ali i sam organizator volontiranja u smislu svoje promocije, a i društvo

u cijelini.
Osnovni principi volontiranja
Imajući u vidu da je volontiranje aktivnost od opšteg društvenog interesa i

značaja, te da je bazirano na slobodnoj volji pojedinaca angažovanih kao volonte-
ri, zakon je definisao određene vrijednosti, tj. principe volontiranja.
Ovim principima se određuju prihvatljive norme ponašanja i odnosa između
volontera, organizatora volontiranja i korisnika volontiranja. Principi su osmi-
šljeni na način kako bi se ispoštovale osnovne ljudske vrijednosti ili ljudska prava
svih aktera uključenih u volontiranje.
Volontiranje u FBiH se zasniva na sljedećim principima:
• princip zabrane diskriminacije volontera i korisnika volontiranja;
• princip zaštite korisnika (maloljetnih lica, lica s invaliditetom, s poteškoćama
u razvoju, starih, nemoćnih i bolesnih lica...);
• princip zabrane iskorištavanja volontera:
- zabranjeno je volontiranje u trajanju dužem od 40 sati sedmično,
- volonter koji obavlja dugoročno volontiranje ima pravo na godišnji od-
mor u trajanju od najmanje 2 radna dana mjesečno,
- zabranjeno je volontera iskorištavati i zloupotrebljavati u svrhu stjecan-
ja ili povećanja proﬁta;
• princip zaštite maloljetnih volontera (propisuje zabranu noćnog rada i
angažmana u uslovima posebno rizičnim za život i zdravlje);
• princip obrazovanja o volontiranju;
• princip besplatnosti volontiranja (volontiranje treba biti shvaćeno kao ula-
ganje vremena, truda, znanja i vještina BEZ NAKNADE);
• princip dobrovoljnosti i solidarnosti volontiranja;
• princip priznavanja volontiranja: “Dugoročno volontiranje u struci prizna-
je se kao radno iskustvo u struci” (član 16.), koje se dokazuje potvrdom o
volontiranju koju izdaje Ministarstvo pravde ili institucija za evidentiranje
volontiranja;
• princip međunarodnog volontiranja (mogućnost angažovanja stranaca po
volonterskom ugovoru).
Volonterska naknada (princip besplatnosti volontiranja)

Naprijed smo već spomenuli da volontiranje, iako definisano kao neplaćena
aktivnost, nije “besplatna” aktivnost, te da su određeni troškovi koji su nastali
kao direktan uzrok pripreme i realizacije volonterskih aktivnosti, zakonski pri-
hvatljivi i opravdani. Ovi troškovi mogu biti troškovi ishrane, smještaja, radne
odjeće, edukacije i dr.
Princip “besplatnosti volontiranja” podrazumijeva da volonter ne može vo-
lontiranje uvjetovati ispunjenjem neke usluge (davanja, činjenja, propuštanja ili
© REVICON 41
trpljenja) ili stjecanjem imovine, novčane naknade ili koristi. Po samoj deﬁniciji
volontiranje predstavlja dobrovoljno ulaganje ličnog vremena, truda, znanja i
vještina kojima se bez naknade obavljaju usluge ili aktivnosti za opće dobro u
Federaciji BiH.
Dakle, Zakon predviđa široku lepezu troškova koji se mogu nadoknaditi vo-
lonteru (ishrane, smještaja, džeparac za putovanje...). Kompletna lista mogućih
troškova navedena je u članu 14. Zakona o volontiranju u FBiH.
Na kraju je bitno istaći da nadoknada troškova nije zakonski obavezna za or-
ganizatora volontiranja, nego je predmet dogovora između volontera i organiza-
tora volontiranja. Međutim, preporuka je da organizatori volontiranja osiguraju
nadoknadu realnih troškova, kako bi se izbjegla situacija da volonteri preuzimaju
ulogu “donatora”, tj. da svojim sredstvima pokrivaju troškove volontiranja, tj.
troškova koji su nastali kao direktan uzrok pripreme i realizacije volonterske
aktivnosti.
Treba uzeti u obzir da ovakav način isplate nije oslobođen plaćanja poreza
na dohodak, prema propisima koji regulišu oporezivanje dohotka.
U članu 20. Zakona o volontiranju u FBiH određeno je da se novčane na-
knade navedene u članu 14. ne smatraju dohotkom u smislu Zakona o porezu na
dohodak Federacije BiH. Ova odredba Zakona je apsurdna iz prostog razloga što
jedino Zakon o porezu na dohodak i prateći propisi mogu utvrditi šta se smatra,
a šta ne smatra oporezivim dohotkom.
Što se tiče dnevnica i putnih troškova, u stavu FMF-a broj: 03-14-8256/09
je navedeno da se volonterima, s obzirom na to da nisu u radnom odnosu sa po-
slodavcem, ne može izdati putni nalog, odnosno da se otvaranje putnog naloga i
isplata putnih troškova prilikom službenog putovanja može vršiti samo za rad-
nike koji su u radnom odnosu sa poslodavcem. Iz ovog stava proizilazi da isplata
putnih troškova, za smještaj, prevoz i ishranu, predstavlja oporezivi dohodak s
aspekta Zakona o porezu na dohodak, kao i druge naknade koje se po bilo kom
osnovu daju volonteru (džeparac, nagrada itd.)
Također, napominjemo da prema važećoj Odluci o visini doprinosa za PIO
za lica osigurana u određenim okolnostima3 postoji obaveza uplate posebnog
doprinosa od 30 KM fondu PIO na mjesečnom nivou.
Ugovor o djelu
Ugovorom o djelu, fizičko lice (izvođač) se obavezuje da obavi određeni po-
sao (djelo), kao što je izrada ili opravka neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili
intelektualnog rada i slično, a naručilac se obavezuje da mu za to plati naknadu.
Zaključivanje ugovora o djelu uređeno je čl. 600. do 629. Zakona o obli-
gacionim odnosima (u nastavku: ZOO). Ugovor o djelu predstavlja obligacioni
odnos u kome se fizičko lice - “izvođač radova” (djela, posla) obavezuje da
obavi određeni posao (djelo), a naručilac se obavezuje da mu za to plati na-
knadu. Ako je predmet ugovora o djelu izrada pokretne stvari (proizvoda), u
3 Ova odluka je objavljena u Službenim novinama FBiH broj 26/14
42 © REVICON
tom slučaju izrada djela (proizvoda) treba da se izvrši sa materijalom koji je

dobijen od naručioca. Ako izvođač izrađuje proizvod od svog materijala, takav
ugovor ima karakteristike ugovora o prodaji. Ugovor o djelu, ostaje ugovor o
djelu, ako se naručilac obavezao dati bitan dio materijala potreban za izradu
stvari.
Prema stavu 3. člana 601. ZOO, ugovor se smatra ugovorom o djelu ako
su ugovarači imali u vidu naročito izvođačev rad.
Bitna obilježja ugovora o djelu su:
- u pitanju je rad za drugog, a ne u službi drugog,
- izvođač sam organizuje posao i radi kako to odgovara vještini zanata, a
po uputama druge strane samo kad to odgovara prirodi posla,
- izvođač prima određenu cijenu – naknadu za svoj rad, a ne plaću,
- posao obavlja u korisnom (određenom ili odredivom), a ne propisanom
radnom vremenu,
- posao može obaviti lično, a može i preko trećih lica,
- vrijeme izrade djela je ograničeno ili odredivo.
Ugovor o djelu smatra se zaključenim kada se naručilac i izvođač saglase o

bitnim sastojcima ugovora. Ugovor o djelu je dvostrano obavezujući ugovor, u
kome obje ugovorne strane preuzimaju određene obaveze i ostvaruju određena
prava koja proizlaze iz ovog ugovora.
Bitna karakteristika ugovora o djelu je i da naručilac ima pravo da vrši nad-
zor nad obavljanjem posla i daje upute kad to odgovara prirodi posla, a izvođač
je dužan da mu to omogući.
U pogledu izvršenja samog djela, ZOO predviđa da djelo mora biti izvršeno
kako je ugovoreno i po pravilima posla i u vremenu koje je određeno, a ukoliko
nije određeno, onda u razumnom vremenu koje je potrebno za takve poslove.
Ako se u toku izvršenja djela pokaže da se izvođač ne pridržava uslova ugovora ili
da ne radi kako treba, ili izvršeno djelo ima određene nedostatke, naručilac može
upozoriti izvođača na to i odrediti mu primjeran rok da svoj rad uskladi sa svojim
obavezama. Ako do isteka tog roka izvođač ne postupi po zahtjevu naručioca, ovaj
može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.
Ako se to ne protivi prirodi posla, ugovorom o djelu se može predvidjeti da
izvođač angažuje drugo (tj. treće) lice da izvrši određenu radnju koja je predmet
ugovora. I u takvim slučajevima, za izvršavanje, odnosno neizvršavanje posla na-
ručiocu je odgovoran izvođač, iako taj posao on nije obavio lično i tada izvođač
odgovara za sva lica koja su po njegovom nalogu radila posao koji je on preuzeo
kao da ga je izvršio.
Naručilac je dužan primiti rad koji je izvršen prema odredbama ugovora i
pravilima struke i izvođaču isplatiti naknadu kako je ugovorom određeno. Inače,
naknada za posao određuje se ugovorom, ukoliko nije određena obaveznom tari-
fom ili drugim obaveznim aktom. Naručilac nije obavezan isplatiti naknadu prije
nego što je pregledao izvršeni rad i odobrio ga, osim u slučaju kada je drugačije
ugovoreno.
© REVICON 43
Ugovor o autorskom djelu

NVO ili druga organizacija često ima potrebu da angažuje određeno lice da
održi stručno predavanje, da izvrši prevod sa stranog jezika određenog stručnog
materijala ili da izvrši neki drugi posao koji ima karakter autorskog djela.
Pošto autor djela ima isključivo pravo na korištenje autorskog djela, potrebno je
sklopiti ugovor o ustupanju autorskog prava.
Često se postavlja pitanja kada zaključiti ugovor o djelu, a kada ugovor o au-
torskom djelu, s obzirom na to da je granica između ove dvije ugovorne forme u
dosta slučajeva prilično tanka, pa se pojavljuje dilema kada se neko djelo smatra
autorskim, a kada ne, tj. kada je potrebno zaključiti ugovor o autorskom djelu. U
ovom smislu, potrebno se rukovoditi odredbama Zakona o autorskom i srodnim
pravima (“Sl. glasnik BiH”, broj 63/10).
Isplate članovima organa i tijela udruženja

Najviši organ udruženja je skupština, koju obično čine svi članovi udruženja
sa jednakim pravom glasa. Osnivačka skupština udruženja donosi osnivački akt,
statut udruženja i imenuje organe upravljanja, te donosi najvažnije odluke veza-
ne za djelokrug rada udruženja i dr.
Statutom udruženja može biti predviđeno i postojanje upravnog odbora ili
drugog organa upravljanja udruženjem, kao i postojanje nekih drugih odbora za
pojedina pitanja iz djelokruga rada udruženja. Ako statutom nije predviđeno po-
stojanje upravnog odbora ili drugog organa upravljanja, skupština obično imenu-
je jedno ili više lica ovlaštenih za zastupanje i predstavljanje udruženja.
Nema zapreke da neprofitna organizacija članovima svojih upravnih tijela
i organa isplaćuje naknadu za članstvo i rad u tim tijelima i organima, saglasno
odluci koju donosi ovlašteni organ organizacije. S aspekta propisa o porezu na
dohodak, primanja tih članova, takođe, imaju tretman dohotka od tzv. drugih
samostalnih djelatnosti.
Zapošljavanje stranih državljana

Svako radno angažovanje stranaca u BiH podliježe određenim prethodnim
procedurama, koje su propisane entitetskim zakonima o zapošljavanju stranaca.
Da bi sklopio ugovor o radu ili ugovor o obavljanju povremenih i privreme-

nih poslova u BiH, stranac prethodno mora dobiti radnu dozvolu. Radna dozvola
se izdaje strancu pod uslovom da je prethodno dobio odobrenje za stalno nasta-
njenje ili privremeni boravak u BiH, koje daje policija. Radna dozvola se izda-
je na određeno vrijeme, a najduže na jednu godinu, uz mogućnost produžetka.
Izuzetno, osobi koja ima stalno nastanjenje u BiH, dozvola se može izdati i na
44 © REVICON
Zahtjev za izdavanje radne dozvole podnosi se nadležnoj službi za zapošlja-

vanje, sa obrazloženjem o potrebi rada stranca, o uslovima za sklapanje ugovora,
o broju potrebnih uposlenika, vrsti poslova i vremenu njihovog trajanja.
Obračun doprinosa za nerezidente zaposlenike
Ukoliko se nerezident upućuje na rad u BiH u NVO ili predstavništvo stra-

ne NVO bez zasnivanja radnog odnosa u BiH, postavlja se pitanje da li se može
izbjeći dvostruko plaćanje doprinosa na plaće tih lica. Ovakva mogućnost postoji
samo ukoliko je to regulisano ugovorom ili sporazumom između BiH i neke stra-
ne zemlje.
Dosad, sklopljenim ugovorima o socijalnom osiguranju sa nekim zemljama
je predviđena takva mogućnost, s tim da je vremensko trajanje izbjegavanja pla-
ćanja doprinosa i u stranoj zemlji i u BiH ograničeno na 24 mjeseca (izuzetno se
taj period može i produžiti). U tom slučaju, na plaće ostvarene u BiH samo se
plaća porez na dohodak u FBiH.
Spisak zemalja sa kojima BiH ima zaključen ugovor o socijalnom osiguranju:
1. Sporazum o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike

Austrije (“Sl. glasnik BiH”, br. 2/2001) – dodatak Međunarodni ugovori, i
stupio na snagu 01.11.2001.
2. Ugovor o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike
Hrvatske (“Sl.glasnik BiH”, br. 6/2001) – dodatak Međunarodni ugovori, i
stupio na snagu 01.11.2001.
3. Sporazum između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije o
socijalnom osiguranju, stupio na snagu 01.01.2004.godine.
4. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Turske o socijalnom osi-
guranju (“Sl.glasnik BiH”, br. 16/2003) – dodatak Međunarodni ugovori, i
stupio je na snagu 01.09.2004.godine.
5. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije o socijalnom
osiguranju (“Sl.glasnik BiH”, br. 1/2006) – dodatak Međunarodni ugovori, i
stupio je na snagu 01.04. 2006.godine.
6. Sporazum o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike
Slovenije - stupio na snagu 1.7.2008. (Sl. glasnik BiH, br. 8/07)
7. Ugovor o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Kraljevine
Belgije - stupio na snagu 1.6.2009. (Sl. glasnik BiH, br. 10/07)
8. Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Mađarske o socijalnom osigu-
ranju i socijalnoj sigurnosti - stupio na snagu 1.7.2009. (Sl. glasnik BiH, br. 12/08)
© REVICON 45
II U Bosni i Hercegovini primjenjuju se i ugovori – sporazumi koji su priznati

od bivše SFRJ, odnosno FNRJ.
1. Bugarska
Konvencija o socijalnom osiguranju sa Bugarskom zaključena je 18.12.1957.
godine u Beogradu “Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS”, br. 8/58/. Kon-
vencija je stupila na snagu 01.09.1958. godine, od kada se i primjenjuje.
2. Čehoslovačka
Konvencija o socijalnom osiguranju sa Čehoslovačkom zaključena je 22.05.1957.
godine u Beogradu “Službeni list FNRJ – Dodatak MUIDS”, br. 5/58/. Konven-
cija je stupila na snagu 01.12.1957. godine, od kada se i primjenjuje.
3. Danska
Konvencija o socijalnom osiguranju s Danskom, s Protokolom, zaklju-
čena je 22.06.1977. godine u Beogradu /”Službeni list SFRJ – Dodatak
MUIDS”, br. 5/80/. Konvencija je stupila na snagu 01.02.1979. godine,
od kada se i primjenjuje.
4. Francuska
Opća konvencija o socijalnom osiguranju s Francuskom zaključena je
05.01.1950. godine u Parizu /”Službeni vjesnik Prezidijuma Narodne
skupštine FRJ”, br. /51/. Konvencija je stupila na snagu 01.04.1951.
godine, od kada se i primjenjuje.
5. Luksemburg
Opća konvencija o socijalnom osiguranju s Luksemburgom, s Posebnim
protokolom, zaključena je 13.10.1954. godine u Beogradu /”Službeni
list FNRJ – Dodatak MUIDS”, br. 12/56/. Konvencija je stupila na
snagu 01.06.1956. godine, od kada se i primjenjuje.
6. Italija
Konvencija o socijalnom osiguranju s Italijom, s Opštim protokolom,
zaključena je 14.11.1957. godine u Rimu /”Službeni list FNRJ – Do-
datak MUIDS”, br. 1/59/. Konvencija je stupila na snagu 01.01.1961.
7. Njemačka
Sporazum o socijalnom osiguranju sa SR Njemačkom zaključen je, sa Završnim
protokolom 12.10.1968. godine u Beogradu /”Službeni list SFRJ”, br. 9/69/.
Sporazum je stupio na snagu 01.09.1969. godine, od kada se i primjenjuje.
8. Nizozemska
Konvencija o socijalnom osiguranju s Nizozemskom, sa završnim pro-
tokolom, zaključena je 11.05.1977. godine u Beogradu /”Službeni list
FNRJ – Dodatak MUIDS”,r. 11/80/. Konvencija je stupila na snagu
01.04.1979. godine, od kada se i primjenjuje.
9. Norveška
Konvencija o socijalnom osiguranju s Norveškom, zaključena je s
Protokolom 22.11.1974. godine u Beogradu /”Službeni list SFRJ”, br.
22/75/. Konvencija je stupila na snagu 01.09.1976.godine, od kada se i
primjenjuje.
46 © REVICON
10. Poljska
Konvencija o socijalnom osiguranju s Poljskom, s Dodatnim proto-
kolom, zaključena je 16.01.1958. godine u Varšavi /”Službeni list
FNRJ – Dodatak MUIDS”, br. 9/58/. Konvencija je stupila na snagu
11. Švedska
Konvencija o socijalnom osiguranju sa Švedskom s Protokolom, zaklju-
čena je 30.03.1978. godine u Stockholmu /”Službeni list SFRJ – Do-
datak MUIDS”, br. 12/79/. Konvencija je stupila na snagu 01.01.1979.
12. Švicarska
Konvencija o socijalnom osiguranju sa Švicarskom, sa Završnim pro-
tokolom, zaključena je 08.06.1962. godine u Bernu /”Službeni list
FNRJ – Dodatak MUIDS”, br. /63/. Konvencija je stupila na snagu
13. Velika Britanija i Sjeverna Irska
Konvencija o socijalnom osiguranju s Velikom Britanijom i Sjevernom
Irskom zaključena je 24.05.1958. godine u Londonu /”Službeni list
FNRJ – Dodatak MUIDS”, br. 7/58/. Konvencija je stupila na snagu
© REVICON 47
3. F
INANSIJSKO POSLOVANJE
NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
Platni promet i platne transakcije
Platni promet predstavlja sva plaćanja između pravnih i fizičkih lica koja se
vrše sa ciljem podmirenja novčanih obaveza i naplate potraživanja. Platni promet
se najvećim dijelom obavlja nenovčanim transferima putem komercijalnih bana-
ka, dok gotovinsko plaćanje treba biti svedeno na minimum.
Bezgotovinskim platnim prometom smatra se prijenos novčanih sredstava
sa transakcijskog računa jednog lica na transakcijski račun drugog lica. U zavi-
snosti od toga da li se platni promet obavlja između lica unutar jedne zemlje ili
između lica u različitim zemljama, moguće je razlikovati unutrašnji i međuna-
rodni platni promet.
Unutrašnji platni promet regulisan je odredbama Zakona o unutrašnjem
platnom prometu (“Službene novine FBiH”, broj 48/15). Naime, dosadašnji
pravni okvir za ovu oblast davali su Zakon o finansijskom poslovanju (“Službene
novine Federacije BiH”, br. 2/93, 13/00 i 29/00) i Zakon o platnim transak-
cijama (“Službene novine Federacije BiH”, br. 32/00 i 28/03). Naročito je bio
značajan Zakon o finansijskom poslovanju, jer se on konkretnije bavio pitanjima
načina plaćanja i naplate, održavanja solventnosti, redoslijedu izmirivanja oba-
veza u posebnim situacijama i sl, mada, istina, nedovoljno efikasno. Stupanjem
na snagu Zakona o unutrašnjem platnom prometu prestao je da važi Zakon o
finansijskom poslovanju.
Prema Zakonu o unutrašnjem platnom prometu, kao i sva druga pravna lica,
neprofitne organizacije imaju obavezu da novčana sredstva vode na računu kod
poslovne banke čije je sjedište u BiH i da plaćanja i naplatu vrše preko tog ra-
čuna. Naime, neprofitni subjekti su poslovni subjekti za koja vrijede sva pravila
platnog prometa kao i za profitne subjekte.
Napominjemo da je i Zakonom o porezu na dohodak izričito propisano da se
sve isplate fizičkim licima, koje se smataju oporezivim dohotkom u smislu toga
Zakona, moraju vršiti na račune tih fizičkih lica kod banke.
Bezgotovinska platna transakcija se realizuje nalogom za plaćanje, koji iz-
daje nalogodavac - vlasnik računa (neprofitna organizacija) i kojim se banci daje
instrukcija da izvrši platnu transakciju. Pored ostalog, na nalogu za plaćanje na-
logodavac mora tačno identifikovati primaoca i odredišnu banku.
© REVICON 49
Poslovanje preko transakcijskih računa

Jedan od uslova za početak poslovanja svakog pravnog lica (pa i neprofit-
ne organizacije) je i otvaranje transakcijskog računa na kome se vode novčana
sredstva za redovno poslovanje. To su novčana sredstva koja ostvaruju vlasnici
računa (neprofitne organizacije), koji su ovlašteni da njima raspolažu i obavljaju
transakcije u skladu sa propisima.
Transakcijski računi se otvaraju kod slobodno izabrane poslovne banke, ili
kod više banaka, uz predočenje dokumenata u skladu sa propisima i procedurama
same banke (dokaz o registraciji, deponovanje potpisa lica ovlaštenih za potpisi-
vanje platnih naloga i dr.).
Svako pravno lice (pa i neprofitna organizacija) može imati jedan ili više
računa preko kojih obavlja plaćanja i naplatu, kod jedne ili više banaka, s tim da
u jednoj banci može imati samo jedan tzv. račun za redovno poslovanje. Uz taj
račun, u toj banci se može otvoriti i račun izdvojenih organizacionih dijelova, kao
i potreban broj izdvojenih računa za posebne namjene.
Zakon navodi nekoliko vrsta računa koje će poslovni subjekti – učesnici unu-
trašnjeg platnog prometa moći otvoriti kod ovlaštenih organizacija. To su:
1) račun za redovno poslovanje poslovnog subjekta,
2) račune organizacionim dijelovima poslovnog subjekta, koji se registruju
u skladu sa zakonom,
3) račune za posebne namjene (za držanje sredstava rezervi, depozite, sredst-
va solidarnosti, sredstva izdvojena po osnovu izdatih instrumenata osigu-
ranja plaćanja i dr.).
Računi organizacionih dijelova poslovnog subjekta i računi za posebne na-

mjene sastavni su dio računa za redovno poslovanje poslovnog subjekta.
Kao što smo naglasili, neprofitni subjekti mogu imati otvorene račune kod
više banaka, prema svom izboru, s tim da se kod jedne banke može otvoriti samo
jedan račun za redovno poslovanje u konvertibilnim markama i po jedan račun
za svaki organizacioni dio. Dakle, moguće je imati više računa za redovno poslo-
vanje, odnosno, teoretski, kod svake banke po jedan. Logično, pravna lica mogu
imati više otvorenih računa za posebne namjene, kod iste banke, u skladu sa
svojim potrebama, odnosno propisima.
Novina u odnosu na dosadašnju praksu jeste uvođenje tzv. glavnog računa.
Naime, ako neprofitni subjekt ima više od jednog računa za redovno poslovanje,
dužan je odrediti koji od tih računa je glavni račun. Ukoliko, pak, ima samo jedan
račun za redovno poslovanje, taj račun će biti i glavni račun.
Šta je svrha glavnog računa? Glavni račun je onaj sa kojem će se izvršavati
nalozi za plaćanje obaveza prema državi: carina i carinskih dažbina, posebnih
poreza-akciza, poreza na dodatnu vrijednost, poreza na dohodak i drugih poreza
po posebnim propisima, nalozi za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće, nalozi
za ostale javne prihode po posebnim propisima, nalozi za prisilnu naplatu zakon-
skih obaveza i javnih prihoda, nalozi za naplatu vrijednosnih papira i instrume-
50 © REVICON
FINANSIJSKO POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
nata osiguranja plaćanja, te nalozi za izvršenje sudskih odluka i drugih izvršnih

isprava (nalozi za prisilnu naplatu).
Glavni račun se otvara na osnovu pisanog zahtjeva ovlaštenoj organizaciji.
Raspolaganje sredstvima koja se vode na posebnim računima organizacio-
nih dijelova vrši se na način uređen internim aktom neprofitne organizacije, koji
mora biti u skladu sa propisima. Račun organizacijskog dijela je sastavni dio ra-
čuna za redovno poslovanje, a otvara se kod one banke kod koje neprofitna orga-
nizacija ima i račun za redovno poslovanje.
Na računima izdvojenih sredstava u poslovnoj banci vode se novčana sred-
stva čija je namjena posebno utvrđena (zakonom, drugim propisom ili internim
aktom same neprofitne organizacije). Na primjer, to mogu biti novčana sredstva
primljenih donacija za posebne namjene, ukoliko je donator uslovio posebno pra-
ćenje i raspolaganje tim sredstvima (npr. novčana sredstva za nabavku građevin-
skog materijala za stimulisanje povratka na određenom području po usvojenom
projektu i sl.). Račun izdvojenih sredstava je, također, sastavni dio računa za re-
dovno poslovanje i banka ga otvara uz uslov da neprofitne organizacije u toj banci
već imaju otvoren račun za redovno poslovanje. Neprofitna organizacija u jednoj
banci može imati i više računa za posebne namjene, po potrebi.
Otvaranje transakcijskih računa
Transakcijski račun u konvertibilnim markama
Poslovna banka otvara račun na osnovu zahtjeva (obrazac banke), uz obave-

zno prilaganje propisane i potrebne prateće dokumentacije:
1) rješenje o upisu u sudski registar, odnosno o upisu u registar kod drugog
nadležnog organa;
2) statut ili pravila vlasnika računa koji se ne upisuju u sudski registar;
3) akt nadležnog organa o osnivanju, ako pravno lice nije osnovano neposredno
na osnovu propisa;
4) obavještenje Zavoda za statistiku o razvrstavanju prema djelatnostima;
5) kartone deponovanih potpisa lica ovlaštenih za potpisivanje naloga radi ras-
polaganja sredstvima sa računa.
S obzirom na to da su dokumentacija i prilozi koji se poslovnoj banci do-

stavljaju uz zahtjev za otvaranje računa propisani posebnim podzakonskim pro-
pisima, te da se isti s vremenom i mijenjaju, sve potrebne informacije o tome je
najbolje pribaviti kod same banke kod koje se namjerava otvoriti račun.
Takođe se napominje da je vlasnik računa dužan obaviještavati banku kod
koje ima otvorene račune i o eventualnim nastalim statusnim i drugim promje-
nama (promjenama naziva, sjedišta, adrese - ulica i broj, djelatnosti, promjene
u organizovanju, promjene lica ovlaštenih za zastupanje, promjene ugovora o
deponovanju i dr.). U svim tim slučajevima, vlasnik računa je dužan odmah, a
najkasnije u roku od osam dana od dana upisa u promjene u registar (odnosno od
© REVICON 51
dana nastale promjene koja se ne upisuje u registar) pismeno o tome obavijesti

banku kod koje ima otvoren redovan račun, odnosno druge račune. Uz to obavje-
štenje, vlasnik računa dužan je priložiti i dokaz o izvršenim statusnim i drugim
promjenama.
Devizni račun
Domaća i strana pravna lica mogu kod banke u BiH imati i devizni račun, sa
kojeg raspolažu devizama na način predviđen propisima o deviznom poslovanju.
Uslovi za otvaranje deviznog računa propisuju se podzakonskim propisima
koji definišu devizno poslovanje. Podzakonski akt koji definiše otvaranje deviznih
računa jeste Pravilnik o postupku otvaranja i vođenja deviznih računa i štednih
uloga rezidenata u banci.
Pravna lica, rezidenti, dakle i neprofitne organizacije, mogu otvoriti devizni
račun samo u banci u kojoj imaju otvoren račun u konvertibilnim markama.
Dokumentacija koja je potrebna za otvaranje deviznog računa je ista kao u
slučaju otvaranja računa u konvertibilnim markama, što znači da ako je ta doku-
mentacija dostavljena prilikom otvaranja računa u konvertibilnim markama (a
mora se dostaviti), istu ne treba ponovo dostavljati.
Vlasnici deviznih računa mogu slobodno da raspolažu devizama sa svojih ra-
čuna kod banke radi plaćanja obaveza koje nastaju iz pravnih poslova sa stranim
licima u inostranstvu.
Prema Zakonu o deviznom poslovanju, pravna lica u BiH stiču devize ku-
povinom na deviznom tržištu radi plaćanja u inostranstvu, pravnim poslovima
sa stranim licima koji se odnose na izvoz robe i usluga u zemlji i inostranstvu ili
drugim pravnim poslovima, kao i pravnim poslovima u Bosni i Hercegovini kada
je to zakonom određeno.
Saglasno navedenom, ako se humanitarna ili druga pomoć iz inostranstva
prima u stranoj valuti, primljene devize se drže na deviznom računu kod banke
ovlašćene za poslovanje sa inostranstvom, ili se prodaju ovlašćenoj banci radi
konverzije u konvertibilne marke (KM).
Način bezgotovinskog plaćanja s računa
Učesnici u platnom prometu su dužni da izmiruju sve svoje obaveze u ugovo-

renom, odnosno u propisanom roku, zavisno od vrste tih obaveza.
Plaćanja obaveza sa računa se vrše podnošenjem banci popunjenog naloga za
plaćanje, na uobičajenom obrascu (koji je dostupan u svakoj banci), koji je pot-
pisan od ovlaštenog lica (čiji je potpis deponovan kod banke) i u kome se navodi
ko, kome, sa kog računa, na koji račun i za koje namjene vrši plaćanje, tj. nalog za
plaćanje treba da sadrži osnovne podatke koji se traže na samom nalogu: naziv i
broju transakcijskog računa nalogodavca (vlasnik računa) i primaoca u čiju korist
se vrši doznaka, iznos koji se plaća (u KM), mjesto i datum plaćanja, te potpis i
pečat nalogodavca.
52 © REVICON
Prilikom plaćanja bilo koje vrste javnih prihoda (svih vrsta poreza, doprino-
sa, carina, taksi i drugih propisanih javnih prihoda), pored opštih podataka na
nalogu za plaćanje, obavezno treba popuniti i dodatne podatke i elemente koji se
traže u posebno označenom kvadratu u donjem desnom uglu obrasca naloga za
plaćanje. Ti podaci su neophodni za identifikaciju uplatioca javnih prihoda, vrste
javnih prihoda koji se uplaćuju, perioda na koji se odnosi uplata, šifra općine i dr.
Naplate i plaćanja preko transakcijskih računa
Preko računa za redovno poslovanje, pravno lice, neprofitna organizacija,

prima novčana sredstva po svim osnovama i vrši isplatu po svojim obavezama,
osim u određenim slučajevima kada se isplata može vršiti i u gotovom novcu.
Prijem novca na račun je moguć putem bezgotovinskih doznaka sa drugih
računa, kao i gotovinskim uplatama na račun.
Isplate sa računa vrše se:
- nalogom za prenos sredstava na račun drugog pravnog ili fizičkog lica,
- podizanjem gotovog novca za određene isplate, ako se te isplate vrše
fizičkim licima koja nisu dužna da imaju račun kod banke, ili
- podizanjem gotovog novca za potrebe održavanja blagajničkog maksi-
muma.
Plaćanja i naplata s inostranstvom
Neprofitna organizacija može, saglasno propisima koji uređuju devizno po-

slovanje i platni promet sa inostranstvom, obavljati plaćanja u devizama i prima-
ti devizna novčana sredstva iz inostranstva preko deviznih računa otvorenih u
poslovnoj banci (detaljnije o ovoj problematici možete pročitati u poglavlju koje
obrađuje računovodstvo neprofitnih organizacija u okviru klase 2, grupe 20).
Domaća pravna lica, uključujući i neprofitne organizacije, mogu na svoje
devizne račune kod banke polagati efektivnu stranu valutu u skladu za zakonom
kojim se uređuje devizno poslovanje. Oni mogu sa svojih deviznih računa kod
banke slobodno raspolagati devizama radi plaćanja obaveza u inostranstvu koje
su nastale u pravnim poslovima sa stranim licima.
Devizni platni promet sa inostranstvom obavlja se preko banaka koje su
ovlašćene za poslovanje sa inostranstvom.
Takođe, naplata potraživanja i izmirivanje obaveza prema inostranstvu
mogu se vršiti i kompenzacijom dugovanja i potraživanja, bez odobrenja nadlež-
nog organa entiteta (Ministarstva finansija).
Sredstva kojima neprofitne organizacije raspolažu na deviznom računu
mogu se koristiti i za plaćanja u zemlji, tako da se poslovnoj banci kod koje se
vodi devizni račun daje nalog za prodaju deviza i uplatu protuvrijednosti u do-
maćoj valuti (KM) na transakcijski račun u poslovnoj banci. Napominjemo da se
plaćanje između rezidenata, nerezidenata i rezidenata i nerezidenata na teritoriji
FBiH vrši isključivo u domaćoj valuti, tj. konvertibilnim markama.
© REVICON 53
Međutim, Odlukom o plaćanju, naplati i prenosu u devizama i stranoj gotovini

dozvoljeno je i plaćanje u devizama između rezidenata, ali u određenim slučaje-
vima. Tako npr. u slučaju odlaska na službeno putovanje, može se izvršiti isplata
sredstava za pokrivanje troškova službenog putovanja u stranoj valuti i slično.
Bankovni izvodi sa računa
Kao i sva druga pravna lica - učesnici u platnom prometu, i neprofitne or-
ganizacije su dužni da najveći dio svojih platnih transakcija (plaćanja i naplata)
obavljaju preko računa kod poslovnih banaka, u skladu sa važećim propisima.
Bezgotovinska plaćanja obaveza sa bankovnog računa se vrše podnošenjem
banci popunjenog naloga za plaćanje, na uobičajenom obrascu (koji je dostupan
u svakoj banci), na kome se popunjavaju svi traženi podaci (uključujući i poseban
kvadrat u donjem desnom uglu naloga, u slučaju da se radi o uplati javnih prihoda).
Također, preko bankovnog računa se vrši i naplata najvećeg broja svojih po-
traživanja, a na račun se vrši i prijem novca iz drugih izvora: uplata donacija,
članarina i dr. Na račun se vrši i polog onih naplata koje su prethodno izvršene
preko blagajne, prenos gotovine iz blagajne na račun itd.
Banka je dužna da svakodnevno i pojedinačno evidentira sve prilive na račun
i sve odlive sa računa, te da o tome obavještava vlasnika računa, putem dnevnog
izvoda. Prema tome, dnevni izvod sa računa je dokument kojim banka izvještava
vlasnika računa o stanju i promjenama na njegovom računu, i u kojem banka
specificira sve pojedinačne transakcije (naplate i isplate) preko dotičnog računa i
početno i završno stanje tog računa na određeni datum.
Izvod sa računa se može dostavljati u pisanoj formi ili elektronski.
Za vlasnika računa, bankovni izvod (zajedno sa pratećom dokumentacijom
– kopijama platnih naloga) predstavlja osnov za evidentiranje prometa (priliva i
odliva novčanih sredstava sa računa) i stanja novčanih sredstava na bankovnom
računu. Oni imaju tretman knjigovodstvene dokumentacije, koja se evidentira i
čuva u zakonom utvrđenom roku (najmanje šest godina).
Gotovinsko poslovanje
Podizanje i isplata gotovine
Novi Zakon o unutrašnjem platnom prometu (“Službene novine Federacije

BiH”, broj 48/15) je, između ostalog, plaćanje preko računa (dakle, bezgotovin-
sko plaćanje) definisao kao osnovni način plaćanja, dopuštajući upotrebu goto-
vine na način i samo pod uslovima određenim posebnim aktom (član 15. stav
2.). Taj poseban akt donesen je u vidu Uredbe o uslovima i načinu plaćanja
gotovim novcem, koja je objavljena u „Službenim novinama Federacije BiH“,
broj 72/15, 82/15) koja je stupila na snagu 26. 9. 2015. godine.
Prije svega, treba naglasiti da se predmetnom Uredbom postavljaju pravila
poslovanja gotovim novcem u domaćoj valuti (KM). Uslovi i način raspolaga-
54 © REVICON
nja devizima utvrđen je propisima o deviznom poslovanju još 2009. godine, i u

tom dijelu od tada nije bilo nikakvih promjena. Dakle, Uredba se bavi uslovima
pod kojima poslovni subjekti u FBiH u svom poslovanju mogu koristiti gotovinu
u KM.
Ovom Uredbom se, dakle, određuju uslovi i način plaćanja između uče-
snika u platnom prometu u gotovom novcu u konvertibilnim markama, de-
finišući za koje namjene je moguće vršiti plaćanja u gotovom novcu.
Također, određuje se način uplate gotovog novca na račun i isplate gotovog
novca sa računa.
Važan segment Uredbe su i propisani uslovi pod kojima se može držati goto-
vina u blagajni: kako utvrditi blagajnički maksimum, ko ga utvrđuje, koliko često
se odluka o iznosu gotovine u blagajni može promijeniti, može li subjekt imati
više blagajni i sl.
Uredbom je uvedena i obaveza polaganja pazara na račun, i to svaki, a naj-
kasnije naredni radni dan. Izuzetno, poslovni subjekti čiji dnevni priliv gotovog
novca ne prelazi 200,00 KM ili su udaljeni od ovlaštene organizacije 15 i više ki-
lometara, dužni su uplatu gotovog novca izvršiti najkasnije u roku od pet radnih
dana. Ukoliko je dnevni priliv gotovog novca ostvaren u petak, naredni radni dan
smatra se sljedeći ponedjeljak.
Sva pravila raspolaganja gotovinom (uključujući namjene za koje je moguće
koristiti gotovinu, utvrđivanje i održavanje blagajničkog maksimuma, obavezu
polaganja dnevnog pazara, ali i druge gotovine na račun, dokumentovanje svih
plaćanja, obavezno evidentiranje gotovine...) odnose se na sve poslovne subjekte,
dakle i na neprofitne subjekte.
Plaćanja gotovinom trebaju biti izuzetak koji je moguće primjenjivati
samo za namjene koje su specificirane u Uredbi.
U članu 3. Uredbe taksativno je navedno za koje svrhe je moguće koristiti go-
tovinu. Izuzetno, naglašava se da je (članom 6. Uredbe) zabranjeno izmirivanje
obaveze gotovim novcem svim poslovnim subjektima koji imaju blokirane
račune.
© REVICON 55
Dozvoljene isplate i plaćanja gotovim novcem
Prema članu 3. Uredbe, u obavljanju djelatnosti poslovni subjekti mogu

vršiti plaćanja gotovim novcem samo za sljedeće namjene:
a) isplate penzija, primanja iz oblasti boračko-invalidske zaštite i civilnih žrtava
rata i druga davanja fizičkim licima iz oblasti socijalne i dječije zaštite,
b) isplate akontacije putnih troškova i dnevnica za službena putovanja u
zemlji i inostranstvu,
c) isplate naknada i drugih primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne
podliježu oporezivanju u skladu sa članom 14. Pravilnika o primjeni Zako-
na o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 67/08,
4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13 i 45/14),
d) otkup poljoprivrednih proizvoda, šumskih plodova, ljekovitog bilja, in-
dustrijskih i drugih sekundarnih sirovina od fizičkog lica,
e) isplatu štete fizičkom licu po osnovu osiguranja imovine i lica, ako
njihov pojedinačni iznos ne prelazi 300,00 KM,
f ) plaćanje takse konzularnim i diplomatskim predstavništvima,
g) plaćanje dobara i usluga prema drugom poslovnom subjektu, ako njihov
pojedinačni iznos ne prelazi 200,00 KM,
h) otkup efektivnog stranog novca i čekova za poslovne subjekte ovlaštene
za obavljanje mjenjačkih poslova,
i) isplatu sredstava fizičkim licima po odobrenim mikrokreditima i
j) isplatu dobitaka fizičkim licima, ostvarenih učešćem u igrama na sreću
koje se priređuju u skladu sa propisima koji regulišu igre na sreću i na
osnovu odobrenja Federalnog ministarstva finansija - financija.
k) povrat poreza na dodatu vrijednost u gotovini u skladu sa propisima o uslo-
vima i načinu povrata poreza na dodatu vrijednost stranim državljanima
Prema navedenom, neprofitni subjekti u gotovini mogu isplaćivati:

- akontacije za troškove službenih putovanja u zemlji ili u inostranstvu;
- vršiti isplate naknada i drugih primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne
podliježu oporezivanju u skladu sa članom 14. Pravilnika o primjeni Zakona
o porezu na dohodak,
- vršiti „sitne“ nabavke od drugih poslovnih subjekata, pod uslovom da
vrijednost takvih pojedinačnih transakcija ne prelazi iznos od 200,00 KM i
da se ne radi o plaćanju u veleprodaji,
- otkup poljoprivrednih proizvoda, šumskih plodova, ljekovitog bilja, indus-
trijskih i drugih sekundarnih sirovina od fizičkog lica.
Dakle, kao i svi drugi poslovni subjekti tako i neprofitni subjekti mogu bez
ograničenja isplaćivati u gotovini akontacije za troškove službenih putova-
nja, bilo da se radi o putovanju u zemlji ili u inostranstvu. Pri tome treba imati
56 © REVICON
na umu da se pod troškovima službenog putovanja podrazumijevaju troškovi

prevoza, smještaja, ishrane (tj. dnevnica), ali i svi drugi troškovi koji nastanu
na službenom putu. Bitno je primijetiti da Uredba nije postavila nikakvo ogra-
ničenje iznosa kada su u pitanju isplate za ovu namjenu. Dakle, akontacije za
troškove službenih putovanja mogu se isplaćivati u gotovini bez ograničenja,
odnosno prema potrebama. Naravno, podrazumijeva se da lice koje primi ova-
kvu akontaciju ima i obavezu da tu akontaciju i „pravda“ po povratku sa služ-
benog putovanja.
Nadalje, u gotovini je moguće isplaćivati i sve one naknade koje nisu opo-
rezive porezom na dohodak prema članu 14. Pravilnika o primjeni Zakona o
porezu na dohodak. Ovo praktično znači da udruženja i drugi neprofitni subjekti
mogu u gotovini isplaćivati neoporezive naknade (topli obrok, naknadu za prevoz
i dr.) svojim zaposlenicima.
Dozvoljene gotovinske isplate neoporezivih primanja
Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti koji ne

podliježu oporezivanju do visine koja je propisana članom 14. Pravilnika:
• Dnevnice i druge naknade troškova sužbenih putovanja
• Naknade za rad na terenu (terenski dodatak)
• Naknada troškova prevoza na posao i sa posla
• Naknada za ishranu u toku rada (topli obrok)
• Naknada za smještaj rukovodećih službenika
• Regres za godišnji odmor
• Otpremnina prilikom odlaska u penziju
• Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu
• Naknade troškova liječenja zaposlenika i članova uže porodice
• Naknada troškova sahrane
• Jubilarne nagrade
• Novčane pomoći u slučaju invaliditeta, bolesti, operacija...
• Pokloni povodom praznika, blagdana i jubileja firme
Neprofitni subjekti su dužni da sve uplate i isplate u gotovom novcu doku-

mentuju vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama koje se evidentiraju i
čuvaju u rokovima utvrđenim propisima i stave na uvid nadležnim kontrolnim
organima.
Na primjer, isplaćena akontacija za troškove službenog puta treba biti do-
kumentovana putnim nalogom i računima kojima se pravdaju troškovi smještaja,
računima za gorivo i sl.
Prema tome, poslovni subjekti moraju biti u stanju da vjerodostojnim
knjigovodstvenim dokumentima dokažu da se gotovina koristila samo za
one svrhe za koje je i dopuštena Uredbom.
© REVICON 57
Sva dokumentacija se mora čuvati u rokovima određenim posebnim propisi-

ma (Zakonom o računovodstvu i reviziju u FBiH).
Članom 5. Uredbe određeno je da se uplata gotovog novca na račun i isplata
gotovog novca sa računa realizuje nalogom za plaćanje. Nalog za uplatu gotovog
novca na račun može se podnijeti svim ovlaštenim organizacijama, bez obzira na
to gdje se vodi račun u korist kojeg se vrši uplata. Razumljivo, nalog za isplatu
gotovog novca sa računa podnosi se banci koja vodi račun subjekta.
Korištenje biznis kartica
U kontekstu ove problematike svakako treba spomenuti i korištenje bi-

znis kartica. Naime, da li je u skladu sa Uredbom da se nastavi poslovna
praksa podizanja gotovine posredstvom biznis kartica? Ako se ima u vidu da
je bankomat “istureni šalter banke” i da korištenje biznis kartice znači podi-
zanje novca sa računa poslovnog subjekta, sve dok je moguće dokumentova-
ti (odnosno pravdati) da je ovako podignuta gotovina utrošena za namjene
predviđene Uredbom, odgovor na navedeno pitanje je: DA.
Takođe, da li se plaćanje biznis karticom tretira kao gotovinsko plaćanje
ili plaćanje sa računa? Odgovor je: to je plaćanje preko računa, samim tim
što je i biznis kartica „vezana“ za transakcijski račun.
Blagajnički maksimum
U članu 7. Uredbe je propisano da poslovni subjekti mogu u blagajni dr-

žati gotov novac do iznosa utvrđenog blagajničkim maksimumom i mogu ga
koristiti za gotovinska plaćanja shodno namjenama propisanim Uredbom.
U ovom dijelu postavlja se niz praktičnih pitanja:
• Ko utvrđuje visinu blagajničkog maksimuma i na osnovu čega?
• Da li je moguće utvrditi više blagajničkih maksimuma, u slučaju da udruženje
ima više blagajni?
• Koliko često je obavezno donositi odluke o blagajničkom maksimumu?
• Koliki je maksimalni iznos gotovine koji se može držati u blagajni, na osnovu
čega se on utvrđuje, te da li se odnosi na dnevne, sedmične ili mjesečne po-
trebe za gotovinom?
• Itd...
Krenimo redom.
Prema članu 7. stav 2. Uredbe, visinu blagajničkog maksimuma utvrđuje svaki
neprofitni subjekt za sebe i to odlukom ovlaštenog organa, u skladu sa svojim
opštim aktom. Dakle, svaki poslovni subjekt treba odrediti visinu blagajničkog mak-
simuma svojom vlastitom Odlukom o blagajničkom maksimumu koju donosi
lice koje je za to ovlašteno prema organizacionoj strukturi tog poslovnog subjekta.
58 © REVICON
Uredbom se ne precizira konkretan iznos blagajničkog maksimuma. Dakle,

u FBiH je ostavljena sloboda samim poslovnim subjektima da sami, internim ak-
tom, shodno svojim potrebama, utvrde visinu blagajničkog maksimuma.
Naravno, ta sloboda je ograničena postavljanjem smjernica kojih se subjek-
ti trebaju pridržavati prilikom određivanja iznosa svog blagajničkog maksimu-
ma. Naime, iznos blagajničkog maksimuma se, shodno stavu 3. člana 7. Uredbe,
utvrđuje na osnovu prosječnih dnevnih isplata iz blagajne u prethodnom
mjesecu, kao i drugih uslova koji su od uticaja za potrebu držanja gotovog
novca u blagajni.
Praktično, potrebno je najprije utvrditi prosječni iznos isplata iz blagajne
u prethodnom mjesecu, što bi trebalo biti prilično jednostavno. Na osnovu evi-
dencija iz blagajničkih dnevnika za prethodni mjesec, treba sabrati sve iznose
gotovinskih isplata i dobijeni zbir podijeliti sa brojem dana u kojima je bilo ispla-
ta. Tako će se dobiti prosječni iznos isplate prethodnog mjeseca. Imajući u vidu
da se radi o prosječnoj a ne najvećoj isplati, te da je Uredba ostavila prostor i za
uvećavanje iznosa blagajničkog maksimuma i na osnovu drugih uslova koji su od
uticaja za potrebu držanja gotovine u blagajni, ovako utvrđeni iznos će se uvećati
za određeni iznos, koji je potreban, opravdan, očekivan... Koliki iznos “rezerve”
na ime “drugih uslova koji su od uticaja za potrebu držanja gotovine u blagajni”
će se odrediti, stvar je konkretnih okolnosti, potreba i sličnog.
Dakle, Uredba na ovaj način ostavlja prostor poslovnim subjektima da sami
utvrđuju potreban iznos blagajničkog maksimuma, shodno njihovim potrebama.
Naravno, ovako utvrđeni iznosi trebaju imati razumno opravdanje u odnosu na
djelatnost, odnosno statutarne ciljeve, očekivane oscilacije zbog prirode posla i sl.
Važno je naglasiti da Uredba upućuje na to da se blagajnički maksimum od-
nosi na dnevne, a ne na npr. sedmične ili mjesečne potrebe za držanjem gotovine.
Razumljivo, ukoliko se novac koji je utvrđen blagajničkim maksimumom ne
potroši u toku dana, ne postoji obaveza “povrata” tog nepotrošenog iznosa na
račun niti postoji obaveza svakodnevnog “dopunjavanja” gotovine do iznosa bla-
gajničkog maksimuma. Naravno, “dopunjavanje” će se vršiti shodno potrebama
za držanjem gotovine u blagajni.
Drugim riječima, stanje u blagajni na kraju danu (dobiveno kao razlika svih
uplata i isplata iz blagajne toga dana) ne smije prelaziti iznos utvrđenog blagaj-
ničkog maksimuma. Gotovina koja prelazi iznos blagajničkog maksimuma, shod-
no odredbama propisa, mora biti položena na račun istog, najkasnije narednog
radnog dana.
Pri tome, u „prekoračenje blagajničkog maksimuma“ u ovom smislu NE ulazi
gotovina koja je podignuta tog dana za dozvoljene isplate, a koja nije isplaćena tog
dana (jer se dozvoljava da se te isplate mogu izvršiti i narednog radnog dana), kao
ni pazar koji je naplaćen tog dana (jer se dozvoljava da se i pazar može uplatiti na
račun narednog radnog dana, odnosno u roku od pet dana, uz određene uslove).
Naime, Uredbom je propisano da u iznos blagajničkog maksimuma ne ulazi
gotov novac podignut sa računa za dozvoljene namjene, pod uslovom da poslovni
subjekti ovaj novac isplate istog ili narednog dana od dana njegovog podizanja.
© REVICON 59
Na primjer, subjekt može podići novac sa računa za isplatu akontacija za troš-

kove službenog puta, isplatu toplog obroka, regresa, dividende, ili neke druge
namjene utvrđene Uredbom, pri čemu mu ti iznosi ne ulaze u iznos blagajničkog
maksimuma pod uslovom da se isplata za te namjene izvrši istog a najkasnije na-
rednog dana. Sve ovo sugerira da iznos novca koji se drži u blagajni treba služiti
za “sitne” nabavke.
Prema svemu navedenom, može se zaključiti da je SVRHA uvođenja blagaj-
ničkog maksimuma da se raspolaganje gotovinom svede na razumnu i po-
slovno opravdanu mjeru.
Na pitanja koliko često je obavezno donositi odluke o blagajničkom maksi-
mumu, odnosno koliko često mijenjati iznos maksimuma, odgovor je: po potrebi.
Pošto se kao polazni osnov za utvrđivanje tog iznosa uzima prosječni iznos ispla-
ta prethodnog mjeseca, potrebno je svaki mjesec preispitati (ne nužno i promi-
jeniti!) utvrđeni iznos blagajničkog maksimuma. Ukoliko postoji potreba da se
iznos maksimuma mijenja i češće, ne postoji smetnja da se to i učini, pri čemu
se, naravno, podrazumijeva da su te promjene opravdane.
Takođe se napominje da ne postoji formalna smetnja da poslovni subjekt
ima više blagajni, a samim tim i da utvrdi i više blagajničkih maksimuma, shodno
svojim potrebama.
Podizanje i isplata gotovine sa deviznog računa
U slučaju potrebe za stranom valutom (npr. kod odlaska na službeno puto-

vanje u inostranstvo) neprofitna organizacija može imati i deviznu blagajnu u
skladu sa Odlukom o načinu i uslovima pod kojima rezidenti u poslovanju s nere-
zidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u stranoj gotovini i gotovini u
konvertibilnim markama.
Kada pravno lica ima otvorenu deviznu blagajnu u tom slučaju postoji pro-
pisan blagajnički maksimum, tj. prosječno dnevno stanje devizne blagajne u jed-
nom tromjesečju može biti u vrijednosti do 3.000 eura. Prosječno dnevno stanje
devizne blagajne u tromjesečju izračunava se tako da se saberu dnevna stanja
svakog dana u tromjesečju i dobijeni zbir podijeli sa brojem kalendarskih dana.
Ukoliko neprofitna organizacija isplati akontaciju za službeno putovanje
svom predsjedniku ili članu, maksimalni iznos strane gotovine koji se može pre-
nijeti preko granice jeste 2.500 eura, što je propisano Odlukom o iznošenju strane
gotovine i čekova. U slučaju plaćanja usluge iz inostarnstva ovlašteno lice reziden-
ta može iznijeti iz zemlje stranu gotovinu i čekove u iznos od 3.000 eura ili više,
ali uz odobrenje Federalnog ministarstva finansija.
Organizovanje blagajničkog poslovanja
Iz razumljivih razloga, raspolaganju gotovim novcem treba posvetiti poseb-

nu pažnju. Kako će se to urediti, zavisi od konkretnih potreba i uslova svake
neprofitne organizacije pojedinačno.
60 © REVICON
Na primjer, ako se gotovinska plaćanja vrše samo s jednog mjesta, dovoljna

je jedna blagajna, jedinstvena blagajnička evidencija i jedno lice koje je za to
zaduženo. Međutim, ako se gotovinska plaćanja vrše i iz dislociranih organiza-
cionih jedinica neprofitne organizacije, onda je potrebno organizovati više bla-
gajni, zadužiti za to više odgovornih lica, koordinirati način zaprimanja i uplate
gotovine itd.
U bilo kom slučaju, neophodno je da se blagajničko poslovanje uredi poseb-
nim, vlastitim internim aktom, u kome se trebaju precizno utvrditi namjene za
koje se isplata vrši u gotovu, postupci i ovlaštenja u pogledu likvidacije (kontrole)
dokumentacije o uplatama u blagajnu i isplatama iz blagajne, obračunavanja i
izvršavanja naloga za isplatu, visina dozvoljenog blagajničkog maksimuma, način
čuvanja novca (npr. ako postoji kasa sa dva ključa treba odrediti suključara), na-
čin podizanja gotovine sa računa, način raspolaganja gotovinom primljenom iz
drugih izvora, način i rokove polaganja gotovine na račun itd.
Blagajničke evidencije
Za pojedinačne ulaze, odnosno izlaze novca iz blagajne sačinjavaju se i poje-

dinačni nalozi za naplatu, odnosno nalozi za isplatu, uz koje se prilaže odgova-
rajuća, vjerodostojna i izvorna dokumentacija o tim uplatama, odnosno isplatama.
Na primjer, podizanje gotovine s računa vrši se nalogom za isplatu, kojeg pot-
pisuje ovlašteno lice, na osnovu čega se sastavlja nalog za uplatu (ulaz) u blagajnu,
uz koji se prilaže i kopija tog realiziranog naloga. Za ulaze gotovine iz drugih izvora
sačinjava se odgovarajuća priznanica i sl, na koja se takođe prilaže uz nalog za
naplatu u blagajnu. Ulaz u blagajnu može biti i po osnovu povrata više isplaćene
putne akontacije (po povratku s puta, na bazi kompletiranog putnog naloga sa pra-
tećim obračunom dnevnica i računima za troškove prevoza, smještaja i dr).
Isplate iz blagajne se, na primjer, vrše na bazi izdatih naloga za službena
putovanja (akontacije za službena putovanja), na bazi obračuna ostalih naknada
zaposlenima ili drugim licima (naknada troškova na osnovu prezentiranih i već
plaćenih računa i dr), na bazi podnesenog naloga za službeno putovanje sa prate-
ćim računima (isplata razlike iznad već isplaćene akontacije), na bazi računa za
nabavljena dobra i usluge plaćene gotovinom itd. Sva ta dokumentacija se, kao
osnov za isplatu, prilaže i uz nalog za isplatu iz blagajne, kao dokaz o izvršenoj
isplati, osnovu i namjeni isplate.
Na osnovu dnevnog prometa blagajne (po svim nalozima za uplatu i isplatu
toga dana), sastavlja se blagajnički izvještaj za taj dan. Blagajnički izvještaj
sadrži početno stanje blagajne, sve ulaze i izlaze u blagajnu tog dana (na bazi
pojedinačnih naloga za uplatu i isplatu), kao i krajnje stanje blagajne tog dana.
Naravno, blagajnički izvještaji se sastavljaju samo za one dane u kojima je
bilo promjena u blagajni.
Blagajnički izvještaj sadrži podatke o uplatama i isplatama iz blagajne toga
dana, sa pratećom dokumentacijom na osnovu koje je vršena uplata ili isplata,
pomoću koje se pravdaju iznosi izvršenih uplata i isplata.
© REVICON 61
Alternativni načini naplate potraživanja

i izmirivanja obaveza
Instrumenti unutrašnjeg platnog prometa
Prema Zakonu o unutrašnjem platnom prometu, svako pravno lice je dužno

da svoje obaveze izmiruje u ugovorenom, odnosno propisanom roku, nalozima za
prenos (plaćanje) i drugim instrumentima plaćanja.
Udruženja i drugi neprofitni subjekti mogu plaćati međusobne obaveze i
prebijanjem, asignacijom i na drugi način u skladu sa zakonima koji uređuju ovu
oblast.
Osnovni instrument platnog prometa je “Nalog za plaćanje”, koji predstavlja
bezuslovnu instrukciju datu banci da isplati ili uplati određenu sumu novca sa
označenog računa. Nalog za plaćanje može biti izdat u pisanoj formi ili elektron-
ski. Nalogodavac u nalogu za plaćanje mora tačno identifikovati primaoca i odre-
dišnu banku. Kada je na nalogu za plaćanje bilo koji učesnik u platnoj transakciji
identifikovan imenom i brojem, banka primalac nije dužna utvrditi usaglašenost
imena i broja i može izvršiti plaćanje ili na osnovu imena ili na osnovu broja.
Forma i sadržaj naloga za plaćanje i procedure za izvršenje platnih transak-
cija uređene su podzakonskim aktima entiteta, ali na jedinstven način. Za obav-
ljanje platnih transakcija koriste se slijedeće forme naloga za plaćanje:
1) pisana forma naloga za plaćanje (papirni obrazac) i
2) elektronska forma naloga za plaćanje.
Papirni obrazac naloga za plaćanje se mora popuniti u cjelosti. Ukoliko se

radi o uplati bilo kojeg javnog prihoda (porezi, doprinosi, takse i dr.), obavezno
je popuniti i oivičeno polje u donjem desnom uglu naloga, koje je označeno sa:
“samo za uplatu javnih prihoda“.
Pored naloga za plaćanje, plaćanje se može vršiti i prenosom hartija od vri-
jednosti, a najčešće su u upotrebi mjenica i ček. Mjenica i ček su vrijednosni
papiri sa formalno strogo određenim bitnim sastojcima, čija upotreba je do u
detalje regulisana posebnim zakonima, uključujući i prava i dužnosti svih lica,
koja dolaze u pravne odnose po mjenici i čeku.
Po svojoj ekonomskoj prirodi, mjenica je kreditni vrijednosni papir (nju iz-
daje onaj koji nema novca, tj. ko traži kredit), a može da služi i kao sredstvo za
plaćanje putem indosamenta od strane imaoca mjenice.
S druge strane, ček više služi kao platežno sredstvo, najčešće u funkciji podi-
zanja gotovine sa depozitnog računa vlasnika, ili kada vlasnik depozitnog računa
vrši plaćanje licu koje nema račun kod banke, odnosno osnovna namjena mu je
za plaćanja u kraćem roku, odnosno po viđenju.
Izmirivanje potraživanja i obaveza kompenzacijom, cesijom i na druge nači-
ne u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima
Kao i svaka druga pravna ili fizička osoba, i neprofitna organizacija može
(osim izravnim novčanim namirenjem) plaćanja svojih obaveza i naplatu svo-
62 © REVICON
jih potraživanja obavljati i kompenzacijom, cesijom, asignacijom ili upućivanjem

duga, tj. obračunskim namirenjem obaveza i naplatom potraživanja na neki od
načina koji je propisan Zakonom o obligacionim odnosima.
Izmirivanje obaveza kompenzacijom, cesijom i dr. provodi se na osnovu vje-
rodostojnih isprava (izjava, ugovor i dr.), na osnovu kojih se provode knjiženja u
poslovnim knjigama.
Za obračunska namirenja unutar BiH dovoljan je međusobni ugovor, odno-
sno sporazum strana – učesnica u tom odnosu.
Za kompenzaciju (prebijanje), cesiju, asignaciju ili preuzimanje duga u prav-
nim poslovima s inostranstvom, već neko vrijeme nije potrebna saglasnost enti-
tetskog ministarstva finansija.
Za izmirivanje obaveza prebijanjem, cesijom, preuzimanjem duga, asi-
gnacijom i na drugi način u skladu sa zakonima koji uređuju ovu oblast, nije
propisana forma ovih instrumenata ( jer kod ovih oblika i nema plaćanja u
smislu obavljanja platnog prometa preko računa kod banke). Ovdje je više
prikladan termin izmirivanje ili prestanak obaveze na način definisan izjavom
(kad je u pitanju kompenzacija) ili ugovorom između učesnika u kome se defi-
nišu obaveze i potraživanja i način njihovog izmirivanja, u skladu sa zakonom
propisanim uslovima.
Još neka pitanja u vezi finansijskog

poslovanja neprofitnih organizacija
Može li račun neprofitne organizacije biti u blokadi
i koje su posljedice takve situacije?
Može. To se događa u slučajevima kada vlasnik bankovnog računa (pa

i neprofitne organizacije) ne izmiruje svoje novčane obveze, ugovorene ili
propisane.
Račun može biti blokiran iz čitavog niza razloga, na primjer:
- kada povjerilac blokira račun na osnovu rješenja o izvršenju,
- blokada na osnovu pravomoćne sudske presude,
- blokada radi naplate javnih prihoda, na osnovu rješenja Porezne uprave
i drugih nadležnih poreznih organa i dr.
Pravno lice čiji je bankovni račun u blokadi nema blagajničkog mak-

simuma, tj. nije mu dozvoljeno plaćati gotovinom, već je dužno sva nov-
čana sredstva polagati na račun kod banke. Ovo iz razloga da se vrši
plaćanje u skladu sa posebno propisanim redoslijedom plaćanja u takvim
situacijama.
Ako ima neizmirenih obaveza za javne prihode, nadležna Porezna
uprava može donijeti rješenje o prinudnoj naplati iz cjelokupne imovine
dužnika.
© REVICON 63
Može li neprofitna organizacija uzimati kredite?
Može. Neprofitna organizacija će sama procijeniti da li će u cilju zadovo-

ljavanja svojih investicionih ili drugih potreba tražiti kredit od banke, ili možda
pozajmicu ili odgodu plaćanja od trgovca, proizvođača, građevinara itd., zavisno
od svojih potreba, ali i od toga da li očekuje budući priliv likvidnih sredstava koji
će joj omogućiti da izmiruje svoje kreditne obaveze u ugovorenom roku.
Prema tome, ne postoje nikakve formalne niti pravne prepreke da se nepro-
fitna organizacija kreditno zaduži, jer je ona upisom u registar kod nadležnog
organa stekla pravni subjektivitet koji joj omogućava da sklapa sve pravne poslo-
ve koji su u skladu sa registrovanom djelatnošću neprofitne organizacije i u cilju
obavljanja te njene djelatnosti.
Međutim, da li će joj banka ili drugi kreditor (ako je u pitanju robni kredit) i
odobriti kredit, isključivo je u nadležnosti kreditora, koji će cijeniti njenu kredit-
nu sposobnost i date garancije za obezbjeđenje naplate kredita.
Može li neprofitna organizacija uzimati i davati avanse?
Može. Avans predstavlja plaćanje ili djelimično plaćanje prije nego što je
određeno dobro ili usluga isporučena, pri čemu uplatu (iznos, rok) i način i uslo-
ve avansa korištenja stranke uređuju ugovorom.
Pošto neprofitne organizacije najčešće realizuju projekte iz donatorskih
sredstava, sredstva koja su unaprijed uplaćena (primljena) mogu se tretirati pri-
je kao akontacija (a ne avans), jer principijelno neprofitne organizacije ne vrše
fakturisanje svojih usluga, nego donatorima podnose izvještaj o nastalim troš-
kovima. Zato uplate koje se vrše prije okončanja projekta više imaju tretman
akontacije (nego avansa), jer neprofitne organizacije ne fakturišu svoje usluge,
nego učinjene troškove pravdaju provedenim ciljnim aktivnostima zacrtanim
projektom.
S druge strane, neprofitne organizacije slobodno i u dogovoru sa svojim do-
bavljačima dobara i usluga odlučuje da li će za pojedine isporuke unaprijed upla-
titi avans, u kom iznosu itd.
64 © REVICON
4. RAČUNOVODSTVO I FINANSIJSKO
IZVJEŠTAVANJE
Pravni okvir
Neprofitne organizacije koje su registrirane kao pravna lica u BiH (tj. sa
sjedištem u BiH, svejedno da li kod nadležnog ministarstva Federacije BiH, Re-
publike Srpske ili Brčko Distrikta BiH, ili kod Ministarstva pravde BiH), dužne
su da primjenjuju propise o računovodstvu Federacije BiH, Republike Srpske,
odnosno Brčko Distrikta BiH, zavisno od toga gdje je sjedište takve organizacije.
Obveznicima vođenja računovodstva i sačinjavanja i predaje godišnjih finan-
sijskih izvještaja u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji
BiH smatraju se sva pravna lica, što uključuje i sve one neprofitne organizacije,
udruženja/udruge i druge slične neprofitne subjekte koji su registrirani u statusu
pravnih lica.
Ovi propisi predviđaju primjenu Međunarodnih računovodstvenih standar-
da za sva pravna lica sa sjedištem u BiH. Isto se odnosi i na ona neprofitno orjen-
tisana, naravno, prilagođeno obimu i karakteru njihovih aktivnosti.
U Federaciji BiH, odnosno u Republici Srpskoj, postoje i propisani kontni
plan kojeg su se dužne pridržavati neprofitne organizacije prilikom vođenja svog
računovodstva, kao i propisani obrasci godišnjih finansijskih izvještaja (Bilans
stanja, Bilans uspjeha i dr.) koje su neprofitne organizacije dužne podnositi
Agenciji za finansijsko-informatičke usluge do kraja februara svake godine, za
prethodnu godinu. U Brčko Distriktu BiH, subjekt može odabrati da li će koristiti
kontni plan i obrasce finansijskih izvještaja iz FBiH ili iz RS.
S druge strane, one neprofitne organizacije čije je sjedište u inostranstvu, a
koje djeluju na teritoriji BiH, nisu obveznici vođenja računovodstva niti obvezni-
ci finansijskog izvještavanja prema propisima BiH, nego prema propisima svoje
zemlje. Takvi subjekti su u obavezi da prezentiraju, odnosno omoguće uvid u
tražene finansijske, porezne ili druge podatke na zahtjev poreznih ili drugih ovla-
štenih organa u BiH. Kada se govori o obavezama stranih neprofitnih subjekata
u formalnom sistemu, na primjer stranih humanitarnih organizacija, naglašava-
mo da ne postoji obaveza u računovodstvenom smislu, međutim, u smislu radno
pravnih odnosa obavezno je poštivati lokalne propise.
Obaveza vođenja računovodstva

Shodno odredbama entitetskih zakona iz oblasti računovodstva, neprofitne
organizacije sa sjedištem u BiH imaju obavezu vođenja poslovnih knjiga, odno-
© REVICON 65
sno računovodstvenih evidencija. Sa druge strane, kako je naglašeno, neprofitne

organizacije čije se sjedište nalazi izvan BiH, nisu obavezne da vode računovod-
stvene evidencije u skladu sa propisima BiH.
Prema tome, iako su prema definiciji neprofitne organizacije subjekti koji
principijelno ne pružaju svoje usluge na tržištu i kojima cilj poslovanja nije ostva-
rivanje profita (dobiti), već zadovoljavanje nekih općekorisnih ciljeva, i takvi su-
bjekti su obavezni evidentirati svoje poslovanje kroz poslovne knjige (koje se
vode po propisanom kontnom planu) i podnositi svoje godišnje finansijske izvje-
štaje (na propisanim obrascima).
U svom računovodstvu, NVO je dužna evidentirati sva sredstva sa kojima
posluje (imovina, oprema, zalihe, potraživanja i dr.), sve obaveze koje ima u svom
poslovanju, sva plaćanja i naplate, kao i sve prihode i rashode koje ostvaruje, u
skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima i standardima finan-
sijskog izvještavanja (MRS/MSFI) i po načelu dvojnog knjigovodstva. Evidencija
poslovnih promjena i transakcija se vrši u skladu sa MRS/MSFI i uobičajenom
računovodstvenom praksom, na principijelno isti način kao i kod svih drugih
pravnih subjekata, naravno prilagođeno obimu i vrsti djelatnosti, obimu i karak-
teru poslovnih događaja i transakcija i sl.
Računovodstvene evidencije se vode sintetički (po vrstama/grupama sred-
stava, obaveza, prihoda, rashoda itd), kao i analitički (tj. onoliko raščlanjeno ko-
liko to zahtijevaju konkretne potrebe same neprofitne organizacije).
Moguće sankcije
Član 69. Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH propisuje i novčane kazne
za sve pravne subjekte (pa i za neprofitne subjekte) i odgovorna lica u njima u
slučaju neizvršavanja obaveza propisanih tim zakonom.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se
za prekršaj pravno lice, ako (između ostalog):
• ne otvori poslovne knjige, ne sastavlja knjigovodstvene isprave, ne kontroliše
knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige, ne vodi poslovne
knjige i/ili ne zaključi poslovne knjige u skladu sa čl. 14. do 24. ovog Zakona,
• ne čuva knjigovodstvene isprave i poslovne knjige u rokovima i na način u
skladu sa čl. 31. i 32. ovog Zakona,
• ne popiše imovinu i obaveze u skladu sa odredbama iz čl. 25. i 26. ovog Zako-
na,
• ne odgovori na konfirmaciju u roku propisanom u čl. 28 stav 4. ovog Zakona,
• ne dostavi godišnje finansijske izvještaje i godišnje izvještaje o poslovan-
ju, te mišljenje revizora, ako je dužno revidirati svoje godišnje finansijske
izvještaje i druge dokumente ovlaštenoj organizaciji iz člana 44. ovog
Zakona.
Za navedene prekršaje, odgovorno lice u pravnom licu kaznit će se novča-

nom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM.
66 © REVICON
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se

za prekršaj pravno lice ako (između ostalog):
• ne podnosi godišnje finansijske izvještaje na obrascima propisanim čl. 36. i
39. ovog Zakona.
Za isti prekršaj, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM

kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu.
Poslovne knjige i rokovi čuvanja

poslovne dokumentacije
Prema Zakonu o računovodstvu i reviziji, sva pravna lica (pa i neprofitne
organizacije) sa sjedištem u BiH su obavezne da vode i čuvaju one i onakve knji-
govodstvene evidencije koje pružaju dovoljne, adekvatne i kompletne dokaze o
njihovom transakcijama.
Poslovne knjige vode se u skladu sa načelima sistema dvojnog knjigovodstva,
uvažavajući principe urednosti, ažurnosti, dokumentovanosti i vjerodostojnosti.
Poslovnim knjigama, smatraju se:
• Dnevnik – poslovna knjiga u koju se knjigovodstvene promjene unose
hronološki, prema vremenskom redoslijedu njihovog nastanka;
• Glavna knjiga – sistematska knjigovodstvena evidencija stanja i promjena
nastalih na finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja (sredstvima, oba-
vezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja, kao i vanbi-
lansne evidencije). Glavna knjiga se sastoji od propisanih sintetičkih konta
(prema propisanom kontnom planu), raščlanjenih na analitička konta prema
potrebi, na kojima se prikazuje stanje i promjene pozicija sredstava, izvora,
obaveza, prihoda, rashoda i finansijskog rezultata;
• Pomoćne knjige – analitičke evidencije koje se, prema potrebi, vode
za pojedine grupe materijalnih i nematerijalnih sredstava, postrojenja
i opreme, zaliha, potraživanja, obaveza, gotovine (novca) i gotovinskih
ekvivalenata i dr.
© REVICON 67
Šta se evidentira u dnevniku?
Dnevnik je poslovna knjiga u kojoj se poslovne promjene, događaji i

transakcije unose i evidentiraju hronološkim redom.
Dnevnik se može voditi kao jedinstvena osnovna knjiga, ili kao više
knjiga specijaliziranih za pojedine grupe pozicija imovine, izvora, obaveza,
prihoda i rashoda.
Šta se evidentira u glavnoj knjizi?
Glavna knjiga predstavlja sistematiziranu evidenciju (po vrstama sred-

stava, obaveza, prihoda, rashoda...) svih stanja i poslovnih promjena koje se
razvrastavaju po predmetu, odnosno pozicijama kontnog plana na koji se
odnose.
Glavna knjiga se sastoji od propisanih sintetičkih (osnovnih) konta, ra-
ščlanjenih na analitička konta prema potrebi, na kojima se prikazuju stanja
i promjene pozicija imovine, izvora, obaveza, prihoda, rashoda i finansijkog
rezultata.
Raspored konta u glavnoj knjizi se zasniva na unaprijed određenom
kontnom planu. Predmet knjigovodstvene obrade u glavnoj knjizi su sve
poslovne promjene nastale različitim aktivnostima neprofitnih organizacija.
Koje su pomoćne knjige i kako se vrše evidencije u tim knjigama?
Pomoćne knjige su evidencije koje se otvaraju sa ciljem raščlanjenja

pojedinih konta glavne knjige ili se koriste da bi podacima dopunile njena
pojedina konta. Po toj osnovi, pomoćne knjige mogu biti: analitičke eviden-
cije i druge pomoćne knjige.
Svaka analitička evidencija (pomoćna knjiga) ima isti predmet evidenti-
ranja kao i dotični sintetički (osnovni) konto u glavnoj knjizi, a zbir prometa
i salda analitičkih konta mora biti jednak saldu i prometu dotičnog konta
glavne knjige.
U praksi se najčešće vode analitičke evidencije kupaca, dobavljača,
osnovnih sredstava, knjiga blagajne i sl.
Pored navedenih, postoje i druge evidencije koje su dužne voditi fondacije,

udruženja i drugi neprofitni subjekti u zavisnosti od aktivnosti koje obavljaju.
Dakle, poslovne knjige neprofitnih organizacija se, načelno, zasnivaju na
istim osnovama kao i kod profitnih organizacija. Te knjige se vode po načelu
dvojnog knjigovodstva i imaju važnost javnih isprava. Pri tome treba razlikovati
širi pojam poslovnih knjiga od knjigovodstvenih evidencija koje nemaju obilježje
javnih isprava i koje se vode na načelu operativnih evidencija.
68 © REVICON
Za poslovne knjige vrijedi pravilo da se vode za poslovnu godinu koja odgo-

vara kalendarskoj godini. U knjige se unosi početno stanje, a zatim i sve poslovne
promjene i transakcije, po načelima urednosti i ažurnosti.
Osim poslovnih knjiga, neprofitne organizacije trebaju donijeti i vlastita
opšta i pojedinačna akta (pravilnike, odluke i sl) koja bliže definišu raču-
novodstvene politike, politike finansiranja, pravo i način obračuna plata
i naknada plata i sl. U najznačajnija opšta akta spadaju: pravilnik o računovod-
stvu, pravilnik o finansijama, pravilnik o platama i drugim ličnim primanjima
zaposlenih, pravilnik o putnim troškovima i dr.
U zavisnosti od vrste i obima svojih aktivnosti, neprofitne organizacije su
obavezne voditi i evidencije propisane posebnim zakonima koji uređuje obavlja-
nje tih aktivnosti.
Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH je propisao sljedeće rokove za ču-
vanje knjigovodstveno-finansijske dokumentacije:
• Dokumentacija koja se čuva trajno: platne liste ili analitičke evidencije o
plaćama u vezi sa plaćanjem doprinosa, kupoprodajni ugovori po kojima je
izvršeno sticanje nekretnina, godišnji računovodstveni obračuni, finansijski
izvještaji, revizorski izvještaji i svi interni akti od uticaja na finansijsko pos-
lovanje;
• Dokumentacija koja se čuva jedanaest godina: knjigovodstvene isprave na
osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu, glavna knjiga i
dnevnik i godišnji izvještaj o poslovanju;
• Dokumentacija koja se čuva sedam godina: knjigovodstvene isprave na os-
novu kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige i pomoćne knjige;
• Dokumentacija koja se čuva pet godina: periodični obračuni, isprave platnog
prometa putem ovlaštenih finansijskih institucija;
• Dokumentacija koja se čuva dvije godine: pomoćni obračuni, prodajni i kon-
trolni blokovi i sl.
Kontni plan za neprofitne subjekte

Neprofitne organizacije sa sjedištem u Federaciji BiH, vode knjigovodstvo po
Kontnom planu za udruženja i druge neprofitne organizacije, kojeg je propisao
Savez računovođa, revizora i finansijskih radnika Federacije BiH, a koji je objav-
ljen u “Službenim novinama Federacije BiH”, broj 10/07.
U Republici Srpskoj, za neprofitne organizacije nije predviđen poseban kon-
tni plan, tako da organizacije sa sjedištem u Republici Srpskoj primjenjuju onaj
kontni plan koji važi i za preduzeća. Kontni okvir u RS propisan je Pravilnikom
o Kontnom okviru i sadržini računa u Kontnom okviru za privredna društva, za-
druge, druga pravna lica i preduzetnike, objavljenom u “Službeni glasniku RS”
broj 79/09.
Neprofitni subjekti sa sjedištem u Brčko Distriktu BiH se, još uvijek,
mogu oporedijeliti da li će primjenjivati kontni plan Federacije BiH ili Repu-
blike Srpske.
© REVICON 69
I u FBiH i u RS, kontni plan je konciparan na bazi trocifrenih (sintetičkih)

konta, s tim da svaki subjekt, prema svojim specifičnim potrebama, može izvršiti
i dodatnu analitičku razradu unutar propisanih konta, na četiri i više cifara.
Finansijsko izvještavanje
Pravna lica koja svoje poslovanje evidentiraju prema Kontnom planu za
udruženja/udruge i druge neprofitne organizacije, dužna su da svoje finansijske
izvještaje za svaku poslovnu godinu sačinjavaju i dostavljaju agenciji AFIP Sara-
jevo, odnosno FIP Mostar, na posebnim propisanim obrascima seta finansijskih
izvještaja za ovu grupu pravnih lica, koji sadrži:
• Bilans stanja za udruženja i druge neprofitne organizacije,
• Bilans uspjeha (Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti) za udruženja i druge ne-
profitne organizacije,
• Izvještaj o novčanim tokovima (prema direktnoj ili indirektnoj metodi),
• Izvještaj o promjenama na kapitalu,
• Dodatne zabilješke uz finansijske izvještaje.
Prva dva izvještaja – obrasca (Bilans stanja i Bilans uspjeha) su predviđena i

propisana posebno za udruženja i druge neprofitne organizacije.
Obrasci Izvještaja o novčanim tokovima i Izvještaja o promjenama na kapi-
talu su identični obrazcima za profitni sektor, pa njihovo popunjavanje i sačinja-
vanje treba prilagoditi specifičnostima neprofitnog sektora, odnosno konkretnim
okolnostima svakog neprofitnog subjekta ponaosob.
Isto vrijedi i za dodatne zabilješke uz finansijske izvještaje, koje se sačinja-
vaju u slobodnoj formi i koje treba prilagoditi konkretnim okolnostima, zavisno
od podataka koji su iskazani u prethodnim obrascima za svaki izvještajni subjekt.
Prema Zakonu o računovodstvu i reviziji u FBiH, mala pravna lica (u skla-
du sa kriterijima razvrstavanja iz člana 4. ovog Zakona), u koje spada i najveći
broj udruženja/udruga i drugih neprofitnih subjekata, formalno su obavezni sa-
činjavati i podnositi samo Bilans stanja i Bilans uspjeha. To, naravno, ne znači
da i ovi subjekti ne mogu sačiniti i podnijeti kompletan set svojih finansijskih
izvještaja, štaviše, to se iz mnogo razloga preporučuje.
Uz računovodstvene iskaze, udruženja/udruge i druge neprofitne organiza-
cije su dužne dostaviti i dodatne obrasce:
• Posebni podaci o plaćama i broju zaposlenih,
• Godišnji izvještaj o investicijama (INV-1),
• Obračun vodnih naknada (Obrazac OVN),
• Obračun posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća (Obrazac ZS).
U Republici Srpskoj, set obrazaca godišnjih izvještaja za neprofitne organi-

zacije propisan je jedinstvenim Pravilnikom o sadržini i formi obrazaca finansij-
skih izvještaja za privredna društva, zadruge, druga pravna lica i preduzetnike
(“Službeni glasnik RS”, broj 84/09).
70 © REVICON
Neprofitne organizacije sa sjedištem u Brčko Distriktu BiH se, još uvijek,

mogu oporedijeliti hoće li primjenjivati kontni plan Federacije BiH ili Republike
Srpske, od čega zavise i obrasci njihovih finansijskih izvještaja.
Naravno, ako se osnuje posebno pravno lice / preduzeće koje će obavljati
profitnu djelatnost, to preduzeće će se u svemu, pa i u dijelu podnošenja finansij-
skih izvještaja ponašati kao i svako drugo pravno lice iz profitnog sektora.
Godišnji finansijski izvještaji, za period koji se završava 31. 12. svake godine,
podnose se najkasnije do posljednjeg dana februara naredne godine.
Neprofitna organizacija može organizovati obavljanje računovodstvenih po-
slova “u vlastitoj režiji” (tj. kao svoju internu poslovnu funkciju), ili može ove
poslove (ugovorom) povjeriti trećim licima (koja ispunjavaju zakonske uslove za
obavljenje tih poslova), ako je to ekonomski isplativije.
Prema Zakonu, predsjednik, direktor ili drugo ovlašteno lice neprofitne or-
ganizacije odgovoran je i za tačnost, komletnost, istinitost, fer prezentiranje i
pravovremeno podnošenje finansijskih izvještaja.
Finansijski izvještaji svakog pravnog lica moraju biti ovjereni potpisom i peča-
tom certificiranog računovođe koji sadrži naziv “certificirani računovođa”, njegovo
ime i prezime, kao i broj važeće licence. Istodobno finansijski izvještaji moraju biti
potpisani od strane lica ovlaštenog za zastupanje, tj. od strane predsjednika/direk-
tora neprofitne organizacije, i naravno, ovjereni pečatom podnosioca izvještaja.
Revizija finansijskih izvještaja

Zakoni o računovodstvu i reviziji u FBiH i RS razvrstavaju pravna lica u ne-
koliko skupina (mala, srednja i velika pravna lica), u zavisnosti od visine određe-
nih parametara/pokazatelja. U zavisnosti od toga kojoj grupi subjekata pripada-
ju, udruženja i fondacije su u obavezi da angažuju eksternog revizora za potrebe
revizije finansijskih izvještaja.
Kao kriterije za razvrstavanje pravnih lica (pa i neprofitnih subjekata u sta-
tusu pravnih lica), Zakon o računovodstvu i reviziji propisuje broj zaposlenih,
vrijednost ukupne imovine i vrijednost ukupnog prihoda. Ukoliko subjekt (pa i
neprofitna organizacija) ispuni dva od tri kriterija predviđena za određenu grupu,
svrstava se u tu grupu. Prikaz kriterija za razvrstavanje NVO prema veličini dat
je u tabeli ispod:
Broj zaposlenih Ukupna imovina Ukupan prihod

MALA 1 do 50 do 1 mil KM do 2 mil KM
SREDNJA 50 do 250 od 1 do 4 mil KM od 4 do 8 mil KM
VELIKA preko 250 preko 4 mil KM preko 8 mil KM
Izuzetak predstavlja slučaj kada neprofitna organizacija “pređe” samo jedan

od uvjeta za svrstvanje u velika pravna lica, dok su joj ostala dva kriterija u grani-
cama za mala. Tada se ona svrstava u srednja pravna lica i, samim tim, podliježe
© REVICON 71
i obavezi revizije. (Na primjer, po broju zaposlenih i ukupnoj imovini se svrstava

u mala pravna lica, ali joj vrijednost ukupne imovine, tj. aktive prelazi iznos od 4
mil KM, tada se svrstava u srednja pravna lica.)
Neprofitne organizacije koje se svrstavaju u kategoriju srednjih i velikih
pravnih lica, prema gore navedenim kriterijima, dužne su da revidiraju finan-
sijke izvještaje i revizorski izvještaj za obračunski period predaju AFIP/FIP-u
najkasnije do kraja narednog obračunskog perioda.
PRIMJENA KONTNOG PLANA SA

PRIMJERIMA KNJIŽENJA
Kontnim planom za udruženja/udruge i druge neprofitne organizacije u Fe-
deraciji BiH propisano je šest klasa za evidentiranje sredstava i obaveza/izvora
sredstava:
Klasa 0 - Stalna sredstva
Klasa 1 - Tekuća sredstva
Klasa 2 - Trajni izvori i dugoročne obaveze
Klasa 3 - Kratkoročne obaveze
Klasa 4 - Rashodi i prihodi
Klasa 5 - Rezultat poslovanja
Neprofitne organizacije, kao i ostala pravna lica, evidentiranje svih poslov-

nih promjena i događaja trebaju vršiti u skladu sa MRS/MSFI (odnosno, ukoliko
se za to dobrovoljno opredijeli, u skladu sa MSFI za male i srednje subjekte).
Može se reći da nema posebnih razlika u priznavanju, vrednovanju i prezen-
tiranju poslovnih događaja, sredstava, obaveza, prihoda, rashoda i dr. između ne-
profitnih organizacija i ostalih pravnih lica, osim što je obim poslovnih promjena
kod neprofitnih organizacija značajno manji u odnosu na profitne subjekte i što
su vrste poslovnih promjena kod neprofitnih organizacija, u pravilu, mnogo jed-
nostavnije nego kod profitnih subjekata.
Kod neprofitnih organizacija, poslovne promjene se knjiže na kontima pred-
viđenim Kontnim planom za udruženja/udruge i druge neprofitne organizacije.
Klasa 0 - Stalna sredstva

Na kontima klase 0 evidentira se dugotrajna imovina (stalna sredstva) i osta-
la dugoročna imovina i to po sljedećim grupama konta:
00 - Nekretnine, postrojenja i oprema
01 - Nematerijalna stalna sredstva
02 - Dugoročna finansijska ulaganja
03 - Dugoročna potraživanja
04 - Biološka imovina
05 - Ulaganja u nekretnine
72 © REVICON
06 - Stalna sredstva namijenjena prodaji

08 - Dugoročna razgraničenja
00 - Nekretnine, postrojenja i oprema
Na kontima grupe 00 - Nekretnine, postrojenja i oprema, iskazuju se zemlji-

šta, građevinski objekti, postrojenja i oprema, koji ispunjavaju uslove za prizna-
vanje po MRS/MSFI. Na kontima grupe 00 iskazuju se i ulaganja izvršena za
pribavljanje nekretnina, postrojenja i opreme, kao i avansi dati za pribavljanje
navedenih sredstva.
Nekretnine, postrojenja i oprema iz ove grupe se priznaju i vrednuju u skla-
du sa MRS 16, MRS 20, MRS 17, MRS 36 i drugim relevantnim MRS/MSFI.
Naravno, na ove bilansne pozicije, direktno ili indirektno, odnose se i drugi stan-
dardi, kao MRS 8, MRS 12, MRS18, MSFI 5 i dr.
Propisana sintetička konta u okviru grupe 00 su sljedeća:
000 - Zemljišta
001 - Građevinski objekti
002 - Oprema
003 - Ostalo
007 - Materijalna stalna sredstva u pripremi
008 - Avansi za materijalna stalna sredstva
009 - Ispravka vrijednosti
U skladu sa MRS-om 16 – Nekretnine, postroje ja i oprema, prilikom pri-

bavljanja stalnih sredstava, potrebno je voditi računa o dva osnovna uslova koji
trebaju biti ispunjeni da bismo sredstva uopće mogli priznati (iskazati) i smatrati
ih bilansnom kategorijom, a to su:
1) stalna sredstva se mogu priznati kao bilansne pozicije kada je izvjesno da će
buduća ekonomska korist teći u korist pravnog lica; i
2) kada se trošak njihovog sticanja ili procijenjena vrijednost može pouzdano
valorizovati ili kada je vrijednost zasnovana na realnoj osnovi očekivane ko-
risti, u očekivanom vremenu.
Zbog toga se kao sredstvo, sa bilansnog aspekta, neće priznati stalno sred-
stvo ukoliko nastali izdatak ne obezbjeđuje priliv ekonomske koristi ubuduće.
Prema paragrafu 15. MRS-a 16, pojedinačnu stavku nekretnina, postrojenja
i opreme koja zadovoljava kriterije priznavanja kao sredstvo treba mjeriti po nje-
zinoj nabavnoj vrijednosti, koju u osnovi čini:
a) kupovna cijena, uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze, nakon
odbitka trgovačkih popusta i rabata;
b) svi troškovi koji se mogu direktno pripisati dovođenju sredstva na lokaciju u
radno stanje za natjeravanu upotrebu;
c) početna procjena troškova demontiranja, uklanjanja i obnavljanja mjesta
na kojem je sredstvo smješteno, tj. obavezu koja za pravnu osobu nasta-
© REVICON 73
je bilo kada se sredstvo nabavi ili kao posljedica korištenja sredstva tokom
određenog razdoblja u svrhu koja se razlikuje od proizvodnje zaliha u tom
razdoblju.
Shodno paragrafu 15.a) MRS-a 16, ne dozvoljava da se povratne državne

obaveze uključuju u zavisne troškove. Međutim, sve porezne obaveze, koje se
plaćaju, a nemaju karakter povrata treba uračunati u zavisne troškove. Zbog toga
odbitni (povratni) PDV neće činiti cijenu koštanja sredstava, a nepovratni PDV (a
to je praktično sav PDV koji snose NVO koji nisu registrovani za PDV, kao i npr.
PDV obračunat pri sticanju putničkog vozila koji se ni kod subjekata koji su re-
gistrovani za PDV ne priznaje u odbitak), carine, takse i drugi porezi (npr. porez
na promet nekretnina) činit će zavisne troškove nabavke.
Prema MRS 21 - Učinci promjena kurseva stranih valuta, razlike koje mogu
biti priznate kao kursne razlike, nikada ne ispunjavaju uslove da budu priznate
kao zavisni troškovi (kao negativne) niti kao smanjenja vrijednosti (storno pozi-
cija) kao pozitivne. Ove stavke se uvijek priznaju kao prihodi ili rashodi perioda,
bez obzira na način sticanja sredstva (vlastita izgradnja, kupovina ili izgradnja).
Prema MRS-u 23, u troškove nabavke stalnih sredstava, mogu se uračunati troš-
kovi kamata, ali samo u periodu dok traje proces pribavljanja. Nakon sticanja
sredstva, nastavak plaćanja kamata bit će rashod perioda.
Dakle, stalno materijalno sredstvo se inicijalno vrednuje po njegovom troš-
ku (nabavnoj vrijednosti). Komponente troška zavise od načina sticanja:
- kod nabavke: trošak se sastoji od fakturne vrijednosti, uključujući carinu i
porez (ako se nema pravo na odbitak), te druge troškove direktno vezane
za dovođenje sredstva u radno stanje za namjeravanu upotrebu, te troškova
pozajmljivanja koji se mogu kapitalizirati u smislu MRS 23 (uprošteno, radi
se o izdacima koji su vezani za sticanje kvalifikovanog sredstva i to izdaci
nastali do stavljanja sredstva u upotrebu);
- kod izgradnje u vlastitoj režiji: trošak je jednak trošku proizvodnje sredstva
u skladu sa MRS-om 2;
- kod sticanja razmjenom: trošak je fer vrijednost stečenog sredstva.
- dobiveno donacijom: trošak je, u smislu MRS-a 20, fer vrijednost primljenog
sredstva;
- kod finansijskog lizinga, trošak je definisan odredbama MRS-a 17.
U slučaju naknadnih ulaganja na materijalnim stalnim sredstvima nepro-

fitna organizacija može imati dilemu da li se naknadni izdaci mogu pripisati
vrijednosti sredstava ili ne. U smislu paragrafa 18. MRS-a 16, naknadni izdaci
trebaju se dodati na već priznato materijalno sredstvo, odnosno njegovu sadaš-
nju knjigovodstvenu vrijednost, samo ako je vjerojatno da će buduće ekonomske
koristi, koje nadilaze originalno procijenjene, pritjecati neprofitnoj organizaciji.
Povećanje ekonomske koristi može se manifestovati najčešće kroz produžen vi-
jek upotrebe, odnosno, eventualno povećanje kapaciteta, poboljšanje kvaliteta
proizvodnog učinka i smanjenje proizvodnih troškova (što je svakako rijetko, s
74 © REVICON
obzirom da činjenice da neprofitne organizacije ne obavljaju proizvodnu tj. ko-

mercijalnu aktivnost).
U skladu sa MRS-om 16, paragraf 29, pravno lice treba svojim internim ak-
tom da reguliše računovodstvenu politiku prema stalnim sredstvima, kroz formu
primjene:
(a) metoda nabavne vrijednosti, ili
(b) metoda revalorizacijske vrijednosti.
Odabrani metod se treba primjenjivati za cijelu grupu nekretnina, postroje-

nja i opreme nakon početnog priznanja vrijednosti.
Nakon priznavanja stalnog sredstva, ako se prihvati metod nabavne vrijed-
nosti, neto knjigovodstvena vrijednost sredstva (nekretnina, postrojenja i opre-
me) predstavlja nabavnu vrijednost umanjena za akumulirani otpis po osnovu
amortizacije ili akumulirane gubitke od umanjenja primjenom MRS-a 36. Ovo u
osnovi predstavlja upotrebu knjigovodstvene vrijednosti kao metoda evidencije
ili, kako se još može reći, metoda sadašnje vrijednosti.
Ako se neprofitna organizacija opredijeli za metod revalorizacije (što se kod
ovakvih subjekata vrlo rijetko događa u praksi), to bi značilo da nakon početnog
priznavanja kao sredstva, nekretnine, postrojenja i opremu čija se fer vrijednost
može pouzdano izmjeriti, treba voditi po procijenjenom revalorizovanom iznosu,
koji predstavlja njihovu fer vrijednost na dan revalorizacije umanjenu za ukupnu
naknadnu akumuliranu amortizaciju i naknadne akumulirane gubitke od uma-
njenja. Revalorizaciju treba obavljati dovoljno često kako bi se osiguralo da se
knjigovodstvena vrijednost bitno ne razlikuje od vrijednosti do koje bi se došlo
ako bi se koristila fer vrijednost na datum bilansa stanja.
Kada se knjigovodstvena vrijednost sredstava poveća, kao rezultat revalori-
zacije, to povećanje treba izravno pripisati trajnim izvorima kao revalorizacijski
višak (rezervu). Međutim, povećanje treba priznati kao prihod u bilansu uspjeha
do onog iznosa do kojeg se stornira revalorizacijsko smanjenje istog sredstva,
koje je prethodno priznato kao rashod u bilansu uspjeha.
Kada se knjigovodstvena vrijednost sredstva smanji kao rezultat revaloriza-
cije, to smanjenje treba priznati kao rashod. Međutim, smanjenje treba direktno
knjižiti na teret trajnih izvora, tj. stavku revalorizacijski višak, do iznosa postoje-
ćeg revalorizacijskog viška koji se odnosi na to sredstvo. Gubitak/rashod iz osno-
va usklađivanja vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme knjiži se, u skladu sa
MRS-om 16 i MRS-om 36, na analitičkim kontima nabavne vrijednosti i ispravke
vrijednosti, na teret konta 408 - Ostali rashodi, odnosno na teret raspoloživih
revalorizacionih rezervi na kontu 204 - Revalorizacione rezerve iz osnova reva-
lorizacije stalnih sredstava, ako su iste prethodno formirane za dotično sredstvo.
Kada u međuvremenu dođe do povećanja vrijednosti sredstava primjenom
metoda revalorizacije fer vrijednosti, prvo treba priznati prihod, onoliko koliko
je prethodno bio priznat rashod (po primjeni MRS-a 36), a tek vrijednost na-
kon toga postaje revalorizovana rezerva. Dobitak/prihod iz osnova usklađivanja
vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme knjiži se, u skladu sa MRS-om 16 i
© REVICON 75
MRS-om 36, u korist konta 204 - Revalorizacione rezerve iz osnova revalorizacije

stalnih sredstava, odnosno u korist konta 418 - Ostali prihodi do visine rashoda
koji su u prethodnim periodima proknjiženi na teret konta 408 - Ostali rashodi,
a na teret konta nabavne vrijednosti dotičnog sredstva.
Primjer (nabavka stalnog sredstva): U aprilu tekuće godine neprofitna

organizacija “X” (neobveznik PDV-a) je kupila kancelarijski namještaj u vrijed-
nosti od 5.000,00 KM, sa uključenim PDV-om. Namještaj je odmah stavljen u
funkciju. Obračunata amortizacija za tu godinu (po stopi 20%, za osam mjeseci)
iznosi 666,67 KM.
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
broj Duguje Potražuje
1. Oprema u pripremi 007 5.000,00
Dobavljači u zemlji 300 5.000,00
Za nabavku kancelarijskog namještaja
2. Kancelarijski namještaj 002 5.000,00
Oprema u pripremi 007 5.000,00
Stavljanje namještaja u upotrebu
3. Amortizacija opreme 403 666,67
Ispravka vrijednosti opreme 009 666,67
Za obračunatu amortizaciju
Veoma je čest slučaj da neprofitna organizacija dobije stalno sredstvo kao

donaciju. U tom slučaju treba primijeniti MRS 20 – Računovodstvo državnih do-
nacija i objavljivanje državne pomoći.
Ukoliko se donacija primi kao nenovčano stalno sredstvo, npr. u obliku ze-
mljišta, zgrade ili opreme, trošak sticanja (nabavna vrijednost) je fer vrijednost
primljenog sredstva. Takve donacije se knjiže kao stalno sredstvo i odloženi pri-
hod. Dinamika kojom taj odloženi prihod prelazi u stvarni prihod i uvrštava se
u bilans uspjeha, zavisi od vijeka trajanja sredstva. Odloženi prihod je potreb-
no priznati kao realizovani prihod u bilansu uspjeha na racionalnoj i sistemat-
skoj osnovi tokom vijeka upotrebe sredstva. Pošto se tokom vijeka upotrebe vrši
amortizacija tog stalnog sredstva, znači da će se paralelno sa troškom amortiza-
cije priznavati i odgovarajući prihod, u istom iznosu. Efekti troška amortizacije i
prihoda od donacije se poništavaju, pa neprofitna organizacija ne iskazuje nika-
kvu “zaradu” po osnovu primljene donacije.
Primjer (primljena donacija u opremi): Neprofitnoj organizaciji je 10. 02.

2015. godine donirana oprema procijenjene vrijednosti 8.000,00 KM. Vijek traja-
nja je procijenjen na pet godina, pa je godišnja stopa amortizacije 20%.
76 © REVICON
Knjiženje:
Red Iznos
broj Opis Konto
Duguje Potražuje
1. Donirana oprema 002 8.000,00
Odloženi prihod 281 8.000,00
Knjiženje donirane mašine
2. Amortizacija 01. 03. – 31. 12. 15. 403 1.200,00
Ispravka vrijednosti opreme 009 1.200,00
Za obračun amortizacije
3. Odloženi prihod 281 1.200,00
Prihodi od donacija 4171 1.200,00
Prenos odloženog prihoda na tekući
U okviru konta 080 - Unaprijed plaćeni troškovi, iskazuju se iznosi unapri-

jed plaćenih troškova koji se odnose na buduće obračunske periode, odnosno za
period duži od 12 mjeseci, a koji će se u narednim obračunskim periodima pre-
nositi na odgovarajući konto rashoda perioda na koji se odnose. Radi se o kontu
koje omogućava da se, na primjer, trošak plaćen za naredni ili naredne periode
evidentira kao sredstvo a ne kao trošak, sa ciljem da se ispoštuje princip nastanka
događaja.
01 - Nematerijalna stalna sredstva
U okviru konta grupe 01 iskazuju se ulaganja u odgovarajuća nematerijalna

sredstva bez fizičkih obilježja, koja se mogu identificirati, a koja služe za obavlja-
nje djelatnosti, za iznajmljivanje ili se koriste u administrativne svrhe.
Sintetička razrada grupe je kako slijedi:
010 - Prava
013 - Ostala nematerijalna stalna sredstva
017 - Nematerijalna stalna sredstva u pripremi
018 - Avansi za nematerijalna stalna sredstva
Računovodstveni tretman nematerijalnih sredstava uređuju sljedeći Stan-

dardi:
- MRS 38 – Stalna nematerijalna sredstva,
- MRS 36 – Umanjenje vrijednosti sredstava.
Nematerijalno sredstvo je prepoznatljivo nemonetarno sredstvo bez fizičke

supstance, kako ga je definisao MRS 38. Primjeri stalnih nematerijalnih sredsta-
va koji su najprisutniji u poslovnim knjigama neprofitnih organizacija su softveri,
licence i ostala prava.
© REVICON 77
MRS 38 uređuje da se nematerijalno sredstvo priznaje kao takvo u bilansu

stanja samo ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
(a) vjerovatno da će očekivane buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati
sredstvu priticati u pravno lice;
(b) kada je nabavna vrijednost sredstva pouzdano mjerljiva;
(c) da se može identificirati; i
(d) da preduzeće ima kontrolu nad njim.
Nematerijalna sredstva se amortizuju, kao i materijalna, što znači da ih

treba postepeno otpisivati u vidu sistemskog rasporeda njihove vrijednosti na
troškove amortizacije tokom procijenjenog vijeka njihove upotrebe. Amortizacija
ovih sredstava vrši se na teret konta 403, uz odobrenje odgovarajućeg analitičkog
konta u okviru konta 019 - Ispravka vrijednosti.
Međutim, sredstva sa neodređenim vijekom trajanja se ne amortizuju,
što često važi upravo za neka sredstva iz ove, nematerijalne kategorije, za koju
je nemoguće realno procijeniti vijek trajanja, odnosno period u kome će donositi
ekonomske koristi društvu koje je posjeduje.
Vrijednost nematerijalnih sredstava, također, je potrebno kontinuirano pre-
ispitivati, sa aspekta vrijednosti, odnosno testirati na eventualna umanjenja
vrijednosti u skladu sa MRS-om 36, bez obzira na to da li se amortizuju ili ne.
Nematerijalna sredstva su interesantna kao računovodstvena kategorija iz
razloga svog nematerijalnog oblika, često prisutne “veze” sa određenim mate-
rijalnim sredstvom (npr. softver u odnosu na hardver), teško odredivog vijeka
trajanja i dr.
Takođe, specifičnost ove kategorije sredstava je u njenom nematerijalnom
karakteru koji često graniči sa rashodom, pa je to područje gdje se često i stva-
raju rezerve gubitaka ili dobitaka.
Primjer: Udruženje je izvršilo ulaganja u tuđi objekat, koji koristi po ugo-

voru o najmu i izvršilo ulaganja koje se neće priznati kao unaprijed plaćena za-
kupnina. U ovom slučaju se ulaganja mogu priznati kao nematerijalno sredstvo,
pri čemu se procjenjuje vijek trajanja tog sredstva (koji ne može biti duži od
ugovornog odnosa) i vrši se redovna godišnja amortizacija ulaganja kao nemate-
rijalnog sredstva.
Knjiženja:
(a) 010 / 300 ….. za primljene fakture po osnovu izvršenih radova koje najmo-
primac početno evidentira u okviru nematerijalnih sredstava. S obzirom na
to da se radi o ulaganjima u poslovne svrhe, udruženje bi imalo pravo prizna-
vanja ulaznog PDV-a po primljenim fakturama dobavljača – izvođača radova,
da je u sistemu PDV-a i tada bi se PDV knjižio na kontu 140.
(b) 401 / 300 ….. za primljenu fakturu za zakupninu, koja se evidentira kao
redovan mjesečni trošak (sa pravom na odbitak ulaznog PDV-a, ukoliko je
najmodavac u statusu PDV obveznika).
78 © REVICON
(c) 403 / 019 …. Za obračun amortizacije na ulaganje kao nematerijalnu imovi-

nu, u skladu sa procijenjenim vijekom trajanja sredstva.
02 - Dugoročna finansijska ulaganja
Na kontima grupe 02 iskazuje se ulaganja u zavisna društva, sudjelovanje u

kapitalu ostalih lica, kao i obveznice. Sintetička razrada ove grupe predviđena je
kako slijedi:
020 - Ulaganja u zavisna društva
021 - Sudjelovanja u kapitalu ostalih lica
022 - Ulaganja u dužničke vrijednosne papire
028 - Ostala dugoročna ulaganja
S obzirom na to da se neprofitni subjekti ne mogu baviti komercijalnim ak-

tivnostima, u slučaju da žele obavljati i komercijalnu (profitno orjentisanu) ak-
tivnost moraju osnovati posebno pravno lice (d.o.o. ili, rjeđe, d.d.). Ulaganja koja
je udruženje, na primjer, imalo kod osnivanja privrednog društva evidentiraju se
na kontu 020 kao ulaganja u zavisna društva.
Na kontu 020 se vode ulaganja u ona preduzeća nad kojima neprofitna organi-
zacija ima kontrolu, što se najčešće povezuje sa vlasništvom preko 50%. Ukoliko je
udruženje jedan od dioničara ili udjeličara u nekom preduzeću, pri čemu tim ula-
ganjem ne ostvaruje većinski udio u kapitalu, takva ulaganja se vode na kontu 021.
Ulaganje u drugo pravno lice se iskazuje u računovodstvu društva ulagača
kao finansijska imovina na kontima grupe 02 na sljedeći način:
- u postupku početnog priznavanja vrednovanje se vrši prema troškovima sti-
canja; i
- u postupku naknadnog vrednovanja, pri sastavljanju finansijskih izvještaja,
odnosno na kraju obračunskog perioda, priznaje se promjena vrijednosti.
Cilj ovog postupka jeste da se u bilansu stanja iskaže fer vrijednost sa isto-
dobnim priznavanjem prihoda ili rashoda.
Prema načelu nastanka poslovnog događaja, početno priznavanje ulaganja
u drugo društvo, odnosno sticanje udjela u kapitalu toga društva početno se
priznaje po trošku sticanja ( jer se smatra da je to fer vrijednost sa tržišta na
dan sticanja).
Ponovno, ili naknadno vrednovanje ulaganja i usklađivanje knjigovodstve-
nih iznosa se vrši u zavisnosti o namjeni držanja udjela. Kako se kod neprofitnih
organizacija ulaganja najčešće odnose na ulaganja u privredna društva (najčešće
d.o.o.) zbog obavljanja komercijalnih aktivnosti, tada se kao metoda naknadnog
vrednovanja primjenjuje metoda troška. Primjena ove metode zapravo znači pre-
ispitivanje prvobitnog troška sticanja i priznavanje eventualnog rashoda od uma-
njenja vrijednosti (na konto ostalih rashoda, preko konta ispravke vrijednosti
ulaganja).
© REVICON 79
Primjer: Udruženje je osnovalo preduzeće “Alfa” d.o.o. koje će se baviti tr-

govinom. Kao osnovački ulog udruženje je, pored novčanog uloga u iznosu od
2.000 KM, unijelo i opremu neto vrijednosti 5.000 KM (nabavna vrijednost opre-
me 10.000 KM, a ispravka vrijednosti 5.000 KM).
Iznos
Opis Konto
Duguje Potražuje
Ulaganja u zavisna društva 020 7.000
Transakcijski račun 101 2.000
Ispravka vrijednosti opreme 009 5.000
Oprema 003 10.000
Priznavanje i evidentiranje ulaganja u preduzeće “Alfa”
03 - Dugoročna potraživanja
Na kontima grupe 03 evidentiraju se dugoročna potraživanja koja neprofitne

organizacije imaju prema povezanim licima, prema bilo kom osnovu, kao i po
osnovu zajmova i depozita prema ostalim licima. U okviru ove grupe predviđena
su sljedeća sintetička konta:
030 - Potraživanja od zavisnih društava
031 - Potraživanja od ostalih povezanih lica
032 - Dugoročni zajmovi
033 - Dugoročni depoziti
038 - Ostala dugoročna potraživanja
Primjer: Udruženje je dalo dugoročnu pozajmicu u iznosu od 10.000 KM, sa

rokom otplate od pet godina, ugovorenom kamatom od 12% i mjesečnim otplata-
ma. Napravljen je otplatni plan.
Red. Iznos
Opis Konto
1. Dugoročni zajmovi 032 10.000
Za dati dugoročni zajam
2. Kratkoročni dio dugoročnog zajma 114 1.500
Dugoročni zajmovi 032 1.500
Za dio dugor. kredita koji dospijeva u tekućoj godini
80 © REVICON
Kod davanja zajmova udruženje evidentira samo potraživanja za glavnicu

(u primjeru 10.000 KM), dok se kamata evidentira kao prihod pri naplati.
Takođe, kod dugoročnih zajmova postoji obaveza reklasifikacije na kratko-
ročnu imovinu dijela koji dospijeva u period od 12 mjeseci. U primjeru je
pretpostavljeno da je to iznos od 15.000 KM, s obzirom na to da je prema
otplatnom planu na početku otplate iznos otplate glavnice u odnosu na iznos
otplate kamate manji.
Na kontima ove grupe iskazuju se šume, višegodišnji zasadi, osnovno stado

ili matično jato i druga biološka sredstva, kao i ulaganja za pribavljanje tih sred-
stava, u skladu sa MRS-om 41 – Poljoprivreda.
Računovodstveni tretman bioloških sredstava (živih životina i biljki), po-
ljoprivrednih proizvoda u trenutku ubiranja (žetve) i subvencija u poljoprivredi
uređuje MRS 41. Prilikom početnog priznavanja i najmanje na svaki datum bi-
lansa, biološka sredstva se vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene
troškove prodaje. Ako se fer vrijednost ne može pouzdano ili adekvatno utvrditi,
biološko sredstvo se vrednuje po nabavnoj vrijednosti, uz obračun amortizacije i
testiranje na umanjenje vrijednosti.
Na kontima grupe 04 iskazuju se posebno sljedeće:
047 - Biološka imovina u pripremi
048 - Avansi za biološku imovinu
Analitička razrada navedenih konta vrši se u zavisnosti od vrste biološke

imovine.
Primjer: Udruženje “Konjički klub” nabavilo je konje nabavne vrijednosti

20.000 KM. Sljedeće godine, na dan 31. 12. izvršena je procjena vrijednosti konja
i utvrđeno da je njihova vrijednost na tržištu porasla za 3.000 KM. Izvršeno je
usklađenje vrijednosti.
Red. Iznos
Opis Konto
1. Biološka imovina 040 20.000
Dobavljači 300 20.000
Za kupljene konje
2. Biološka imovina 040 3.000
Ostali prihodi (analitička razrada) 418 3.000
Za procijenjeno povećanje vrijednosti biološke imovine
© REVICON 81
05 - Ulaganja u nekretnine
Na kontima grupe 03 evidentiraju se one nekretnine koje, prema MRS-u 40,

predstavljaju kategoriju imovine koja se sastoji od zemljišta ili zgrada (ili dijelo-
va zgrada ili oboje), koje neprofitne organizacije drži u vlasništvu ili u najmu s
ciljem:
1. zarade na iznajmljivanju tih nekretnina; ili
2. kapitalnog povećanja vrijednosti tih nekretnina; ili
3. i jednog i drugog (zarade na iznajmljivanju i povećanju vrijednosti).
Prema kontnom planu za udruženja, u okviru grupe 03 obuhvaćena su slje-

deća sintetička konta:
050 - Ulaganja u vlastite nekretnine
050 - Ulaganja u iznajmljene nekretnine
057 - Ulaganja u nekretnine pripremi
058 - Avansi za ulaganja u nekretnine
Jedan od načina da se nekretnina sa karakteristikama “ulagačke nekretnine” poj-

movno odvoji od drugih jeste prepoznavanje ekonomske suštine gotovinskih priliva koji
se ostvaruju po osnovu raspolaganja tim nekretninama. Tipičan primjer priliva gotovine
koji su direktno povezani s određenim nekretninama su primjeri izdavanja pod zakup.
Pravila priznavanja i početnog vrednovanja investicijskih nekretnina su-
štinski se podudaraju sa pravilima priznavanja i vrednovanja drugih vidova ma-
terijalne imovine. Ulaganja u nekretnine inicijalno se vrednuju po nabavnoj
vrijednosti / cijeni koštanja. Dakle, “ulaganje u nekretnine” se, prema Stan-
dardu početno mjere po trošku ulaganja.
Metoda naknadnog vrednovanja treba biti propisana u računovodstvenim
politikama neprofitne organizacije, a može biti:
- metod FER VRIJEDNOSTI – ne vrši se obračun amortizacije; ili
- metod NABAVNE VRIJEDNOSTI – kada se vrši amortizacija kao i kod
“običnih” građevinskih objekata.
Ako neprofitna organizacija za metod vrednovanja “ulagačkih nekretnina”

odabere metod nabavne vrijednosti, primjenjuje pravila koja su propisana MRS-
om 16 (od ovog su izuzete “ulagačke nekretnine” koje se drže za prodaju prema
MSFI 5). To primarno znači da se vrši obračun amortizacije. Knjigovodstveni iznos
“ulaganja u nekretnine” utvrđuje se kao razlika između nabavne vrijednosti i aku-
mulirane amortizacije, uključivo i akumulirane gubitke od umanjenja po MRS 36.
Primjer: Donesena je odluka da se objekat koji je udruženje koristilo iznaj-

mi licu “X”. Objekat se u poslovnim knjigama udruženja po sljedećim vrijed-
nostima: nabavna vrijednosti 50.000 KM, ispravka vrijednosti 5.000 KM, stopa
amortizacije 5%.
82 © REVICON
Red. Iznos
Opis Konto
1. Ulaganja u vlastite nekretnine 050 45.000
Građevinski objekti 001 50.000
Ispravka vrijednosti 009 5.000
Za evidentiranje ulaganja u nekretnine
2. Amortizacija ulaganja u nekretnine 403 2.500
Ispravka vrijednosti 059 2.500
Za amortizaciju
Ako neprofitna organizacija za metod naknadnog vrednovanja “ulagačkih

nekretnina” odabere metod fer vrijednosti, tada treba na svaki datum bilansa,
neto knjigovodstvenu vrijednost nekretnine da usklađuje na fer vrijednost.
Dobici ili gubici koji nastanu po osnovu vrednovanja, odnosno usklađivanja
na fer vrijednost, prema tački 35. MRS-a 40 se priznaju u Bilansu uspjeha. Prak-
tično, priznavao bi se prihod ili rashod na kontima ostalih prihoda ili ostalih ras-
hoda. Napominjemo da se u modelu fer vrijednosti ne obračunava amortizacija.
06 - Stalna sredstva namijenjena prodaji
U skladu sa MSFI 5, na kontima grupe 06 se iskazuju stalna sredstva (nema-

terijalna sredstva, zemljišta, građevinski objekti, postrojenja i oprema, investi-
cijske nekretnine, biološka sredstva i ostala stalna sredstva) koja su dotad kori-
štena za poslovanje i druge potrebe pravnog lica, a koja se, na osnovu odluke o
prodaji, prenose sa konta korištenih sredstava na odgovarajuća konta grupe 06
(što treba razlikovati od nekretnina i drugih stalnih sredstava koja su i početno
nabavljena s namjerom dalje prodaje, koja se iskazuju na kontu zaliha robe). Ta-
kođer, na kontima grupe 06 se iskazuju i sredstva poslovanja koje se obustavlja
(konto 064), u smislu MSFI 5.
Sintetička razrada grupe 06 izvršena je prema vrstama sredstava:
060 - Materijalna stalna sredstva namijenjena prodaji
061 - Nematerijalna stalna sredstva namijenjena prodaji
062 - Finansijska dugotrajna imovina namijenjena prodaji
063 - Ostalo
064 - Grupe za otuđenje
Prije početne klasifikacije imovine namijenjene za prodaju, knjigovodstvena vri-

jednost ove imovine mjeri se u skladu sa standardom koji se odnosi na tu vrstu imo-
vine. Na primjer, ako se radi o nekretninama koje koristi vlasnik, na prethodno vred-
novanje te imovine primjenjuje se MRS 16 i MRS 36 - Umanjenje imovine. Nakon
reklasifikacije u imovinu namijenjenu prodaji, primjenjuju se odredbe MSFI 5.
© REVICON 83
Da bi stalno sredstvo bilo klasifikovalo kao sredstvo namijenjeno za prodaju,

prvi uslov koji mora biti ispunjen je da se nadoknada vrijednosti očekuje od
prodaje a ne od korištenja.
Drugi uslov da bi sredstvo bilo svrstano u ovu grupu jeste da prodaja mora
biti vrlo vjerovatna, tj. sa visokim stepenom izvjesnosti. Da bi prodaja bila viso-
ko vjerojatna, određeni organ upravljanja mora donijeti plan za prodaju imovi-
ne (ili skupine za otuđenje) i mora biti pokrenut aktivni program za pronalaže-
nje kupca i ispunjenje plana (paragraf 8 MSFI 5). Nadalje, imovina (ili skupina
za otuđenje) mora biti aktivno nuđena za prodaju po cijeni koja je opravdana u
odnosu na njenu tekuću fer vrijednost. Pored toga, treba postojati očekivanje
da će prodaja udovoljiti kriterijima priznavanja kao okončana prodaja u roku od
godinu dana od datuma klasifikacije, izuzev, kako to dopušta tačka 9., dok radnje
potrebne za ispunjenje plana trebaju ukazivati na to da nema izgleda da će doći
do značajnih promjena plana ili odustajanja od plana. U sklopu procjene da li je
prodaja visoko vjerojatna, valja razmotriti i vjerojatnoću da će ju skupština vla-
snika odobriti (ako je njeno odobrenje propisano mjerodavnim pravom).
Dakle, da bi neko sredstvo bilo klasificirano kao sredstvo namijenjeno pro-
daji kumulativno moraju biti ispunjeni sljedeći uslovi:
a) knjigovodstvena vrijednost će biti uglavnom nadoknađena putem prodaje
radije nego stalnim korištenjem;
b) treba biti raspoloživa za trenutnu prodaju u postojećem stanju;
c) prodaja mora biti vrlo vjerovatna;
d) rok za prodaju mora biti kraći od 1 godine, produženje roka je izuzetak i
to onda kada postoji objektivna prepreka, ali ne krivicom vlasnika sredst-
va, te uz dokaze da pravno lice i dalje u kontinuitetu provodi aktivnosti na
iznalaženju mogućeg kupca;
e) ta imovina ne smije biti namijenja otpisu.
Što se tiče naknadnog mjerenja imovine namijenjene prodaje, standard odre-

đuje da se amortizacija ovako klasificirane imovine prekida. Umjesto toga, vri-
jednost te imovine naknadno se mjeri prema fer vrijednosti umanjenoj za troš-
kove prodaje ali s tim da se vrijednost može smanjiti do fer vrijednosti umanjenoj
za troškove prodaje ali se ne može povećati preko vrijednosti koja je određena u
trenutku klasifikacije. Naknadno povećanje fer vrijednosti umanjeno za troškove
prodaje priznaje se u bilansu uspjeha, ali do visine ranije priznatog rashoda.
Prema tome, stalna sredstva namijenjena prodaji su zapravo kratkoročna imovina
(iako ih kontni plan za udruženja svrstava na klasu 0) koja se ne amortizuje nego se vrednu-
je po fer vrijednosti na datum bilansa. Svođenje knjigovodstvene vrijednosti ovih sredstava
na fer vrijednost vrši preko konta ostalih prihoda ili rashoda, zavisno o kakvoj razlici se radi.
08 - Dugoročna razgraničenja
Aktivna vremenska razgraničenja se mogu definisati kao pozicije na kojima

se u glavnoj knjizi, odnosno u finansijskim izvještajima, privremeno evidentira-
84 © REVICON
ju i iskazuju oni troškovi ili prihodi koji se odnose na buduće računovodstvene

periode, ili sredstva i obaveze koji će se u budućim računovodstvenim periodima
priznati kao druga kategorija sredstava i obaveza, a vezano uz akrualni princip
finansijskog izvještavanja koji nalaže priznavanje poslovnog događaja trenutkom
nastanka a ne trenutkom plaćanja.
U okviru konta grupe 08 priznaju se iskazuju se iznosi unaprijed plaćenih
troškova koji se odnose na buduće obračunske periode, odnosno za period duži
od 12 mjeseci, a koji će se u narednim obračunskim periodima prenositi na od-
govarajući konto rashoda perioda na koji se odnose. Radi se o kontu koje omogu-
ćava da se, na primjer, trošak plaćen za naredni ili naredne obračunske periode
evidentira kao sredstvo a ne kao trošak, sa ciljem da se ispoštuje princip nastanka
događaja (akrualni princip), a ne gotovinski princip.
Na primjer, moguće je da u poslovanju neprofitnih organizacija nastanu
izdaci koji imaju za posljedicu troškove koji se djelimično odnose na tekuće,
a djelimično na buduća razdoblja. U takvim slučajevima se vrši razgraniča-
vanje troškova tekućeg i budućih razdoblja, tako da se dio troškova koji se
odnosi na tekuće razdoblje priznaje kao trošak tog razdoblja, dok dio troš-
kova koji se odnose na buduća razdoblje ostaje u finansijskim izvještajima
kao dugoročna ili kratkoročna sredstva, u okviru konta aktivnih vremenskih
razgraničenja.
Aktivna vremenska razgraničenja (AVR) se, inače, po kriteriju dospijeća za
priznavanje, dijele na dugoročna i kratkoročna.
Razlozi za priznavanje aktivnih razgraničenja

Sadašnji Budući
RAZLOG
računovodstveni pe- računovodstveni
RAZGRANIČAVANJA
riod - rezgraničenja period
Sredstva Unaprijed plaćeni troškovi koji Rashod
(dugoročno ili kratko- se odnose na buduće računo-
ročno razgraničenje) vodstvene periode, u tekućem
računovodstvenom periodu se
priznaju kao sredstvo (dugo-
ročno ili kratkoročno).
Sredstva Nisu ispunjeni uslovi (ugo- Druga kategorija
(dugoročno ili kratko- vorni, zakonski ili drugi) za sredstava
ročno razgraničenje) priznavanjem sredstva kao
konkretne kategorije, pa se u
tekućem računovodstvenom
periodu iskazuje kao, na pri-
mjer, obračunati prihodi, koji
će u narednom obračunskom
periodu biti potraživanja od
prodaje i sl.
© REVICON 85
Primjer (razgraničenje troškova): U januaru 2015. godine neprofitna organiza-

cija je potpisala ugovor o zakupu prostora za dvije godine unaprijed (od 01. 01. 2015.
do 31. 12. 2016. godine) i odmah platila zakupninu za čitav ugovoreni period u iznosu
od 12.000,00 KM (500,00 KM mjesečno, odnosno 6.000,00 KM za svaku godinu).
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Unaprijed plaćena zakupnina 080 12.000,00
Transakcijski račun 101 12.000,00
Plaćanje zakupnine za 2 godine unaprijed
2. Troškovi zakupnine 4012 6.000,00
Unaprijed plaćena zakupnina 080 6.000,00
Troškovi zakupnine za 2015.
Preostalih 6.000,00 KM će se prenijeti na trošak zakupnine u 2016. godini.
Klasa 1 - Tekuća sredstva

10 - Novac i novčani ekvivalenti
Na kontima grupe 10 iskazuju se stanja i promjene stanja novčanih sredstava

u domaćoj i stranim valutama (na transakcijskim, deviznim i drugim računima,
u blagajni, izdvojenim sredstvima i dr.), kao i sredstva koja se u smislu MRS-a
7 – Izvještaj o novčanim tokovima smatraju ekvivalentima gotovine (neposredno
unovčivi vrijednosni papiri, depoziti po viđenju, plemeniti metali i predmeti od
plemenitih metala i drugi gotovinski ekvivalenti).
Prema Kontnom planu za udruženja i druge neprofitne subjekte, u okviru
grupe 10 obuhvaćena su sljedeća sintetička konta:
100 - Blagajna
101 - Transakcijski račun
102 - Devizna blagajna
103 - Devizni račun
104 - Novčani ekvivalenti
108 - Ostala novčana sredstva
Uredbom o načinu i uslovima raspolaganja gotovinom оdrеđuјu se uslоvi i nаčin

plаćаnjа izmеđu učеsnikа u plаtnоm prоmеtu u gоtоvоm nоvcu u kоnvеrtibilnim
mаrkаmа, definišući za koje namjene je moguće vršiti plаćаnjа u gоtоvоm nоvcu (de-
taljnije vidjeti u poglavlju 3). Plaćanja gotovinom trebaju biti izuzetak koji je moguće
primjenjivati samo za namjene koje su specificirane u Uredbi. Tako i neprofitni subjekti,
kao i svi drugi poslovni subjekti, bez ograničenja mogu isplaćivati u gotovini akontacije
za troškove službenih putovanja ili koristiti gotovinu za “sitne” nabavke. Nadalje, u go-
86 © REVICON
tovini je moguće isplaćivati i sve one naknade koje nisu oporezive porezom na doho-
dak prema članu 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak. Ovo praktično
znači da udruženja i drugi neprofitni subjekti mogu u gotovini isplaćivati neoporezive
naknade (topli obrok, naknadu za prevoz i dr.) svojim zaposlenicima.
U skladu s potrebama poslovanja, organizacijom i sl, konto blagajne može biti
analitički razrađen.
Primjeri:
- Podignuta je gotovina sa transakcijskog računa u iznosu od 1.000 KM.
- Obračunat je i isplaćen topli obrok zaposlenicima u iznosu 845 KM (neoporezivo).
- Zaposleniku N.N. je isplaćena akontacija za službeni put u iznosu od 120 KM.
- N.N. je podnio putni nalog na ukupan iznos od 130 KM.
- Primljena je uplata članarine za tri člana 150 KM (3x50 KM)
Knjiženja:
R. Iznos
Opis Konto
br. Duguje Potražuje
1. Glavna blagajna 1000 1000.00
Transakcijski račun - prelazni konto 1019 1.000.00
Podignuta gotovina s računa
2.a) Trošak toplog obroka 402 845
Obaveze za topli obrok 301 845
Obračun toplog obroka
2.b) Obaveze za topli obrok 301 845
Glavna blagajna 1000 845
Isplata toplog obroka
3. Akontacija za službeni put 122 120
Isplata akontacije za službeni put NN-u
4. Troškovi službenih putovanja zaposlenih 405 130
Akontacija za službeni put 122 120
Obračun putnog naloga N.N.-a
5. Glavna blagajna 1000 150
Prihod od članarine 410 150
Naplaćena članarina
Dokumenti za knjiženje su nalozi za podizanje gotovine s računa, blagajnički

nalozi za uplatu, blagajnički nalozi za isplatu i sl., a sve promjene se evidentira-
ju u blagajničkom dnevniku, koji se, uobičajeno, zaključuje svakog radnog dana
© REVICON 87
(osim u slučaju kada se radi o rijetkim promjenama stanja gotovine, kada se za-
ključivanje može vršiti i u dužim intervalima).
Prema Zakonu o unutrašnjem platnom prometu, poslovna plaćanja i napla-
te u unutrašnjem platnom prometu se obavljaju preko transakcijskih računa,
otvorenih kod ovlaštenih organizacija za platni promet. U BiH su to banke, koje su
od Agencije za bankarstvo dobile dozvolu za obavljanje poslova platnog prometa i
kod kojih učesnici u platnom prometu otvaraju transakcijske račune. Osim banaka,
gotovinske transakcije mogu vršiti i ovlaštene pošte.
Učesnici u platnom prometu, pa i neprofitni subjekti, obično imaju više
otvorenih transakcijskih računa kod više banaka, pa se u skladu s tim, te u skladu
sa vlastitim potrebama i organizaciji, konto 101 može analitički razraditi. U da-
našnjoj praksi bosanskohercegovačkih neprofitnih subjekata je vrlo čest slučaj da
određeni strani donator zahtijeva otvaranje posebnog računa za potrebe projekta
koji on želi finansirati. U tom slučaju donator zahtijeva da se sa tog računa vrše
isključivo namjenska plaćanja za troškove projekta. Dogovorena dinamika priliva
donacije od donatora često nije u skladu sa nužnim isplatama za projekat, pa je
subjekt nekada u situaciji da vrši transfere između svojih računa.
Otvaranje transakcijskih računa u stranim valutama (devizni računi) i po-
slovanje preko tih računa uređuju propisi o deviznom poslovanju, a za raču-
novodstveno obuhvatanje poslovnih promjena, stanja i efekata u vezi sa stranim
sredstvima plaćanja je relevantan MRS 21 – Učinci promjena kurseva stranih va-
luta. Devize se evidentiraju na kontu 103 – Devizni račun.
Prema MRS-u 21, sva stanja i promjene u stranim sredstvima plaćanja iska-
zuju se preračunate u domaću (funkcionalnu) valutu, po spot (trenutnom) sred-
njem kursu na dan transakcije, dok se efekti promjene kurseva iskazuju kao pri-
hodi, odnosno rashodi od kursnih razlika (analitički na kontima ostalih prihoda
i rashoda).
Prema tački 21. istog MRS-a, kod početnog priznavanja, transakciju u stra-
noj valuti je potrebno evidentirati u funkcionalnoj valuti (KM), tako da se na
iznos u stranoj valuti primijeni spot kurs između funkcionalne i strane valute koji
važi na datum transakcije.
Na kraju svakog idućeg izvještajnog perioda, tj. na svaki datum bilansa
stanja:
(a) monetarne stavke u stranoj valuti treba iskazati primjenom zaključnog
kursa (tj. spot kursu na datum bilansa),
(b) nemonetarne stavke vrednovane po trošku nabavke, izražene u stranoj valuti,
treba iskazati primjenom kursa strane valute na datum transakcije i
(c) nemonetarne stavke vrednovane po fer vrijednosti, izražene u stranoj valuti,
treba iskazati primjenom kursa strane valute važećeg na datum određivanja
fer vrijednosti (tačka 23. MRS-a 21).
Prema definiciji iz tačke 8. MRS-a 21, monetarne stavke su jedinice valute u

posjedu i sredstva i obaveze koje će biti primljene ili plaćene u fiksnom ili utvrdivom
broju jedinica valute.
88 © REVICON
Prema tome, sva stanja na transakcijskim i drugim računima i u blagajni

u stranoj valutu, kao i sva potraživanja koja će biti naplaćena u stranoj valuti,
odnosno sve obaveze koje će biti plaćene u stranoj valuti, na datum svakog bi-
lansa trebaju biti preračunati po spot kursu dotične strane valute na dan
bilansa.
Primjer: Stanje na deviznom računu na dan 31. 12. iznosi 58.300 kuna,
a na kontu transakcijskog računa - strana valuta (kune) je iskazano stanje od
15.526,67 KM. Srednji kurs na dan 31. 12. iznosi 3,77214 kuna za 1 KM, što
odgovara iznosu od 15.455,42 KM, pa negativna kursna razlika na dan 31. 12.
iznosi 71,25 KM.
Knjiženje:
R. Iznos
Opis Konto
1. Negativne kursne razlike 4089 71,25
Transakcijski račun - strana valuta 103 71,25
(kune)
Negativna kursna razlika na dev. računu
Za razliku od toga, nemonetarne stavke (kao što su stalna sredstva, zali-

he i dr), bilo da su u momentu sticanja vrednovane po trošku sticanja ili po fer
vrijednosti, prema MRS-u 21 ostaju vrednovane po kursu na dan transakcije i
ne prepravljaju se za naknadne promjene kursa. Isto važi i za prihode i rashode
koji nastaju u momentu transakcija u stranoj valuti, tj. u toku godine: ti prihodi i
rashodi se iskazuju po kursu na dan transakcije i ne prepravljaju se za naknadne
promjene kursa.
U Federaciji BiH finansijsko poslovanje u stranim sredstvima plaćanja (i op-
ćenito poslovanje s nerezidentima) uređeno je Zakonom o deviznom poslovanju
(“Službene novine Federacije BiH”, broj 47/10), te više pratećih podzakonskih
akata koje je na osnovu tog zakona donijela Vlada FBiH i kojima je dodatno ure-
đeno devizno poslovanje:
• Pravilnik o postupku otvaranja i vođenja deviznih računa i deviznih štednih
uloga rezidenata u banci (“Službene novine Federacije BiH”, broj 58/10);
• Pravilnik o uslovima i načinu otvaranja i vođenja i zatvaranja računa nerezi-
denata u banci (“Službene novine Federacije BiH”, broj 58/10);
• Pravilnik o načinu, rokovima i obrascima izvještavanja o kreditnim poslovi-
ma sa inostranstvom (“Službene novine Federacije BiH”, broj 79/10);
• Odluka o načinu i uslovima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidenti-
ma mogu primati naplatu ili izvršavati plaćanje u stranoj gotovini u konver-
tibilnim markama (“Službene novine Federacije BiH”, broj 58/10);
• Odluka o plaćanju, naplati i prenosu u devizama i stranoj gotovini (“Službene
novine Federacije BiH”, broj 58/10);
© REVICON 89
• Odluka o uslovima za izdavanje odobrenja za otvaranje deviznog računa u

inostranstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 58/10);
• Odluka o iznošenju strane gotovine i čekova (“Službene novine Federacije
BiH”, broj 58/10);
• Odluka o uslovima i načinu obavljanja mjenjačkih poslova (“Službene novine
Federacije BiH”, broj 58/10).
Pored uređenja pitanja otvaranja deviznih računa i plaćanja i naplaćivanja u

odnosima s inostranstvom, navedenim zakonom i pratećim propisima uređena su
i druga pravila u poslovanju s devizama u zemlji i inostranstvu, iznošenje deviza
iz zemlje i unošenje deviza u zemlju, prava i obaveze učesnika u deviznom po-
slovanju, mehanizam funkcionisanja deviznog tržišta, prava rezidenata i nerezi-
denata u raspolaganju devizama, način njihovog korištenja, instrumenti devizne
kontrole itd.
Zakon o deviznom poslovanju uređuje (član 1.):
• poslovanje između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja
i u konvertibilnim markama,
• poslovanje između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja,
• jednostrane prenose imovine iz Federacije BiH u inostranstvo i iz inostrans-
tva u Federaciju BiH, koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidena-
ta i nerezidenata.
Pod poslovanjem, u smislu navedenih odredbi, podrazumijeva se sklapanje

tekućih i kapitalnih poslova, te njihovo izvršavanje plaćanjima, naplatama ili pre-
nosima.
Poslovanje između rezidenata i nerezidenata može se obavljati u stranim
sredstvima plaćanja i u konvertibilnim markama, pri čemu poslovanje između
rezidenata i nerezidenata podrazumijeva sklapanje tekućih i kapitalnih poslova i
njihovo izvršavanje plaćanjima, naplatama ili prenosima.
Iako se, po pravilu, kod neprofitnih organizacija vrlo rijetko javljaju tran-
sakcije koje imaju obilježja tekućih i kapitalnih poslova, u smislu deviznog po-
slovanja, zbog obuhvatnosti materije ipak ćemo dati neke osnovne napomene. U
smislu ovog zakona, tekućim poslovima se smatraju poslovi zaključeni između
rezidenata i nerezidenata čija namjera nije prenos kapitala. Plaćanja i prenosi na
osnovu tekućih poslova mogu se vršiti bez ograničenja:
1. dospjela plaćanja na osnovu vanjskotrgovinskih poslova, kao i po drugim
tekućim poslovima sa inostranstvom uključujući i usluge,
2. dospjela plaćanja kamata na kredite i neto dobiti od drugih ulaganja,
3. plaćanje dospjelog dijela glavnice kredita, povlačenje direktnih investicija i
prenos dobiti po osnovu direktnih investicija,
4. prenosi u korist fizičkih lica po osnovu: doznaka radnika, penzija, invalidnina
i ostalih socijalnih primanja, prenosi po osnovu poreza i taksi, međudržavne
saradnje, isplata po štetama na osnovu ugovora o osiguranju, prenosi po
osnovu pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka, prenosi po osnovu dobitaka
90 © REVICON
u igrama na sreću, naknada za koncesije, članarina i kazni (penala), te umje-

renih doznaka na ime troškova za izdržavanje porodice.
Pod kapitalnim poslovima se, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju po-

slovi zaključeni između rezidenata i nerezidenata koji nisu tekući poslovi sa ino-
stranstvom, pri čemu se u kapitalne poslove ubrajaju:
1. direktne investicije,
2. ulaganja u nekretnine,
3. poslovi s vrijednosnim papirima,
4. poslovi sa udjelima u investicijskim fondovima,
5. kreditni poslovi,
6. depozitni poslovi,
7. poslovi plaćanja na osnovu ugovora o osiguranju, u skladu sa propisima koji
uređuju poslove osiguranja,
8. jednostrani prenosi imovine koji mogu biti: lični i fizički.
Prema članu 6. Zakona o deviznom poslovanju, plaćanje, naplaćivanje i pre-

nos po tekućim i kapitalnim poslovima između rezidenata i nerezidenata vrši
se slobodno u skladu sa ovim zakonom, s tim što se obavezno vrši preko banke,
koja ne može izvršiti nalog za plaćanje, odnosno prenos inostranstvu ako takvo
plaćanje nije u skladu sa ovim zakonom.
Plaćanja po tekućim transakcijama obuhvataju plaćanja uvoza robe i uslu-
ga, dospjelih obaveza po kreditima (rata i kamata), neto dobiti po osnovu ulaganja
stranog lica, doznake na ime troškova izdržavanja porodice i druga tekuća plaćanja
koja ne znače transfer kapitala. To znači da se radi o plaćanjima po kojima je kao
protuvrijednost ušla u zemlju: roba uvezena, pružena usluga rezidentu, doznačena
sredstva u zemlju po osnovu prethodno odobrenih kredita, uložena sredstva stra-
nog lica u vidu direktnih ulaganja, izvršen uvoz opreme uzete u zakup i sl.
“Slobodno” plaćanje, naplaćivanje i prenos po tekućim i kapitalnim poslo-
vima u prednjem smislu znači da sa stanovišta plaćanja nema ograničenja, npr.
ako se plaćanje vrši za vrijednost robe koja je uvezena u skladu sa propisima o
spoljnotrgovinskom poslovanju ili vrijednost izvršenih usluga koje je strano lice
pružilo domaćem licu.
Isto se odnosi i na kapitalne poslove, odnosno sa aspekta plaćanja ili napla-
te nema ograničenja ako je posao npr. odobreni/dati kredit u skladu sa zakonom.
Rezident ne može izvršiti plaćanje ili izdati nalog za plaćanje prema ino-
stranstvu na osnovu simuliranog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumenta-
cije ili zaključiti ugovor u kojem nije navedena stvarna vrijednost.
Zakon o deviznom poslovanju (član 9.) propisuje i obavezu unošenja devi-
za u zemlju. Rezident koji je devize ostvario u inostranstvu, kao i rezident koji je
devize prenio u inostranstvo, a nije ih upotrijebio u inostranstvu, dužan je devize
unijeti u Federaciju BiH, u skladu sa ovim zakonom.
Prema članu 10. istog zakona, rezident - pravno lice dužan je naplatiti i unijeti
u Federaciju BiH sredstva plaćanja po osnovu izvoza robe ili usluga u inostranstvo
© REVICON 91
u roku od šest mjeseci od dana izvoznog carinjenja, odnosno od dana izvršenja

usluge. Isto tako, sredstva plaćanja ostvarena po osnovu prodaje plaćene robe koja
se nalazi u inostranstvu i neposredno isporučuju inostranstvu rezident je dužan
unijeti u Federaciju BiH u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja.
Rezident - pravno lice i poduzetnik dužan je devize držati na svom devi-
znom računu kod banke ili ih prodati toj banci. Uslovi i postupak otvaranja
deviznih računa propisani su Pravilnikom o postupku otvaranja i vođenja devi-
znih računa i deviznih štednih uloga rezidenata u banci (“Službene novine Fede-
racije BiH”, broj 58/10).
Pri otvaranju deviznih računa, računa u konvertibilnim markama i deviznih
štednih knjižica, kao i izvršenja platnih transakcija, banka je dužna utvrditi
identitet rezidenta i nerezidenta i postupiti u skladu sa Zakonom o sprečavanju
pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti. Banka je dužna osigurati taj-
nost podataka o deviznim računima, te ih čuvati u skladu sa propisima.
Banka je obavezna da izvrši nalog za plaćanje sa deviznog računa samo ako
za to postoji odgovarajuće pokriće na računu. Banka je obavezna da izvrši naloge
za plaćanje koji:
a) su propisno popunjeni i autorizovani ili autentični,
b) propisno identifikuju odredišnu banku i
c) identifikuju primaoca sa izvjesnim stepenom sigurnosti.
Banka je obavezna da izvrši instrukcije sadržane u nalogu onog bankarskog

dana kada je nalog primljen ili na dan druge valute, ako on postoji zavisno od toga
koji je od ta dva dana kasniji.
Banka je obavezna da pošiljaocu naloga osigura informacije o:
- uslovima pod kojima se izvršava nalog za plaćanje,
- vremenu potrebnom za izvršenje, od davanja naloga do isplate primaocu,
- načinu obračuna provizije i drugih troškova, ukoliko postoje i
- primijenjenom deviznom kursu.
Po izvršenom nalogu za plaćanje, banka je dužna da pošiljaocu naloga osi-

gura informacije o:
- izvršenom plaćanju,
- originalnom iznosu po kojem je izvršeno plaćanje,
- iznosu svih troškova i provizija koje je pošiljalac dužan da plati i
- datumu valute.
Isplata primaoca vrši se odobravanjem računa, a najkasnije sljedećeg ban-

karskog dana po završetku transfera.
Rezident može imati i devizne račune kod banke u inostranstvu za izvr-
šavanje tekućih i kapitalnih transakcija u skladu sa Zakonom o deviznom poslo-
vanju, a uslovi i način otvaranja deviznih računa u inostranstvu bliže su propisani
Odlukom o uslovima za izdavanje odobrenja za otvaranje deviznog računa u ino-
stranstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 58/10).
92 © REVICON
Na kontu 102 - Devizna blagajna, neprofitne organizacije drže gotov novac

u stranoj valuti. Ukoliko organizacija ima gotovog novca u više stranih valuta
onda će otvoriti analitička konta za vođenje blagajne za svaku valutu posebno.
Sredstva na deviznoj blagajni se također evidentiraju u protuvrijednosti u doma-
ćoj valuti, te se kod obračuna može pojaviti pozitivna ili negativna kursna razlika
u skladu sa zakonskim propisima. Neprofitni subjekti najčešće koristi deviznu
blagajnu radi realizacije službenih putovanja u inostranstvo. Zakon o deviznom
poslovanju inače zahtijeva da se plaćanja, naplate, prenosi i isplate u Federa-
ciji BiH vrše u konvertibilnim markama, dok se samo izuzetno, prema članu
4. stav 2. tog zakona, plaćanje, naplaćivanje i prenos na teritoriji Federacije BiH
može vršiti u devizama i stranoj gotovini po sljedećim osnovima:
a) deviznog kreditiranja u Federaciji BiH u skladu sa odredbama ovog zakona,
b) otplate deviznog kredita u Federaciji BiH,
c) naplaćivanje premije osiguranja i isplati štete u poslovima osiguranja sa ne-
rezidentima, kao i sa rezidentima koji izvode investicione radove i obavljaju
privrednu djelatnost u inostranstvu,
d) prodaja i kupovina robe sa konsignacionih skladišta, u slobodnim zonama i
u slobodnim carinskim prodavnicama,
e) kupovina i prodaja vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu,
f ) isplate strane gotovine sa devizne štedne knjižice i deviznog računa, kao i
prenosa deviza sa jedne devizne štednje knjižice na drugu deviznu štednu
knjižicu, odnosno sa jednog deviznog računa na drugi devizni račun istog
lica,
g) kupovine i prodaje, odnosno plaćanja i naplate potraživanja i dugovanja nas-
talih po vanjskotrgovinskim poslovima rezidenata - pravnih lica i poduzetni-
ka iz člana 7. stav 3. i člana 24. Zakona,
h) uplate depozita kao sredstva osiguranja.
Stranu gotovinu ostvarenu po navedenim osnovama, rezident je dužan,

najkasnije narednog radnog dana, položiti na svoj devizni račun u banci.
Naplate i plaćanja u stranoj gotovini u poslovanju sa nerezidentima ure-
đeni su Odlukom o načinu i uslovima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezi-
dentima mogu primati naplatu ili izvršavati plaćanje u stranoj gotovini i gotovini
u konvertibilnim markama (“Službene novine Federacije BiH”, broj 58/10).
Zakon o deviznom poslovanju zabranjuje kupovinu i prodaju deviza i strane
gotovine izvan deviznog tržišta. U skladu sa tim, tačkom V. navedene Odluke
je uređeno da su rezidenti, za svako plaćanje u stranoj gotovini i čekovima
nerezidentima, dužni podići sredstva sa svog deviznog računa u banci ili ih
kupiti od banke. Uz nalog za plaćanje u inostranstvo kojim rezident u banci po-
diže stranu gotovinu ili čekove radi plaćanja nerezidentima prilaže se predračun
nerezidenta prodavca robe ili izvršioca usluge.
Prema istoj Odluci, rezidenti mogu primiti naplatu od nerezidenata u
stranoj gotovini i čekovima na osnovu izvoza robe i usluga u vrijednosti do
10.000,00 € mjesečno.
© REVICON 93
Nerezidentima se, na osnovu uvoza robe i usluga, može platiti u stranoj

gotovini i čekovima u vrijednosti do 3.000,00 € mjesečno.
Izuzetno od navedenog, kod naplate izvoza robe i usluga unaprijed, polog na ra-
čun može se izvršiti na osnovu predračuna rezidenta, s obavezom naknadnog dostav-
ljanja JCI za izvezenu, odnosno uvezenu robu, a za usluge ugovor ili račun za uslugu
izvršenu prema inostranstvu, u roku u kojem je ugovorena isporuka robe i usluga.
Ako rezident u propisanom roku ne ispuni navedenu obavezu, banka je duž-
na u roku od osam radnih dana o tome obavijestiti Federalno ministarstvo finan-
sija - Devizni odjel Finansijske policije.
Za mjesečna plaćanja ili naplate u stranoj gotovini i čekovima iznosa većih
od navedenih potrebno je odobrenje Federalnog ministarstva finansija, koje
to ministarstvo izdaje pod uslovom da se naplata ili plaćanje u poslovima s nere-
zidentom ne može obaviti bezgotovinski ili ako je ono znatno otežano ako se zbog
prirode posla takvo plaćanje ili takva naplata može obaviti jedino u stranoj goto-
vini i čekovima. Odobrenje se izdaje pojedinačno za svaku naplatu ili plaćanje, a
može se dati i za iznos i određeni period, ali ne duže od jedne godine.
Propisani limit za naplatu od nerezidenata u gotovu do 10.000,00 KM
mjesečno, odnosno traženje odobrenja od FMF ako naplate prelaze propisani
limit za naplatu izvoza robe i usluga u stranoj gotovini i čekovima od nerezidena-
ta ne primjenjuje se na rezidente koji su registrovani ili su njihovi posrednici u
određenim djelatnostima koji, uglavnom, nisu vezani za neprofitni sektor.
Međutim, navedeni rezidenti dužni su za potrebe devizne kontrole držati
odvojeno dokumentaciju na osnovu koje su primili stranu gotovinu.
Poslovi u kojima su, u Federaciji BiH, dopušteni plaćanje, naplata i prenos između
rezidenata, te između rezidenata i nerezidenata u devizama i stranoj gotovini i plaćanja
i naplate pri cesiji, asignaciji, preuzimanju duga i drugim oblicima međusobnih nami-
rivanja obaveza i potraživanja, propisani su Odlukom o plaćanju, naplati i prenosu u
devizama i stranoj gotovini (“Službene novine Federacije BiH”, broj 58/10).
Prema tački III. te Odluke, plaćanje i naplata između rezidenata u devi-
zama i stranoj gotovini dopušteni su u sljedećim slučajevima:
a) za isplatu i povrat troškova službenog puta i drugih troškova povezanih s
time u inostranstvu uključujući terenski dodatak;
b) pri posredničkim poslovima u međunarodnom prevozu i turističko-
agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta fizičkog lica,
za uslugu koju je pružio nerezident.
Neprofitne organizacije mogu imati deviznu blagajnu za izdatke za služ-
bena putovanja u inostranstvo. Prosječno dnevno stanje devizne blagajne u
tromjesečju može biti u vrijednosti do 1.500,00 €.
Primjer:
• Zaposleniku N.N. je isplaćena devizna akontacija za službeni put u inos-
transtvo u iznosu od 600 € (1.173,50 KM).
• N.N. je podnio putni nalog na ukupan iznos od 560 € (1.095,25 KM), a razli-
ku u iznosu od 40 € (78,25 KM) vratio u deviznu blagajnu.
94 © REVICON
Knjiženja:
R. Iznos
Opis Konto
1. Devizna akontacija za službeni put 122 1.173,50
Glavna devizna blagajna (EUR) 102 1.173,50
Isplata akontacije za službeni put N.N.-u
2. Troškovi službenih putovanja zaposlenih 405 1.095,25
Glavna devizna blagajna (EUR) 102 78,25
Potraživanja od zaposlenika 122 1.173,50
Obračun putnog naloga N.N.-a
Često se postavlja pitanje da li se akontacije za službena putovanja u ino-

stranstvo mogu isplaćivati i obračunavati i u konvertibilnim markama. Odgovor
je: da (naravno, ukoliko zaposlenik koji ide na službeno putovanje u inostranstvo
pristaje da za te potrebe koristi vlastite devize), pošto navedena Odluka samo
dozvoljava mogućnost (ali ne nameće i obavezu) da se isplata takvih akontacija,
odnosno naknada troškova vrši u devizama.
Na kontu 104 – Novčani ekvivalenti, evidentiraju se ekvivalenti u skladu
sa MRS 7. Prema definiciji iz tačke 6. MRS-a 7, novčani ekvivalenti su kratko-
trajna, visoko likvidna ulaganja koja se mogu brzo konvertovati u poznate iznose
novca i podložna su beznačajnom riziku promjena vrijednosti. Prema tački 7. istog
Standarda, novčani ekvivalenti se drže u svrhu ispunjavanja kratkoročnih novčanih
obveza, a ne za ulaganja ili u druge svrhe. Da bi se ulaganje moglo tretirati kao
novčani ekvivalent, ono mora biti lako pretvorivo u poznati iznos novca i biti
izloženo beznačajnom riziku promjena vrijednosti. Stoga, ulaganje se obično
kvalificira kao novčani ekvivalent samo kada ono ima kratko dospijeće od, reci-
mo, tri mjeseca ili manje od datuma sticanja. Ulaganja u kapital su isključena
iz novčanih ekvivalenata, osim ako su i ona, u biti, novčani ekvivalenti, na primjer,
u slučaju povlaštenih dionica koje su stečene unutar kratkog perioda njihova dospi-
jeća i s utvrđenim datumom otkupa.
Dakle, ekvivalentima gotovine se smatraju samo visokolikvidna kratko-
ročna ulaganja:
- koja se mogu brzo unovčiti u poznati iznos gotovine i/ili
- čiji rok dospijeća je izuzetno kratak, tako da su izložena malom riziku
promjene vrijednosti.
11 - Kratkoročni finansijski plasmani
Na grupi konta 11 - Kratkoročni finansijski plasmani evidentiraju se čekovi,

mjenice, dionice, obveznice, ostali papiri, kratkoročni zajmovi, kratkoročni de-
poziti, ostali kratkoročni plasmani i ispravka vrijednosti, čega neprofitne organi-
zacije, uglavnom ili nemaju ili imaju u manjoj mjeri.
© REVICON 95
Primjer (ček): Primljen je ček u iznosu od 500,00 KM za naplatu potraživanja.

Ček je naplaćen.
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Čekovi 110 500,00
Potraživanja od kupaca 121 500,00
Za primljeni ček
2. Transakcijski račun 101 500,00
Čekovi 110 500,00
Za naplaćeni ček
12 - Kratkoročna potraživanja
Na ovoj grupi konta 12 evidentiraju se sva kratkoročna potraživanja koja

neprofitna organizacija ima za članarine, potraživanja od kupaca (ukoliko obavlja
vlastitu djelatnost), potraživanja od zaposlenih, ostala kratkoročna potraživanja
i ispravka vrijednosti. Kod neprofitnih organizacija se najčešće radi o potraživa-
njima po osnovu zakupnine ili potraživanjima za ugovoreni iznos sponzorstva.
Unutar grupe 12 propisana su sljedeća sintetička konta:
120 - Potraživanja za članarinu
121 - Kupci
122 - Potraživanja od zaposlenih
128 - Ostala kratkoročna potraživanja
Primjer (ispostavljanje fakture): Udruženje građana Fudbalski klub “X” (re-

gistrovani PDV obveznik) ispostavilo je fakturu preduzeću “Y” za izvršene usluge
reklamiranja u iznosu od 7.000,00 KM + PDV 1.190,00 KM, ukupno 8.190,00 KM.
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Potraživanja od kupaca 121 8.190,00
Obaveze za PDV 340 1.190,00
Prihodi od vlastite aktivnosti 417 7.000,00
Za ispostavljenu fakturu
Primjer: Udruženje organizira kongres ljekara. Lokalna tvornica lijekova

željela je biti generalni sponzor te je zaključen ugovor o sponzorstvu u iznosu
96 © REVICON
5.000 KM s rokom plaćanja 90 dana. Udruženje je održalo navedeni kongres, a

sponzorstvo je plaćeno u roku.
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Potraživanja od kupaca 121 5.000
Prihodi od vlastite aktivnosti 417 5.000
Za potraživanje za sponzorstvo
2. Žiro račun 101 5.000
Kupci 121 5.000
Za naplatu potraživanja
13 - Zalihe
Grupa konta 13 - Zalihe koristi se za evidentiranje nabavke i prodaje/troše-

nja materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara, proizvoda i roba.
U okviru grupe 13 evidentiraju se:
130 - Materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar
131 - Proizvodi
132 - Roba
133 - Ukalkulirana razlika u cijeni
134 - Ukalkulirani PDV
138 - Avansi za zalihe
139 - Ispravka vrijednosti zaliha
Priznavanje i vrednovanje zaliha utvrđeno je u MRS-u 2 – Zalihe, prema

kome se (paragraf 6.) zalihama smatra sljedeća imovina:
a) koja se drže za prodaju u redovnom toku poslovanja,
b) u procesu proizvodnje za takvu prodaju, ili
c) u obliku materijala ili dijelova zaliha koji će biti utrošeni u procesu proizvodn-
je ili u postupku pružanja usluga.
Zalihe treba mjeriti po trošku ili neto utrživoj vrijednosti, zavisno od

toga šta je niže. U trošak zaliha treba uključiti sve troškove nabavke, troškove
konverzije i druge troškove koji su nastali dovođenjem zaliha na sadašnju loka-
ciju i sadašnje stanje.
Neto utrživa vrijednost je procijenjena prodajna cijena u toku redovnog po-
slovanja umanjena za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove
koji su nužni da se obavi prodaja.
Priznavanje rashoda uređeno je paragrafom 34. MRS-a 2. Kad su zalihe
prodane, knjigovodstveni iznos tih zaliha treba priznati kao rashod perioda u
© REVICON 97
kojem su priznati odnosni prihodi. Iznos bilo kojeg otpisa zaliha do neto utr-
žive vrijednosti i svi gubici zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju
otpisa, odnosno nastanka gubitka. Iznos bilo kojeg poništenja otpisa zaliha
kao posljedica povećanja neto utržive vrijednosti treba priznati kao smanje-
nje iznosa zaliha koji je priznat kao rashod u razdoblju u kojem je došlo do
poništenja.
Troškovi nabavke zaliha obuhvaćaju nabavnu cijenu, uvozne carine i dru-
ge poreze (osim onih koje subjekt kasnije može povratiti od poreznih vlasti)
te troškove prijevoza, rukovanja zaliha, kao i druge troškove koji se mogu
direktno pripisati sticanju gotovih proizvoda, materijala i usluga. Trgovački i
količinski popusti te druge slične stavke oduzimaju se kod određivanja troš-
kova nabave.
Na kontu 130 - Materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar, evidentiraju
se sirovine i materijali potrebni za poslovanje neprofitne organizacije, rezervni
dijelovi za stalna sredstva i sitan inventar. Najčešće se radi o nabavci kance-
larijskog materijala, materijala za čišćenje, materijala za održavanje ili nekog
specifičnog materijala potrebnog za realizaciju određenog projekta koji realizira
neprofitna organizacija.
Primjer (nabavka kancelarijskog materijala i stavljanje u upotrebu):

Fondacija ABC je izvršila godišnju nabavku kancelarijskog materijala. Prema
fakturi dobavljača vrijednost materijala sa PDV-om iznosi 7.000 KM. Fondacija
nije u sistemu PDV. Faktura dobavljača je plaćena sa transakcijskog računa. Za
potrebe realizacije projekta “CCC” izdat je kancelarijski materijal u vrijednosti
od 1.600 KM.
Red Iznos
Opis Konto
1. Materijal 130 7.000
Za nabavljeni materijal
2. Transakcijski račun 101 7.000
Za plaćanje obaveza
3. Troškovi materijala 400 1.600
Materijal 130 1.600
Za izdati materijal u upotrebu
Na ovom kontu također se knjiže rezervni dijelovi za koje se pravno lice

odlučilo da ih tretira kao tekuća sredstva. Korištenje ovih rezervnih dijelova evi-
dentira se odobrenjem konta 130, a zaduženjem konta 400. Rezervni dijelovi za
koje je pravno lice odlučilo da ih tretira kao stalna sredstva u skladu sa MRS-om
98 © REVICON
16 – Nekretnine, postrojenja, oprema se evidentiraju na odgovarajućem kontu

stalnih materijalnih sredstava.
Na ovom kontu se knjiži i sitan inventar koje neprofitne organizacije kori-
ste, a koji čini njihova tekuća sredstva.
Sitan inventar čine stvari inventara koje imaju vijek trajanja kraći od jedne
godine i stvari inventara koje imaju vijek duži od jedne godine, ali im je vrijed-
nost manja po jedinici nabavke (vrijednost se obično usklađuje sa zakonskim
propisima).
Način evidentiranja troškova sitnog inventara zavisi od usvojenog metoda
otpisa sitnog inventara, pri čemu se može primjenjivati:
• potpuni (100%-tni) otpis prilikom stavljanja u upotrebu; ili
• 50%-tni otpis (50% vrijednosti sitnog inventara prilikom njegovog stavljanja
u upotrebu, a 50% nakon konačnog potpunog otpisa).
Ako se koristi 50%-tni otpis sitnog inventara, u okviru konta zaliha sitnog
inventara (130) je potrebno otvoriti posebna analitička konta za sitan inventar
na zalihi (npr. 1301) i sitan inventar u upotrebi (npr. 1302).
Evidentiranje troškova sitnog inventara se vrši na sljedeći način:
• primjenom metode 100%-tnog otpisa: duguje konto 400, a potražuje konto
130, za ukupnu vrijednost sitnog inventara stavljenog u upotrebu;
• primjenom metode 50%-tnog otpisa: duguje konto 400 za 50% vrijednos-
ti i duguje konto 1302 za 50% vrijednosti prilikom stavljanja u upotrebu,
a potražuje konto 1301 za ukupnu vrijednost sitnog inventara stavljenog
u upotrebu. Prilikom konačnog otpisa tog inventara duguje konto 400, a
potražuje konto 1302 za preostalih 50% vrijednosti.
Primjer (nabavka zaliha):

1) Udruženje građana “X” (PDV obveznik) nabavilo je robe od preduzeća “Y”
d.o.o. u iznosu od 11.700,00 KM, sa PDV-om. Roba je zaprimljena u skladište po
nabavnoj vrijednosti.
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Roba u skladištu 1320 10.000,00
Ulazni PDV 140 1.700,00
Dobavljači 300 11.700,00
Za nabavku robe
2) Roba je izdata iz skladišta u maloprodaju. Kalkulacija zaduženja ima slje-

deće finansijske elemente:
© REVICON 99
Red
Opis Iznos
broj
1. Veleprodajna vrijednost 10.000,00
2. Ukalkulisana razlika u cijeni (30%) 3.000,00
3. Osnovica za PDV 13.000,00
4. Ukalkulisani PDV (3 x 17%) 2.210,00
Maloprodajna vrijednost (1+2+4) 15.210,00
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Roba u prodavnici 1321 15.210,00
Ukalkulisani RUC 1330 3.000,00
Ukalkulisani PDV 1340 2.210,00
Roba u skladištu 1320 10.000,00
Zaduženje prodavnice
3) Prodato je robe iz prodavnice u iznosu od 5.850,00 KM.
Obračun:
• % ukalkulisane RUC u ukupnom zaduženju u prodavnici (3.000 / 13.000) =
23,0769%
• Iznos ukalkulisane RUC u prodatoj robi (5000 x 23,0769%) = 1.153,85 KM
• Iznos ukalkulisane RUC u zalihi robe (8000 x 23,0769%) = 1.846,15 KM
• Iznos PDV-a u prodatoj robi = 850,00 KM
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
Ukalkulisana RUC 1330 -1.153,85
Ukalkulisani PDV 1340 -850,00
Trošak nabavke robe 408 3.846,15
Za nabavnu vrijednost prodate robe
2. Blagajna 100 5.850,00
Obaveze za PDV 340 850,00
Prihod od prodaje 417 5.000,00
Knjiženje prodaje robe
100 © REVICON
4) Na dan 31. 12. popisom je ustanovljen manjak robe u prodavnici u izno-

su od 1.170,00 KM. Nabavna vrijednost robe iznosi 769,23 KM, razlika u cijeni
iznosi 230,77 KM i ukalkulisani PDV 170,00 KM. Odlučeno je:
a) da manjak tereti udruženje (obaveza za PDV = 769,23 x 17% = 130,77 KM,

vrijednost manjka sa PDV-om = 900,00 KM);
b) da manjak tereti odgovorno lice po cijeni u koju je uključen i RUC (1.170,00 KM).
a) Knjiženje na teret udruženja:

Red Iznos
Opis Konto
1. Manjak robe 408 900,00
Roba u prodavnici 1321 1.170,00
Ukalkulisana RUC 1330 -230,77
Za manjak u prodavnici
b) Knjiženje na teret odgovornog lica:

Red Iznos
Opis Konto
1. Potraživanja od zaposlenih 122 1.170,00
Prihod od prodaje 417 1.000,00
Manjak na teret odgovornog lica
Ukalkulisana RUC 1330 -230,77
Trošak nabavke robe 408 769,23
Za razduženje prodavnice
Mada se veoma mali broj neprofitnih organizacija bavi prodajom robe u smi-
slu navedenog primjera, on je naveden za slučaj da organizacija, ipak obavlja
prodaju trgovačke robe kojom ostvaruje prihod od vlastite aktivnosti.
Zalihe kao kategorija se, kod neprofitnog sektora, najčešće javljaju kao roba
humanitarnog karaktera koja se besplatno dijeli određenim ciljanim grupama,
zatim kao određen, specifičan materijal potreban za provođenje određenog pro-
jekta i sl.
© REVICON 101
14 - Ulazni porez (PDV)
Kod onih neprofitnih organizacija koja imaju status PDV obveznika (regi-
striranih kod Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje BiH), konta grupe
14 namijenjena su za iskazivanje ulaznog PDV-a koji se može odbiti u skladu sa
odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. Pojedinač-
na (sintetička) konta grupe 14 nisu propisana po pojedinim vrstama, tj. osnova-
ma za odbitak ulaznog poreza, nego se razrađuju po potrebi.
Kod neprofitnih organizacija koja nisu PDV obveznici (i koja, samim tim,
nemaju ni mogućnost odbitka ulaznog poreza), PDV po primljenim fakturama,
tereti odgovarajući konto sredstva ili troška.
Na kontima grupe 14, PDV obveznici iskazuju ulazni porez koji je sadržan u
fakturama primljenim od drugih PDV obveznika, a za koji su ispunjeni svi suštin-
ski i formalni uslovi za odbitak u skladu sa propisima o PDV-u (nabavka izvršena
za poslovne i oporezive svrhe PDV obveznika, primljena faktura koja sadrži sve
propisane elemente porezne fakture itd).
Posebno se naglašava značaj odvojenog evidentiranja ulaznog poreza koji je
odbijen pri nabavci ili izgradnji nekretnina (objekata), kao i pri nabavci opreme
(čija je pojedinačna nabavna cijena veća od 10.000 KM), s obzirom na to da kod
takvih (kapitalnih) dobara treba pratiti i period eventualne naknadne ispravke
odbitka ulaznog poreza u slučaju da dođe do tzv. promjene namjene tih dobara (u
periodu od deset godina za nekretnine, odnosno pet godina za opremu).
Zaduženje konta grupe 14 vrši se u momentu prijema ulazne porezne faktu-
re, pri čemu se konto 140 zadužuje za iznos PDV-a koji je iskazan na toj fakturi
(uz istovremeno zaduženje drugog adekvatnog konta sredstava, rashoda ili dr.
za iznos dotičnog dobra ili usluge bez PDV-a), a odobrava se odgovarajući konto
obaveza prema isporučiocu tog dobra ili usluge.
18 - Kratkoročna razgraničenja
Na grupi konta 18 se evidentiraju kratkoročna razgraničenja na rok do jedne

godine. Sintetička konta predviđena u sklopu ove grupe su:
180 - Unaprijed plaćeni troškovi
183 - Ostala kratkoročna razgraničenja
Na kontu 180 - Unaprijed plaćeni troškovi se evidentiraju svi troškovi

koji su plaćeni unaprijed i odnose se na naredni period ne duži od jedne godine.
Unaprijed plaćeni troškovi se prenose na rashod u narednom periodu na koji se
i odnose, odnosno kada pravno lice iskoristi usluge za koje je izvršilo plaćanje.
Primjeri za unaprijed plaćene troškove mogu biti unaprijed plaćeno osiguranje,
unaprijed plaćeni najam i drugi unaprijed plaćeni troškovi.
Na kontu 183 - Ostala kratkoročna razgraničenja mogu se evidentirati
prihodi koji su ostvareni i obračunati u tekućem periodu a nisu fakturisani. Kon-
to 183 duguje za iznos obračunatih prihoda, a potražuje konto prihoda zavisno od
102 © REVICON
vrste (grupa 41). Kada se ispostavi faktura konto 183 potražuje, a duguje konto
kupaca ili drugi oblik potraživanja na osnovu kojeg je ostvaren prihod.
Čest slučaj je da neprofitna organizacija zaključi sa donatorom ugovor o do-
naciji određenog projekta, a da se isplata vrši, na primjer, 80% odmah, a 20% po
prijemu izvještaja o realizaciji projekta. Ugovor se najčešće vezuje za kalendar-
sku godinu. Ako je neprofitna organizacija realizirala projekat 31. 12., proizlazi
da je ostvarila sve planirane rashode za realizaciju projekta. Međutim, neprofitna
organizacija će izvještaj donatoru podnijeti tek u narednoj godini, i čekati verifi-
kaciju izvještaja od strane donatora, a završna isplata slijedi najčešće tek za ne-
koliko mjeseci. U ovom slučaju potrebno je sagledati neke odredbe MRS/MSFI.
Prema MRS-u 20 (paragraf 12.), državne donacije trebaju se priznati kao pri-
hodi tokom razdoblja kako bi se nužno sučelili na sistemskoj osnovi s odnosnim
troškovima za koje su namijenjeni da ih nadoknade. U smislu ovog standarda
državom se smatraju vlada, vladine agencije i slična tijela bilo da su na lokalnoj,
državnoj ili međunarodnoj razini. Međutim, u nedostatku posebnog standarda
koji bi tretirao davanja od privrednih društava, praktično se primjenjuju odredbe
MRS-a 20 i u tom slučaju.
Prema paragrafu 7., MRS-a 20, “državne donacije, uključujući nenovčane do-
nacije po fer vrijednosti,ne trebaju se priznati sve dok ne postoji razumno uvjerenje
da će:
1. subjekt udovoljavati uslovima uz koje se daju donacije; i
2. donacije biti primljene”.
Na osnovu ovih odredbi MRS-a 20, jasno je da bi neprofitna organizacija

trebala u tekućoj godini priznati u prihode i preostalih 20% sredstava (koja će
naplatiti u narednoj godini) iz slijedećih razloga:
• neprofitna organizacija je realizirala projekat, što znači da su udovoljeni us-
lovi davanja donacije;
• postoji razumno uvjerenje da će donacija biti primljena jer postoji ugovor, a
donatori su uglavnom ugledne agencije;
• svi troškovi projekta su nastali u tekućoj godini, pa i prihode treba priznati
u istom razdoblju, kako bi se ostvarilo sučeljavanje prihoda i rashoda, što je
jedno od temeljnih računovodstvenih načela.
U tački 95. Okvira za sastavljanje i prezentiranje finansijskih izvještaja preci-

zira se da se rashodi priznaju u finansijskom izvještaju na osnovu direktne pove-
zanosti odnosno sučeljavanja između nastalih troškova i ostvarenih posebnih po-
zicija prihoda. Ovaj proces se obično naziva povezivanje (sučeljavanje) troškova
s prihodima, uključuje istodobno ili kombinirano priznavanje prihoda i rashoda
koji proizlazi direktno ili zajednički iz istih transakcija kao i drugi događaji.
Primjer: Fondacija ABC je 20. 02. tekuće godine sklopila sa donatorom ugo-
vor o donaciji za realizaciju projekta “XXX” u vrijednosti 50.000 KM. Projekat se
treba realizirati do 31. 12. iste godine. Prema ugovoru, donator je odmah uplatio
© REVICON 103
fondaciji 80% vrijednosti ugovora, a preostalih 20% bit će uplaćeno po prijemu

izvještaja o realizaciji projekta od strane fondacije, pod uslovom da se troškovi
ostvare u skladu sa budžetom koji je sastavni dio ugovora. Budžet troškova pro-
jekta iznosi 50.000 KM, a svi budžetirani rashodi imaju karakter humanitarnih
rashoda. Fondacija je u decembru tekuće godine realizirala projekat. Ostvareni
su svi ciljevi projekta. Za realizaciju je utrošeno 48.000 KM, a niti na jednoj
budžetskoj poziciji troškovi nisu veći od odobrenog budžeta. Za troškove je pri-
mljena faktura istog dobavljača, koja je odmah plaćena, i fondacija je predala
donatoru završni izvještaj 15. 1. naredne godine. Fondacija u februaru naredne
godine sastavlja finansijske izvještaje za prethodni obračunski period. Donator je
u martu obavijestio NGO da u potpunosti prihvata izvještaj. Donator je razliku
između ugovorenog iznosa donacije i ukupno utrošenih sredstava projekta upla-
tio u aprilu.
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Transakcijski račun 101 40.000
Unaprijed naplaćeni prihodi 381 40.000
Za prijem 80% donacije
2. Humanitarni rashodi 406 48.000
Za ispostavljenu fakturu za troškove
3. Dobavljači 300 48.000
Za plaćanje fakture
4. Unaprijed naplaćeni prihodi 381 40.000
Obračunati prihod 183 8.000
Humanitarni prihodi 412 48.000
Za obračun prihoda prema izvještaju
Knjiženje u naredenom obračunskom periodu:
1. Ostala kratkoročna potraživanja 128 8.000
Obračunati prihod 183 8.000
Za prihvaćanje izvještaja
2. Transakcijski račun 8.000
Ostala kratkoročna potraživanja 8.000
Za prijem završne isplate
104 © REVICON
Klasa 2 - Trajni izvori i dugoročne obaveze

20 - Trajni izvori
U okviru grupe 20 evidentiraju se trajni izvori, rezerve i ostvareni finansijski

rezultat, na sljedećim sintetičkim kontima:
200 - Trajni izvori
201 - Rezerve
202 - Neraspoređeni višak prihoda
203 - Neraspoređeni višak rashoda
204 - Revalorizacione rezerve
Trajni izvori predstavljaju dio pasive koji ne predstavlja obavezu u prav-

nom smislu, sve dok neprofitna organizacija posluje. To je trajni izvor koji je ona
dobila od osnivača pri osnivanju, odnosno koji je stekla kasnije u toku poslova-
nja, u vidu viška prihoda koji ostaje na raspolaganju toj organizaciji.
Dio svoje imovine neprofitna organizacija je mogla sama steći vlastitim poslo-
vanjem ako obavlja privrednu djelatnost, te bi u tom slučaju tako stečena imovina
imala izvor finansiranja u vlastitoj djelatnosti. Međutim, ono što suštinski razlikuje
profitne od neprofitnih organizacija jeste cilj osnivanja, koji kod neprofitnih orga-
nizacija nije uvećanje kapitala nego obavljanje društveno korisnih aktivnosti.
Struktura izvora finansiranja nam pokazuje na koji način se prvobitno for-
mira izvor sredstava kod neprofitnih organizacija, uplatama članova, obavljanjem
vlastite djelatnosti ili iz nekog trećeg izvora. Osnovna vodilja za iskazivanje do-
gađaja u ovoj grupi je da se ne radi o knjiženjima tekućeg poslovanja, nego o
knjiženju prema odlukama osnivača u vezi s baznim poslovanjem neprofitne or-
ganizacije.
Računovodstvenom logikom promatrano, ovoj grupi konta je namijenjena
uloga slična onoj koja je namijenjena stavkama kapitalu u privrednim društvima.
Dakle na ovim kontima trebalo bi iskazati:
- početna, inicijalna sredstva za rad koja su osigurana odlukom osnivača,
- žonaj dio viška prihoda kojemu nije namjena pokriće rashoda tekućeg poslovanja,
- efekte eventualne revalorizacije dugotrajne imovine.
U toku obračunskog perioda može doći do povećanja na računima izvora:

- namjenskim donacijama u stalnim sredstvima,
- unošenjem pozitivnog salda u izvore.
Prema članu 14. Zakona o udruženjima i fondacijama FBiH, Statut udru-

ženja sadrži odredbe o sticanju i raspolaganju imovinom i prijenosima u drugu
organizaciju ili pri razdiobi same organizacije.
Za raspolaganje trajnim izvorima, bitni su članovi 18. i 19. pomenutog Zakona.
Član18. Zakona definiše nadležnosti Skupštine udruženja:
© REVICON 105
1. donosi statut, izmjene i dopune statuta i druge akte određene statutom;

2. daje suglasnost na pravne radnje poduzete u postupku osnivanja udruženja;
3. bira i opoziva članove upravnog odbora ili, ukoliko statutom upravni odbor
nije predviđen kao poseban organ, imenuje i opoziva lice ovlašteno za zastu-
panje i predstavljanje udruženja;
4. usvaja izvještaje koje je pripremio upravni odbor ili lice ovlašteno za zastu-
panje i predstavljanje;
5. odlučuje o udruživanju u saveze, pripajanju, razdvajanju, transformaciji,
prestanku rada i drugim statusnim promjenama udruženja;
6. odlučuje o svim pitanjima koja nisu u nadležnosti drugog organa.
Član 19. Zakona navodi da su obaveze Upravnog odbora odnosno lica ovla-
štenog za zastupanje i predstavljanje udruženja (ako statutom udruženja nije
predviđeno postojanje upravnog odbora) da:
1. priprema sjednice skupštine;
2. priprema i predlaže nacrt izmjena statuta i drugih akata koje donosi skupština;
3. provodi politiku, zaključke i druge odluke koje je donijela skupština;
4. upravlja imovinom udruženja;
5. podnosi godišnje ili periodične izvještaje o svom radu skupštini na usvajanje;
6. vrši druge poslove određene statutom.
Zakon ne navodi bilo kakvu odredbu koja bi uređivala visinu potrebnih po-
četnih sredstava za udruženje. Proizlazi da se udruženje može osnovati i bez
početnih sredstava. Za fondacije su, u smislu zakona nužna početna sredstva, što
je navedeno u tački 4. člana 21.:
“Osnivački akt fondacije sadrži:
1. ime i prezime i adresu, odnosno naziv i sjedište osnivača;
2. naziv i sjedište i adresu fondacije;
3. osnovne ciljeve za koje je fondacija osnovana;
4. novčana sredstva ili druge oblike imovine koje osnivač ulaže, a koji ne mogu
biti manji od 2.000,00 KM;
5. ime lica koje je ovlašteno da obavi poslove upisa u registar fondacije;
6. potpis osnivača i
7. jedinstveni matični broj građana ukoliko su osnivači državljani Bosne i Her-
cegovine”.
Umanjenja izvora finansiranja mogu proizaći od:

- pokrića negativnog salda fonda na teret izvora,
- prenosom imovine i izvora na drugu neprofitnu organizaciju.
Kod knjiženja povećanja i umanjenja izvora finansiranja treba se rukovoditi

prirodom poslovnih događaja koji mijenjaju izvore finansiranja.
Konto 202 - Neraspoređeni višak prihoda je jedan od konta izvora, a re-
zultira iz razlike prihoda i rashoda poslovne godine. Ako su prihodi veće od ras-
106 © REVICON
hoda, ostvaren je pozitivan rezultat, no ako je ostvareno manje prihoda od rasho-

da, tada je ostvaren negativan saldo, tj. višak rashoda nad prihodima.
Primjer ( knjiženje finansijskog rezultata): Fondacija AS je ostvari-

la veće prihode od rashoda za 4.000 KM. U trenutku objavljivanja (predaje)
godišnjeg obračuna, nadležni organ fondacije nije donio odluku o raspodjeli
viška prihoda.
Red Iznos
Opis Konto
1. Ostvareni višak prihoda 502 2.000
Neraspoređeni višak prihoda 202 2.000
Za knjiženje viška prihoda
O rasporedu viška prihoda odlučuje osnivač/i. U tom smislu, moguć je niz

situacija:
- višak prihoda izvještajnog obračunskog razdoblja se pretvara u “trajne izvore”,
- višak prihoda izvještajnog obračunskog razdoblja se mora vratiti osnivaču,
- višak prihoda izvještajnog obračunskog razdoblja se mora vratiti osnivaču,
no osnivač ih namjenjuje za pokriće rashoda ranijih godina,
- višak prihoda izvještajnog obračunskog razdoblja se ne mora vratiti osnivaču,
nije još određena namjena.
Primjer: Fondacija AS je ostvarila veće prihode od rashoda za 6.000 KM.

Skupština fondacije je donijela odluku da se 4000 KM rasporedi u trajne izvore,
a 2000 KM u rezerve.
Red Iznos
Opis Konto
1. Neraspoređeni višak prihoda 202 6.000
Trajni izvori 200 4.000
Rezerve 201 2.000
Za raspored viška prihoda
Višak rashoda nad prihodima knjiži se na kontu 203. Višak rashoda tekuće
godine pokriva se s viškom prihoda prethodnog razdoblja. Namirenje viška ras-
hoda nad prihodima vrši se prema
odluci osnivača, na razne načine:
1. direktno pokriće viška rashoda nad prihodima unosom imovine,
2. posredno pokriće rashoda povećanjem prihoda idućeg obračunskog razdoblja,
3. direktno pokriće gubitka iz drugih trajnih izvora (rezervni fond).
© REVICON 107
Ako se ostvari gubitak (višak rashoda nad prihodima) iznad ukupnog iznosa
trajnih izvora, upitno je kako taj gubitak iskazati, kao odbitnu stavku u okviru
trajnih izvora ili kao imovinsku poziciju unutar bilanca stanja. Kako nema for-
malno određenog stava o tome treba odlučiti organizacija. Naime, smatramo da
činjenica da nije predviđen sintetički račun, odnosno posebna pozicija u bilansu,
ne isključuje mogućnost iskazivanja toga iznosa u okviru konta ostalih potra-
živanja. No ako je statutom ili drugim aktom predviđeno da gubitak pokrivaju
osnivači, upitno je treba li već u tekućoj godini iskazati potraživanje za njegovo
pokriće ili ga treba iskazati tek u godini u kojoj su finansijski izvještaji prezen-
tirani osnivačima. Smatramo da navedeno potraživanje treba iskazati u godini u
kojoj su izvještaji podneseni osnivačima.
U okviru trajnih izvora predviđen je konto 204 - Revalorizacione rezerve.
Naime, MRS/MSFI pred lica (pa i neprofitno orjentisana), koja se odluče da pri-
mjenjuju metodu revalorizacije materijalnih stalnih sredstava, postavljaju zahtjev
usklađivanja vrijednosti stalnih sredstava kako bi ta vrijednost u svakom momen-
tu, odnosno najmanje u momentu obračuna, predstavljala fer i istinit prikaz poci-
zija bilansa. To znači da je potrebno vršiti procjenu vrijednosti stalnih sredstava,
najmanje na datum bilansa i ukoliko se utvrdi da je fer vrijednost predmetnog
sredstva viša od evidentirane, potrebno je izvršiti korekciju na način da se vrijed-
nost sredstva poveća i efekat proknjiži na konto 204 - Revalorizacione rezerve.
Međutim, treba napomenuti da MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema
predviđa dva načina vrednovanja sredstava nakon početnog priznavanja, vred-
novanje po metodi troška i po metodi revalorizacije. Prema tome, sva pravna
lica, što podrazumijeva udruženja i neprofitne organizacije, u svojim poslovnim
politikama treba da se izjasne koji metod će koristiti.
Ukoliko je usvojena metoda revalorizacije nekretnina, postrojenja i opre-
me nakon njihovog početnog priznanja, nekretnine, postrojenja i opremu treba
iskazivati po revaloriziranom iznosu, koji čini fer vrijednost dotičnog sredstva
na datum revalorizacije umanjena za akumuliranu amortizaciju i akumulirane
gubitke od umanjenja vrijednosti. Revalorizacija se treba vršiti dovoljno redovito
kako bi se osiguralo da se knjigovodstveni iznos bitno ne razlikuje u odnosu na
fer vrijednost na datum bilansa.
Ako se usvoji, metoda revalorizacije se primjenjuje na cjelokupnu grupu ne-
kretnina, postrojenja i opreme kojoj pripada dotično sredstvo. Pozitivni efekti
revalorizacije se iskazuju kao revalorizaciona rezerva.
Vrijednost sredstava se, naravno, može korigovati i naniže. U tom slučaju
naknadno umanjenje vrijednosti sredstva tereti revalorizacionu rezervu, do
visine te rezerve, a nakon toga rashode/gubitke od umanjenja vrijednosti, na
kontu ostalih rashoda.
21 - Dugoročne finansijske obaveze
Na grupi 21 evidentiraju se obaveze za dugoročne kredite prema izvoru od

kojeg je neprofitna organizacija dobila kredit (banke, osiguravajuće kuće itd). Na
108 © REVICON
ovoj grupi konta će se, osim dugoročnih kredita od pomenutih finansijskih insti-
tucija (podsjećamo da prema Zakonu o bankama samo banke i druge finansijske
institucije koje imaju odobrenje Agencije za bankarstvo mogu davati kredite),
posebno evidentirati i dugoročni zajmovi od povezanih i drugih lica.
Sintetička razrada grupe je kako slijedi:
210 - Dugoročni zajmovi od povezanih lica
211 - Ostali dugoročni zajmovi
218 - Ostale dugoročne obaveze
Na kontima 210 i 211 se evidentiraju obaveze po zajmovima koje ima pravno

lice a čiji je rok dospijeća duži od jedne godine. Dugoročni zajmovi koje uzima
organizacija mogu biti finansijski i dugoročni robni zajmovi. Dugoročni zajmovi
se uzimaju u svrhu finansiranja ili nabavke stalnih i tekućih sredstava potrebnih
za obavljanje statutarnih ciljeva. Uzimanje dugoročnih zajmova spada u finansij-
ske aktivnosti pravnog lica tj. osiguranje izvora financiranja ulagačke i poslovne
aktivnosti. Obračunata kamata na dugoročne zajmove se evidentira na kontu du-
goročnih razgraničenja.
Na kontu 210 - Dugoročni zajmovi od povezanih lica neprofitna organizacija
može evidentirati obaveze po dugoročnim zajmovima dobivenim od:
- matice,
- pravnog lica koje su članice iste grupe kao neprofitna organizacija koja pri-
ma kredit,
- pravnih lica koja realiziraju zajednički poduhvat sa neprofitnom organiazci-
jom.
Neprofitna organizacija može uzimati dugoročne kredite od banaka i drugih

finansijskih institucija ili od drugih nepovezanih pravnih lica. Ovakvi krediti evi-
dentirat će se na kontu 211- Ostali dugoročni zajmovi.
Na kontu 218 - Ostale dugoročne obaveze mogu se evidentirati obaveze na
osnovu učešća u zajedničkim ulaganjima tj. zajedničkim aktivnostima i zajed-
ničkim sredstvima. Neprofitna organizacija može učestvovati zajedno sa drugim
partnerima u zajedničkim aktivnostima kao što je npr. izgradnja nekog objekta
za čiji je završetak potrebno više od godinu dana. Ako nevladina organizacija vodi
aktivnosti izgradnje ono ima obavezu prema partnerima za primljena sredstva.
Na ovoj grupi se evidentiraju i obaveze po osnovu nabavke nekretnina po-
strojenja i opreme čiji je rok izmirenja duži od godinu dana, također i obaveze po
osnovu kapitalnog najma i ostale dugoročne obaveze.
28 - Dugoročna razgraničenja i rezervisanja
Na grupu konta 28 se evidentiraju rashodi koji su unaprijed obračunati a

nisu plaćeni i prihodi koji su unaprijed naplaćeni te za njih postoji obaveza izvr-
šenja u budućnosti. Na ovoj grupi se evidentiraju unaprijed obračunati rashodi i
odloženi prihodi koji će se razgraničiti u periodu dužem od godinu dana.
© REVICON 109
Sintetička razrade grupe je kako slijedi:

280 - Obračunati a neplaćeni (nefakturisani) rashodi
281 - Unaprijed naplaćeni (odloženi) prihodi
283 - Ostala dugoročna razgraničenja
285 - Obračunata rezervisanja za identificirane rizike i obaveze
288 - Ostala dugoročna rezervisanja
Na kontu 280 - Obračunati a neplaćeni (nefakturisani) rashodi se evi-

dentiraju obračunati a neplaćeni rashodi koji se razgraničavaju na period duži od
jedne godine. Obračunati neplaćeni rashodi mogu biti obračunata a neplaćena
kamata na dugoročne kredite koja se razgraničava na rok trajanja kredita koji je
duži od godinu dana, zakupnina i drugi obračunati a neplaćeni rashodi.
Na kontu 281 - Unaprijed naplaćeni (odloženi) prihodi se vodi unaprijed
naplaćeni prihod i odloženi prihod za koji se preuzima obaveza u budućnosti, a
nije unaprijed naplaćeni avans za robu ili usluge. Najčešći primjer dugoročnog
razgraničavanja odloženog primjera kod neprofitnih organizacija je kada se pro-
jekat realizira više godina, a donator uplati većinu sredstava ranije. Primjer za
ovakve odložene prihode dali smo uz grupu konta 18 - Kratkoročna razgraniče-
nja. Jedina razlika je u periodu razgraničavanja.
Kao jedan od primjera za dugoročni odloženi prihod možemo uzeti donacije
od države i drugih donatora koje pravno lice prima za nabavku stalnih sredstava.
U skladu sa MRS-om 20, pravno lice može da primi donaciju vezanu za pokriće
rashoda i donaciju vezanu za sredstva. Najvažnije paragrafe MRS-om 20 citirali
smo uz obrazloženje grupe konta 18. Na ovom kontu se evidentiraju donacije
vezane za sredstva. Donacije vezane za sredstva mogu biti u novčanim sredstvi-
ma za nabavku stalnih sredstava ili pravno lice može da primi donaciju u stalnim
sredstvima tj. nenovčanu donaciju. U ovom slučaju veoma je važan paragraf 24:
“Državne donacije povezane s imovinom, uključujući nenovčane donacije po fer
vrijednosti, trebaju se prezentirati u bilansu ili iskazivanjem odgođenog prihoda
ili tretiranjem kao odbitne stavke pri izračunavanju knjigovodstvenog iznosa te
imovine”.
Kada pravno lice primi donaciju u stalnim sredstvima evidentirat će je tako
što duguje konto sredstava a potražuje konto 281 - Odloženi prihodi. Sa konta
281 - Odloženi prihodi pravno lice će svake godine prenositi iznos koji odgovara
rashodu za amortizaciju doniranog sredstva na konto 412 - Humanitarni prihodi
u finansijski rezultat perioda (princip sučeljavanja prihoda i rashoda od donaci-
je). Primjer knjiženja dali smo kod razrade grupe 00 - Nekretnine, postrojenja i
oprema.
Na kontu 283 - Ostala dugoročna razgraničenja evidentiraju obračunati, a
neplaćeni rashod koji se razgraničavaju na period duži od godine dana.
Na kontu 285 - Obračunata rezerviranja za identificirane rizike i obaveze
se evidentiraju obračunati a neplaćeni rashod koji se rezerviraju na period duži
od godine dana kao što su npr. dugoročno rezervirani troškovi investicionog odr-
žavanja i druga dugoročna rezerviranja.
110 © REVICON
Rezervisanja kao računovodstvena kategorija, u smislu obaveze, uređena su

MRS-om 37 - Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna sredstva. U skladu
sa tim standardom, rezervisanja se priznaju kada:
- pravno lice ima sadašnju obavezu (zakonsku ili izvedenu) koja je nastala kao
rezultat prošlih događaja;
- je vjerovatno da će odliv resursa koji sadrže ekonomske koristi biti potreban
za podmirenje obaveza; i
- iznos obaveze može se pouzdano izmjeriti.
Rezervisanje je obaveza koja je neizvjesna u pogledu roka i iznosa. Ukoliko

se radi o potencijalnoj obavezi za događaje koji još nisu nastali, odnosno za koji
ni osnov još nije nastao, takva obaveza se ne rezerviše, nego samo objavljuje u
zabilješkama uz finansijske izvještaje.
Klasa 3 - Kratkoročne obaveze

30 - Tekuće obaveze
U ovu grupu konta se evidentiraju kratkoročne obaveze pravnog lica po

osnovu prometa proizvoda, roba, usluga, nekretnina postrojenja i opreme, oba-
veze prema zaposlenima, obaveze za poreze, doprinose i druge obaveze prema
državnim institucijama (osim PDV-a), na sljedećim kontima:
300 - Dobavljači
301 - Obaveze prema zaposlenima i drugim licima
302 - Obaveze za poreze, doprinose i dr. (osim PDV)
308 - Ostale tekuće obaveze
Rok dospijeća svih navedenih obaveza je do godinu dana ili unutar poslovnog
ciklusa pravnog lica.
Na kontu 300 - Dobavljači se evidentiraju obaveze prema isporučiocima
roba i usluga.
Primjer: Neprofitna organizacija je nabavila kancelarijski materijal potre-

ban za obavljanje redovne djelatnosti u iznosu od 550 KM (sa uključenim PDV-
om). Organizacija nije PDV obveznik.
Red Iznos
Opis Konto
1. Kancelarijski materijal 400 550
Obaveza prema dobavljačima 300 550
Za nabavljeni kancelarijski materijal
Na kontu 301 - Obaveze prema zaposlenima i drugim licima evidentiraju

se obaveze prema zaposlenima u neprofitnoj organizaciji kao što su obaveze za
© REVICON 111
neto platu, neto naknadu plate i ostale obaveze i naknade koje proizlaze iz oba-
veza po osnovu rada. Također se ovdje evidentiraju obaveze za honorare fizičkih
lica koja su obavljala određene poslove izvan radnog odnosa.
Primjer za knjiženje ovih obaveza dat je uz obrazloženje konta 402 - Plaće.
Na kontu 302 - Obaveze za poreze, doprinose i dr. (osim PDV-a) eviden-
tiraju se obaveze za poreze na platu, obaveze za doprinose iz plata i na plate, po-
rez na autorske honorare, porez na ugovore o djelu, porez na dobit pravnog lica
i obaveze za ostale poreze i druge obaveze prema državnim institucijama osim
obaveza za PDV koje se iskazuju na kontu 340.
31 - Obaveze po izdatim vrijednosnim papirima
U okviru ove grupe predviđena su sljedeća konta:

310 - Obveze po izdatim čekovima
311 - Obveze po izdatim mjenicama
318 - Obveze po izdatim ostalim papirima
Na kontu 310 - Obaveze po izdatim čekovima knjiže se čekovi koje je ne-

profitna organizacija izdala na ime drugih lica radi izmirenja svojih obaveza. Isto
tako na kontu 311 - Obaveze po izdatim mjenicama evidentiraju se mjenice koje
je izdala neprofitna organizacija radi izmirenja svojih obaveza.
Na kontu 318 - Obaveze po izdatim ostalim papirima mogu se evidentirati
obaveze pravnog lica po osnovu emisije obveznica. Obveznice su dugoročni izvori
sredstava za emitenta. Obveznice su u vrijednosti papiri koji se izdaju po Zakonu
o vrijednosnim papirima i prema uputstvima Komisije za vrijednosne papire.
32 - Kratkoročne finansijske obaveze
Na kontima 320 i 321 se evidentiraju obaveze po zajmovima koje ima pravno

lice a čiji je rok dospijeća kraći od jedne godine.
34 - Obaveze za PDV
Na kontu 340 - Obaveze za PDV knjiže se obaveze za izlazni PDV. Potrebna obra-
zloženja i primjer obračuna i knjižena PDV-a dali smo uz konto 140 - Ulazni PDV.
38 - Kratkoročna razgraničenja i rezervisanja
Na ovoj grupi predviđena su sljedeća konta:

380 - Obračunati a neplaćeni (nefakturirani) rashodi
385 - Obračunata rezerviranja za identificirane rizike i obaveze
388 - Ostala kratkoročna rezerviranja
112 © REVICON
Na grupu konta 38 - Kratkoročna razgraničenja i rezervisanja se evidenti-

raju rashodi koji su unaprijed obračunati a nisu plaćeni odnosno nefakturirani i
prihodi koji su unaprijed naplaćeni te za njih postoji obaveza u budućnost, kao i
kratkoročna razgraničenja po drugim osnovama koja se razgraničavaju do jedne
godine. Nazivi konta su potpuno isti kao kod grupe 28 - Dugoročna razgraničenja
i rezerviranja. Princip knjiženja je identičan kao kod grupe 28, pa nema potrebe
za dodatnim obrazloženjem grupe 38.
Klasa 4 - Rashodi i prihodi

Prema MRS/MSFI, rashodi se priznaju na osnovu direktne povezanosti iz-
među nastalih troškova i specifičnih stavki prihoda. Ovaj proces se naziva suče-
ljavanje troškova s prihodima, a predstavlja jedan od osnovnih računovodstvenih
principa.
Kada se očekuje da će ekonomske koristi proisteći tokom nekoliko obračun-
skih perioda, a povezanost s prihodom se može ustanoviti samo u širem smislu
ili indirektno, rashodi se priznaju na osnovu postupaka sistematične i racionalne
alokacije. Ovo je često potrebno u priznavanju rashoda povezanih sa trošenjem
sredstava kao što su nekretnine, postrojenja, oprema i sl.
Naime, računovodstveno pravilo je da se rashodi iskazuju u onom obračun-
skom periodu na koji se odnose (tj. kada nastanu), odnosno kada nastane obave-
za, bez obzira na to kada će ta obaveza biti plaćena.
Citiraćemo najvažnije paragrafe Okvira za sastavljanje i prezentiranje finan-
cijskih izvještaja koje se odnose na prihode i rashode:
“70. Elementi prihoda i rashoda definirani su kako slijedi: Prihod predstavlja
povećanje ekonomske koristi tokom obračunskog perioda u obliku priliva ili una-
pređenja sredstava, ili smanjenja obaveza što ima za posljedicu povećanje vlasnič-
kog kapitala, osim onog u vezi s doprinosima - uplatama od strane sudionika u
vlasničkom kapitalu. Rashodi su smanjenja ekonomske koristi tokom obračunskog
perioda u obliku odiva ili iscrpljenja sredstava ili stvaranje obaveza što za poslje-
dicu ima smanjenje vlasničkog kapitala, osim onog u vezi s raspodjelom vlasničkog
kapitala učesnicima.”
“78. Definicija rashoda obuhvaća i gubitke kao i one rashode koji proistječu iz
redovnih aktivnosti pravnog lica. Rashodi koji proističu iz redovnih aktivnosti prav-
nog lica uključuju, na primjer, troškove prodaje, plaće i amortizaciju materijalne
imovine. Oni obično imaju oblik odliva ili smanjenja sredstava kao sto su novac i
ekvivalenti novca, zaliha, nekretnina, postrojenja i oprema.”
“94. Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha kada smanjenje budućih ekonom-
skih koristi proizlazi iz smanjenja sredstava ili povećanja obaveza koji se mogu po-
uzdano izmjeriti. To znači da se priznavanje rashoda pojavljuje istodobno s prizna-
vanjem porasta obaveza ili smanjenja sredstava (na primjer; rezerviranje primanja
za zaposlene ili amortizaciju opreme).”
“95. Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha na osnovu direktne povezanosti,
sučeljavanja između nastalih troškova i ostvarenih posebnih pozicija prihoda. Ovaj
© REVICON 113
proces se obično naziva povezivanje (sučeljavanje) troškova s prihodima, uključuje

istodobno ili kombinirano priznavanje prihoda i rashoda koji proizlazi direktno ili za-
jednički iz istih transakcija kao i drugi događaji; na primjer, razni elementi rashoda,
koji čine nabavnu cijenu prodane robe, priznaju se istodobno kad i prihod iz prodaje
robe. Međutim, primjena odgovarajućeg koncepta u ovom Okviru ne dopušta prizna-
vanje u bilansu onih pozicija koje ne udovoljavaju definiciji sredstava ili obaveza.”
“97. Rashod se odmah priznaje u bilansu uspjeha kada neki izdatak ne daje
nikakve buduće ekonomske koristi ili do veličine do koje buduća ekonomska korist
nije kvalificirana ili je prestala biti kvalificirana, za priznavanje kao sredstvo u
bilansu.”
40 - Rashodi
Prema Kontnom planu za neprofitne organizacije, na grupi konta 40 se vrši

evidentiranje rashoda materijala i energije, usluga, troškovi plaća, obračunata
amortizacija, kamate i premije osiguranja, putni troškovi, humanitarni rashodi,
porezi i doprinosi koji ne zavise od rezultata i ostali rashodi.
Predviđena sintetička konta su kako slijedi:
400 - Materijal i energija
401 - Usluge
402 - Plaće i ostala primanja zaposlenih
403 - Amortizacija
404 - Kamate i premije osiguranja
405 - Putni troškovi
406 - Humanitarni rashodi
407 - Porezi i doprinosi koji ne zavise od rezultata
408 - Ostali rashodi
409 - Raspored rashoda
Prema MRS/MSFI, rashodi se priznaju na osnovu direktne povezanosti iz-

među nastalih troškova i specifičnih stavki prihoda. Računovodstveno pravilo je
da se rashodi iskazuju u onom obračunskom periodu na koji se odnose, odnosno
kada nastane obaveza, bez obzira na to kada će ta obaveza biti plaćena.
Prema Kontnom planu za neprofitne organizacije i udruženja građana, na
grupi konta 40 predviđeno je evidentiranje troškova materijala i energije, uslu-
ga, troškova plaća, amortizacije, kamate i premija osiguranja, putnih troškova,
humanitarnih rashoda, poreza i doprinosa koji ne zavise od rezultata i ostalih
rashoda.
Na kontu 400 - Materijal i energija evidentiraju se troškovi poslovanja
nastali utroškom zaliha koje su prethodno evidentirane na kontu 400- Materijal
u skladu sa MRS-om 2 ili neposredno (bez prethodnog skladištenja). To su utroš-
ci sirovina i materijala koji se direktno troše u procesu proizvodnje, pomoćnog
materijala za proizvodnju ili pakiranje, pogonskog materijala, materijala za te-
kuće održavanje stalnih sredstava, maziva, materijala za čišćenje, kancelarijskog
114 © REVICON
materijala, drugog potrošnog materijala, materijala za zaštitu na radu, namirnica

i materijala utrošenog za potrebe spremanja hrane za radnike i sl., kao i vrijed-
nost ukalkuliranog kala, rastura, kvara i loma sirovina i materijala koji ne prelazi
utvrđene normative i drugi utrošci sirovina i materijala.Ako se zalihe sirovina i
materijala evidentiraju po stvarnim cijenama, za vrijednost sirovina i materijala
izdatih u proizvodnju tereti se konto 400 po stvarnim cijenama, uz odobrenje
konta zaliha materijala: duguje konto 400, a potražuje konto 130.
Ako neprofitna organizacija želi vrijednost zaliha sirovina i materijala evi-
dentirati po stalnim (planskim), neophodno je otvoriti posebna analitička konto
u okviru konta 130 (npr 1308) i u okviru konta 400 (npr. 4009).
Kada se vrijednost zaliha sirovina i materijala evidentira po stalnim cijena-
ma (uz istovremeno evidentiranje odstupanja između stalnih i stvarnih cijena
na odgovarajućem analitičkom kontu 1308), sa vrijednošću sirovina i materijala
izdatih u proizvodnju po stalnim cijenama (duguje konto 400/potražuje konto
130) prenosi se i razmjeran dio odstupanja sa konta 1308.
Primjer (trošak goriva): Primljena je faktura za utrošeno gorivo u iznosu

od 234,00 KM sa PDV-om. Neprofitna organizacija nije PDV obveznik.
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Gorivo i mazivo 4011 234,00
Obaveze prema dobavljaču 300 234,00
Faktura za gorivo
U sitan inventar se svrstavaju stvari čiji je vijek trajanja kraći od jedne go-
dine, a izuzetno i stvari kojima je vijek trajanja duži, ali im je vrijednost relativno
manje značajna.
Način evidentiranja troškova po osnovu sitnog inventara zavisi od metode
njegovog otpisa, koji se može vršiti:
• potpunim (100%-tnim) otpisom, odmah prilikom stavljanja u upotrebu, ili
• 50%-tnim otpisom, pri čemu se 50% vrijednosti otpisuje prilikom stavljanja u
upotrebu, a preostalih 50 % pri konačnom otpisu.
Potpuni otpis se primjenjuje u uslovima manjih iznosa troškova sitnog in-

ventara, dok se 50%-tni metod otpisa primjenjuje u situacijama kada se trošak
želi rasporediti na neki duži period.
Primjer (nabavka i otpis sitnog inventara): Nabavljen je sitni inventar u

ukupnom iznosu od 351,00 KM sa PDV-om. Otpis se vrši:
a) potpuno, prilikom stavljanja u upotrebu;
b) 50%-tnom metodom.
© REVICON 115
Knjiženje nabavke sitnog inventara:

Red Iznos
Opis Konto
1. Sitan inventar na zalihi 1301 351,00
Obaveze prema dobavljaču 300 351,00
Za nabavljeni sitan inventar
2. Sitan inventar u upotrebi 1302 351,00
Sitan inventar na zalihi 1301 351,00
Za sitan inventar u upotrebi
a) Knjiženje otpisa sitnog inventara 100%:

Red Iznos
Opis Konto
1. Otpis sitnog inventara 400 351,00
Ispravka vrijednosti sitnog inventara 1391 351,00
Za 100%-tni otpis sitnog inventara
b) Knjiženje otpisa sitnog inventara 50%:

Red Iznos
Opis Konto
1. Otpis sitnog inventara 400 175,50
Ispravka vrijednosti sitnog inventara 1391 175,50
Za otpis sitnog inventara 50%
Na kontu 401 - Usluge evidentiraju se svi rashodi koji su nastali korištenjem

usluga drugih pravnih i fizičkih lica: usluge prevoza, bankarske usluge, PTT us-
luge, usluge najma, reklame, razne komunalne usluge, konsultantske, stručne,
računovodstvene usluge, pravne usluge i dr.
Dakle, na analitičkim kontima na ovoj poziciji, evidentiraju se troškovi svih
proizvodnih, neproizvodnih, direktnih i indirektnih usluga, po fakturama pruža-
oca usluga ili po drugim osnovama (općem aktu i sl.).
Izdaci za usluge koji predstavljaju zavisne troškove nabavke stalnih sred-
stava i zaliha (troškovi transporta, utovara i istovara, manipulacije, osigura-
nja, kontrole kvaliteta i sl.) ne evidentiraju se na kontima ove grupe, nego
predstavljaju sastavni dio troška nabavke tih sredstava na kontima klase 0,
odnosno 1.
Prema tome, u okviru ovog sintetičkog konta neophodno je formiranje po-
sebnih analitičkih (četvorocifrenih konta) jer postoji veliki broj usluga različi-
tog karaktera. Moguće vrste usluga koje se mogu pojaviti u okviru konta 401
su sljedeće:
116 © REVICON
a) Usluge na izradi i doradi učinaka

Na kontu 401 se evidentiraju iznosi po fakturama drugih pravnih ili fizičkih
lica za usluge na izradi i doradi učinaka, uz odobrenje odgovarajućeg konta do-
bavljača.
b) Transportne usluge
Na ovom kontu, uz odobrenje odgovarajućeg konta dobavljača prijevoznika,
evidentiraju se i troškovi svih vrsta transportnih usluga, osim transportnih uslu-
ga kod nabavke stalnih sredstava ili zaliha. Takođe troškovi prijevoza na službe-
nom putovanju, naknade za korištenje privatnog automobila u poslovne svrhe i
troškova prijevoza radnika na posao i sa posla, ne evidentiraju se u sklopu konta
401-Usluge nego u sklopu konta 405-Putni troškovi.
c) Usluge održavanja
Na kontu 401 evidentiraju se i troškovi usluga tekućeg i investicionog odr-
žavanja stalnih sredstava, alata i inventara, uz odobrenje odgovarajućeg konta
dobavljača. Održavanje stalnih sredstava u vlastitoj režiji ne evidentira se preko
konta 401 nego preko konta 400 (za materijal utrošen za održavanje i (za ugra-
đene rezervne dijelove), 402 (za plate radnika na održavanju) i sl. Po osnovu odr-
žavanja stalnih sredstava u vlastitoj režiji ne utvrđuje se prihod. Usluge i druga
ulaganja u rekonstrukciju, adaptaciju, modernizaciju ili dogradnju stalnih sred-
stava, kojima se povećavaju očekivane ekonomske koristi od tih sredstava ili se
produžava njihov očekivani vijek trajanja, ne predstavljaju troškove održavanja
nego povećanja vrijednosti stalnih sredstava.
d) Troškovi sajmova
Na ovom kontu se evidentiraju i izdaci za korištenje sajamskog prostora,
dizajniranje i uređenje sajamskog ili izložbenog štanda i drugi slični izdaci u vezi
sa nastupima i izlaganjima na sajmovima i izložbama, u zemlji i u inostranstvu,
kao i vrijednost vlastitih proizvoda za sajamske i izložbene prezentacije (uz evi-
dentiranje prihoda po tom osnovu).
Drugi troškovi nastali u vezi sa učestvovanjem na sajmovima i izložbama
(transportne usluge, reprezentacija, putni troškovi, dnevnice, PTT troškovi i sl.)
ne evidentiraju se na kontu 401 nego na drugim odgovarajućim kontima, prema
vrstama tih troškova .
e) Zakupnine
Na kontu 401 se evidentiraju i izdaci zakupoprimca po osnovu opera-
tivnog zakupa zemljišta, objekata, poslovnog i drugog prostora, opreme ili
drugih stalnih sredstava i inventara, koji se odnose na obračunski period, u
skladu sa MRS 17 Najmovi. Zakupnine koje se odnose na duži period potreb-
no je (kratkoročno ili dugoročno) razgraničiti kako bi troškovi zakupnine,
ravnomjerno u toku trajanja zakupa, bili iskazani u onim obračunskim perio-
dima na koji se odnose.
© REVICON 117
f ) Troškovi reklame i propagande

Na kontu 401 evidentiraju se i izdaci za usluge reklamiranja, oglašavanja
i propagiranja pravnog lica ili njegovih proizvoda ili usluga, putem TV, radija,
štampe, publikacija, reklamnih panoa, plakatiranjem ili korištenjem drugih pri-
jenosnika reklamnih poruka i sadržaja, u zemlji ili u inostranstvu, izdaci za izra-
du i štampanje prospekata, kataloga i drugog štampanog reklamnog materijala
koji se daje bez naknade, kao i utrošci vlastitih proizvoda, robe, materijala i dr.
u reklamne svrhe. Evidentiranje troškova po osnovu pruženih usluga reklame i
propagande vrši se uz odobravanje odgovarajućih konta dobavljača. Vlastiti učin-
ci u reklamne i propagandne svrhe evidentiraju se uz odobrenje konta klase 1 (za
sopstvene utroške proizvoda, materijala ili robe za ove namjene).
Primjer: Primljena je faktura za troškove reklame u iznosu od 117,00 KM sa

PDV-om, zatim faktura za računovodstvene usluge 175,50 KM sa PDV-om i faktura
za komunalne usluge u iznosu od 58,50 KM sa PDV-om. Računi su plaćeni dobav-
ljačima sa transakcijskog računa. Neprofitna organizacija nije PDV obveznik.
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Troškovi reklame 401 117,00
Obaveze prema dobavljačima 300 117,00
Za fakturu za reklamu
2. Računovodstvene usluge 401 175,50
Za fakturu za računovodstvene usluge
3. Komunalne usluge 401 58,50
Za fakturu za komunalne usluge
4. Obaveze prema dobavljačima 300 351,00
Transakcijski račun 101 351,00
Plaćanje faktura
Međutim, ako se radi o udruženju koje je PDV obveznik, PDV uračunat na

ulaznim fakturama neće teretiti troškove nego će se evidentirati potraživanja za
ulazni PDV (konto140 - Ulazni PDV), koji se, u skladu sa Zakonom o PDV, može
odbiti u poreznom periodu kada je primljena faktura za predmetne troškove.
g) Bankarske usluge
Na kontu 401 evidentiraju se i troškovi vezani za sve vrste bankarskih uslu-
ga u zemlji i u inostranstvu (bankarske provizije, naknade za obavljanje poslova
118 © REVICON
platnog prometa, naknade za poslove konverzije i druge slične naknade za ban-

karske usluge), osim kamata i kursnih razlika.
h) Troškovi reprezentacije
Na ovom kontu se evidentiraju izdaci za usluge drugih pravnih i fizičkih lica
za potrebe reprezentacije, u zemlji i u inostranstvu (ugostiteljske i slične usluge,
plaćeni odmori i rekreacija, plaćena turistička i slična putovanja za potrebe repre-
zentacije i sl.); izdaci za nabavku proizvoda koji se daju u vidu poklona, kao i utroš-
ci vlastitih proizvoda, robe, materijala i usluga za potrebe reprezentacije. Na ovom
kontu se evidentiraju i izdaci učinjeni za potrebe reprezentacije na sajmovima ili
izložbama, kao i izdaci za reprezentaciju za vrijeme službenog putovanja, u zemlji
i u inostranstvu. Vlastiti učinci u svrhe reprezentacije evidentiraju se uz odobrenje
konta klase 1 (za sopstvene utroške proizvoda, materijala ili robe za ove namjene).
i) PTT troškovi
Na ovom kontu se evidentiraju svi troškovi usluga PTT-a (otpremanje pošte,
telefonske i telefaks usluge, internet konekcija i dr.), uz odobrenje konta dobav-
ljača ili konta gotovine.
j)Troškovi po osnovu ugovora o djelu, autorskom djelu i sl.

Na kontu 401, takođe, se evidentiraju i troškovi po osnovu autorskih honorara,
ugovora o djelu, ugovora o privremenim i povremenim poslovima i sl. Neprofitne
organizacije, kao isplatioci ovih naknada, smatraju se obveznicima obračunavanja
i uplate poreza po osnovu ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu (porez na
dohodak, stopa 10%, doprinosi 4% za zdravstveno osiguranje, 6% za PIO).
Primjer: Fizičko lice je za potrebe neprofitne organizacije po osnovu ugo-

vora o djelu izvršilo određenu aktivnost. Ugovoreni neto iznos je 1.000 KM,
uvećano za porezne obaveze. Za ovakve angažmane urađen je sljedeći obračun:
1. Neto iznos (na ruke) = 1.000 KM
2. Porez na dohodak = neto iznos x 8,6176% = 86,18 KM
3. Doprinos iz naknade, za zdr. osiguranje (neto iznos x 3,5907%) = 35,91
4. Doprinos na naknadu, za PIO (neto iznos x 5,3860%) = 53,86
5. Bruto prihod (1 + 2 + 3) = 1.122,08 KM
Porez za zaštitu od nesreća = 1.000 x 0,5% = 5 KM

Opća vodna naknada = 1.000 x 0,5 % = 5KM
© REVICON 119
Red Iznos
Opis Konto
1. Usluge po osnovu ugovora o djelu 401 1.122,08
Porez na dohodak 4070 86,18
Doprinos iz naknade, za zdr. osiguranje 4071 35,91
Doprinos na naknadu, za PIO 4072 53,86
Porez za zaštitu od nesreća 4073 5,00
Opća vodna naknada 4074 5,00
Obaveze prema građanima 308 1.000,00
Obaveze za porez i dopr. na ugov. o djelu 392 185,95
Za obračun ugovora o djelu
Na kontu 402 - Plaće evidentiraju se rashodi vezani za plaće i naknade plaća

(za vrijeme bolovanja, godišnjeg odmora i sl). Kako se plaće od 2009. godini ugo-
varaju u bruto iznosu (i temelj za obračun poreznih obaveza i doprinosa počiva
ne bruto iznosima) potrebno je i u knjigovodstvu iskazati bruto iznose plaća.
Neprofitne organizacije su, prilikom isplate plaća svojim zaposlenima, u
istoj poziciji kao i privredna društva, tj. obavezni su obračunavati i plaćati sve
propisane obaveze po osnovu poreza i doprinosa.
Za sva primanja iz radnog odnosa, topli obrok, dnevnice za službena pu-
tovanja u zemlji i inostranstvu, regres za godišnji odmor, terenski dodatak, na-
knada za odvojeni život i dr. za zaposlene u ovim organizacijama važe isti propisi
kao i za zaposlene u profitnim organizacijama. Pravilno knjiženje ovih dodatnih
primanja, naravno, zavisi od pravilnog obračuna poreza na dohodak ukoliko se
radi o isplatama iznad iznosa predviđenog u regulativi.
Primjer (obračun plaće): Prema ugovoru o radu sa zaposlenikom “Y”, ugo-

vorena mjesečna bruto plaća iznosi 850,00 KM. Po osnovu minulog rada u ud-
ruženju (3 godine) bruto plaća se uvećava za 1,80% ili 15,30 KM, tako da je mje-
sečna bruto plaća zaposlenika u tekućoj godini iznosila 865,30 KM. Faktor ličnog
odbitka je 1 (300,00 KM mjesečno). Sačinjen je obračun plaće za dotični mjesec,
uplaćeni doprinosi (iz i na plaću) i porez na dohodak, porez za zaštitu od nesreća
i opća vodna naknada. Neto plaća je prebačena na tekući račun zaposlenika.
120 © REVICON
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Bruto plaća 4020 956,16
Obaveze za neto neto plaću 3010 567,35
Obaveze za doprinos za PIO 30220 199,02
Obaveze za doprinos za ZO 30221 142,77
Obaveze za doprinos za zapošlj. 30222 17,31
Obaveze za porez na dohodak 3021 29,71
Obračun plaće za ... mjesec
2. Naknada za zaštitu od nesreća 407 2,84
Obaveze za nakn. za zašt. od nesreća 3023 2,84
Obračun vodne naknade 407 2,84
Obaveze za vodnu naknadu 30230 2,84
Za obračun navedenih naknada
3. Obaveze za neto neto plaću 3010 567,35
Obaveze za doprinose za PIO 30220 199,02
Obaveze za doprinos za ZO 30221 142,77
Obaveze za dopros za zapošljav. 30222 17,31
Obaveze za nakn. za zašt. od nesreća 3023 2,84
Obaveze za vodnu naknadu 30230 2,84
Transakcijski račun 101 964,84
Za isplatu plaće i obaveza
Način evidentiranja troškova zaposlenih na kontu 402 zavisi od načina obra-

čunavanja i isplate izdataka po ovom osnovu, po vrstama troškova zaposlenih (po
fakturi dobavljača, isplate zaposlenima i dr.). Na primjer:
Troškovi ishrane radnika u toku rada (topli obrok):

1. Korištenjem vanjskih usluga:
a) za fakturirani iznos, ako ukupan iznos snosi pravno lice
• duguje konto 402
• potražuje konto 300
b) (za fakturirani iznos), ako dio troškova ishrane snosi radnik,
• duguje 402 (za iznos na teret troškova) i 122 (za dio koji pada na teret
radnika)
uz naknadno odobrenje konta 122 i zaduženje konta 301 ili 101 za obustavu od
plaće ili naplatu u gotovom.
© REVICON 121
2. Ishrana radnika u vlastitoj režiji:

a) za vrijednost kupljenih namirnica
b) za izdate namirnice kuhinji
c) za vrijednost pripremljenih obroka po internoj fakturi
odnosno, za dio na teret radnika:
Bonovi za ishranu vode se u vanbilansnoj evidenciji.
3. Isplata naknade za topli obrok u gotovu:

a) za obračunatu naknadu
b) za isplaćeni iznos zaposlenima
• duguje konti 545
• potražuje konto 100 (101)
Po istom principu (a uz upotrebu drugih analitičkih konta knjiže se prijevoz

na posao i sa posla i regres za godišnji odmor.
Amortizacija kao trošak obračunskog perioda predstavlja onaj dio amor-

tizacijskog iznosa sredstava koji se odnosi na period za koji se vrši obračun.
Obračun amortizacije počinje od momenta kada je sredstvo raspoloživo za
upotrebu. Ovaj rok za početak obračuna amortizacije važi za sva stalna sred-
stva koja podliježu obavezi obračunavanja amortizacije, bez obzira na njihov
procijenjeni vijek trajanja. Isto se odnosi i na promjene vrijednosti koje čine
osnovicu za obračun amortizacije, bilo da se radi o povećanju (rekonstrukcija,
adaptacija, dogradnja i sl.) ili o smanjenju te vrijednosti (uništenje, oštećenje
i dr).
Uobičajeno je da se vrše određeni izdaci na već postojećim stalnim sredstvi-
ma. Ti izdaci mogu imati dvojaku namjenu:
- obnavljanje ili održavanje budućih ekonomskih koristi koje preduzeće može
očekivati od originalno procijenjenih mogućnosti sredstva (priznaju se kao
rashod u periodu u kojem se dogode);
- poboljšanje performanse sredstva iznad njegove originalno procijenjene
mogućnosti uz ispunjenje uslova iz MRS 16 (promjena osnovice za amorti-
zaciju).
122 © REVICON
Stalno sredstvo koje je otpisano u cijelosti ne može se ponovo vrednovati

i ponovo amortizovati. Stalno sredstvo jednom isknjiženo nikada više ne može
postati predmet evidentiranja u istom knjigovodstvu, tj. nikada više se ne može
pojaviti u bilansu stanja osim ako promijeni vlasnika.
Amortizacija stalnih sredstava može se vršiti:
a) funkcionalnom metodom, na osnovu iskorištenog kapaciteta, ili
b) vremenskom metodom u okviru predviđenog vijeka upotrebe sredstva, pri
čemu su dozvoljene dvije varijante ovog metoda:
- linearni (proporcionalni) metod, koji podrazumijeva istu stopu amorti-
zacije za svaku godinu korištenja imovine,
- degresivni metod, kada se obračunata amortizacija iz godine u godinu
smanjuje.
Amortizacija stalnih sredstava kod neprofitnih organizacija i udruženja se

najčešće vrši linearnom vremenskom metodom.
Primjer (amortizacija): Prema obračunu na dan 31. 12., utvrđena je amor-
tizacija:
• za nekretnine 1.000,00 KM
• za opremu 700,00 KM
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Amortizacija nekretnina 403 1.000,00
Amortizacija opreme 403 700,00
Ispravka vrijednopsti mater. sredstava 009 1.700,00
Za obračunatu amortizaciju
Na kontu 404 - Kamate i premije osiguranja evidentiraju se izdaci za ka-

mate i drugi izdaci koji nastanu po osnovu pozajmljivanja finansijskih sredstava
u skladu sa MRS-om 23 - Troškovi pozajmljivanja, kao i obračunate negativne
kursne razlike po deviznim sredstvima ili obavezama u skladu sa MRS-om 21
- Efekti promjena kurseva stranih valuta, a koji se mogu uključivati u vrijednost
učinaka proizvoda ili usluga.
Kamate, negativne kursne razlike i drugi izdaci po osnovu finansiranja, evi-
dentiraju se zaduženjem konta 404 iz odobrenje konta kratkoročnih obaveza. Na
ovom kontu evidentiraju se i obaveze za diskonte, premije, provizije, naknade,
pomoćne troškove i druga plaćanja koja su direktno vezana za pribavljanje finan-
sijskih sredstava, a koja se mogu uključivati u vrijednost učinaka. Na istom kontu
(uz otvaranje drugog analitičkog konta) evidentiraju se i premije osiguranja i dru-
gi izdaci za osiguranja koja su vezana za obavljanje djelatnosti ili su posredstvom
odgovarajućih konta vremenskih razgraničenja.
© REVICON 123
Na kontu 405 - Putni troškovi evidentiraju se izdaci za prijevoz, troškove

smještaja, dnevnice za službena putovanja i drugi izdaci (plaćene cestarine, mo-
starine, naknade za tunele i slična davanja i takse) na službenom putovanju, u
zemlji i inostranstvu, uključujući i naknade za troškove korištenja vlastitog auto-
mobila za prijevoz na službenom putovanju.
Naknade troškova i druge isplate po osnovu službenih putovanja, u vidu
akontativnih ili naknadnih isplata, kao i obračun i pravdanje putnog naloga vrši
se u skladu sa propisom, kolektivnim ugovorom, aktom pravnog lica i nalogom za
službeno putovanje izdanim od ovlaštenog lica.
Na kontu 406 - Humanitarni rashodi knjiže se različiti izdaci vezani za
humanitarno djelovanje neprofitnih organizacija. Veliki broj neprofitnih orga-
nizacija u svojim statutima ima za cilj humanitarno djelovanje. To humanitarno
djelovanje može se svoditi samo na davanje pomoći u novcu i hrani socijalno
ugroženim kategorijama.
Međutim, danas većina organizacija ostvaruje svoj humanitarni cilj kroz
cjelovite projekte pomoći određenim kategorijama stanovništava, koje podrža-
vaju mnoge domaće i strane agencije. Takvi projekti uvijek imaju svoj budžet, a
najvažnija grupa troškova u budžetu su takozvani “Troškovi usmjereni na kori-
snike”, koji također predstavljaju oblik humanitarnih rashoda. U takve troškove
osim pomoći u novcu i u hrani nailazimo i na slijedeće:
- specijalističke usluge medicinskih centara
- jednokratne novčane pomoći porodicama korisnika projekta
- smještaj korisnika u ustanove
- psihosocijalni terenski rad
- troškovi seminara za prevenciju različitih oblika ovisnosti i sl.
- pomoć u neprehrambenim artiklima (odjeća, obuća)
- nabavka lijekova
- uređenje životnog prostora
- podjela sjemena i đubriva
- obnova kuća povratnika
- pomoć za održivi povratak donacijom poljoprivrednih mašina ili stoke
- deminiranje na nekomercijalnoj osnovi itd.
Knjiženje je jednostavno i veoma slično kao kod rashoda materijala, odno-

sno za iznos humanitarnog rashoda (u vidu robe ili usluge) duguje konto 406 -
Humanitarni rashodi, potražuje konto 300 Dobavljači (za direktnu isporuku robe
ili usluga) ili konta grupe 13 - Zalihe (za datu humanitarnu pomoć sa zaliha).
Na kontu 407 - Porezi i doprinosi koji ne zavise od rezultata evidentiraju
se izdaci po osnovu poreza, taksa i drugih propisanih obaveza (porez na imovinu;
taksa na istaknutu firmu i slični porezi; porezi na priređivanje igara na sreću i na
priređivanje zabavnih i sportskih priredbi; porez za korištenje javnih površina ili
za korištenje građevinskog ili drugog zemljišta; vodna naknada i posebne vodo-
privredne naknade; komunalne naknade; komunalne, administrativne, sudske i
sl. takse i dr.), koje ne zavise od poslovnog rezultata.
124 © REVICON
Konto 407 se zadužuje uz odobrenje odgovarajućeg konta obaveza, odnosno

uz direktno odobrenje konta gotovine.
Na kontu 408 - Ostali rashodi se evidentiraju troškovi svih ostalih, ranije
nepomenutih proizvodnih ili neproizvodnih usluga, te ga je neophodno detaljno
razraditi (komunalne usluge: čišćenje, odvoz smeća, utrošak vode, dimnjačarske
usluge, usluge održavanja zelenih površina i sl.; zdravstvene usluge; advokatske
usluge; usluge čuvanja i osiguranja; usluge revizije; usluge vođenja knjigovodstva;
usluge finansijsko-računovodstvenog konsaltinga; pretplate na stručne časopise
i službena glasila; usluge vještačenja; usluge savjetovanja, seminara, simpozija,
kursova i sl. usluga edukacije kadrova; usluge zaštite na radu; naučno-istraživač-
ke usluge i druge usluge), osim onih usluga koje predstavljaju sastavni dio troška
nabavke stalnih sredstava ili zaliha.
Na ovom kontu mogu se evidentirati i:
- Izdaci za propisane ili na drugi način preuzete obaveze za članarine, pris-
tupnice i druga davanja komorama, zajednicama, fondovima, strukovnim
udruženjima, savezima, asocijacijama, klubovima i sl., u koje se neprofit-
na organizacija učlanjuje ili im pristupa po osnovu poslovne, ekonomske,
tehnološke ili druge povezanosti ili u skladu sa propisima.
- Rezerviranja za buduće rizike i obaveze za izdatke koji mogu proisteći iz
prošlih ili sadašnjih događaja, (u alikvotnim iznosima koji se odnose na tekući
period), izvršena u skladu sa MRS 37 - Rezerviranja, potencijalne obaveze
i potencijalna sredstva i drugim računovodstvenim standardima. Ukalkuli-
savanja svih prethodnih rezerviranja za rizike i obaveze, vrši se neovisno o
njihovim prirodnim vrstama i namjenama. Evidentiranja na kontima ove
grupe najčešće se vrši uz korištenje konta dugoročnih razgraničenja (grupe
konta 08 i 28), odnosno konta kratkoročnih razgraničenja (grupe konta 18 i
38). Rezerviranja po osnovu očekivanih rizika i drugih obaveza vrši se u os-
novano pretpostavljenim iznosima, utvrđenim na osnovu prethodnih iskus-
tava ili što realnijom procjenom na drugi način. Alikvotni iznosi prethodno
izvršenih rezerviranja za pokriće očekivanih obaveza o osnovu supsidijar-
ne odgovornosti, izdataka za istraživanje, troškova obnavljanja zemljišta
i šuma, rezerviranja za naknade šteta, rezerviranja za očekivane troškove
sudskih sporova sa partnerima, zaposlenima i dr., kao i ostalih rezerviranja,
u dijelu koji se odnosi na tekući period.
- Neotpisana vrijednost materijala i drugi rashodi otuđenih i rashodovanih
stalnih sredstava. Na teret ovog konta evidentiraju se rashodi u slučaju ne-
gativne razlike (gubitka od otuđenja) između stvarnih ili procijenjenih neto
primitaka od prodaje ili drugog otuđenja stalnog sredstva i knjigovodst-
venog iznosa tog stalnog sredstva, uz isknjižavanje vrijednosti i ispravke
vrijednosti tog stalnog sredstva sa konta na kojima su te vrijednosti iska-
zane prije prodaje ili drugog otuđenja, kao i uz evidentiranje odgovarajućeg
konta potraživanja ili drugih sredstava za postignutu prodajnu cijenu ili
drugu naknadu od otuđenja stalnih sredstava. U cilju utvrđivanja konačne
vrijednosti, ispravke vrijednosti i neotpisane vrijednosti stalnog sredstva,
© REVICON 125
prije dobiti ili gubitka od otuđenja ili rashodovanja vrši se i konačan obračun
i odgovarajuće evidentiranje amortizacije i revalorizacije tih stalnih sredsta-
va, zaključno sa posljednjim danom mjeseca u kome se vrši njegova prodaja,
otuđenje ili rashodovanje.
- Potpun ili djelomičan otpis (ispravka vrijednosti) zastarjelih zaliha sirovi-
na, materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara, proizvodnje, proizvoda i
robe, kao i otpis i ispravka vrijednosti zaliha koje su oštećene, neupotrebljive
ili nekurentne iz bilo kojih razloga, čija je prodaja ili korištenje zabranje-
na propisom i sl., osim usklađivanja vrijednosti zaliha.Vrijednost utvrđenih
manjkova imovine, uvećana za eventualne pripadajuće obaveze poreza na
promet na vrijednost manjka, u slučaju kada se (po odluci nadležnog organa
ili lica) utvrđeni manjak naknađuje na teret rashoda pravnog lica. Konto
408 se zadužuje za iznos manjka zaliha ili drugih tekućih sredstava, odnos-
no za neotpisanu vrijednost manjka stalnih sredstava i druge obaveze, uz
odgovarajuća isknjižavanja vrijednosti nedostajućih sredstava.
- Kazne, penali i štete, kao što su novčane kazne izrečene pravnom licu za
privredne prijestupe i prekršaje; penali koji se po osnovu ugovora, odluke
suda, drugog nadležnog organa ili na osnovu propisa plaćaju zbog nepoštivanja
rokova ili drugih odredbi ugovora ili propisa; naknade za štetu pričinjenu
obavljanjem djelatnosti ili aktivnostima zaposlenih prilikom obavljanja dje-
latnosti pravnog lica, kao i rashodi po drugim sličnim osnovama koje snosi
pravno lice. Konto 408 se zadužuje uz odobrenje odgovarajućeg konta oba-
veza, novčanih sredstava ili dr.
- Rashodi po osnovu otpisa ili djelomične ispravke vrijednosti potraživanja,
po svim osnovama, za koja se osnovano pretpostavlja da neće biti naplaćena.
U smislu MRS 18 – Prihod, otpisu ili ispravci vrijednosti obavezno podliježu
sva potraživanja kod kojih je značajno smanjena vjerovatnoća naplate. Even-
tualna naknadna naplata potraživanja, koja su ranije u cijelosti ili djelomično
otpisana, evidentira se u korist konta 418 - Ostali prihodi.
- Rashod po osnovu umanjenja vrijednosti stalnih i dugoročnih sredstava
(osim ulaganja), u slučajevima u kojima se nadoknadivi iznos sredstava
smanji ispod njihovog knjigovodstvenog iznosa, u skladu sa MRS 36 - Uman-
jenje vrijednosti sredstava.
Na kontu 408 evidentiraju se svi ostali rashodi, za koje nije naveden poseban kon-
to u okviru grupe 40, a koji se u cjelini naknađuju u obračunskom periodu u kome su
nastali odnosno na koji se odnose, kao što su: negativne razlike izvršenih rezervisanja,
u periodu u kome se pokaže da su stvarno nastale obaveze veće od ranije rezerviranog
iznosa po pojedinim osnovama, preuzeto izvršenje tuđih obaveza, naknadno utvrđeni
izdaci, troškovi i rashodi ranijih godina, koji iz bilo kojih razloga nisu evidentirani u
godini u kojoj su nastali, ostali rashodi za koje nije predviđen poseban konto.
Vanredni rashodi koji nastaju u vanrednim ili izuzetnim okolnostima, koji
nisu uobičajeno vezani za djelatnost organizacije niti iz nje redovno proističu.
Kao vanredni rashodi evidentiraju se samo oni rashodi koji se jasno razlikuju od
126 © REVICON
redovnih (osnovnih, povezanih i popratnih) aktivnosti pravnog lica i za koje se

ne očekuje da se pojavljuju često ili redovno, kao što su posljedice elementarnih
nepogoda, požara, krađe i drugi slični rashodi koji nastanu u vanrednim okolno-
stima ili kao posljedica vanrednih događaja.
Na konto 409 - Raspored rashoda, prenose se rashodi za potrebe utvrđiva-
nja finansijskog rezultata. Dakle, konto 409 - Raspored rashoda služi jedino da se
zatvore dugovna salda ostalih konta grupe 40 i prenesu na konta grupe 50 - Obra-
čun rezultata. Shema knjiženja dana je uz obrazloženje grupe 50.
41 - Prihodi
Prihodi se knjigovodstveno mogu evidentirati:

• kao priliv (povećanje) sredstava i potraživanja, ili
• kao smanjenje obaveze neprofitne organizacije ili udruženja.
Prihod je povećanje ekonomske koristi tokom obračunskog perioda u obliku

priliva ili unapređenja sredstava, odnosno u obliku smanjenja obaveza. Kao prihod
se priznaju oni primici koji mogu biti pouzdano izmjereni i imaju zadovoljavajući
stepen izvjesnosti. Prihodi se evidentiraju u onom periodu u kome su ostvareni.
Kontni plan za neprofitne organizacije je predvidio pet osnovnih vrsta prihoda
koje ove organizacije mogu imati i trebaju razgraničeno evidentirati: članarine, pri-
hodi iz budžeta, humanitarni prihodi, prihodi od vlastite aktivnosti i ostali prihodi.
410 - Članarina
411 - Prihodi iz budžeta
412 - Humanitarni prihodi
417 - Prihodi od vlastite aktivnosti
418 - Ostali prihodi
419 - Raspored prihoda
Na kontu 410 - Članarine knjiže se svi prihodi koje organizacije ostvaruju

na taj način, bez obzira na to da li je članarinu uplatilo fizičko ili pravno lice.
Primjer: Fizičko lice N.N. je na ime godišnje članarine na transakcijski ra-
čun udruženja “X” uplatilo iznos od 150,00 KM.
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Transakcijski račun 101 150,00
Članarine 410 150,00
Za naplaćenu članarinu
Na računu 411 - Prihodi iz budžeta evidentiraju se prihodi koje neprofitna

organizacija ostvari iz Federalnog, kantonalnog, gradskog ili općinskog budžeta.
© REVICON 127
Za ove organizacije čest je slučaj da državni organi sufinansiraju dio određenog

projekta u kojem na ovakav, specifičan način, učestvuju. Neprofitna organizacija
u tom slučaju najčešće ima i obavezu da opravda utrošak sredstava koja je dobila
iz budžeta na ime određenog projekta.
Primjer: Udruženju građana Teniski klub “A” je, iz kantonalnog budžeta, po

odluci o privremenom finansiranju, doznačeno 6.000,00 KM.
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Transakcijski račun 101 6.000,00
Prihodi iz budžeta 411 6.000,00
Za doznaku iz budžeta
Na kontu 412 - Humanitarni prihodi evidentiraju se svi prihodi koje su

kao donaciju, pomoć i sl. u novcu ili stvarima, dala pravna i fizička lica u korist
neprofitne organizacije. To su sredstva koja su data neprofitnoj organizaciji bez
obaveze vraćanja, sa ciljem da se omogući njeno redovno funkcionisanje za koje
je i registrovana.
Sa ciljem boljeg praćenja i analize primljenih sredstava ovaj se konto treba
analitički raščlaniti, prema vrsti prihoda (novac, stvari, prava), prema davaocu
(pravno ili fizičko lice) i dr.
Primjer (tekuća novčana donacija): Udruženje građana “X” je dobilo nov-

čanu donaciju, za tekuće namjene, od fizičkog lica NN u iznosu od 2.500,00 KM.
Novac je uplaćen na transakcijski račun neprofitne organizacije.
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Transakcijski račun 101 2.500,00
Humanitarni prihodi 412 2.500,00
Za primljenu donaciju
Neke neprofitne organizacije mogu ostvarivati prihode od vlastitih kultur-

nih, sportskih i drugih aktivnosti i manifestacija. Ovakvi prihodi se evidentiraju
na konto 417 - Ostali prihodi od vlastite aktivnosti.
Praksa je potvrdila da većina udruženja, humanitarnih organizacija i sl. u
našem društvenom okruženju ne može opstati samo na osnovu svojih prihoda
prikupljenih u vidu članarina, pomoći, donacija, budžetskih doznaka i drugo, tj.
ne mogu da pokriju svoje redovne rashode: struja, zakupnina, komunalne usluge,
128 © REVICON
naknade za rad i sl., te da su prinuđeni da iznađu vlastite altivnosti koje će im

omogućiti višak prihoda nad rashodima, na osnovu čega će moći izmiriti kako
fiksne izdatke tako i izdatke nastale obavljanjem svoje osnovne djelatnosti.
Neprofitne organizacije vole da govore o samofinansiranju. To im omo-
gućava da diskutuju o tome kako da osiguraju stabilnost u okviru organizacije,
kako da umanje njenu ranjivost za vrijeme finansijskih kriza i kako da povećaju
njenu nezavisnost i prošire aktivnosti koje vode do ostvarenja ciljeva zbog kojih
su registrirane. Ovo bi im potom pomoglo da, na primjer, odbiju podršku spon-
zora ukoliko ti sponzori žele da na odgovarajući način utiču na aktivnosti ovih
organizacija.
Koncept samofinansiranja u neprofitnim organizacijama zvuči primamljivo,
ali ga treba jasno definisati, posebno zbog toga što po definiciji iz Zakona nepro-
fitni subjekti se ne mogu baviti privrednim djelatnostima bez posebno osnovanog
privrednog društva. U konceptu samofinansiranja, samofinansiranje se shvata
kao komercijalna ili privredna djelatnost neprofitnih organizacija ili kao bilo ka-
kav oblik proširivanja izvora finansiranja nevladinih organizacija. Vjerovatno bi
bilo najprikladnije definisati ovaj koncept kao aktivnosti koje preduzimaju orga-
nizacije i na taj način ostvaruju prihode koje usmjeravaju na aktivnosti usmjere-
ne na ostvarivanje organizacijskih ciljeva.
Međutim, broj organizacija koje su zaista poduzet će korake ka samofinansi-
ranju je znatno manji od broja organizacija koje o tome samo govore i da bi bile
cjenjenije u društvu.
Samofinansiranje omogućava održivost organizaciji koja u datom momentu
nema drugih izvora za finansiranje rada. Postoje različita tumačenja pojma održi-
vosti nevladinih organizacija i prema tome i različite percepcije. Pojam održivosti
ili samoodrživosti nema preciznu definiciju, ali mi ćemo se poslužiti onom koju
je definisala Svjetska banka (World Bank). Prema istoj postoje dvije vrste održi-
vosti: operativna i finansijska održivost.
Operativna održivost je situacija kada nevladina organizacija (NVO) ima
mogućnost za implementaciju (realizaciju) programa baziranu na raspoloživim
resursima NVO u vidu opreme, vozila, ljudskog potencijala, materijala, prostora
za rad itd.
Finansijska održivost je situacija kada NVO ima mogućnost za pravilnu im-
plementaciju programa baziranu na operativnoj održivosti i raspoloživim fondo-
vima kojima se pokrivaju svi direktni, indirektni i projektni troškovi.
Raspoloživi fond je onaj koji je proizvela sama NVO svojim djelatnostima i
resursima. Dio finansijske održivosti NVO može se riješiti i srednjoročnim ugo-
vorom sa Općinom koja se može obavezati da finansira neke programe koji su u
skladu sa prioritetima lokalne zajednice. Obje vrste održivosti izračunavaju se
procentualno. Potpuna održivost iznosi 100%, ali po rezultatima raznih istraži-
vanja ne postoji nijedna NVO u BiH koja je 100% samoodrživa. Prednost u ocjeni
projekta i budućeg implementatora, u apliciranju za neki grant donatora, je kada
se u kontaktu sa donatorom naglasi da je organizacija u određenom procentu
održiva.
© REVICON 129
Kod prikupljanja sredstava nevladina organizacija ubjeđuje druge da njihove

aktivnosti proizvode vrijednost i da će proizvesti rezultat, te tako namiču sred-
stva za organizaciju.
Kod samofinasiranja organizacija proizvodi neku vrijednost koja se može
prodati. U prvom slučaju NVO se obraća eksternim izvorima finansiranja, a u
drugom, sa svojim proizvodom ili drugim resursima, se obraća potencijalnim
kupcima.
Najčešća praksa u BiH je da se nevladine organizacije finansiraju putem pro-
jekata koje podržavaju donatorske (pretežno međunarodne) organizacije kojih
je sve manje u Bosni i Hercegovini. Dio tih sredstava namijenjen je za admini-
strativne i kancelarijske troškove, a veći dio za direktne projektne aktivnosti.
Trend je takav da donatori sve više smanjuju procenat koji je predviđen za ad-
ministrativne troškove pa su organizacije prinuđene i dužne da iznađu sopstveni
način za finansiranje ovakvih troškova. Zbog povlačenja većeg broja međunarod-
nih organizacija iz BiH u skorijoj budućnosti, da bi opstale na tržištu nevladine
organizacije moraju težiti samofinansiranju. Prihod se, naravno, mora usmjeriti
na dalji rad i razvoj NVO. Jedino ograničenje je da profitabilna aktivnost mora
biti u skladu sa organizacijskim ciljevima zbog kojih je NVO registrirana i da su
te djelatnosti u skladu sa važećim zakonskim propisima u BiH, kao i da se zarada
usmjeri na razvojne aktivnosti organizacije.
U nastavku se daje pregled nekih od aktivnosti kojima se neprofitne organi-
zacije samofinansiraju.
Prodaja usluga
Veliki broj NVO pruža usluge svojoj ciljnoj grupi ili široj zajednici, pak, stav-
ljanje cijene na pružene usluge čini da su “klijenti” svjesni vrijednosti koju dobi-
jaju. Istovremeno, prikupljena naknada za pružene usluge dozvoljava NVO da na-
stavi da ih pruža i da ih u budućnosti proširi. Usluge su često sačinjene u obliku
ugovora i nisu uvijek pokrivene dugoročnom garancijom. Sa pravom strategijom
koja pravi razliku između cijena različitih usluga, NVO ima mogućnost da putem
pružanja takvih usluga osigura značajna sredstva za svoj budžet. Naravno, pri
korištenju ovog načina treba sa velikom pažnjom birati vrstu usluga koje će se
prodavati, jer nije svaka vrsta usluga za prodaju. Na primjer, ako se organizuje
javna kuhinja, teško da je to usluga za koju se može tražiti bilo kakva nadoknada.
Također, organizacija može da ponudi usluge kucanja radova i štampanja
materijala, koričenja, plastificiranja biznis kartica, cjenika za ugostitelje, akredi-
tacija i slično.
Prodaja proizvoda
Neprofitne organizacije štampaju i izdaju publikacije, razglednice, majice ili

druge proizvode koje prodaju svoju klijentima ili široj javnosti. Također, članovi
organizacije mogu da proizvedu različite rukotvorine koje mogu da prodaju. Ovo
130 © REVICON
je dobar način da organizacija zaradi novac za svoje buduće aktivnosti ili za troš-
kove kancelarije.
Korištenje materijalne aktive
Nevladine organizacije mogu da koriste materijalnu aktivu kao što su zgrade,

kancelarijski prostor ili oprema u cilju stvaranja ekstra prihoda putem izdavanja
u zakup. Treba uzeti u obzir troškove održavanja kada se pregovara o ugovornim
obavezama takvih usluga iznajmljivanja. Ukoliko NVO posjeduje prostor, on se
može iznajmiti, na primjer, za proslave dječijih rođendana, za poslovne sastanke,
za održavanje kurseva, proba ako je u pitanju muzički bend ili plesna grupa i dru-
go zavisno od izgleda i veličine prostora. U slučaju da je organizacija već zakupac
prostora tada mora tražiti saglasnost vlasnika prostora.
Korištenje nematerijalne aktive
Ako organizacija ima izgrađene ljudske kapacitete, članove sa dobrim vješti-

nama i iskustvom, u dogovoru sa istim, može da ostvaruje prihod nudeći njihove
usluge. Takav slučaj su: usluge treninga iz različitih oblasti, konsultacija, organi-
zovanja događaja i sl.
Tipični primjeri prihoda od vlastite aktivnosti u našoj praksi:
- sponzorstva,
- organizacije igara na sreću i sl.,
- izdavanje časopisa koji se prodaje na tržištu,
- izdavanje građevinskih objekata,
- prodaja ulaznica za razne kulturne ili sportske manifestacije,
- dobrotvorne aukcije umjetnina.
U vezi sa gore navedenim “vlastitim aktivnostima” upućujemo vas na dio

materijala koji se odnosi na porez na dobit, kako bi se za ovako ostvaren prihod
adekvatno utvrdila porezna obaveza ako je ima.
Na kontu 418 - Ostali prihodi evidentiraju se prihodi od naknadno naplaće-
nih a ranije otpisanih potraživanja, prihodi od pozitivnih kursnih razlika, viškovi
i svi ostali prihodi za koje nije predviđen poseban konto. To su, obično, prihodi
koji nemaju karakter redovnih prihoda, a ne spadaju ni u jedan oblik pomoći
redovnoj aktivnosti neprofitne organizacije.
© REVICON 131
UTVRĐIVANJE REZULTATA POSLOVANJA

I FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI
Bilans stanja
Obrazac Bilansa stanja za neprofitne organizacije predstavlja vrijednosno

iskazana sredstva (imovinu i potraživanja), obaveze i izvore finansiranja, po gru-
pama i vrstama. Iznosi u Bilansu stanja, kao i u ostalim izvještajima, upisuju se
u KM bez decimalnih mjesta. U aktivi se imovina iskazuje po neto vrijednosti, tj
nabavnoj vrijednosti umanjenoj za ispravku vrijednosti.
Primjer: Prema podacima iz poslovnih knjiga, Udruženje “XY” Sarajevo na

dan 31. 12. tekuće godine ima sljedeće vrijednosti u glavnoj knjizi, na pozicijama
sredstava, obaveza i izvora finansiranja:
Opis Iznos
Građevinski objekti 2,000.000,00
Oprema za obavljanje djelatnosti 135.400,00
Ostala stalna sredstva 56.000,00
Ispravka vrijednosti stalnih sredstava -65.400,00
Nematerijalna stalna sredstva 2.300,00
Ispravka vrijednosti nemat. sredstava -550,00
Novac u blagajni 6.400,00
Novac na transakcijskom računu 15.430,00
Potraživanja od kupaca 1.500,00
Potraživanja za date akontacije 1.000,00
Ostala potraživanja od zaposlenika 660,00
UKUPNO AKTIVA 2,152.740,00
Trajni izvori 1,860.000,00
Neraspoređeni višak prihoda 125.000,00
Obaveze prema dobavljačima 140.740,00
Ostale tekuće obaveze 27.000,00
UKUPNA PASIVA 2,152.740,00
132 © REVICON
© REVICON 133
134 © REVICON
Bilans uspjeha (utvrđivanje rezultata)

U cilju utvrđivanja rezultata, na kontu 500 - Rashodi prenose se ukupni
rashodi (500/409) a na kontu 501 - Prihodi, ukupni prihodi obračunskog perioda
(419/501). Na taj način se utvrđuje višak prihoda nad rashodima ili višak rasho-
da nad prihodima obračunskog perioda, koji se preko konta 509 - Prenos razlike
prenosi na konta iz grupe računa 20 - Trajni izvori.
Ukoliko je rezultat višak prihoda nad rashodima, on se prenosi na konto 202
- Neraspoređeni višak prihoda nad rashodima, a ukoliko je rezultat višak rashoda
nad prihodima, on se prenosi na konto 203 - Neraspoređeni višak rashoda.
Primjer: Udruženje “XY” Sarajevo, na dan 31. 12. tekuće godine, u glavnoj
knjizi, ima iskazane sljedeće iznose prihoda, odnosno rashoda:
Opis Iznos
Članarina 18.000,00
Prihodi iz budžeta 9.000,00
Humanitarni prihodi 6.000,00
Prihodi od vlastite aktivnosti 8.000,00
Ostali prihodi 980,00
Ukupno prihodi 41.980,00
Kancelarijski materijal 3.000,00
Materijal za čišćenje i održavanje 500,00
Utrošena električna energija 3.500,00
Usluga poštarine 500,00
Telefonske usluge 2.890,00
Ostale usluge 3.000,00
Plaće zaposlenika sa doprin. i porezima 14.520,00
Amortizacija stalnih sredstava 7.200,00
Putni troškovi i dnevnice 2.400,00
Ostali rashodi 1.900,00
Ukupno rasihodi 39.410,00
Višak prihoda nad rashodima 2.570,00
© REVICON 135
Knjiženje:
Red Iznos
Opis Konto
1. Raspored rashoda 409 39.410,00
Materijal i energija 400 7.000,00
Usluge 401 6.390,00
Plaće i ostala primanja zaposlenih 402 14.520,00
Amortizacija 403 7.200,00
Putni troškovi 405 2.400,00
Ostali rashodi 408 1.900,00
Za raspored rashoda
2. Rashodi 500 39.410,00
Raspored rashoda 409 39.410,00
Za obračun rashoda
3. Članarine 410 18.000,00
Prihodi iz budžeta 411 9.000,00
Humanitarni prihodi 412 6.000,00
Prihodi od vlastite aktivnosti 417 8.000,00
Ostali prihodi 418 980,00
Raspored prihoda 419 41.980,00
Za raspored prihoda
4. Raspored prihoda 419 41.980,00
Prihodi 501 41.980,00
Za obračun prihoda
5. Prihodi 501 41.980,00
Rashodi 500 39.410,00
Ostvareni višak prihoda 509 2.570,00
Prenos razlike 509 2.570,00
Neraspoređeni višak prihoda 202 2.570,00
Za prenos razlike
Ukoliko bi bio ostvaren višak rashoda nad prihodima, knjiženje bi bilo:

Duguje konto 203 - Neraspoređeni višak rashoda
Potražuje konto 509 - Prenos razlike
136 © REVICON
© REVICON 137
138 © REVICON
IZVJEŠTAVANJE PO ZAHTJEVIMA DONATORA1
Osnovni pojmovi i važnost
Pored sistema vođenja finansijskih evidencija i izvještavanja propisanog od

strane države, donatorske agencije ali i sama priroda posla nevladinih organi-
zacija u najvećem broju slučajeva zahtijevaju analizu rada odvojenih segmenata
organizacije – projekata. Za razliku od onih koje propisuje država, procedure
i formati projektnog finansijskog menadžmenta mogu zavisiti od pojedinačnih
organizacija i donatorskih agencija. Ovo često rezultira u nekonzistentnosti, ne-
mogućnosti poređenja podataka iz različitih projekata te usporava rad, naročito u
slučaju projekata finansiranih od strane više donatora (donor matching).
Osnovni razlozi za uvođenje pojma projektnog finansijskog menadžmenta
su:
1. Osiguranje transparentnosti poslovanja te time povećavanje kredibiliteta or-
ganizacije u očima donatora, partnera i korisnika.
2. Osiguravanje mogućnosti menadžerima da dostupne resurse koriste efikas-
nije i efektivnije u cilju postizanja zacrtanih projektnih ciljeva.
3. Omogućavanje svestranije analize rada, te usporedbu rezultata i cijene po
kojoj su rezultati postignuti (cost-effectives).
Kvalitet finansijskog sistema organizacije zavisi od njenih ljudskih kapaci-

teta. Pri tome treba imati u vidu da praktično svi uposlenici organizacije (uz
različite uloge) učestvuju u internom sistemu finansija:
1. Menadžment organizacije realizira funkcije nadzora finansijskih tokova,
analize stanja, reakcije na neplanirane događaje, planiranja i predviđanja;
2. Finansijsko osoblje realizira funkcije vođenja evidencija, realizacije i klasifi-
kacije transakcija, izrade i prezentiranja finansijskih izvještaja (evidentiran-
je, klasifikacija i sumiranje podataka);
3. Nefinansijsko osoblje u realizaciji svakodnevnih aktivnosti može imati po-
trebe za osnovnim vještinama projektnog finansijskog menadžmenta: npr.
u radu sa korisnicima, programsko osoblje može biti zamoljeno za pomoć
u izradi budžeta, vođenju finansijske evidencije i slično. U ovakvim situaci-
jama, osoblje bi trebalo posjedovati traženo znanje. Jednako važno, osoblje
bi trebalo biti svjesno svojih ograničenja te u slučaju zahtjeva koji nadilaze
njegovo/njeno znanje savjet potražiti od finansijskog osoblja organizacije.
Planiranje, izrada, implementacija, praćenje i evaluacija uspješnosti projek-

ta u svakoj projektnoj fazi zavise od njegovih finansijskih aspekata. Ovi aspekti
uključuju:
1. Planiranje i izradu budžeta
1 Prilagođeno prema M. Bašić, H. Šapina i L. Jahić, Računovodstvo udruženja i fonadacija, Udruže-
nje “Libertas” Sarajevo i Bosanski kulturni centar Sarajevo, Sarajevo 2012., strana 210. do 227.
© REVICON 139
2. Vođenje evidencija o finansijskim transakcijama

3. Internu sigurnosnu kontrolu
4. Nadzor nad finansijskim tokovima - izvještavanje
Planiranje budžeta
Budžet je ključni dokument koji omogućava realizaciju finansijskih aspekata
projekta. Pri izradi budžeta posebnu pažnju je potrebno obratiti na:
1. Usklađivanje budžeta i projektnih aktivnosti – budžet bi se trebao izrađivati
na osnovu postavljenih ciljeva a ne obrnuto.
2. Predviđanje svih (ili najvećeg broja) potencijalnih projektnih troškova –
jedan od najčešćih problema u implementaciji projekata je pojavljivanje
troškova koji nisu predviđeni u budžetu projekta i čije plaćanje je zbog toga
teško ili nemoguće.
3. Realan prikaz i argumentiranje svih nefinansijskih stavki unutar budžeta.
Određen broj donatorskih agencija je spreman prihvatiti budžete u ko-
jim npr. organizacija prikazuje svoj doprinos izražen kroz volonterski rad,
korištenje kancelarijskog prostora, opreme i sl. U ovakvim slučajevima je od
posebne važnosti realno valorizirati vrijednost ovog doprinosa te ga potkrije-
piti odgovarajućom dokumentacijom (npr. potpisanim potvrdama volontera
da su spremni da učestvuju u realizaciji projektnih aktivnosti).
4. Korištenje formata budžeta koji osigurava pregledan uvid i nudi dovoljan
broj informacija (veoma često donatorske agencije specificiraju format
budžeta).
5. Tekstualno obrazloženje stavki čiji se smisao ili realizacija ne mogu predsta-
viti samo brojčanim podacima.
6. U slučaju projekata koji su finansirani od strane više donatora, pravovreme-
no informiranje svih donatora o eventualnim promjenama u prilivu sred-
stava od bilo kog pojedinačnog donatora: donatori često uvjetuju isplatu
svog učešća njegovim procentualnim udjelom u ukupnoj vrijednosti projek-
ta. Ukoliko jedan donator ne realizira ili smanji iznos svog učešća ukupna
vrijednost projekta se smanjuje, a time raste procentualni udio preostalih
donatora. Mnogi donatori ne pristaju na ove promjene ukoliko ih unaprijed
ne odobre.
Pored sadržaja budžeta, jednaku važnost imaju i:

a) Dinamika njegove implementacije (koja može narušiti likvidnost orga-
nizacije): ukoliko je isplata sredstava (prema budžetu) planirana iz više
pojedinačnih uplata koje će se realizirati tokom implementacije projekta –
(npr. 50% sredstava na početku projekta, 30% sredstava na polovini i 20% na
samom kraju implementacije) potrebno je imati u vidu u kojim projektnim
periodima će biti potrebno realizirati pojedinačne stavke budžeta – ukoliko
je u prvim mjesecima projekta potrebno realizirati većinu aktivnosti, po-
trebno je osigurati da će prva uplata sadržavati dovoljno sredstava za im-
140 © REVICON
plementaciju – uplata potrebnog iznosa u drugoj polovini projekta u ovom

slučaju nije od prevelike pomoći. U slučajevima projekata u čijem finansi-
ranju sudjeluje više donatora potrebno je voditi računa o politici donatora
o eventualnom posuđivanju (prelijevanju) sredstava unutar jednog projekta
ali između više donatora.
Na primjer, aktivnost broj 1 (koja je u budžetu predstavljena budžetskom
linijom 1.1.) finansira donator A. Implementacija navedene aktivnosti je pla-
nirana u samom početku projekta ali se (dovoljna) sredstva od donatora A
očekuju tek sredinom projekta. Sa druge strane, na raspolaganju su sredstva
od donatora B namijenjena aktivnostima 2 i 3 (budžetske linije 2.1. i 2.2.)
koje će se implementirati u drugoj polovini trajanja projekta.
Teoretski, u ovom slučaju bi se sredstva donatora B mogla upotrijebiti za fi-
nansiranje aktivnosti 1. Nakon uplate donatora A sredstva od ovog donatora
bi se iskoristila za implementaciju aktivnosti 2 i 3. Međutim, prije preusmje-
ravanja sredstava potrebno je provjeriti odredbe ugovora, ili, ako ugovor ne
specificira pravila za ovakvu upotrebu sred-stava, potrebno je tražiti pisano
odobrenje od oba donatora (obzirom da bi se u slučaju iz primjera, sredstva
oba donatora utrošila u svrhe različite od onih planiranih budžetom).
b) Procedure za unos izmjena – rebalansi budžeta. Prilikom kreiranja budžeta
potrebno je imati u vidu politike donatora koji učestvuju u njegovom finansi-
ranju a koje se odnose na eventualne naknadne izmjene budžeta (veoma
često, donatorske agencije ograničavaju mogućnost zahtjeva za izmjenama
na 10% od ukupne vrijednosti njihovog učešća).
c) Gender balansiranost. Određeni broj donatora pri evaluaciji budžeta, uzi-
ma u obzir distribuciju sredstava prema spolovima. Stvarna distribucija će
u mnogome zavisiti od teme projekta (korisničke grupe). Shodno tome, u
općem slučaju cilj nije generalno uravnoteženje distribucije (50% - 50%), već
uravnoteženje u odnosu na ciljeve projekta.
Primjer: U narednoj tabeli dat je primjer budžeta projekta u čijoj imple-

mentaciji učestvuju dva donatora. Pri izradi budžeta uzeta je u obzir:
a) Potreba da tabela budžeta pruži sve potrebne informacije o pojedinim
stavkama: jedinicu mjere, broj jedinica, jediničnu i ukupnu cijenu, itd. Poda-
ci o plaćama sadrže informacije procentu radnog vremena koje će uposlenici
utrošiti na projektu te o porezima i doprinosima (vrlo česta greška pri izradi
budžeta je izostavljanje podatka o tome da li navedeni iznosi predstavljaju
bruto ili neto plaću i koliki je procent angažmana prikazanog osoblja)
b) Preglednost – već na prvi pogled je moguće sagledati sve ukupne iznose (i za
pojedinačne donatore)
© REVICON 141
Budžetska linija Ukupno Donator 1 Donator 2
142
Broj Broj Broj
Br. Naziv J/M JC Ukupno J/M JC Ukupno J/M JC Ukupno
J/M J/M J/M
1. Plaće (bruto) 10.200,00 5.100,00 5.100,00
Projekt menažder
1.1. mjesec 12 600,00 7.200,00 mjesec 12 300,00 3.600,00 mjesec 12 300,00 3.600,00
(100%)
Finans. službenik
1.2. mjesec 12 250,00 3.000,00 mjesec 12 125,00 1.500,00 mjesec 12 125,00 1.500,00
(50%)
2. Administracija 3.600,00 2.400,00 1200,00
2.1. Režijski troškovi mjesec 12 200,00 2.400,00 mjesec 12 200,00 2.400,00 0,00
2.2. Putni troškovi mjesec 12 100,00 1.200,00 0,00 0,00 mjesec 12 100,00 1.200,00
3. Aktivnosti 20.475,00 9.975,00 10.500,00
3.1. Lijekovi korisnik 50 300,00 15.000,00 korisnik 50 150,00 7.500,00 korisnik 50 150,00 7.500,00
3.2. Hrana za korisnike dan 365 15,00 5.475,00 dan 165 15,00 2.475,00 dan 200 15,00 3.000,00
Ukupno 34.276,00 17.475,00 16.800,00
Primjer budžeta projekta

Legenda:
J/M – jedinica mjere
Broj J/M- broj jedinica mjere
JC- jedinična cijena
© REVICON
Dodatni komentari:
c) U slučaju kada je u jednoj budžetskoj liniji prikazan nesrazmjerno velik
iznos (u odnosu na ostale linije) poželjno je taj iznos podijeliti na više pod-
linija. Npr. u budžetu iz primjera, budžetska linija 3.1. bi se mogla podijeliti
na linije:
- Lijekovi za svakodnevno korištenje;
- Lijekovi za povremeno korištenje (po potrebi).
d) U slučaju kada format tabele ne omogućava detaljnija obrazloženja (a koja su
potrebna za potpuno razumijevanje troškova) poželjno je u dodatku tabele
pružiti dodatna tekstualna objašnjenja. Npr:
1. Budžetska linija 2.1. obuhvata troškove struje, telefona, interneta i gri-
janja;
2. Budžetska linija 2.2. obuhvata troškove goriva, registracije i održavanja
vozila.
Vođenje finansijskih evidencija

Finansijske evidencije predstavljaju metod dokumentiranja finansijskih
transakcija. Za razliku od finansijskih procedura i formulara kojim se dokumen-
tuje poslovanje organizacije a koji su propisani od strane nadležnih državnih or-
gana, projektne finansijske evidencije nisu u potpunosti unificirane i mogu zavi-
siti od:
a) Specifičnih zahtjeva konkretnog donatora;
b) Specifičnosti projekta (teme, dužine trajanja, ciljne skupine korisnika, geo-
grafske raširenosti – broja mjesta implementacije projekta itd.);
c) Veličine i kapaciteta organizacije.
Bez obzira na navedene specifičnosti, cilj vođenja projektnih evidencija

ostaje isti: dokumentiranje poslovanja. Stoga, neovisno od konkretnih ugovornih
obaveza, izgleda formulara i/ili zahtijevane dinamike izvještavanja, projektne
finansijske evidencije moraju osigurati tačan i ažuran uvid u stanje poslovanja
potkrijepljeno pripadajućim dokazima (dokumentima). Imajući u vidu pomenute
različitosti, u nastavku teksta će biti predstavljen jedan od mogućih pristupa vo-
đenju finansijskih evidencija.
Polazni parametri
Specificiranje obaveza za vođenje finansijskih evidencija je u najvećem broju

slučajeva dio ugovora (u formi aneksa) koji neprofitna organizacija potpisuje sa
donatorom. Iz ugovora proizilaze:
a) Vremenski okvir (period) projekta;
b) Dinamika primitka sredstava od donatora;
c) Budžet (što često uključuje i sredstva drugih donatora i učešće same organi-
zacije);
© REVICON 143
d) Formulari i procedure vođenja finansijske evidencije;

e) Dinamika i formati izvještavanja.
Vremenski okvir projekta je najčešće i obavezujući okvir za realizaciju tran-

sakcija. U najvećem broju slučajeva donatorske agencije očekuju (priznaju) samo
troškove evidentirane unutar ovog perioda. Izuzetak mogu biti troškovi koji se
odnose na posljednji mjesec implementacije projekta ali koji se mogu realizirati
tek po isteku ovog mjeseca (npr. isplata računa za struju, grijanje i sl.) što treba
biti specificirano u ugovoru ili nekom od njegovih pratećih dokumenata (aneksa).
Dinamika primitka sredstava značajno utiče na dinamiku implementacije
projektnih aktivnosti. Ažurne i tačne evidencije finansijskih transakcija omogu-
ćavaju menadžmentu da svakodnevno vrši procjenjivanje i predviđanje likvid-
nosti organizacije, te planira mjere kojim bi se nadišao eventualni nedostatak
sredstava u proizvoljnoj tački implementacije projekta.
Budžet u kombinaciji sa evidencijama transakcija omogućava kreiranje fi-
nansijskih izvještaja koji služe za usporedbu planiranih i dostignutih ciljeva, te
kreiranje analize raspoloživosti sredstava za dostizanje pojedinačnih projektnih
ciljeva.
Formulari i procedure vođenja finansijske evidencije osiguravaju okvir za rad
projektnog finansijskog osoblja. Osiguravaju strukturu (u kojoj je svaki finansijski
službenik zamjenljiv drugom osobom koja poznaje sistem) i mogućnost kontrole.
Dinamika i formati izvještavanja, kao finalni rezultat implementacije finan-
sijskih aspekata projekta osiguravaju transparentan uvid u procese utroška sred-
stava i njihovu usmjerenost na ciljeve predviđene projektom.
U sljedećem primjeru dat je set evidentiranih transakcija na osnovu budžeta:
144 © REVICON
Br. Broj Budžet- Banka Blagajna
vau- Datum izvoda i Primalac Opis ska
čera računa linija U korist Na teret Saldo U korist Na teret Saldo
© REVICON
Početno stanje bankovnog
1 01.01.2015 PS - PS 100,00 0,00
računa (na dan 01.01.2015)
Početno stanje blagajne
2 01.01.2015 PS - PS 100,00 0,00
računa (na dan 01.01.2015)
Prva uplata sredstava od
3 03.01.2015 1 Organizacija (NVO) U 10.000,00 10.100,00 0,00
donatora 1
Prenos sredstava sa bankov-
4 05.01.2015 2 Organizacija (NVO) P 1.000,00 9.100,00 1.000,00 1.000,00
nog računa u blagajnu
5 07.01.2015 445/15 OMV Petrol Gorivo – put u XY 2.2. 9.100,00 50,00 950,00
6 10.01.2015 665/15 Toplana Nabavka ogrijeva 2.1. 200,00 8.900,00 950,00
7 23.01.2015 3 JP Apoteke Nabavka lijekova za korisnike 3.1. 600,00 8.300,00 950,00
8 31.01.2015 4 Projekt Menadžer Isplata plaće za januar 2015 1.1. 600,00 7.700,00 950,00
Finansijski služ-
9 31.01.2015 4 Isplata plaće za januar 2015 1.2. 250,00 7.450,00 950,00
benik
10 07.02.2015 336/28 Mesara ABA Nabavka hrane za korisnike 3.2. 7.450,00 180,00 770,00
11 12.02.2015 5 JP Elektroprivreda Račun za struju za januar 2015 2.1. 80,00 7.370,00 770,00
12 13.02.2015 958/08 JP Telecom Račun za Internet za januar 2.1. 7.370,00 55,00 715,00
13 25.02.2015 375/08 Pekara YX Hrana za korisnike 3.2. 7.370,00 600,00 115,00
14 28.02.2015 6 Projekt Menadžer Isplata plaće za februar 2015 1.1. 600,00 6.770,00 115,00
15 28.02.2015 6 Finansijski službenik Isplata plaće za februar 2015 1.2. 250,00 6.520,00 115,00
16 03.03.2015 668/88 Petrol d.o.o. Gorivo – distribucija hrane 2.2. 6.520,00 75,00 40,00
Prenos sredstava sa bankov-
17 05.04.2015 7 Organizacija (NVO) P 1.000,00 5.520,00 1.000,00 1.040,00
nog računa u blagajnu
Legenda:
410 PS – Početno stanje
411 P – Prenos
412U – Uplata
145
Kolone tabele se popunjavaju na sljedeći način:

1. Broj vaučera – upisuju se ( jedinstveni) redni brojevi: 1, 2, 3…;
2. Datum – upisuje se datum izvršenja transakcije;
3. Broj izvoda ili računa: kod bankovnih transakcija upisuje se broj bankovnog
izvoda na kojem se nalazi ta transakcija; kod blagajničkih računa se uno-
si broj računa kojim se potkrepljuje (dokumentira) transakcija – npr. broj
računa za gorivo;
4. Primalac – osoba/firma/institucija koja je primalac sredstava (kod trans-
akcija kojim organizacija prima sredstva u polje se unosi naziv same organi-
zacije – UDRUŽENJA I FONDACIJE-a);
5. Opis – opis transakcije (u koju svrhu se transakcija provodi);
6. Budžetska linija – unosi se oznaka budžetske linije, a u slučaju transakci-
ja koje nisu troškovi (samo troškovi imaju svoje budžetske linije) unosi se
odgovarajuća oznaka, npr. P – prenos sredstava između računa; PS – početno
stanje i sl. U legendi tabele je važno dati objašnjenje značenja ovih oznaka;
7. Banka:
- U korist - u kolonu se unosi iznos koji pristiže na račun;
- Na teret – u kolonu se unosi iznos koji se plaća sa računa;
- Saldo – iznos koji preostaje na bankovnom računu nakon provođenja
transakcije.
8. Blagajna:
- U korist - u kolonu se unosi iznos koji pristiže na račun;
- Na teret – u kolonu se unosi iznos koji se plaća sa računa;
- Saldo – iznos koji preostaje na računu blagajne nakon provođenja trans-
akcije.
Svaka transakcija prikazana u gornjoj tabeli mora biti potkrijepljena odgova-

rajućim dokumentom (vaučerom) uz koji su priloženi i originalni dokumenti (ban-
kovni izvodi za bankovne transakcije i računi za transakcije isplaćene iz blagajne).
Kontrola stanja bankovnog računa je moguća za bilo koji datum – dovoljno
je uporediti stanje bankovnog računa na bankovnom izvodu za određeni datum
i iznos u koloni Saldo (bankovnog računa) gornje tabele za isti datum. Također,
veoma je jednostavno kontrolirati stanje blagajne – dovoljno je uporediti stvarno
stanje (prebrojavanjem novca koji se nalazi u blagajni) i uporediti ga sa iznosom
u posljednjem redu tabele u koloni Saldo (blagajne).
Dodatne kontrole mogu obuhvatiti:
- Provjeru valjanosti prateće dokumentacije – da li je svaka dokumentacija
potkrijepljena pisanim vaučerom - koji ispred organizacije mora biti potpi-
san od strane dvije osobe – finansijskog službenika/službenice (koja pripre-
ma vaučer) i menadžera/ice (koji/a ima ovlaštenje da autorizira transakci-
ju). Ukoliko vaučer dokumentira direktnu isplatu isti mora biti potpisan i od
strane lica koje je primilo sredstva.
- Da li je uz svaki vaučer priložen odgovarajući dokaz (bankovni izvod, račun,
potvrda...).
146 © REVICON
- Da li su sve transakcije kojim se obavlja nabavka stalnih sredstava popraćene

dokumentacijom koja pruža dokaze o načinu nabavke (npr. odluka o ime-
novanju komisije koja će izvesti nabavku, tri ponude različitih dobavljača,
odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuđača…).
Pojedini donatori ispostavljaju zahtjev za vođenjem striktne evidencije avan-

snih isplata. Ove evidencije se mogu voditi integralno sa ostalim transakcijama
ili u okviru posebne evidencije. U ovim slučajevima donatori često zahtijevaju i
posebne izvještaje koji potvrđuju pridržavanje određenih pravila koja tretiraju
avansne isplate (poštovanje maksimalnog ukupnog iznos sredstava koji je bio
avansno isplaćivan, maksimalno vrijeme zadržavanja avansa i sl.). Čak i u sluča-
ju da donator nema posebne zahtjeve u ovoj oblasti, poželjno je dokumentirati
avansne isplate sa jednakom pažnjom kao i ostale transakcije.
Primjer: Pri polasku na službeni put vozač prima iznos od 400,00 KM ko-
jim treba pokriti troškove goriva i prenoćišta. Pri preuzimanju sredstava, vozač
potpisuje vaučer za avansnu isplatu navedenog iznosa. Finansijski službenik,
evidentira vaučer u evidenciju pojedinačnih transakcija. Na ovaj način, u sluča-
ju kontrole, saldo blagajne u evidenciji pojedinačnih transakcija će se slagati sa
stvarnim stanjem (iznosom novca koji se nalazi u blagajni). Po povratku, vozač
dostavlja račune za utrošak goriva i prenoćište i ostatak sredstava. Realizirani
troškovi unose u listu pojedinačnih transakcija, a preostala sredstva vraćaju u
blagajnu. Na kraju, evidentira se povrat avansa u originalnom iznosu.
Primjer evidentiranja avansnih transakcija

Br Broj
Budžetska Blagajna
vau- Datum izvoda ili Primalac Opis
linija U korist Na teret Saldo
čera računa
Isplata avansa za
71 01.01.2015 A Vozač XY A 400,00 500,00
put u XXY
Gorivo – put u
72 01.01.2015 445/15 OMV Petrol 2.2. 50,00 450,00
XXY
73 01.01.2015 665/15 Hotel Park Troškovi noćenja 2.2. 200,00 250,00
Organizacija Povrat avansa
74 23.01.2015 PA PA 400,00 650,00
(NVO) (vaučer br. 1)
Filtriranjem prikaza iz gornje tabele prema koloni Budžetska linija, samo na

transakcije tipa A (avans) i PA (Povrat avansa) lako je ustanoviti da li suma svih
isplaćenih avansa jednaka sumi svih vraćenih avansa što bi trebalo biti stanje na
kraju projekta. U toku trajanja projekta, na ovaj način se može jednostavno odre-
diti kolika je u tom trenutku suma neopravdanih avansa.
Interna sigurnosna kontrola

Interna kontrola podrazumijeva sve mjere koje se poduzimaju unutar orga-
nizacije u cilju:
© REVICON 147
- Zaštite resursa organizacije od oštećenja, prevare/krađe ili nenamjenskog

korištenja;
- Osiguranja pouzdanosti računovodstvenih podataka;
- Osiguranja usklađenosti finansijskih transakcija sa politikama i pravilima
propisanim od strane menadžmenta;
- Evaluiranja rezultata rada uposlenika i/ili organizacionih cjelina organiza-
cije.
Iz navedenog slijedi da sve mjere i procedure koje za cilj imaju osiguravanje

da se aktivnosti organizacije provode u skladu sa propisanim planovima spada-
ju u domen interne kontrole, odnosno sačinjavaju strukturu ili sistem interne
kontrole. Treba imati u vidu da donatorske agencije veoma često analiziraju po-
stojanje i kvalitet procedura interne kontrole, te na osnovu rezultata ove analize
donose (1) odluku o finansiranju i/ili (2) prihvaćanju finalnih izvještaja organi-
zacije po završetku projekta.
Osnovne odrednice interne kontrole su:
- ustanovljava se od strane menadžmenta,
- cilj joj je da pruži razumnu pouzdanost o valjanosti finansijskih podataka,
- s obzirom na njenu internu prirodu, efektivnost interne kontrole se uvijek
mora uzimati sa rezervom.
Konkretne mjere interne kontrole mogu uključivati (u zavisnosti od veličine

projekta, veličine i kapaciteta organizacije, zahtjeva donatora, itd.):
- Kontinuiranu provjeru valjanosti finansijskih evidencija od strane osobe(a)
koja nije uključena u vođenje evidencija;
- Podjelu dužnosti – poslovi obrade, odobravanja, evidentiranja i provjere bi
trebali biti obavljani od strane različitih osoba;
- Kontrola pristupa finansijskoj dokumentaciji (u pisanoj ali i u elektronskoj
formi), pristup dokumentaciji bi trebao biti omogućen samo ovlaštenim oso-
bama;
- Osiguranje pravilne autorizacije transakcija – samo od strane osoba koje su
ispred organizacije posjeduju adekvatna ovlaštenja;
- Osiguranje postojanja prateće dokumentacije – svaka transakcija mora biti
dokumentirana odgovarajućim dokazom.
Prezentirana lista uključuje samo nekoliko najčešćih mjera. U praksi (i u za-

htjevima pojedinih donatorskih agencija) može se naći i do nekoliko stotina po-
jedinačnih zahtjeva za mjerama interne kontrole kao što su: definiranje i korište-
nje blagajničkog maksimuma, trenutačno evidentiranje svih transakcija (odmah
po njihovom nastajanju) u odgovarajuću evidenciju, fizičko osiguranje gotovine
(blagajne), postojanje posebnih procedura za autorizaciju isplate većih iznosa iz
blagajne, svakodnevno sravnjivanje bankovnih izvoda sa stanjem evidencija, na-
bavka stalnih sredstava po principu odabira najpovoljnije od najmanje tri ponude
različitih dobavljača itd.
148 © REVICON
Kao što je navedeno, obim mjera interne kontrole zavisi od mogućnosti

(veličine i kapaciteta) organizacije. Prije potpisivanja ugovora sa donatorskim
agencijama, organizacije bi morale uporediti donatorske zahtjeve za internom
kontrolom i svoje trenutne mogućnosti u ovoj oblasti te, ukoliko razlike postoje,
osigurati poštovanje svih zahtjeva koji će postati dijelom ugovora (nekad ovo
može značiti izmjenu budžeta kako bi organizacija bila u stanju pokriti sve troš-
kove koje će pred nju povećani zahtjevi interne kontrole postaviti).
Izvještavanje
Nakon kreiranja budžeta i uspostavljanja finansijskih evidencija, kreiranje izvje-
štaja predstavlja naredni korak u finansijskom menadžmentu projekta. Proces izvješta-
vanja započinje sa početkom projekta i može se podijeliti na interno i eksterno izvješta-
vanje – finansijski izvještaji su jedan od alata neophodan menadžmentu tokom čitavog
toka projekta. Usporedbom planiranih i realiziranih prihoda i rashoda, menadžment
je u mogućnosti nadzirati implementaciju predstojećih aktivnosti. Također, u većini
slučajeva (izuzetak predstavljaju projekti kratkog roka implementacije) donatorske
agencije zahtijevaju dostavljanje periodičnih izvještaja (Progress reports).
U manjim projektima/organizacijama funkcije internog izvještavanja i inter-
ne kontrole se mogu preplitati. Propisivanjem periodičnog izvještavanja o stanju
bankovnih i blagajničkih računa, menadžment istovremeno osigurava pravovre-
mene informacije o eventualnom odstupanju od planiranog stanja ali posredno
vrši i ulogu nadzora finansijskih službenika.
Dodatni izvještaji koji mogu biti od interesa menadžmentu projekta/organi-
zacije su analiza utroška sredstava pojedinih stavki budžeta, procjena troškova za
naredni period (mjesec, kvartal) i analiza njihove pokrivenosti dostupnim sred-
stvima, analiza odstupanja koja se mogu pojaviti uslijed kursnih razlika (ako je
valuta u kojoj donator isplaćuje sredstva različita od domaće valute) i sl.
Eksterno izvještavanje – izvještavanje donatora je u najvećem broju slučaje-
va propisano ugovorom. Ovo podrazumijeva dinamiku izvještavanja, krajnje ro-
kove, vrstu i formate izvještaja.
U nastavku teksta će biti prikazano nekoliko karakterističnih izvještaja. Čak
i u slučajevima kada pojedini donatori zahtijevaju različite formate, suština iz-
vještaja ostaje ista.
a) Rekapitulacija realizacije budžeta
Format ovog izvještaja se izvodi iz formata budžeta. Omogućuje analizu utroš-

ka sredstava prema budžetskim linijama, te na pregledan način daje informaciju o
eventualnim odstupanjima. Izvještaj je moguće raditi za integralno – za čitav pro-
tekli period projekta ili podijeljen na vremenske jedinice (mjesece, kvartale, godi-
ne). U slučaju vremenske podjele, kolone Planirano, Utrošeno i Preostaje se ponav-
ljaju onoliko puta koliko je proteklo vremenskih jedinica (npr. planirano, utrošeno
i preostaje za prvi kvartal, planirano, utrošeno i preostaje za drugi kvartal, itd.).
© REVICON 149
Budžetska linija Ukupno Donator 1 Donator 2
150
Br. Naziv Planirano Utrošeno Preostaje Planirano Utrošeno Preostaje Planirano Utrošeno Preostaje
1. Plaće (bruto) 10.200,00 10.200,00 0,00 5.100,00 5.100,00 0,00 5.100,00 5.100,00 0,00
1.1. Projekt menadžer 7.200,00 7.200,00 0,00 3.600,00 3.600,00 0,00 3.600,00 3.600,00 0,00
1.2. Finans. službenik 3.000,00 3.000,00 0,00 1.500,00 1.500,00 0,00 1.500,00 1.500,00 0,00
2. Administracija 3.600,00 3.7575,00 25,00 2.400,00 2.392,00 8,00 1.200,00 1.183,00 17,00
2.1. Režijski troškovi 2.400,00 2.392,00 8,00 2.400,00 2.392,00 8,00 0,00 0,00 0,00
2.2. Putni troškovi 1.200,00 1.183,00 17,00 0,00 0,00 0,00 1.200,00 1.183,00 17,00
3. Aktivnosti 20.475,00 20.365,00 110,00 9.975,00 9.885,00 90,00 10.500,00 10.480,00 20,00
3.1. Lijekovi 15.000,00 14.880,00 120,00 7.500,00 7.400,00 100,00 7.500,00 7.480,00 20,00
3.2. Hrana za korisnike 5.475,00 5.485,00 -10,00 2.475,00 2.485,00 -10,00 3.000,00 3.000,00 0,00
Ukupno 34.275,00 34.140,00 135,00 17.475,00 17.377,00 98,00 16.800,00 16.763,00 37,00
Slika 5 – Primjer izvještaja rekapitulacije realizacije budžeta
© REVICON
b) Sravnjenje (reconcilation)
Cilj ovog izvještaja je sravnjivanje različitih evidencija sa ciljem provjere

(dokaza) valjanosti evidencije pojedinačnih transakcija. Ukoliko u evidenciji ne
postoje greške, konačni preostajući iznosi moraju biti identični.
Primjer izvještaja sravnjenja

1 Početno stanje bankovnog računa 100,00
2 Početno stanje blagajne 0,00
3 Prva uplata od donatora 1 (03.01.2015) 10.000,00
4 Druga uplata od donatora 1 (20.11.2015) 7.475,00
5 Ukupno uplate od donatora 1 (3+4) 17.475,00
6 Prva uplata od donatora 2 (01.05.2015) 10.000,00
7 Druga uplata od donatora 2 (01.12.2015) 6.800,00
8 Ukupno uplate od donatora 2 (6+7) 16.800,00
9 Ukupno uplate od svih donatora (5+8) 34.275,00
10 Ukupno utrošeno od donatora 1 17.377,00
11 Ukupno utrošeno donatora 2 16.763,00
12 Ukupno utrošeno (10+11) 34.140,00
12 Saldo (početno stanje+ prihodi+ rashodi) (1+2+8-11) 235
U primjeru, gornja tabela predstavlja stanje na osnovu finansijskih evidenci-

ja – obračun ukupnih prihoda i ukupnih rashoda se vrši sumiranjem svih pripa-
dajućih transakcija iz tabele pojedinačnih transakcija. Finalni red (Saldo) dobija
se sabiranjem početnog stanja (na svim računima) i svih prihoda, od čega se odu-
zima suma rashoda (troškova).
Donja tabela daje pregled stanja računa (svih računa korištenih u projektu)
na dan okončanja projekta. Ukupna suma preostalih sredstava mora biti jednaka
saldu u gornjoj tabeli. Ukoliko dolazi do odstupanja, u tabeli pojedinačnih tran-
sakcija postoje greške.
c) Gender finansijski izvještaji
U skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine (Član

17.), obaveza nevladinih organizacija je vođenje evidencija razvrstanih po spolu.
U skladu sa preporukama međunarodnih organizacija vezano za ovu problemati-
ku, postoje dva načina razvrstavanja:
- Razvrstavanje troškova prema spolu osobe koja je primalac sredstava –
određeni broj troškova nije moguće razvrstati prema ovoj metodi (npr.
troškovi režijskih troškova, registracije vozila i sl.). Međutim, troškovi koje
je moguće razvrstati mogu dati veoma korisnu informaciju o okvirnoj distri-
© REVICON 151
buciji projektnih sredstava prema spolu, te omogućiti menadžmentu even-

tualne korektivne akcije. Naravno, distribucija sredstava prema spolu može
zavisiti od prirode projekta. Ukoliko je cilj projekta rad sa žrtvama nasilja u
porodici za očekivati je da će najveći dio sredstava biti usmjeren ka ženama –
eventualna korektivna akcija bi bila potrebna samo u slučaju da to nije tako.
- Razvrstavanje troškova prema cilju njihovog utroška, posmatrano sa
gender aspekta. Prema ovoj metodologiji, sredstva se klasificiraju na: troškove
usmjerene određenom spolu (Gender specific expenditures), troškove usmjerene
na promociju jednakopravnosti spolova (Equal opportunity expenditures) i ostali
troškovi, u smislu njihovog uticaja na gender jednakopravnost.
Primjer izvještaja o utrošku sredstava razvrstanih prema spolu
Troškovi projekta “Obezbjeđenje humanitarne pomoći starim osobama”
Projektni period 01.01.2015 – 31.12.2015
Sredstva donatora 1
Usmjereno muškarcima Usmjereno ženama Nije primjenljivo Ukupno

5.228,00 8.322,00 3.827,00 17.377,00
30,09% 47,89% 22,02% 100,00%
d) Alati za finansijski projektni menadžment nevladinih organizacija
U implementaciji finansijskih aspekata projekata, nevladine organizacije u

najvećem broju slučajeva koriste dostupne softverske alate koji olakšavaju izradu
budžeta, vođenje evidencija i izvještavanje. S obzirom na ograničena sredstva
te malu raspoloživost specijaliziranih programa, najveći broj organizacija se od-
lučuje za korištenje univerzalnih tabelarnih (spreadsheet) programa, kao što je
MS Excel. Iako moćan alat za provođenje širokog spektra proračuna, univerzal-
ni tabelarni programi teško mogu zadovoljiti potrebe nevladinih organizacija. U
najvećem broju slučajeva, dugotrajnija upotreba tabelarnih programa rezultira sa
raštrkanim podacima (u velikom broju datoteka) što otežava analitičko poređe-
nje i predstavlja sigurnosni rizik (od gubljenja pojedinih datoteka). Finansijske
evidencije je u ovom slučaju teško ili nemoguće objediniti, a kreiranje izvještaja
predstavlja dugotrajan i mukotrpan posao.
Sa druge strane, korištenje specijaliziranih programa često zahtijeva sred-
stva (za njihovu nabavku) i specifična znanja (finansijski službenici moraju po-
znavati rad u konkretnom programu).
152 © REVICON
S obzirom na široku rasprostranjenost, analiza korištenja univerzalnih ta-

belarnih programa nije predmetom ove publikacije. Umjesto toga, upućujemo
na specijalizirane aplikacije za finansijski menadžment nevladinih organizacija
NGO.Fin razvijene od strane Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja BiH, u
okviru Švicarskog programa podrške nevladinim organizacijama u BiH.
NGO.Fin je dostupna na Internet adresi http://ngofin.podrskanvo.ba. Kori-
štenje aplikacije je besplatno – za ulazak u aplikaciju potrebno je provesti samo
proceduru registracije.
NGO.Fin je u cijelosti implementirana kao web aplikacija – za njeno korište-
nje nije neophodna instalacija bilo kakvih programa na računare korisnika.
Osnovni moduli NGO.Fin aplikacije uključuju mogućnost evidentiranja:
- Neograničenog broja korisnika za svaku organizaciju;
- Neograničenog broja projekata za svaku organizaciju;
- Neograničenog broja (bankovnih i blagajničkih) računa za svaku organizaciju;
- Kreiranje budžeta;
- Evidentiranje projektnih transakcija za pojedinačne projekte;
- Izradu izvještaja (na raspolaganju su 4 osnovna tipa izvještaja koji se
podešavanjem izvještajnih parametara šire na preko 30 različitih izvještaja);
- Grupiranje projekata u programe (na ovaj način je moguće grupisati
neograničen broj projekata, te na taj način formirati izvještaje na nivou or-
ganizacije).
S obzirom na povjerljivu prirodu finansijskih transakcija, NGO.Fin omogu-

ćava redukciju prikaza sadržaja aplikacije za pojedine korisnike unutar organi-
zacije. Svakom pojedinačnom korisniku je moguće dati uvid samo u određene
projekte. Dodatno, NGO.Fin omogućava pružanje trenutnog uvida donatorima u
tok implementacije projekta. Donatori imaju prava pregleda podataka odmah po
njihovom unosu i u mogućnosti su kreirati identičan set izvještaja kao i korisnik
(uključujući i mogućnost grupisanja projekata u programe).
NGO.Fin je višejezična aplikacija – svaki korisnik može birati između engle-
skog, jezika naroda u BiH i njemačkog. Aplikacija sadrži i višejezično uputstvo za
detaljnom analizom pojedinačnih opcija.
S obzirom na tematiku tretiranu u prethodnim poglavljima, na narednim
slikama su prikazane neke od funkcionalnosti NGO.Fin aplikacije, a koje kores-
pondiraju sa primjerima u prethodnom tekstu.
© REVICON 153
Naziv organizacije
Budžet
Projekat: Obezbjeđenje humanitarne pomoći starim licima
Alfa ARS Total

1. Plaće (bruto) 5.100,00 5.100,00 10.200,00
- Projekt menadžer 3.600,00 3.600,00 7.200,00
- Finansijski službenik 1.500,00 1.500,00 3.000,00
b) Administracija 2.400,00 1.200,00 3.600,00
- Režijski troškovi 2.400,00 0,00 2.400,00
- Putni troškovi 0,00 1.200,00 1.200,00
3. Aktivnosti 9.975,00 10.500,00 20.475,00
3.1. Lijekovi 7.500,00 7.500,00 15.000,00
3.2. Hrana za korisnike 2.475,00 3.000,00 5.475,00
Donator Ukupno
Alfa 17.475,00
ARS 16.800,00
Primjer unosa pojedinačne transakcije u NGO.Fin aplikaciji
154 © REVICON
Kao što je vidljivo usporedbom, procedura unosa transakcije u NGO.Fin

aplikaciji se ne razlikuje od unosa iste transakcije u tabelarni format.
Primjer izvještaja rekapitulacije realizacije budžeta za odabranog donatora

u NGO. Fin aplikaciji
Naziv organizacije
Rekapitulacija troškova po budžetskim linijama za odabranog donatora
Donator: Alfa
Period: 1.1.2015 – 29.10.2015
Projekat: Obezbjeđenje humanitarne pomoći starim licima
Prethodni Izvještajni
Budžetska linija Planirano Preostaje
period period
1. Plaće (bruto) 5.100,00 0,00 0,00 5.100,00
1.1. Projekt menadžer 3.600,00 0,00 0,00 3.600,00
1.2. Finansijski službenik 1.500,00 0,00 0,00 1.500,00
2. Administracija 2.400,00 0,00 250,00 2.150,00
2.1. Režijski troškovi 2.400,00 0,00 200,00 2.200,00
2.2. Putni troškovi 0,00 0,00 50,00 -50,00
3. Aktivnosti 9.975,00 0,00 600,00 9.375,00
3.1. Lijekovi 7.500,00 0,00 600,00 6900,00
3.2. Hrana za korisnike 2.475,00 0,00 0,00 2.475,00
17.475,00 0,00 850,00 16.625,00
© REVICON 155
5. POREZI
5.1. NEPROFITNE ORGANIZACIJE

U CARINSKOM SISTEMU BiH
Kada je riječ o carinama, neprofitne organizacije u našoj zemlji nemaju nika-
kav poseban tretman u odnosu na druge subjekte. Ukoliko se pojave kao uvoznici
dobara u carinsko područje BiH, one se smatraju obveznicima plaćanja carine
i drugih pratećih dažbina. Obračun obaveza koje tom prilikom nastanu se vrši
prema propisanoj carinskoj tarifi i procedurama, kao i svim drugim uvoznicima.
Osnovni propisi za ovu oblast su Zakon o carinskoj politici (“Službeni gla-
snik BiH”, br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) i Zakon o carinskoj tarifi
(“Službeni glasnik BiH”, broj 58/12). Pored toga, tu je i čitav niz drugih akata
koji se mogu primjenjivati u pojedinim situacijama.
U ovom smislu, treba dodati i da neprofitne organizacije mogu koristiti i
neka propisana carinska oslobađanja, ali su to uglavnom ona oslobađanja koja su
u carinskim propisima BiH i po istim uslovima predviđena za bilo kojeg drugog
uvoznika.
Opća carinska oslobađanja pri uvozu dobara u carinsko područje BiH su
predviđena samo za relativno uzak krug namjena i mogu se svrstati u sljedeće
grupe:
- carinska oslobađanja koja proizlaze iz međunarodnih ugovora (npr. za diplo-
matska i konzularna predstavništva, odnosno za druge međunarodne organi-
zacije);
- carinska oslobađanja za humanitarne organizacije, ali za tačno određene robe;
- carinska oslobađanja koja se odnose na djelatnost kulture i umjetničkog
stvaralaštva;
- carinska oslobađanja kod privremenog uvoza opreme za predstavništva stra-
nih nevladinih organizacija.
Ovdje su posebno zanimljiva oslobađanja koja se odnose na humanitarne i

dobrotvorne organizacije. Od plaćanja carinskih dažbina je tako oslobođen uvoz:
- osnovnih potrepština koje uvezu javne ili dobrotvorne organizacije ovlaštene
za raspodjelu tih potrepština od nadležnih organa,
- roba koju strana organizacija šalje besplatno (bez komercijalne namjere) hu-
manitarnoj ili dobrotvornoj organizaciji koja ima odobrenje za prikupljanje
dobrovoljnih priloga siromašnim licima,
- oprema i kancelarijski materijal koje strana organizacija šalje besplatno radi
ostvarivanja humanitarnih ciljeva.
© REVICON 157
Uslovi za za ovo oslobađanje su propisani u članovima 9. i 10. Priloga Zakona

o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 57/04 do 76/11). Oni podra-
zumijevaju da se uvoznih dažbina oslobađa roba koju uvoze javni organi BiH ili
registrovane dobrotvorne i humanitarne organizacije, i to onda kada je ista nami-
jenjena za besplatnu raspodjelu u vidu humanitarne pomoći ili žrtvama nesreća
koje su pogodile BiH ili je planirano da se ona tim ljudima stavi na raspolaganje,
s tim da će ostati u vlasništvu ovih organizacija. Isto važi i za robu koju s ciljem
stavljanja u slobodan promet uvoze agencije za pružanje pomoći u nesreći.
Također, vrlo je važno da dobrotvorne i humanitarne organizacije moraju biti
ne samo registrovane kao takve, nego moraju biti i u stanju na adekvatan način
pratiti ove aktivnosti kako bi nadležni organi mogli nadzirati njihovo poslovanje.
Naravno, u ovim vanrednim okolnostima je izuzetno teško voditi računa o detalji-
ma, ali je važno da to bude što je moguće više uredno. Nemoguće je voditi eviden-
ciju o tome kome je svaki pojedinačni artikl dodijeljen, ali to se neće ni tražiti. S
druge strane, treba voditi računa da to bude iskorišteno kao pomoć, jer bi eventual-
no ustupanje, iznajmljivanje ili posuđivanje, sa i ili bez naknade, bilo tretirano kao
promjena namjene koja bi stvarala obavezu naknadnog obračunavanja svih carin-
skih obaveza (onako kako bi to po redovnoj proceduri bilo izvršeno na dan uvoza).
Pošiljka humanitarne pomoći iz inostranstva mora biti naslovljena na neku
registrovanu dobrotvornu ili humanitarnu organizaciju, mora biti jasno navedeno
ko je pošiljalac uz njegovu izjavu da se radi o robi koja je namijenjena za pomoć
ili druge humanitarne svrhe (dakle, izjava da je besplatna), kao i specifikaciju u
kojoj je navedeno šta pošiljka sadrži. Ukoliko se radi o nekoj vrsti dobara koja
zahtijevaju poseban nadzor ili dozvole za uvoz (npr. lijekovi), potrebno je ispuniti
i te dodatne uslove, nakon čega bi se pomoć propustila do naslovljenog korisnika.
Suština je da se dopusti uvoz roba i opreme bez plaćanja carine samo u mjeri u
kojoj to neće dovesti do zloupotrebe ili većih poremećaja u konkurenciji na tržištu.
Naravno, ne mogu se ni uvesti bilo kakva dobra. “Osnovne potrepštine” koje su ma-
loprije navedene podrazumijevaju: hranu, lijekove, odjeću i posteljinu. To nikako
ne mogu biti alkoholna pića, duhan i duhanske prerađevine, kafa i motorna vozila
(izuzev ambulantnih kola i specijalnih vozila za prevoz invalidnih lica).
Ovome treba dodati i da se ovakvo oslobađanje ne može primijeniti na mate-
rijale i opremu koja bi bila namijenjena za obnovu područja pogođenih nesrećom
(što je, na primjer, bilo posebno važno u proljeće 2014. godine kada su našu zemlju
pogodile velike poplave). Drugim riječima, ukoliko neko uveze opremu ili materi-
jale koji će se koristiti u obnovi, činjenica da će to (neko vrijeme) biti korišeno u
te svrhe ga ne oslobađa obaveze plaćanja carine i PDV-a. Takve olakšice nisu pred-
viđene u važećim propisima. Ipak, UIO BiH može donijeti privremene mjere za
ovakve vrste dobara. (Baš povodom poplava 2014. godine donesena je privremena
mjera smanjenja carinskih tarifa, koje su naknadno vraćene na “staro”.)
Carinskim propisima je dozvoljeno i oslobađanje po osnovu uvoza roba i
predmeta namijenjenih potrebama slijepih i drugih hendikepiranih lica.
To su specifična dobra koja su posebno prilagođena potrebama obrazovnog, na-
učnog i kulturnog usavršavanja slijepih lica, a koja su sadržana na listi koju usvaja
158 © REVICON
POREZI
Upravni odbor UIO. Uslov je da takva dobra uvoze ili sama slijepa lica za svoju
ličnu upotrebu ili (što je u našoj tematici posebno bitno) institucije ili organiza-
cije koje se brinu za obrazovanje i pružanje pomoći slijepim licima. Ista olakšica
vrijedi i za rezervne dijelove, komponente ili pribor koji je povezan sa prethod-
nim dobrima, kao i na alata koji se koristi za njihovo održavanje, provjeravanje,
podešavanje ili popravku. Oslobađanje se primjenjuje i kod naknadnog uvoza
ovih dijelova i alata ako se dokaže veza sa prethodno uvezenim dobrima.
Isto tako, od plaćanja carinskih dažbina oslobođeni su i predmeti posebno dizajni-
rani za obrazovanje, zapošljavanje ili društveno napredovanje fizički ili mentalno
hendikepiranih lica, a kada ih u BiH uvoze organizacije koje se kao osnovnom djelatno-
šću bave obrazovanjem ili pružanjem pomći hendikepiranim licima (ili sâma fizička lica
sa hendikepom za svoju ličnu upotrebu). Predmeti za navedene namjene su oslobođeni
plaćanja carinskih dažbina pod uslovom da se ne proizvode u BiH. Pravo na oslobađanje
od carinskih dažbina ostvaruje se na osnovu prethodnog odobrenja nadležnog organa
za takav uvoz. Također, i ovdje se oslobađanje primjenjuje i na rezervne dijelove, kom-
ponente ili pribor koji je u vezi sa prethodnim dobrima, kao i na alata koji se koristi za
njihovo održavanje, provjeravanje, podešavanje ili popravku (ako se uvoze istovremeno
ili ako se uvoze naknadno uz dokaz o prethodnom uvozu povezanih dobara).
Od plaćanja uvoznih dažbina su oslobođeni još obrazovni, naučni i kul-
turološki materijali sadržani u posebnoj listi koju utvrđuje UIO. Ipak, ovo
oslobađanje je generalno, tj. nije važno da li je primalac neprofitna organizacija
ili neki drugi tip subjekta, a nije potrebno ni dokazivati namjenu.
Prema važećim carinskim propisima BiH, za potrebe predstavništava stranih
lica (pa i za potrebe predstavništava stranih neprofitnih organizacija) se može pri-
vremeno uvoziti oprema, pod uslovom da strana država svojim propisima to isto
dozvoljava za strana predstavništva drugih država. Dakle, primjenjuje se pravilo reci-
prociteta. Pod opremom koja može biti predmet ovakvog privremenog uvoza se podra-
zumijevaju telekomunikacioni uređaji, putnička i teretna vozila, računari, aparati za
umnožavanje i slično ako su namijenjeni za službene potrebe stranih lica. Privremeni
uvoz se vrši na osnovu odobrenja carinarnice na rok od godinu dana, a u opravdanim
slučajevima taj se rok može i produžiti, dok traju potrebe tog predstavništva.
Pod istim uslovima privremeni uvoz je dozvoljen i za dijelove za tehničko-tehno-
loško usavršavanje, zamjenu, održavanje, opravku i servisiranje opreme za rad pred-
stavništva, s tim da predstavništvo ima obavezu vratiti zamijenjene dijelove u inostran-
stvo, uništiti pod carinskim nadzorom ili predati carinarnici na slobodno raspolaganje.
Za proizvode koji se privremeno uvoze, inače, postoje dva carinska režima:
potpuno oslobađanje i djelimično oslobađanje. Međutim, oprema za predstavniš-
tva stranih lica se nalazi u režimu djelimičnog oslobađanja od plaćanja uvoznih
dažbina, po kome ona oprema koja je pod tretmanom privremenog uvoza podli-
ježe uvoznim dažbinama od manjem postotku od onog kod redovnog uvoza. Iznos
obaveze se utvrđuje prema vrsti opreme u skladu sa carinskom tarifom. Izuzetak
od prethodnog predstavlja uvoz kancelarijskog namještaja na koji se primjenjuje
redovna carinska tarifa. Prema tome, u tom slučaju nije moguće ni djelimično
oslobađanje od carinskih dažbina.
© REVICON 159
Kao što je već naglašeno, postoje još neka oslobađanja koja su jedinstvena
za sve vrste subjekata, odnosno neprofitne organizacije nisu ni na koji način u
povlaštenom položaju.
5.2. AKCIZE / TROŠARINE

Zakonom o akcizama u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, br. 49/09,
49/14 i 60/14) propisano je oporezivanje prometa određenih vrsta proizvoda akci-
zom/trošarinom, kao posebnim oblikom poreza. Akcizama se oporezuju:
- naftni derivati,
- duhan i duhanske prerađevine,
- većina bezalkoholnih pića,
- alkohol i alkoholna pića,
- pivo i vino,
- kafa (sirova, pržena, mljevena i ekstraksti kafe).
Iznos akcize po vrstama proizvoda je, uglavnom, određen u apsolutnom

iznosu na mjernu jedinicu proizvoda koji se oporezuje akcizom (npr. po litru
piva 0,20 KM, litru vina 0,25 KM, po kilogramu sirove kafe 1,5 KM, itd.). Kod
duhanskih prerađevina postoje nešto drugačija pravila. Ipak, ono što je posebno
važmo je da se obveznicima obračunavanja i plaćanja akciza smatraju samo:
- domaći proizvođači akciznih proizvoda,
- uvoznici takvih proizvoda iz inostranstva.
Prema tome, neprofitne organizacije se neće ni pojavljivati kao obveznici obra-

čunavanja i plaćanja akciza, nego eventualno samo kao kupci akciznih proizvoda
pa u tom slučaju ovaj namet plaćaju indirektno, tj. kao sastavni dio nabavne cijene
takvih proizvoda. Stvarni uplatilac akcize kao javnog prihoda (i stvarni obveznik) je
bio proizvođač koji je istu platio prije nego što je svoj proizvod stavio na tržište ili
uvoznik koji je akcizu platio prilikom uvoza tih dobara u našu zemlju.
Ipak, može biti moguće da neprofitna organizacija od stranog donatora do-
bije dobra koja se smatraju akciznim. Tada bi UIO, bez obzira na činjenicu da se
radi o donaciji i što se kao uvoznik vodi neprofitna organizacija koja će to koristiti
u nekomercijalne svrhe), uz sve ostale uvozne dažbine obračunala i akcizu. Tek
tada se neprofitna organizacija može javiti kao direktni obveznik uplate akcize,
na isti način na koji to rade i profitno orijentisani subjekti.
Međutim, u unutrašnjem prometu mogu biti samo indirektni obveznici kao
kupci, odnosno potrošači akciznih proizvoda. Tada neprofitne organizacije pla-
ćaju nabavnu cijenu svom dobavljaču i kroz tu cijenu mu nadoknađuju akcizu. U
tom slučaju, akciza posredno poskupljuje nabavku takvih proizvoda, s obzirom
na to da je njihova cijena kod proizvođača ili uvoznika već opterećena akcizom.
Neprofitne organizacije nemaju obaveze za akcize ni u slučaju da dobiju do-
naciju u ovakvim proizvodima od drugih domaćih lica, jer se pretpostavlja da je
akcizu na te proizvode bio dužan obračunati i platiti njihov proizvođač ili uvoznik.
160 © REVICON
POREZI
5.3. NEPROFITNE ORGANIZACIJE

U SISTEMU PDV-a
Obaveza registracije za PDV

Obveznici PDV-a mogu biti sva pravna i fizička lica koja vrše promet dobara
i usluga, ako vrijednost ukupnog prometa na godišnjem nivou prelazi propisani
“prag za registraciju” koji iznosi 50.000 KM. Shodno tome, obveznici registra-
cije za PDV mogu biti i neprofitne organizacije, s tim što je za takve subjekte
mnogo manja mogućnost da to zaista i postanu. Da bi neko bio PDV obveznik,
potrebno je da se bavi privrednim aktivnostima koje se smatraju oporezivim, a
ove organizacije to uglavnom ne rade. One se osnivaju radi ciljeva koji, kako im i
samo ime govori, nisu profitnog karaktera te njihove aktivnosti najčešće nemaju
karakteristike koje bi ih svrstale u kategoriju privrednih. No, ukoliko bi se desilo
da neprofitna organizacija vrši bilo kakvu aktivnost ili djelatnost koja zalazi u
privredne vode, ona bi mogla postati i PDV obveznik, i to pod istim uslovima kao
i bilo koje drugo lice (npr. kao i bilo koje preduzeće).
Zbog navedenog, najprije je važno znati da li se aktivnost bilo koje neprofit-
ne organizacije uopće smatra oporezivom djelatnošću u smislu propisa o PDV-u
ili ne. Inače, za PDV je jedna od ključnih riječi “promet”. PDV je oblik poreza na
promet (a ne na prihod, kao što se nekad često pogrešno shvata) pa je za svaku
ovakvu organizaciju neophodno utvrditi da li u onome što ono radi postoje ele-
menti prometa, te odvojiti prihode ostvarene prometom od onih koji su ostvareni
na druge načine.
Neprofitne organizacije prihode prvenstveno ostvaruju kroz članarine i do-
nacije. Ni jedno ni drugo nije oporezivo PDV-om, jer ni jedno ni drugo nije pro-
met. Da bi nešto imalo tretman prometa, potrebno je da i u suprotnom smje-
ru bude nešto pruženo. Jedna strana daje novac (što za neprofitnu organizaciju
predstavlja prihod), a neprofitna organizacija zauzvrat treba isporučiti nešto da
bi to istovremeno bio i promet. Na primjer, za članarinu se ne pruža neka kon-
kretna uslugu licu koje izvrši uplatu. Također, ni donacija ne donosi ništa kon-
kretno zauzvrat donatoru. Međutim, ako neprofitna organizacija za primljeni no-
vac počne davati neka dobra ili pružati neke usluge, može se govoriti o postojanju
prometa i potencijalnoj obavezi registracije za PDV.
Predmet prometa mogu biti i dobra i usluge. U tom kontekstu, neprofitna
organizacija može prodavati časopis koji se bavi pitanjima od značaja za njeno
postojanje. To, primjera radi, može biti časopis o pčelarstvu, antikvitetima, sto-
matologiji, astronomiji, i tako dalje. Prodaja takvih časopisa je nesporno neka
vrsta prometa dobara. Promet vrši i sportski klub kada prodaje ulaznice za neku
utakmicu ili drugi sportski događaj. To je tada promet usluge. Kotizacija za uče-
stvovanje na nekom seminaru koji organizuje neko udruženje je, također, prihod
ostvaren od prometa usluga. Ipak, ni to još uvijek ne znači da će neprofitna orga-
nizacija zbog takvih aktivnosti platiti PDV.
© REVICON 161
Vratimo se na odredbe koje određuju ko je PDV obveznik. To je lice koje

samostalno obavlja privrednu djelatnost, pri čemu je djelatnost neka aktivnost
proizvođača, trgovca ili pružaoca usluga koja se vrši s ciljem ostvarivanja priho-
da, ali i iskorištavanje imovine i imovinskih prava s istim ciljem. Međutim, nije
dovoljno samo obavljati ovakve aktivnosti i na taj način ostvarivati prihode. Ne-
profitna organizacija će postati PDV obveznik samo ako u jednoj godini na ovaj
način ostvari promet u vrijednosti od minimalno 50.000 KM. Zbirni godišnji
promet manji od 50.000 KM ne čini ove subjekta obveznikom.
Kada govorimo o PDV-u, važno je znati da u propisima postoje i brojne dru-
ge specifičnosti koje je potrebno znati kada je neko već postao obveznik. Ovdje je
posebno važan član 24. Zakona o PDV (“Službeni glasnik BiH”, br. 9/05, 35/05
i 100/08) u kojem su navedene neke djelatnosti koje su svakako oslobođene
PDV-a pa njih ne treba uzimati u obzir bez obzira na njihov obim. Maloprije su,
kao primjer prometa, spomenute ulaznice za sportski događaj. Sportski klub koji
na taj način ostvari više od 50.000 KM (samo tako ili u kombinaciji sa drugim
aktivnostima koje se smatraju prometom) mora biti registrovan za PDV. S druge
strane, udruženje koje pruža usluge iz oblasti kulture ne mora. Tako su, recimo,
ulaznice za predstave oslobođene po članu 24. Zakona te neko udruženje iz obla-
sti kulture neće biti PDV obveznik čak ni kada bi prodajom ulaznica “nakupilo”
više od 50.000 KM.
Spomenuti član 24. Zakona o PDV je izuzetno bitan za našu tematiku jer
obuhvata brojne aktivnosti koje se NE smatraju oporezivim, a kojima se
mogu baviti subjekti iz ovog priručnika. Shodno tom članu, od plaćanja PDV-a su
oslobođene sljedeće djelatnosti (s tim da su izdvojene one koje mogu biti važne
za ovaj tip subjekata):
- usluge obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje, više i visoko), kao i s
njima povezani promet dobara i usluga (npr. profesionalna prekvalifikacija,
smještaj i ishrana đaka i studenata u domovima), ali pod uslovom da se vrše
u skladu s propisima kojima se reguliše ta oblast,
- usluge iz oblasti sporta i fizičkog vaspitanja, a koje pojedincima pružaju lica
čija djelatnost nije usmjerena ka stjecanju dobiti,
- usluge lica koje angažuju vjerske organizacije ili filozofska udruženja za
obavljanje djelatnosti koje su navedene u tačkama 2-4. istog ovog člana (npr.
obrazovne usluge),
- promet dobara i usluga koje su neposredno povezane sa vjerskim obredima,
a koje vrše registrovane vjerske organizacije u skladu s propisima kojima je
regulisano obavljanje te djelatnosti,
- promet dobara i usluga koje su direktno povezane sa uslugama koje pružaju
političke, sindikalne, humanitarne, dobrotvorne, invalidske i slične orga-
nizacije svojim članovima za članarinu i u skladu sa propisima kojima su
regulisane te djelatnosti, kao i uz uslov da takva oslobađanja ne dovode do
poremećaja na tržištu,
- usluge iz oblasti kulture, uključujući i karte za kulturne manifestacije, kao i
s njima neposredno povezani promet dobara i usluga, a koje lica čija djelat-
162 © REVICON
POREZI
nost nije usmjerena ka stjecanju dobiti vrše u skladu s propisima kojima je

regulisana oblast kulture,
- promet dobara i usluga koje vrše lica čije su djelatnosti oslobođene po pret-
hodnim stavkama, ali pod uslovom da je takav promet izvršen isključivo za
njihove vlastite potrebe i pod uslovom da takva oslobađanja ne dovode do
poremećaja u konkurenciji.
Posebno je važno da subjekti koji se bave ovim djelatnostima nisu bezu-

slovno oslobođeni obaveza po Zakonu o PDV. Naime, ograničeni su samo na
djelatnosti koje su u skladu s njihovim posebnim propisima i time da ne smiju
time postati konkurencija drugim subjektima na tržištu. Primjera radi, karte za
koncert koje organizuje neko neprofitno udruženje bi bile oslobođene, ali kada
koncert na potpuno komercijalnim osnovama organizuje neko drugi, tu važe uo-
bičajena pravila oporezivanja PDV-om.
Iz svega ovoga je jasno da status neprofitnih organizacija u svjetlu ovog pore-
za nije značajno drugačiji u odnosu na druge vrste subjekta. Obveznici su ukoliko
obavljaju oporezivi promet preko 50.000 KM, a nisu ako nemaju toliki promet ili
ako uopće ne vrše prometovanje dobara i usluga. Jedina specifičnost u odnosu na
druge subjekte je u tome što mnoge ovakve organizacije propisani prag vjerovat-
no neće preći čak ni kada vrše promet ( jer nisu zbog toga ni osnovana) pa ih priča
o ovom porezu ne zanima. Naravno, ima raznih organizacija pa to nije pravilo.
Uobičajeni položaj neprofitnih organizacija

Neprofitne organizacije se, po prirodi stvari, sa PDV-om susreću najčešće
samo:
1) kroz plaćanje računa za dobra i/ili usluge koje im isporuče njihovi dobavljači
– PDV obveznici (kojima ove organizacije plaćaju vrijednost tih dobara/
usluga po računima sa iskazanim iznosom PDV-a po stopi od 17%),
2) u slučaju uvoza dobara za svoje potrebe (kada plaćaju PDV bilo direktno po
nalogu carinarnice, bilo posredstvom špeditera koji obavlja uvoz u njihovo
ime),
3) u slučaju korištenja nekih usluga koje im pružaju lica koja su registrovana
u inostranstvu, a koja nemaju svog PDV zastupnika u BiH, s tim da se ova
obaveza javlja samo za one usluge u međunarodnom prometu koje se (za-
visno od vrste konkretne usluge) oporezuju prema principu sjedišta koris-
nika usluge (a to je domaća organizacija) ili prema principu mjesta stvarnog
vršenja usluge (ako strano lice takvu uslugu vrši na teritoriji BiH).
Prvi slučaj je najjednostavniji i najčešći. Kada neprofitna organizacija, kao

i bilo koji drugi kupac dobara i usluga, nešto nabavlja od registrovanih PDV ob-
veznika, na ulaznoj fakturi će se naći i PDV koji im dobavljač mora zaračunati.
Činjenica da je kupac, recimo, humanitarna organizacija ne mijenja okolnosti.
Registrovani PDV obveznik mora obračunati PDV kada vrši klasični promet do-
© REVICON 163
bara i usluga. Neprofitna organizacija plaća punu cijenu (sa uključenim PDV-om)
i to je za nju sastavni dio nabavne cijene.
Kod uvoza dobara imamo sličnu stvar, ali drugačiji povod. Neprofitna orga-
nizacija se nekad može pojaviti kao uvoznik dobara u BiH. Ukoliko to nije situ-
acija za koju se može primijeniti neko od predviđenih oslobađanja, neprofitna
organizacija kao uvoznik mora platiti PDV koji će joj o potpunosti biti rashod.
Treći slučaj je veoma zanimljiv. Naime, neprofitna organizacija sa sjedištem
u BiH bi bila dužna obračunati i uplatiti PDV (obračunat po jedinstvenoj stopi od
17%) na pojedine usluge koje joj pruže strani pružaoci. Dakle, ovdje će se desiti
da strana koja je korisnik usluge (a ne pružalac) mora obračunati i uplatiti PDV.
To je u skladu sa članom 13. stav 1. tačka 3. Zakona u kojem jasno stoji da je
obveznik plaćanja PDV-a (pored ostalog) primalac usluge nabavljenih prilikom
unaprjeđivanja poslovanja, a ako je pružalac usluge lice koje nema sjedište u BiH
niti ima poreznog zastupnika u našoj zemlji.
Međutim, to se ne odnosi na bilo kakvu uslugu koju našoj organizaciji pruži
strano lice. Konkretno, postoje dvije kategorije usluge kod kojih takva obaveza
pada na domaćeg primaoca. One su definisane u članu 15. Zakona. Prvu čine
usluge koje se oporezuju po mjestu njihovog izvršenja. Za njih primalac mora
obračunati bh. PDV ako je strano lice takvu uslugu pružilo na teritoriji BiH, a ne
mora ako je ista usluga pružena izvan naše zemlje. To su sljedeće usluge:
- na napokretnoj imovini koja se nalazi u BiH, uključujući djelatnost pos-
redovanja i procjene vrijednosti, projektovanje, pripremu i izvođenje
građevinskih radova, nadzor nad tim radovima, iznajmljivanje i sl.
- prevozne usluge ako se iste obavljaju unutar BiH, a ako se obavljaju i unutar
i izvan BiH, onda se PDV obračunava samo na srazmjerni dio vrijednosti
koji odgovara srazmjernom dijelu unutrašnje kilometraže u ukupnoj dionici
puta,
- sporedne usluge u oblasti transporta (utovar, pretovar, istovar i sl.)
- usluge iz oblasti kulture, umjetnosti, obrazovanja, nauke, sporta te zabavno-
estradne i slične usluge, uključujući usluge organizacije takvih manifestacija
i povezane usluge,
- procjena vrijednost pokretne imovine,
- usluge izvršene na pokretnoj imovini (npr. popravka).
Druga kategorija usluga kod kojih domaći primalac mora obračunati PDV
(ako strani pružalac ovdje nije registrovan ili ako nema poreznog zastupnika) su
one koje se, shodno članu 15. stav 2. tačka 4. Zakona o PDV, oporezuju prema
sjedištu primaoca. To su:
- prenošenje, ustupanje, propuštanje i stavljanje na raspolaganje imovinskih
prava, autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitne znakove i drugih
prava intelektualne svojine,
- reklamiranje,
- usluge savjetnika, inžinjera, advokata, revizora, računovođa, tumača, obrade
i davanja podataka,
164 © REVICON
POREZI
- preuzimanje obaveze da se u potpunosti ili djelimično odustane od vršenja

neke djelatnosti ili korištenja nekog prava,
- bankarske, finansijske usluge i usluge u oblasti osiguranja i reosiguranja,
osim iznajmljivanja sefova,
- stavljanje osoblja na raspolaganje,
- pružanje telekomunikacionih usluga, što podrazumijeva prenošenje, emito-
vanje ili prijem znakova, signala, teksta, slika, zvukova ili informacija putem
kablovskih, optičkih ili drugih elektromagnetnih sistema, uključujući i pravo
na korištenje takvog prenošenja, emitovanja ili prijema,
- iznajmljivanje pokretnih stvari (osim prevoznih sredstava),
- posredovanje u vezi sa prethodno navedenim uslugama.
Primjera radi, ukoliko bi neko domaće udruženje od stranog pružaoca primi-

lo uslugu reklamiranja ili obrade podataka, odnosno ako bi kupilo kompjuterski
program od stranog dobavljača, ono bi moralo obračunati PDV u skladu sa našim
propisima (po stopi od 17%).
Ipak, obaveza obračunavanja PDV-a u nekim spomenutim slučajevima od
neprofitnih organizacija ne čini obveznike. To mogu postati u nekim drugim
okolnostima, tj. onako kako je opisano pod prethodnim podnaslovom.
Biti PDV obveznik

Osnivačima neprofitnih organizacija je bitno znati da status obveznika ima
i jednu prednost. Nabavke su kod tipičnog udruženja rashod u punom iznosu,
uključujući i iznos PDV-a sa ulaznih faktura. To direktno povećava rashode ovih
organizacija i ostavlja manje prikupljenih prihoda za druge namjene. Isti je slučaj
i sa eventualnim uvozom dobara u našu temlju. Također, i kod primanja usluga
od stranih pružalaca može postojati obaveza obračuna i uplate PDV-a, što nepro-
fitne organizacije stavlja u položaj krajnjeg potrošača, potpuno isto kao i kada
obično fizičko lice nešto kupuje u trgovini.
No, ako je udruženje registrovani PDV obveznik ( jer je prekoračilo prag od
50.000 KM), PDV sa ulaznih faktura ne bi bio rashod, a PDV obračunat za usluge
primljene od stranih lica se ne bi morao uplatiti. Naime, taj ulazni PDV bi se
mogao iskoristiti kao odbitna stavka prilikom utvrđivanja mjesečne obaveze za
uplatu poreza. Sistem PDV-a je postavljen tako da se mjesečna obaveza za uplatu
(zbir izlaznog PDV-a koji je obračunat na pruženi promet) može umanjiti za ula-
zni PDV koji je iskazan na primljenim fakturama. Na taj način ulazni PDV nije
rashod, već je potpuno neutralan za obveznika.
Razumljivo, odbitak ulaznog poreza nije bezuslovan. Odbitak je moguć samo
ako su ispunjeni određeni uslovi iz propisa, a osnovni je da je taj ulazni PDV
nastao usljed nabavki koje su izvršene za potrebe vršenja nekog oporezivog pro-
meta. Primjera radi, ulazni PDV kod nabavke kancelarijskog namještaja za udru-
ženje se ne može odbiti, ali se može odbiti PDV iskazan na ulaznoj fakturi za
štampanje ulaznica za sportski događaj ili na fakturi za zakup dvorane u kojoj
© REVICON 165
će se održati seminar ili konferencija. U prvom slučaju, polazi se od toga da se

udruženje ne bavi dominantno oporezivim aktivnostima pa ni taj namještaj nema
dominantnu primjenu u takvim poslovima, dok su, s druge strane, štampanje
ulaznica ili najam dvorane u direktnoj vezi sa pružanjem usluge za koju će se
obračunati izlazni PDV. Odbitak ulaznog poreza mora imati “nastavak priče” u
vidu učestvovanja u stvaranju izlaznog poreza. Praktično, ove organizacije će vje-
rovatno imati i jednu i drugu vrstu nabavki te stoga moraju dobro voditi računa
o tome smiju li odbiti ulazni PDV.
Prema tome, status obveznika ne donosi nužno samo komplikacije. Istina je
da biti PDV obveznik donosi dodatne obaveze u vidu vođenje posebnih eviden-
cija, podnošenja mjesečnih PDV prijava i uplate PDV-a po tim prijavama, ali s
druge strane donosi i upravo pojašnjenu korist tom subjektu. Ipak, opća ocjena
je da je puno jednostavnije ne biti PDV obveznik.
Registracija za PDV
Kao što je već naglašeno, obaveza za registraciju postoji kada neko lice
obavljanjem privrednih aktivnosti u jednoj godini ostvari promet od minimalno
50.000 KM. Pri tome to mora biti promet koji bi bio oporeziv da je to lice već tada
bilo registrovani obveznik.
Postupak registracije počinje podnošenjem zahtjeva Upravi za indirektno
oporezivanje (obrazac ZR1 koji se može pronaći na web stranici www.uino.gov.
ba), uz koji se dodaju prilozi (original ili ovjerena kopija) – sudsko rješenje o upi-
su u sudski registar, potvrd o registraciji u nadležnoj poreznoj upravi za direktne
poreze, lična karta vlasnika pravnog lica i ovlaštenog lica koje podnosi zahtjev,
karton deponovanih potpisan ovjeren od poslovne banke kod koje je otvoren
transakcijski račun, a kod elemenata inostranosti postoje i još neki dodatni pri-
lozi (radna dozvola, pasoš i sl.). Obrazac zahtjeva se s prilozima podnosi u pripa-
dajući regionalni centar UIO.
UIO potom pokreće postupak registracije tokom kojeg može i doći do su-
bjekta kako bi se ispitale pojedinosti, a pogotovo da li su ispunjeni uslovi da bi se
neko bio PDV obveznik. To je naročito važno kod pokušaja dobrovoljne registra-
cije (koja je predviđena u propisima) jer se dešava da UIO odbija takve zahtjeve.
Ukoliko je sve bilo zadovoljavajuće, ili ako su naknadno otklonjen nedostaci
na koje je ukazala UIO, novom obvezniku će u roku od 15 dana biti dodijeljen
jedinstveni dvanaestocifreni broj. Subjekat će se upisati u registar obveznika in-
direktnih poreza, a dobit će i rješenje o registraciji koje mora biti istaknuto na
vidno mjesto u prostorijama obveznika (sjedište, ako subjekt ima više lokacija).
Zahtjev mogu podnijeti novoosnovani subjekti ili subjekti koji već postoje,
ali su u jednom trenutku prešli prag od 50.000 KM. Prvima će se (ako UIO prista-
ne na njihovu registraciju) izdati rješenje koje tom subjektu donosi prava i obave-
ze iz Zakona o PDV-u od dana na koji glasi rješenje. Subjekti iz druge kategorije
su dužni podnijeti zahtjev do 20-og u mjesecu koji je uslijedio nakon mjeseca u
kojem je dostignut prag od 50.000 KM. Međutim, prava i obaveze teku od prvog
166 © REVICON
POREZI
dana tog mjeseca, što znači da nastaju i prije nego što se podnese zahtjev i prije
nego što UIO izda rješenje o registraciji. Drugim riječima, taj subjekat se već od
prvog dana mjeseca koji je uslijedio nakon mjeseca u kojem je dostignut propisa-
ni prag ponašati kao PDV obveznik.
Kao što mogu postati obveznik, subjekti mogu i izgubiti taj status ili se sami
mogu prijaviti za odjavu. I te procedure su propisane, a podrazumijeva se da
je ispunjen osnovni uslov o nevršenju oporezivog prometa. Tačnije, subjekat se
može deregistrovati (ili će ga ponekad UIO sama deregistrovati) ako u prethodnoj
godini nije obavljao promet u visini od 50.000 KM.
Plaćanje PDV-a
Kada se radi o registrovanom PDV obvezniku, on ima obavezu mjesečnog
prijavljivanja i plaćanja svojih PDV obaveza. Prijavljivanje se vrši na propisanom
obrascu PDV prijave, a isto mora biti izvršeno najkasnije 10-0g u mjesecu za
prethodni mjesec. Ovi rokovi su prilično strogi i očekuje se da se u budućnosti
pomjere na neki kasniji datum, ali je za sada još uvijek ovako.
PDV prijava sadrži i uputstvo kojim se pojašanjava način popunjavanja poje-
dinih polja. Osnovni koncept je da se upisuju svi ulazi i izlazi, pri čemu se misli
i na iznose ulaznog i izlaznog poreza po raznim osnovama, ali i iznosi koji su na
ulaznim i izlaznim dokumentima prikazani kao osnovica. Na kraju se iskazuje
mjesečna obaveza (kao razlika izlaznog poreza i ulaznog koji se može odbiti),
a postoje i posebna polja u koja se prikazuju isporuke neobveznicima, odnosno
ulazni PDV koji nije mogao biti predmet odbitka.
Pored toga, UIO je naknadno uvela i obrazac D PDV koji se mora obavezno
priložiti uz PDV prijavu. Tim prilogom se prijavljuju samo neke specifične situa-
cije koje su izričito navedene u samom obrascu.
Izdavanje PDV faktura

Svaki registrovani PDV obveznik za svaki izvršeni promet dobara ili usluga
mora izdati poreznu fakturu. Njeni obavezni elementi su propisani:
- naziv, adresa i identifikacioni broj za indirektne poreze obveznika,
- mjesto i datum izdavanja fakture,
- broj fakture,
- datum isporuke dobara i/ili usluga,
- ime, naziv, adresu i (kada postoji) identifikacioni broj za indirektne poreze
poreznog obveznika kupca,
- trgovački naziv, vrsta, količina i cijena isporučenih dobara i obavljenih
usluga,
- pojedinačna vrijednost dobara i usluga bez PDV-a,
- ukupan iznos naknade bez PDV-a,
- PDV stopa i ukupan iznos PDV-a,
- ukupan iznos naknade za dobra i usluge, uključujući PDV.
© REVICON 167
Izuzetak je promet iz čl. 24. i 25. Zakona koji se smatra neoporezivim i

za koji izdavanje fakture nije neophodno. Za ostale promete koji se, zbog neke
odredbe u propisima, ne smatraju oporezivim se faktura svejedno mora izdati, uz
navođenje napomene u skladu s kojim članom Zakona porez nije obračunati. Ina-
če, kada se faktura izdaje, njen sadržaj je jednako važan i kupcu kojem je ispravna
faktura jedan od uslova za odbitak ulaznog poreza.
Neregistrovani obveznici ne smiju izdavati poreznu fakturu i iskazivati PDV.
Ukoliko bi to učinili, i oni bi se smatrali obveznikom uplate tog porez, a kupac taj
(njemu ulazni) PDV ne bi mogao odbiti ( jer nije ispunjen uslov da je dobavljač
registrovani obveznik).
Propisi poznaju još neke specifičnosti u vezi izdavanja poreznih faktura (in-
terna faktura, avansna faktura, knjižne obavijesti i sl.).
Odbitak ulaznog poreza

Odbitak ulaznog poreza je jedna od najvažnijih tema kada se govori o regi-
strovanim PDV obveznicima. To pravo obveznika se može ostvariti samo u jasno
propisanim uslovima. Osnovno je da je PDV sadržan na ulaznim fakturama pla-
ćen ili treba biti plaćen prilikom kupovine dobara ili usluga od drugog obveznika
ili prilikom uvoza dobara i pod uslovom da se radi o dobrima i uslugama koja se
koriste za daljnji promet dobara i usluga koji će biti oporeziv. Također, ulazna
faktura od dobavljača mora biti ispravna, tj. mora sadržavati sve elemente koji
su predviđeni u propisima, odnosno ispravan mora biti dokument koji je UIO
izdala nakon što je plaćen PDV za uvoz dobara. Osim toga, ulazni PDV se može
odbiti i za nabavke koje će se koristiti za pružanje usluga koje su prema članu 15.
oporezive u drugim jurisdikcijama, kao i one koje su povezane sa izvozom dobara.
Postoje još neki detalji, ali je najbolje pogledati član 32. Zakona o PDV.
U istom članu su izričito navedeni i neki slučajevi u kojima odbitak ulaznog
poreza nije moguć. Recimo, to nije moguće kod nabavke putničkih automobila (osim
kod privrednih subjekata kojima je to osnovno sredstvo za rad, npr. taxi preduzeće),
a to može biti veoma važno za neprofitne organizacije. Ne može se odbiti ni ulazni
PDV za nabavke povezane sa poslovnim zabavama, reprezentacijom, privatnim po-
trebama zaposlenika ili dobrima za koja se zna da će se poklanjati bez naknade.
Praktični postupak odbitka ulaznog poreza može imati tri varijante:
- odbitak na osnovu pojedinačnih nabavki, ukoliko se nabavljeno dobro ili
usluga u cjelini i direktno mogu vezati za izlazne isporuke koje podliježu
oporezivanju (pa se ulazni porez za to dobro ili uslugu može odbiti), odnosno
za izlazne isporuke koje ne podliježu oporezivanju (pa se ulazni porez za to
dobro ili uslugu tada ne može odbiti);
- odbitak na osnovu godišnjeg procenta srazmjernog odbitka, koji se utvrđuje
kao odnos vrijednosti ukupnog oporezivog izlaznog prometa u prethodnoj
godini i vrijednosti ukupnog (oporezivog i neoporezivog) izlaznog prometa
u prethodnoj godini, tj. % = (ukupan oporezivi izlazni promet dobara i uslu-
ga / ukupan oporezivi i neoporezivi izlazni promet dobara i usluga) x 100.
168 © REVICON
POREZI
Ovako utvrđeni procenat se primjenjuje na iznos ulaznog PDV-a za svaku

pojedinačnu nabavku ili uvoz dobara i usluga, da bi se utvrdio iznos tog PDV-
a koji se može odbiti (ostatak ulaznog PDV-a je trošak). Ako nema podataka
za prethodnu godinu, ovaj procent se utvrđuje za svaki mjesec;
- primjena kombinacije prethodna dva načina, tako da se pojedinačno identi-
fikuju nabavke za koje je moguće utvrditi da se isključivo odnose na oporezi-
ve ili na neoporezive namjene, a da se godišnji postotak srazmjernog odbitka
primjenjuje samo na nabavke za koje se procijeni da jasno vezivanje samo za
oporezive ili samo za neoporezive namjene nije moguće.
Prvi način bi se mogao nazvati tipičnom situacijom u kojoj će se naći većina

registrovanih obveznika. Mađutim, zbog specifičnosti aktivnosti kojima se nepro-
fitne organizacije najčešće bave, kod njih su sasvim moguće druge dvije situacije.
Srazmjerni odbitak je mehanizam kojim se određuje neki postotak odbitka
za one subjekte koji se bave i oporezivim i neoporezivim djelatnostima. Imajući
u vidu da se pojedine nabavke ne mogu jasno vezati za samo jednu vrstu djelat-
nosti, potrebno je utvrditi “ključ” odbitka. Tako obveznik neće odbiti čitav ulazni
PDV ( jer to nešto nije 100% namijenjeno oporezivim svrhama), ali neće ni biti
“zakinut” tako što bi mu se u potpunosti onemogućio odbitak nekog dijela ula-
znog poreza ( jer se dio nabavki, ipak, odnosi i na oporezive svrhe). Zbog toga je
uveden mehanizam “srazmjernog odbitka” kojim se utvrđuje postotak mogućeg
odbitka. Jednostavnim stavljanjem u omjer oporezivog i ukupnog izlaznog pro-
meta se utvrđuje koliki je to postotak ulaznog poreza moguće odbiti.
Treba, međutim, dodati još dvije napomene. Prvo, utvrđeni postotak se ne
primjenjuje na ukupan iznos ulaznog poreza iz svih nabavki obveznika, već na
iznos koji preostane nakon što se izbace nabavke za koje odbitak svakako nije
moguć (član 32. stav 6. Zakona, npr. putnički automobili). Druga napomena je
da se ovaj postotak ne mora ni utvrđivati ako je udio oporezivog u ukupnom izla-
znom prometu manji od 5% ili veći od 95%. U prvom slučaju se odbitak nikako ne
može izvršiti, dok se u drugom slučaju priznaje u potpunosti.
Također, moguće je da obveznik jasno može odvojiti neke nabavke kao potpuno
povezane sa oporezivim djelatnostima ili kao potpuno povezane sa neoporezivim ak-
tivnostima. Tada se na te nabavke primjenjuje opće pravilo o odbitku ulaznog poreza,
a srazmjerni odbitak se vrši za one nabavke koje se ne mogu tako jasno vezati samo
za jednu grupu aktivnosti. Primjera radi, troškovi električne energije bi se teško mogli
vezati samo za oporezive ili samo za neoporezive aktivnosti pa će se na taj račun pri-
mijeniti srazmjerni odbitak, dok će se na nabavku nekog dobra primijeniti opći princip
odbitka jer se jasno zna hoće li se ono koristiti za oporezive ili neoporezive svrhe.
Druge moguće olakšice

Načelno, a kako smo već naveli, neprofitne organizacije nemaju povlašten
položaj u sistemu PDV-a, ni kada se javljaju kao kupci, ni kada se javljaju kao do-
bavljači. U svemu se na njih primjenjuju opća pravila koja važe i za sva druga lica.
© REVICON 169
Ipak, ove organizacije u izuzetnim slučajevima mogu imati poseban status,

ali samo:
1) pri uvozu dobara za određene, ograničene svrhe, koje su izričito predviđene
Zakonom o carinskoj politici BiH (u tim slučajevima se, pored carinskih
oslobađanja, može koristiti i oslobađanje od plaćanja PDV-a);
2) po projektima koji su oslobođeni PDV-a (i drugih poreza) u skladu sa
međunarodnim ugovorom čiji je potpisnik BiH;
3) po međunarodnim projektima pružanja pomoći BiH, po kojima je BiH preu-
zela obavezu da osigura da takvi projekti ne budu opterećeni PDV-om.
Prvo je već objašnjeno kroz poglavlje o carinskom tretmanu neprofitnig or-

ganizacija pa ćemo se ovom prilikom zadržati na druge dvije situacije. Kao uvod,
treba reći da to nije klasično, već odgođeno oslobađanje, jer neprofitne organi-
zacije u tim slučajevima plaćaju PDV kao i bilo ko drugi, a tek naknadno mogu
izvršiti povrat primjenjujući propisane procedure.
U članu 29. stav 1. Zakona o PDV je predstavljen osnovni okvir za povrat
PDV-a u ova dva slučaja (kao i u još nekim koji nisu značajni za neprofitne or-
ganizacije)
Dobavljači su međunarodnim organizacijama, njenim članovima ili učesnici-
ma nekih međunarodnih projekata pomoći dužni obračunati PDV prema standar-
dnim pravilima, dok će ovakav kupac (zbog svog specifičnog statusa) imati pravo na
naknadni povrat. Zbog tih razlika ne iznenađuje da je često pitanje domaćih PDV
obveznika da li baš moraju obračunavati PDV kada vrše isporuke. U svom poslova-
nju se suočavaju sa različitim zahtjevima svojih kupaca, no jedini ispravan odgovor
je da moraju, dok će ove organizacije oslobađanje od bh. poreza (ako uopće imaju
pravo na to) ostvariti naknadnim zahtjevom za povrat prema UIO.
Važno je naglasiti da nije dovoljno samo da se radi o međunarodnoj organi-
zaciji, njenim članovima ili međunarodnim projektima pa da oni ostvare pravo na
povrat. Mora se raditi o situaciji u kojoj je država Bosna i Hercegovina nekim me-
đunarodnim ugovorom (čiji je potpisnik) obavezana da baš tu organizaciju i njene
članove, odnosno taj određeni međunarodni projekat oslobodi poreznih obaveza.
Bez obzira na to ko od ovih lica ostvaruje pravo na povrat PDV-a, procedu-
ra je gotovo ista. Organizacija ili učesnik projekta moraju podnijeti zahtjev za
povrat PDV-a koji su platili za oporezovane nabavke. Pored Zakona, ovdje su,
za praktičnu realizaciju ovih odredbi, važni još Pravilnik o primjeni Zakona o
PDV (“Službeni glasnik BiH”, br. 93/05 do 65/10), kao i posebne instrukcije koje
je UIO donijela za ove situacije – Instrukcija o uslovima i načinu povrata PDV
diplomatskim i konzularnim predstavništvima, međunarodnim organizacijama
i članovima misija te Instrukcija o uslovima i načinu povrata PDV u skladu sa
članom 28. stav 1. tačka 4. Zakona o PDV.
Procedura povrata započinje popunjavanjem obrasca CD-PDV 1 u koji se
upisuju broj protokola MVP BiH, naziv organizacije i adresa, broj žiro-računa za
povrat, kao i stavke po osnovu kojih se povrat traži. Trebalo bi priložiti i primje-
rak međunarodnog ugovora čiji je potpisnik BiH i koji nas zbog toga obavezuje na
170 © REVICON
POREZI
povrat poreza toj organizaciji ili njenim članovima. Obrazac zahtjeva za povrat
se podnosi mjesečno, i to regionalnom centru UIO prema sjedištu organizacije ili
regionalnom centru UIO u Sarajevu (budući da će svi ovih zahtjevi svakako biti
tamo preusmjereni na obradu). Uz obrazac zahtjeva je potrebno priložiti proto-
kol MVP BiH, popunjen obrazac CD-PDV 2 (ako se zahtijeva povrat za članove te
organizacije), fakture ili druge dokumente (ne starije od dvanaest mjeseci i koje
je pravilno sačinio registrovani PDV obveznik te s podacima o organizaciji i nje-
nim članovima) na kojima se vidi iskazan PDV koji se sada potražuje te dokaz o
tome da je PDV zaista bio plaćen dobavljaču. Spomenuta instrukcija precizira šta
sve može poslužiti kao dokaz, kao i neke specifičnosti (npr. dokumenti za režijske
troškove ne moraju biti ovjereni).
Ukoliko je dokumentacija potpuna i zadovoljava sve što je potrebno, UIO
će odobriti povrat i izvršiti uplatu na navedeni žiro-račun. Eventualno odbijanje
zbog nepotpune dokumentacije ne znači i trajno osporavanje, jer podnosilac za-
htjeva isti može ponoviti uz naknadne dopune.
Određena ograničenja postoje za osoblje ovih organizacija. Domaći prodavci
dobara i pružaoci usluga, a koji su ujedno i registrovani PDV obveznici, moraju na
uobičajeni način obračunati PDV na promet koji pruže članovima ovih organiza-
cija (koji nisu državljani BiH). U tom momentu ti pojedinci plaćaju punu cijenu
s PDV-om, uz naknadno ostvarivanje prava na povrat poreza. Međutim, za neke
vrste nabavki to nije moguće. Na primjer, ne može se zahtijevati povrat plaćenog
PDV-a za nabavke duhanskih proizvoda, alkohola i alkoholnih pića, prehrambe-
nih proizvoda, obroka u restoranima ili hotelskog smještaja. Također, povrat nije
moguć ni za nabavke u okviru posebne šeme za korištena dobra, umjetnička dje-
la, kolekcionarske predmete i antikvitete, kao ni za predmete kupljene na aukciji.
S druge strane, za ostale nabavke je moguće ostvariti pravo na povrat, ali i
tu uz određena ograničenja. Osnovno pravilo je da vrijednost nabavke mora biti
najmanje 200 KM s uključenim iznosom PDV-a (što se dokazuje računima), a
ukupan iznos za povrat na nivou godine ne može prelaziti 1.200 KM. Izuzetak je
jedino PDV plaćen na nabavku vozila. Ipak, bilateralnim sporazumima neke dvije
države se mogu precizirati i drugačiji iznosi. Na primjer, između BiH i Slovenije
postoji sporazum po kojem je minimalni iznos postavljen na 122 KM.
Za fizička lica koja žele ostvariti povrat se popunjava obrazac CD-PDV 2 i on
se prilaže uz CD-PDV 1 koji podnosi međunarodna organizacija.
Nešto drugačija procedura je propisana za povrat po osnovama međunarod-
nih projekata pružanja pomoći iz člana 29. stav 1. tačka 4. Zakona. U pitanju
su projekti za koje se BiH obavezala da će ih osloboditi tereta PDV-a, a na osnovu
posebnih međunarodnih ugovora.
Zahtjev za povrat PDV-a ovdje podnosi investitor, tj. subjekt koji je snosio
teret PDV-a za određene nabavke u okviru kvalifikovanog projekta. Ovaj zahtjev
investitor podnosi na obrascu CD-PDV 1M u kojem mora navesti naziv među-
narodnog ugovora koji daje osnovu za povrat, strane u ugovoru, njegovu ukupnu
vrijednost te podatke o samom investitoru (uključujući njegov žiro-račun) i na-
bavkama za koje se povrat zahtijeva. Podnosi se mjesečno, mada može i ranije
© REVICON 171
ako je vrijednost fakture za koju se traži povrat viša od 10.000 KM. Kao i CD-
PDV 1, i ovaj obrazac se podnosi u nadležni regionalni centar UIO prema sjedištu
investitora ili u regionalni centar UIO u Sarajevu (Odsjek za poreze – Grupa za
pružanje usluga poreznim obveznicima) u kojem će se svakako vršiti obrada svih
zahtjeva.
Obavezni prilozi uz obrazac CD-PDV 1M su faktura (ili ovjerena kopija iste,
a nijedno ne smije biti starije od 24 mjeseca) po osnovu koje se traži povrat, do-
kaz da je PDV koji se potražuje plaćen (kod uvoza dobara – kopija JCI i bankovni
izvod koji dokazuje uplatu, a kod unutrašnjeg prometa – kopija PDV prijave sa
specifikacijom računa za koje se traži povrat) i kopija međunarodnog ugovora
koji daje razlog za povrat poreza. Kopija ugovora se podnosi samo kod prvog pod-
nošenja zahtjeva za povrat PDV-a zasnovanog na tom ugovoru.
Kao i kod obrasca CD-PDV 1, UIO može odbiti ili odobriti povrat. Može biti
odbijen zbog nepotpune ili nepravilne dokumentacije, a UIO može odbiti povrat
i ako procijeni da se predstavljena osnova za povrat nije saglasna sa potrebama
koje su sadržane u ugovoru. Ukoliko je zahtjev odbijen zbog nepotpune doku-
mentacije, investitor isti može ponoviti uz prilaganje onoga što je nedostajalo.
Iznos odobrenog povrata će biti uplaćen na žiro-račun naveden na obrascu.
Postoji još jedan uslov za ostvarivanje ovog prava. Naime, lica koja ostva-
re pravo na povrat ne smiju otuđiti prethodno nabavljena dobra prije nego što
proteknu tri godine od nabavke dobara u BiH. Ako se to desi, dužni su tada
obračunati i platiti (vratiti) PDV. Slična obaveza, samo još uz obračun zateznih
kamata, postoji za investitora u međunarodnom projektu pomoći ako se naknad-
no ispostavi da izvršene nabavke nisu bile u skladu sa podacima sadržanim u ugo-
voru koji je pratio projekat (što ima smisla jer je takav povrat bio neopravdan).
Nasuprot tome, ovakva obaveza ne postoji za dobra čija je pojedinačna nabavna
vrijednost bila manja od 200 KM (sa uključenim PDV-om), naravno ako je povrat
pravilno ostvaren.
5.4. OBAVEZE PRILIKOM ISPLATA PLAĆA

I DRUGIH PRIMANJA FIZIČKIM LICIMA
Napomena: Oblast oporezivanja dohotka, tj. primanja fizičkih lica (kako re-
zidenata tako i nerezidenata, kao i oblast obračunavanja i uplate obaveznih do-
prinosa za socijalno osiguranje su u našoj zemlji stavljeni u nadležnost entiteta
i Brčko Distrikta. Stoga ni rješenja u propisima te tri porezne administracije
nisu identična. Osnovni koncept je isti, ali postoji i veći broj praktičnih razlika
zbog kojih nije moguće “preslikati” pravila iz jedne administracije u preostale
dvije. Ovom prilikom ćemo se zadržati na rješenjima u propisima koji trenutno
važe u Federaciji BiH.
Neprofitne organizacije fizičkim licima mogu isplaćivati različite tipove na-
knada. Vrsta naknada direktno određuje i njen tretman u svjetlu propisa o porezu
na dohodak i doprinosima.
172 © REVICON
POREZI
Pravni okvir za ove dvije oblasti je:

- Zakon o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 10/08,
9/10, 44/11 i 7/13)
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Fede-
racije BiH”, br. 67/08 do 45/14)
- Zakon o doprinosima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 35/98 do
91/15)
- Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa (“Službene novine Fe-
deracije BiH”, br. 64/08 i 81/08)
- Odluka o utvrđivanju najniže satnice u FBiH (“Službene novine Federacije
BiH”, broh 22/08)
- Uredba o naknadama troškova za službena putovanja (“Službene novine Fe-
deracije BiH”, br. 63/10, 9/11 i 80/11)
- Odluka o visini dnevnica za službena putovanja za budžetske korisnike u
FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj 50/07)
Zaposlenici
Udruženja i druge neprofitne organizacije ne moraju, ali mogu imati zapo-
slenike u radnom odnosu. Ove organizacije, po pravilu, imaju samo “funkcione-
re” u organima upravljanja (predsjednik udruženja, direktor organizacije, čla-
nove upravnih organa i sl.), dok po potrebi mogu imati radne grupe, odbore ili
povremeno angažovati fizička lica za određene poslove.
Radi pravilnog načina angažmana fizičkih lica i izmirivanja obaveza koje iz
toga proizlaze, uključujući i prateće obaveze za porez na dohodak i doprinose,
udruženja i drugi neprofitni subjekti su dužni paziti na odredbe propisa iz oblasti
radnog prava, a u slučaju bilo kakvih isplata tim licima i na odredbe važećih pro-
pisa o porezu na dohodak i doprinosima.
Ako se neprofitna organizacija pojavi kao isplatilac bilo kakvog oporezivog lič-
nog dohotka fizičkim licima, ona ima obavezu obračuna svih nameta koje imaju i
drugi subjekti kada vrše iste takve isplate. Status neprofitne organizacije im u tom
kontekstu ne donosi neke posebne pogodnosti. Uostalom, ovdje i nije riječ o opore-
zivanju ovih organizacijama, nego o oporezivanju dohotka/prihoda tih fizičkih lica.
Ukoliko neprofitne organizacije imaju zaposlenike, njihovo zapošljavanje i
prijava se vrše u skladu sa Zakonom o radu (“Službene novine Federacije BiH”,
broj 62/15), o čemu je bilo govora u posebnom poglavlju ovog priručnika, kao i
drugim relevantnim propisima iz oblasti Jedinstvenog sistema obveznika dopri-
nosa. Sa ovim licima se zaključuje ugovor o radu, na određeno ili neodređeno
vrijeme.
Zaposlenici u udruženjima imaju sva standardna prava iz radnog odnosa.
To znači da imaju pravo na redovnu plaću, na sve dodatke po raznim osnovama,
pravo na dnevni, sedmični i godišnji odmor, kao i sve ostalo što zaposlenici kod
bilo kojeg drugog poslodavca imaju shodno Zakonu o radu i Općem kolektivnom
ugovoru za teritoriju FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 54/05 i 62/08).
© REVICON 173
S druge strane se nalazi porezni tretman naknada za rad tih zaposlenika. On

se, u smislu propisa o porezu na dohodak i doprinosima, tretira kao dohodak
tih lica od nesamostalne djelatnosti pa neprofitna organizacija (budući da je
to obaveza isplatioca dohotka) mora obračunavati, uplaćivati i prijavljivati sve
obaveze (porez na dohodak i sve pripadajuće doprinose).
Naravno, postoje i neke isplate zaposlenicima koje nisu oporezive, uz ista
pravila kao i kod drugih poslodavaca (naknada za topli obrok, naknada za prevoz
na posao i s posla, dnevnice, regres, pokloni povodom praznika, otpremnine i
slično), a koje su izričito navedene u propisima o porezu na dohodak, zajedno sa
njihovim maksimalnim neoporezivim limitima. Međutim, klasična isplata pla-
će i svaki drugi oblik davanja u novcu, stvarima ili uslugama (a koji nije izričito
oslobođen nekom odredbom propisa o porezu na dohodak) zahtijeva obračuna-
vanje, uplatu i prijavu i poreza na dohodak i svih doprinosa.
Za utvrđivanje tih obaveza je najvažnije znati šta se to sve smatra dohotkom
od nesamostalne djelatnost. U suštini, to je svako primanje (osim onih koja su
izričito oslobođena oporezivanja) koje poslodavac pruži fizičkom licu kao na-
knadu za njegov nesamostalni rad za tog poslodavca To primanje može biti u
novcu, stvarima ili uslugama.
Za početak, krenimo od načina raspoznavanja nesamostalnog rada. Porezna
uprva FBiH se prilikom kontrola ne vodi formalnim nazivom ugovora kao mje-
rodavnom smjernicom za utvrđivanje visine poreznih obaveza. Važne su karak-
teristike posla, a sve to je izuzetno značajno da bi se napravila razlika između
nesamostalnog i samostalnog rada (npr. ugovor o djelu). Te karakteristike za pre-
poznavanje nesamostalnog rada su navedene u propisima o porezu na dohodak,
tj. u članu 8. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novi-
ne Federacije BiH”; br, 67/08 do 45/14):
- poslodavac određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada;
- poslodavac fizičkom licu stavlja na raspolaganje sredstva za rad (prostorije
za rad, oprema, radna odjeća, materijali i sl.);
- poslodavac snosi poslovne izdatke (putni troškovi, dnevnice, terenski doda-
tak, naknada za odvojeni život i sl.);
- poslodavac isplaćuje redovnu naknadu;
- poslodavac isplaćuje naknade i za vrijeme odmora ili bolesti fizičkog lica;
- fizičko lice koristi samo svoju fizičku i umnu sposobnost, ali ne ulaže svoj
kapital;
- fizičko lice mora imati određeni učinak, ali ne i uspjeh.
Ovi kriteriji ne moraju biti ispunjeni kumulativno. Dovoljno je da spomenu-

te karakteristike dominiraju u konkretnom odnosu između poslodavca i fizičkog
lica pa da se takav angažman tretira kao nesamostalni rad. To je izuzetno važno
jer će to direktno odrediti visinu obaveza (a razlika nije mala).
Na primjer, angažman stručnog eksperta na nekom projektu se može tre-
tirati kao ugovor o djelu ako on ima slobodu da svoj zadatak uradi gdje i kada
hoće, uz korištenje vlastitih sredstava (kompjuter, papir, svoje prostorije i sl.).
174 © REVICON
POREZI
Nije važno da li će izvršenje zadatka trajati dan, dva, mjesec ili nekoliko mjeseci.
Ako on to radi samostalno, a neko udruženje (kao naručilac) samo čeka konačan
rezultat, to će proći kao ugovor o djelu, odnosno kao povremeni samostalni rad
i obaveze će biti manje (i time ćemo se baviti nešto kasnije). Međutim, ako to
fizičko lice dolazi u prostorije udruženja u dogovoreno vrijeme, ako pri tome ko-
risti opremu tog udruženja, a udruženje mu još nadoknađuje i troškove prevoza
ili slično, to je (bez obzira na naziv ugovora) nesamostalni rad.
Obračun obaveza polazi od bruto iznosa dohotka (tj. od bruto plaće). Stoga
u ugovoru sa fizičkim licem mora biti jasno precizirano kolika je njegova naknada
i tu postoje tri mogućnosti ugovaranja:
- ugovaranje u bruto iznosu (tada u ugovoru sa fizičkim licem – zaposlenikom
stoji ukupan iznos u koji ulazi i naknada koju će on primiti, ali i porez na
dohodak i 31% doprinosa iz plaće);
- ugovaranje u neto iznosa (tada u ugovoru stoji iznos bruto plaće umanjen za
31% doprinosa iz plaće, tj. ono što će biti isplaćeno tom fizičkom licu zajedno
sa pripadajućim porezom na dohodak);
- ugovaranje konačnog iznosa za isplatu (to je onaj iznos koji će fizičko lice
primiti na svoj transakcijski račun, tj. bez poreza na dohodak i 31% doprino-
sa iz plaće).
Svaki od ovih načina ugovaranja donosi specifičnost u obračunu obaveza.

Prije nego što pređemo na konkretne primjere ova tri načina obračuna, treba
dodati da poslodavac (u ovom slučaju neprofitna organizacija) ima još neke oba-
veze koje padaju na njegov teret. To su doprinosi na plaću (10,5% od bruto plaće),
posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća (0,5% od konačnog iznosa
za isplatu) i opća vodna naknada (isto 0,5% od konačnog iznosa za isplatu).
Također, za obračun je važno i to da zaposlenici imaju mogućnost umanjenja
porezne obaveze po osnovu ličnog odbitka, s tim da je preduslov da od Porezne
uprave FBiH prethodno dobiju poreznu karticu u kojoj će biti napisano koliki je
taj odbitak, ali i da taj dokument donesu poslodavcu jer se to pravo u suprotnom
ne može koristiti prilikom obračuna.
© REVICON 175
RB OPIS IZNOS
1 Bruto plaća 1.000,00
2 Doprinos iz plaće (31% od 1) 310,00
3 Doprinosi na plaću (10,5% od 1) 105,00
4 Neto dohodak (1 – 2) 690,00
1. NAČIN
5 Lični odbitak (iz porezne kartice) Npr. 300,00

6 Osnovica za porez (4 – 5) 390,00
7 Porez na dohodak (10% od 6) 39,00
8 Iznos za isplatu (4 – 7) 651,00
9 Naknada za nesreće (0,5% od 8) 3,26
10 Opća vodna naknada (0,5% od 8) 3,26
11 Ukupni troškovi poslodavca (1+3+9+10) 1.111,52
Za drugi način obračuna je potreban koeficijent 1,449275. Naime, kada se

ugovori neto iznos naknade, potrebno je dobiti bruto iznos kako bismo izvršili
obračun po istom principu kao u prethodnoj tabeli. Zbog toga se neto iznos do-
hotka mora “podići” na bruto iznos, tj. uvećati za doprinose iz plaće koji nisu
sadržani u neto dohotku. To se može postići dijeljenjem sa 0,69 ili množenjem
sa 1,449275. U oba slučaja bismo dobili bruto plaću. Obračun je od tog momenta
isti kao u navedenom primjeru.
Treći način zahtijeva još složeniji put do bruto plaće kao polazne tačke u
obračunu obaveza. Naime, ovdje konačni iznos za isplatu treba pretvoriti u bruto
plaću, a to znači “podizanje” i za porez na dohodak i za doprinose iz plaće. Kom-
plikaciju stvara činjenica da je u obračun potrebno uključiti i efekat ličnog odbit-
ka (ako je to fizičko lice donijelo poreznu karticu). Zato postoje dvije varijante,
zavisno od toga postoji li lični odbitak ili ne. Ako lični odbitak postoji, koristi se
sljedeća formula:
Bruto plaća = [ (isplaćeni iznos – lični odbitak) / 0,90 + lični odbitak ] / 0,69
Međutim, ovdje treba imati u vidu da se ugovaranjem plaće u konačnom

iznosu za isplatu gubi efekat ličnih odbitaka pa zaposlenici neće biti u ravnoprav-
nom položaju. Propisi su lični odbitak uveli da bi lica sa većim odbitkom mogla
imati određenu korist u odnosu na one čiji je odbitak manji. Primjenom ovog
načina se ta prednost ne vidi.
S druge strane, ako zaposlenik svakako nema lični odbitak, isplaćeni iznos se
treba pomnožiti sa 1,610305. Na taj način će se dobiti bruto plaća od koje polazi
obračun kao u ranije navedenom primjeru, mada i ovdje vrijedi ista napomena o
“nepoštenosti” primjene ovakvog načina ugovaranja plaće.
Ipak, treći oblik obračuna može biti praktičan u nekim drugim situacijama.
Propisima je predviđeno da se dohotkom od nesamostalne djelatnosti smatraju
i “primanja” u stvarima i uslugama. To su tzv. oporezive koristi zaposlenika.
176 © REVICON
POREZI
One mogu nastati usljed:

- besplatnog korištenja vozila poslodavca za vlastite potrebe ili uz naknadu
koja je niža od neke uobičajene tržišne,
- smještaja u prostorima zaposlenika, korištenja ili sticanja dobara od poslo-
davca besplatno ili po cijeni koja je niža od tržišne,
- beskamatnih pozajmica ili pozajmica sa kamatom koja je niža od tržišne, a
koje poslodavac odobrava svojim zaposlenicima,
- izmirivanja bilo kakvih ličnih troškova za zaposlenika od strane poslodavca,
- oprosta duga zaposleniku od strane poslodavca.
Kada se dese ovakvi slučajevi, potrebno je utvrditi novčanu vrijednost tog dobra
ili te usluge koja je besplatno ili po cijeni nižoj od tržišne pružena zaposleniku te je
taj iznos potrebno “podići” na bruto iznos kako bi se obračunali sve pripadajuće oba-
veze za porez na dohodak i doprinose. Tu se primjenjuje koeficijent 1,610305, osim
kada je zaposlenik imao lični odbitak koji je viši od plaće (malo vjerovatno, ali nije
nemoguće), jer će se tada koristiti formula od maloprije (u koju će se uvrstiti onaj dio
mjesečnog ličnog odbitka koji je preostao nakon obračuna plaće u novcu).
Nisu sve naknade zaposlenicima oporezive. Izuzeci su izričito spomenuti u
propisima (član 10. Zakona te čl. 14. i 15. Pravilnika) i to su:
- pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda ako je do-
kumentovana osnova za takvu pomoć,
- pokloni povodom praznika i blagdana, ali u jednoj kalendarskoj godini ne
više od 30% od prosječne neto plaće u FBiH,
- naknade troškova službenog putovanja i za rad na terenu, ako su isplaćene u
skladu sa Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja i Odlukom
o visini dnevnica,
- naknada troškova prevoza na posao i sa posla u visini cijene karte gradskog, pri-
gradskog ili međugradskog prevoza, a ako zaposlenik koristi vlastiti automobil,
može mu se isplatiti 20% od cijene 1 litra goriva po pređenom kilometru na konkret-
noj relaciji, ali ne više od 1,5 cijene karte u javnom saobraćaju na toj relaciji,
- naknada za ishranu u toku rada (topli obrok) u maksimalnoj dnevnoj visini
od 2% od prosječne neto plaće u FBiH,
- regres za godišnji odmor do visine prosječne neto plaće u FBiH za prethodna
tri mjeseca prije isplate ove naknade ili do visine 70% od plaće zaposlenika iz
ugovora ili rješenja o plaći za prethodna tri mjeseca,
- otpremnina prilikom odlaska u penziju do visine šest neto plaća zaposlenika
koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci prije odlaska u penziju ili
šest prosječnih neto plaća u FBiH ako je to za zaposlenika povoljnije,
- otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavca do visine
70% od prosječne mjesečne neto plaće za posljednja tri mjeseca prije otkaza
ugovora, i to za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca,
- naknada troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika i članova njegove
uže porodice (u smislu ovog propisa) u visini stvarnih i dokumentovanih
troškova,
© REVICON 177
- naknada troškova sahrane u slučaju smrti zaposlenika ili članova njegove

uže porodice, kao i smrti penzionisanog zaposlenika, i to u visini stvarnih
troškova sahrane, ali ne više od četiri prosječne neto plaće u FBiH za pret-
hodna četiri mjeseca prije donošenja rješenja o isplati ove naknde,
- jubilarne nagrade za navršen određeni broj godina neprekidnog rada kod
tog poslodavca, i to 0,5 prosječne neto plaće u FBiH za prethodna tri mje-
seca za navršenih pet godina staža, 1 za deset godina, 1,25 za petnaest, 1,5
za dvadeset, 1,75 za dvadesetpet, 2 za trideset i 2,5 za tridesetpet godina
staža,
- novčane pomoći u slučaju teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% in-
validiteta), teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice, kao i
hirurških intervencija na zaposleniku koje su izvršene iz zdravstvenih razlo-
ga i po preporuci ljekara, ako se isplate jednokratno u visini do tri prosječne
plaće zaposlenika koje su mu isplaćene u prethodna tri mjeseca ili do visine
tri prosječne neto plaće u FBiH ako je to za njega povoljnije.
Ove isplate se bez poreznih obaveza mogu isplaćivati samo zaposlenicima.

Drugim licima bi se i, na primjer, isplata dnevnice smatrala sastavnim dijelom
oporezivog dohotka. Inače, neoporeziva primanja se mogu dati i u gotovini. Me-
đutim, svaki oblik oporezivog dohotka se mora uplatiti na transakcijski račun
fizičkog lica koje ostvaruje dohodak (kako kod zaposlenika, tako i kod drugih
oporezivih isplata fizičkim licima). Isplata u gotovini bi predstavljala prekršaj u
smislu propisa o porezu na dohodak.
Kada su u pitanju doprinosi, već je rečeno da postoje dvije grupe doprinosa
koji se obračunavaju prilikom isplate plaće. Jedni su doprinosi iz plaće (koji pa-
daju na teret zaposlenika i odbijaju se od njegove bruto plaće), a drugi su dopri-
nosi na plaću (koji padaju na teret zaposlenika i dodaju se na bruto plaću te tako
uvećavaju troškove poslodavca). Propisane stope doprinosa su:
A) Doprinosi iz plaće (ukupno 31%):
- za penziono-invalidsko osiguranje 17%
- za zdravstveno osiguranje 12,5%
- za osiguranje od nezaposlenosti 1,5%
B) Doprinosi na plaću (ukupno 10,5%)

- za penziono-invalidsko osiguranje 6%
- za zdravstveno osiguranje 4%
- za osiguranje od nezaposlenosti 0,5%
Inače, obaveze za doprinose na plaću ne postoje ukoliko je isplatilac plaće

nerezidentno lice. To bi bio slučaj kada bi plaću domaćim fizičkim licima ispla-
ćivala neka strana neprofitna organizacija. Također, ona tada nije obveznik ni
uplate dvije dodatne naknade od 0,5%, kao ni poreza na dohodak i doprinosa iz
plaće. Međutim, u tim slučajevima bi fizičko lice (zaposenik) moralo samo za
sebe uplatiti porez na dohodak i 31% doprinosa iz plaće.
178 © REVICON
POREZI
Primjer obračuna i knjiženja plaća po kontnom planu za udruženja i druge

neprofitne organizacije:
Prema ugovoru o radu sa zaposlenikom, ugovorena je mjesečna bruto plaća
u iznosu od 2.000,00 KM. Po osnovu minulog rada u tom udruženju (pet godina),
bruto plaća se uvećava za 3% ili 60 KM, tako da mjesečna bruto plaća uposlenika
u 2015. godini iznosi 2.060 KM. Prema evidenciji o odlasku i dolasku sa posla,
uposlenik je u avgustu/kolovozu 2015. godine na poslu proveo tri radna dana,
dok je 18 dana koristio godišnji odmor. Na osnovu navedenih podataka sačinjen
je obračun plaće za taj mjesec, uplaćeni doprinosi iz/na plaću i porez na doho-
dak, a ostatak plaće doznačen na račun uposlenika kod poslovne banke.
Naziv poslodavca/isplatioca plaće:

Jedinstveni matični broj poslodavca:
Adresa:
OBRAČUN PLAĆA
za avgust/kolovoz 2015. godine
Jedinstveni matični broj zaposlenika:

Ime i prezime: N. N.
Adresa:
Naziv banke:
Broj računa na koji se vrši isplata plaće:
Evidencioni broj:
Osnovna bruto satnica/plaća: 2.000,00 KM
Radni staž u firmi: 5 godina (minuli rad 60 KM)
Red. Datum
Vrsta isplate Sati Iznos
broj isplate
1. Plaća za redovan rad 24 294,00
2. Naknada za bolovanje do 42 dana - -
Naknada za godišnji odmor 144 1.766,00
4. Naknada za državne praznike - -
5. Naknada za prekovremeni rad - -
6. Itd.
7.
8. Ukupno plaće u novcu 2.060,00
9. Plaća u stvarima i/ili uslugama -
10. Ukupna primanja (Red. br. 8 + 9) 2.060,00
© REVICON 179
Doprinosi iz plaće
Red.
Naziv doprinosa Stopa Iznos
broj
11. Doprinos za PIO 17,00 % 350,20
12. Doprinos za zdravstveno osiguranje 12,50 % 257,50
13. Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 1,50 % 30,90
14. Ukupno 31,00 % 638,60
Obračun poreza na dohodak

Faktor
Dohodak Osnovica Iznos Iznos plaće
ličnog od- Iznos ličnog
(Red. br. poreza poreza za isplatu
bitka prema odbitka
10 – 14) (1 – 3) (4 x 0,1) (1 – 5)
por. kartici
1 2 3 4 5 6
1.421,40 1,5 450,00 971,40 97,14 1.324,26
Obustave:
Rata za dugoročni kredit od BBI banke 124,26 KM
Plaća umanjena za odbitke 1.200,00 KM
Sarajevo, 10. 9. 2015. godine Obračun primio:
Na osnovu podataka iz obračuna o pojedinačnim obračunatim i isplaćenim

plaćama u ovom udruženju (koje zapošljava ukupno osam uposlenika), naprav-
ljena je sljedeća rekapitulacija platne liste:
180 © REVICON
POREZI
REKAPITULACIJA
obračunatih i isplaćenih plaća
za avgust/kolovoz 2015. godine
R. br. Opis Iznos u KM

1. Plaća za redovan rad 4.500,00
2. Naknada plaće za bolovanje do 42 dana 400,00
3. Naknade plaće za godišnji odmor 6.300,00
4. Naknada plaće za državne praznike -
5. Naknada za prekovremeni rad -
6. Plaće u stvarima i/ili uslugama -
7. Ukupno plaće 4.500,00
8. Ukupno naknade plaća 6.700,00
Svega plaće i naknade plaća 11.200,00
Od toga:
9.
Plaće u novcu 11.200,00
Plaće u stvarima i/ili uslugama -
Doprinosi iz plaća
10. Doprinos za PIO (17%) 1.904,00
11. Doprinos za zdravstveno osiguranje (12,5%) 1,400,00
12. Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti (1,5%) 168,00
13. Ukupno doprinosi iz plaća 3.472,00
14. Dohodak (red. br. 9 minus red. br. 13) 7.728,00
15. Porez na dohodak 458,00
16. Iznos za isplatu (red. br. 14 – red. br. 15) 7.270,00
Doprinosi na teret poslodavca
17. Doprinos na plaće za PIO (11.200 x 6%) 672,00
18. Doprinos na plaće za ZO (11.200 x 4%) 448,00
19. Doprinos na plaće za nezaposlenost (11.200 x 0,5%) 56,00
20. Ukupno doprinosi na plaće (red. br. 17 do 19) 1.176,00
21. Ukupno troškovi plaća (red. br. 9 + red. br. 20) 12.376,00
22. Ukupno administrativne zabrane (obustave iz plaća) 670,00
23. Za isplatu (doznaku) na račun kod banke (r. br. 16 - 22) 6.600,00
© REVICON 181
Knjiženje:
Red. Iznos
Opis Konto
1. Bruto plaće zaposlenih u firmi 4020 4.500,00
Naknade za bolovanje do 42 dana 4024 400,00
Naknade plaće za vrijeme GO 4025 6.300,00
Obaveze za bruto plaće i nakn. plaća 3010 11.200,00
Za obračunate plaće za avgust 2015.
2. Obaveze za bruto plaće i nakn. plaća 3010 11.200,00
Obaveze za dohodak zaposl. (sa PD) 3011 7.728,00
Obaveze za doprinose PIO iz plaće 302200 1.904,00
Obaveze za doprinose za ZO iz pl. 302210 1,400,00
Ob. doprinosa za nezaposlene iz pl. 302220 168,00
Za obračunate plaće za avgust 2015.
3. Obaveze za dohodak zaposl. (sa PD) 3011 7.728,00
Obaveze za neto plaće (“neto neto”) 3012 7.270,00
Obaveze za porez na dohodak na plaće 3020 458,00
Za obračunati porez na dohodak
4. Obaveze za neto plaće (“neto neto”) 3012 670,00
Obaveze po osnovu obustava iz plaća 3018 670,00
Za evidentirane obustave iz plaća
5. Troškovi doprinosa na plaće 4023 1.176,00
Obaveze za doprinos PIO na plaću 302201 672,00
Obaveze za doprinos za ZO na plaće 302211 448,00
Doprinos za nezaposlenost na plaće 302221 56,00
Za obračunate doprinose na plaće, na teret
poslodavca
6. Obaveze za neto plaće (“neto neto”) Obave- 3012 6.600,00
ze po osnovu obustava iz plaća 3018 670,00
Obaveze za porez na dohodak na pl. 3020 458,00
Obaveze za doprinose PIO iz plaće 302200 1.904,00
Obaveze za doprinose za ZO iz plaće 302210 1,400,00
Ob. doprinosa za nezaposlene iz plaće 302220 168,00
Obaveze za doprinos PIO na plaću 302201 672,00
Obaveze za doprinos za ZO na plaće 302211 448,00
Doprinos za nezaposlenost na plaće 302221 56,00
Isplata plaća i uplata pripadajućih obaveza
za avgust 2015.
Lični odbitak
Lični odbitak je pravo koje fizička lica – obveznici poreza na dohodak imaju
ukoliko im je, na osnovu propisanog obrasca zahtjeva i uz njega priložene do-
kumentacije, Porezna uprava FBiH izdala poreznu karticu. U tom dokumentu
je sadržan podatak o koeficijentu odbitka, a da bi poslodavac prilikom obračuna
182 © REVICON
POREZI
plaće taj odbitak zaposlenika mogao koristiti (te tako za njega platiti manji porez
na dohodak), potrebno je da porezna kartica i fizički bude kod ovlaštenog lica
poslodavca koje vrši obračun plaće. Suština postojanje ličnog odbitka je da se
obveznicima sa većim odbitkom omogući ostvarivanje većeg dohotka. Tako bi za-
poslenici koji imaju veće odbitke trebali primati nešto veći iznos plaće od svojih
kolega koji imaju istu bruto plaću, ali manji lični odbitak.
Osnovni lični odbitak iznosi 3.600 KM godišnje i pravo na njega ima sva-
ki porezni obveznik koji ostvaruje određene vrste dohotka (između ostalih, to
pravo imaju i obveznici koji imaju status zaposlenika). S obzirom na specifičnost
njihovog statusa i periodičnost ostvarivanja dohotka, propisi su zaposlenicima
omogućili da ovaj godišnji odbitak “razgode” te da svaki mjesec koriste jednu
dvanaestinu godišnjeg iznosa. Praktično, to znači da svaki zaposlenik ima pravo
na 300 KM mjesečnog umanjenja porezne osnovice, tj. svaki mjesec će platiti
30 KM poreza manje nego kada taj odbitak ne bi imali. Izuzetak su samo strana
fizička lica koja ovo pravo mogu koristiti tek nakon što na teritoriji FBiH “naku-
pe” više od 183 dana u jednoj kalendarskoj godini te ako se nakon toga prijave
Poreznoj upravi sa zahtjevom za izdavanje porezne kartice.
Ipak, tu nije kraj priče o odbicima. Pored osnovnog odbitka, zaposlenici imaju
pravo i na uvećanja ličnog odbitka po osnovu izdržavanih članova porodice te svog
ili invaliditeta tih izdržavanih članova porodice. Mogućnosti uvećanja su sljedeće:
- za izdržavanog bračnog druga 1.800 KM godišnje, odnosno 150 KM
mjesečno;
- za jedno izdržavano dijete 1.800 KM godišnje, odnosno 150 KM mjesečno;
- za drugo izdržavano dijete 2.520 KM godišnje, odnosno 210 KM mjesečno;
- za treće i svako naredno izdržavano dijete 3,240 KM godišnje, odnosno 270
KM mjesečno;
- za druge izdržavane članove porodice ako žive u istom domaćinstvu (a to
mogu biti roditelji poreznog obveznika i njegovog bračnog druga, kao i preci
i potomci u pravoj liniji, kao i bivši bračni drug za kojeg se plaća alimentaci-
ja) 1.080 KM godišnje, odnosno 90 KM mjesečno;
- za vlastiti invaliditet ili invaliditet nekog od izdržavanih članova porodice
1.080 KM godišnje, odnosno 90 KM mjesečno.
Da bi se neko prihvatio u poreznoj kartici kao izdržavani član porodice, važ-

no je dokazati da to lice ne ostvaruje nikakva svoja primanja u visini preko 300
KM mjesečno. Također, Porezna uprava ne dozvoljava da izdržavani član bude
neko ko već ima svoju poreznu karticu, i to zato što ima prav na svoj lični odbitak.
Shodno ovome, jasno je da lični odbitak poreznog obveznika može biti i
znatno viši od osnovnih 3.600 KM godišnje, odnosno 300 KM mjesečno. Zbog
toga će, na primjer, zaposlenik sa mjesečnim odbitkom od 600 KM plaćati 30
KM poreza na dohodak manje (tj. primat će 30 KM više na svoj račun) od kolege
čiji je mjesečni lični odbitak 300 KM. Tako bi trebalo biti. Ipak, korištenje trećeg
načina ugovaranja može poništiti ovaj efekat te staviti zaposlenike sa većim od-
bitkom u neravnopravan položaj.
© REVICON 183
Također, propisano je i da se visina ličnog odbitka može mijenjati u toku godi-

ne (povećavati ili smanjivati, zavisno od promjena ličnih okolnosti obveznika, npr.
rođenje djeteta). Prethodno je potrebno postojeću poreznu karticu uzeti od poslo-
davca i odnijeti je u Poreznu upravu. PU će na osnovu zahtjeva obveznika izdati
novu poreznu karticu sa novim podacima, a ista se vraća kod poslodavca kako bi se
novi odbitak mogao iskoristiti prilikom prvog narednog obračuna plaće.
Napomena: U jednoj kalendarskoj godini se ne može koristiti više od dvana-

est mjesečnih odbitaka, tj. zbir korištenih odbitaka u toku jedne godine ne može
biti veći od maksimalnog godišnjeg iznosa koji je omogućen poreznom karticom.
Isplate drugim fizičkim licima

Neprofitne organizacije se mogu javiti i kao isplatioci dohotka od tzv. po-
vremenih samostalnih djelatnosti. To je, zapravo, veoma čest slučaj u praksi.
Možda predsjednik ili član nekog odbora udruženja primaju neku naknadu
za svoj angažman. Uz pretpostavku da oni to ne rade svakodnevno, već je to
njihova dodatna aktivnost uz neki drugi (redovni) samostalni ili nesamostalni
angažman, takve isplate će biti opterećene manjim poreznim nametima. Stopa
poreza na dohodak je ista kao kod plaća (10%, s tim da ovdje ne postoji moguć-
nost korištenja ličnih odbitaka iz porezne kartice), ali su doprinosi znatno manji
i ne plaćaju se kao kod dohotka od nesamostalne djelatnosti po zbirnoj stopi od
41,5%. Doprinosi za ovakve isplate su 6% za PIO i 4% za zdravstveno osiguranje.
Prvi doprinos pada na teret isplatioca, a drugi se oduzima od bruto naknade fizič-
kog lica. Također, i ovdje postoje dvije dodatne naknade od po 0,5% koje padaju
na teret isplatioca.
Primjer obračuna poreza na dohodak i doprinosa u ovom i sličnim slučajevima:

RB OPIS IZNOS
1 Bruto iznos naknade 1.000,00
2 Doprinos za PIO (6% od 1) 60,00
3 Doprinosi za ZO (4% od 1) 40,00
4 Neto dohodak (1 – 3) 960,00
9 Ukupni troškovi isplatioca (1 + 2 + 7 + 8) 1.068,64
Ukoliko bi se ugovorio iznos za isplatu, bilo bi potrebno taj iznos “podići” na

bruto, što se postiže množenjem sa 1,15741. Izračunati iznos je bruto naknada
od koje polazi obračun kao u iznad navedenom primjeru.
184 © REVICON
POREZI
Knjiženje po kontnom planu za udruženja:

Red. Iznos
Opis Konto
1. Ostali rashodi 408 1.060,00
Porezi i dop. koji ne zavise od rezultata 407 8,64
Obaveze prema npr. članovima UO 301 864,00
Obaveze za doprinose za zdravstvo 3022 40,00
Ostale tekuće obaveze (za nesreće) 308 4,32
Ostale tekuće obaveze (OVN) 308 4,32
Za obračun naknade
2. Obaveze prema zaposl. i drugim licima 301 864,00
Za isplaćenu naknadu i plaćene obaveze
Slično je i kada se nešto isplati pojedincima koji su angažovani po osno-

vu ugovora o djelu ili autorskog ugovora. Razlika je što tada postoji mogućnost
umanjenja osnovice za obračun poreza i doprinosa za unaprijed fiksirani iznos
rashoda (20% kod ugovora o djelu, a 30% kod autorskih honorara).
Prvo slijedi primjer za ugovor o djelu:

RB OPIS IZNOS
2 Priznati rashodi (20% od 1) 200,00
3 Osnovica za obračun doprinosa (1 – 2) 800,00
6 Neto dohodak (3 – 5) 768,00
8 Iznos za isplatu (1 – 5 – 7) 891,20
© REVICON 185
I ovdje je moguće ugovoriti iznos za isplatu, s tim što se obračun tada mora
vršiti tek nakon što se taj iznos pomnoži za 1,12208 da bi se dobila bruto naknada.

Red. Iznos
Opis Konto
1. Usluge po ugovoru o djelu 401 1.048,00
Obaveze prema zaposl. i drugim licima 301 891,20
Kod autorskih honorara su priznati rashodi nešto viši:

RB OPIS IZNOS
2 Priznati rashodi (30% od 1) 300,00
3 Osnovica za obračun doprinosa (1 – 2) 700,00
6 Neto dohodak (3 – 5) 672,00
8 Iznos za isplatu (1 – 5 – 7) 904,80
Ako se ugovori iznos za isplatu, bruto naknada se može izračunati množe-

njem sa 1,10522.
186 © REVICON
POREZI

Red. Iznos
Opis Konto
Obaveze prema zaposl. i drugim licima 301 904,80
Ostale tekuće obaveze (za nesreće) 4,52
Ostale tekuće obaveze (OVN) 4,52
Ostale tekuće obaveze (za nesreće) 4,52
Ostale tekuće obaveze (OVN) 4,52
Ukoliko se bilo koja od ovih naknada isplaćuje fizičkom licu koje nema sta-
tus poreznog rezidenta u FBiH (a to znači da to lice na teritoriji FBiH nije bo-
ravilo više od 183 dana u toku jedne godine), obaveze za doprinose uopće nema,
već je dovoljna uplata poreza na dohodak. Međutim, to lice nema ni pravo na
umanjenje osnovice za fiksni iznos rashoda. Praktično, kod nerezidenata bi se od
isplaćenog iznosa “otkinulo” 10% i platilo u vidu poreza.
RB OPIS IZNOS
1 Iznos naknade 1.000,00
6 Ukupni troškovi isplatioca (1 + 4 + 5) 1.009,00
Ako bi se i sa nerezidentnim fizičkim licem dogovorio fiksni iznos za ispla-

tu, porez na dohodak bi se mogao izračunati primjenom preračunate stope od
11,1111%.
© REVICON 187

Red. Iznos
Opis Konto
Obaveze prema zaposl. drugim licima 301 900,00
Za obračun naknade i obaveza
Privremeni i povremeni poslovi

Zakon o radu poznaje i nešto što se zove ugovor o privremenim i povreme-
nim poslovima. Propisan je članovima 166. Zakona o radu, a uslovi za njegovo
zaključivanje su:
1. da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni nekim kolektivnim ugovorom
ili u internom pravilniku o radu,
2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se inače zaključuje
ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim
vremenom, kao i da ne traju duže od 60 dana u toku jedne kalendarske godine.
Po svojim karakteristikama, to je oblik nesamostalnog rada, ali bez zaklju-

čivanja klasičnog radnog odnosa. To su poslovi koji ne zahtijevaju uobičajeni an-
gažman fizičkog lica kao zaposlenika jer mu za izvršavanje ugovorenih zadataka
nije potrebno mnogo vremena. Primjer takvog angažmana bi mogao biti čistač ili
čistačica koji jednom sedmično dolaze da očiste prostorije neprofitne organizaci-
je. Istovremeno, oni to mogu raditi kod još nekoliko pravih lica, pa čak i uporedo
biti negdje angažovani kao zaposlenici.
Kada su u pitanju porezne obaveze, isplatilac je dužan obračunati 10% po-
reza na dohodak za svaku isplatu tim fizičkim licima. Međutim, pravi problemi
dolaze kada se dođe do pitanja doprinosa. Iako se ovdje ne radi o pravom radnom
odnosu, poznato je da inspektori Porezne uprave FBiH ponekad zahtijevaju upla-
tu doprinosa kao na plaću zaposlenika (tj. po ukupnoj stopi od 41,5%). U mnogim
slučajevima su i u pravu, jer se nerijetko ovaj ugovor zloupotrebljava pa se na
taj način pokušavaju predstaviti angažmani za koje bi trebao biti zaključen pravi
radni odnos (npr. na određeno vrijeme, pola radnog vremena i sl.).
188 © REVICON
POREZI
Ipak, ako se radi o stvarnom ugovoru o privremenim i povremenim poslovi-

ma, tj. angažmanima koji zadovoljavaju uslove iz člana 166. Zakona o radu, onih
lica kojima je to usputno zanimanje uz još neku samostalnu ili nesamostalnu
djelatnost, onda ne postoji obaveza obračuna i uplate “velikih” doprinosa, nego
onih 6% za penzijsko-invalidsko osiguranje i 4% za zdravstveno osiguranje. Pored
toga, po posebnoj odluci Federalnog zavoda PIO/MIO je potrebno obračunavati i
uplaćivati još i 60 KM mjesečno za svako lice angažovano na ovaj način (moguće
je srazmjerno umanjenje ako angažman traje kraće od mjesec).
Praktičan način obračuna zavisi od toga da li će se taj ugovor posmatrati u
skladu sa prvom ili drugom varijantom, a oba načina su već ranije pojašnjena.
Angažman volontera
Nije rijetkost da neprofitne organizacije fizička lica angažuju kao volontere.
Volonteri nemaju status lica u radnom odnosu, ne primaju naknadu za rad, a oba-
veza strane koja ih angažuje (u ovom slučaju je to neprofitna organizacija) je da ih
prijavi te da za njih nadležnoj službi za zapošljavanje mjesečno plaća osiguranje za
slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti (ako nije zdravstveno osiguran po
drugom osnovu ili radi u posebnim uvjetima) i 30 KM Zavodu PIO u vidu doprino-
sa za lica osigurana u određenim okolnostima. Volonteri imaju pravo na namirenje
određenih troškova prema Zakonu o volontiranju. Naknade (ili snošenje određenih
troškova) se oporezuje shodno propisima o oporezivanju dohotka (vidjeti više u
poglavlju 2: Zapošljavanje volontera)
Angažman đaka i studenata

Ovo je još jedna specifična situacija. Isplate đacima i studentima koji se po-
nekad angažuju na nekim poslovima se smatra povremenim nesamostalnim ra-
dom. Shodno članu 6. stav 8. Zakona o porezu na dohodak su neoporezive ako
se u toku jedne kalendarske godine ne isplate u iznosu višem od četiri prosječne
neto plaće u FBiH (koje objavljuje Federalni zavod za statistiku) po posljednjem
objavljenom podatku.
Međutim, ako se nekom fizičkom licu u toku godine isplati bilo šta više od
toga, taj iznos prekoračenja je oporeziv uobičajenom stopom od 10% (odnosno
11,1111% ako računamo na isplaćeni iznos).
Pored toga, strana koja angažuje đake i studente je dužna mjesečno Fondu
PIO uplaćivati 30 KM kao osiguranje u određenim okolnostima (srazmjerno bro-
ju dana u mjesecu, ako je angažman trajao kraće).
Rezidenti i nerezidenti
Razlika može biti značajna. Prije svega, fizičko lice je rezident ako ima traj-
no prebivalište na teritoriji FBiH, kao i kada ovdje neprekidno ili sa prekidima
boravi duže od 183 dana u jednoj kalendarskoj godini. Ostala lica (stranci ili lica
© REVICON 189
sa prebivališten u Brčko Distriktu ili Republici Srpskoj) imaju status poreznog

nerezidenta (dok, eventualno, ne “nakupe” dovoljan broj dana boravka u FBiH).
Ovo je značajno zbog toga što iz toga mogu proizaći i drugačije obaveze za
isplatioca. Kod zaposlenika su obaveze iste i kada se radi o rezidentu i kada se
radi o nerezidentu. Tu samo treba naglasiti da nerezidenti iz BD ili RS imaju
pravo na poreznu karticu, dok stranci to pravo nemaju. Stope svih popratnih
obaveza su potpuno iste.
Kod drugih vrsta isplata (za povremene samostalne djelatnosti) poreznim ne-
rezidentima (kako stranim, tako i onim domaćim nerezidentima iz BD ili RS) ne
postoji obaveza obračuna i uplate doprinosa, dok kod ugovora o djelu i autorskih
honorara ne postoji ni mogućnost priznavanja paušalnih rashoda od 20% ili 30%.
Iznajmljivanje imovine od fizičkih lica

Neprofitna organizacija koja od domaćih fizičkih lica iznajmljuje neku po-
kretnu ili nepokretnu imovinu (poslovni prostor, vozilo, kancelarijsku opremu,
namještaj i sl.) nema po toj osnovi nikakve obaveze. Naime, obveznikom plaća-
nja poreza na dohodak od iznajmljivanja imovina se smatra samo fizičko lice –
najmodavac. Isplatilac naknade (kirija, najamnina) nema nikakve obaveze zbog
ovakve isplate, pa tako ni neprofitna organizacija koja se pojavi kao strana koja
nešto unajmljuje.
Donacije fizičkim licima

Praksa Porezne uprave FBiH je da se novčane donacije fizičkim licima (osim
specifičnih slučajeva pomoći za potrebe liječenja koje su uplaćene na posebno
otvoreni transakcijski račun za prikupljanje sredstava) smatraju oporezivim do-
hotkom za koji je potrebno obračunati “samo” porez na dohodak, i to po preraču-
natoj stopi od 11,11% na isplaćeni iznos. Ne postoje nikakve dodatne obaveze za
doprinose ili druge naknade. Istina, ove isplate, s formalne strane, nisu nijedna
od pet propisanih vrsta dohotka u Zakonu o porezu na dohodak, ali je za porezne
organe razlog za oporezivanje činjenica da takva davanja nigdje nisu izričito ni
izuzeta.
Ipak, ako se ne radi o običnim donacijama, nego o pomoći zbog elementar-
nih nepogoda, tretman je drugačiji. U članu 5. stav 1. tačka 8. Zakona o porezu na
dohodak se, kao prihod koji se ne smatra dohotkom, navodi i nadoknada štete u
slučaju elementarnih nepogoda. Pod “nadoknadama šteta u slučaju elementarnih
nepogoda” se smatraju donacije u novcu, stvarima (prehrambenim i drugim ar-
tiklima, odjeći, obući, građevinskom materijalu i dr.), a koje fizička lica prime od
pravnih ili drugih fizičkih lica, a zbog šteta nastalih zbog elementarnih nepogoda
(poplave, odroni zemljišta, zemljotresi i sl.).
Ne postoje nikakva ograničenja u pogledu maksimalne visine takve pomoći.
Praktično je neograničena, s tim da mora postojati valjana osnova za donaciju.
Konkretnije, potrebno je da kod donatora postoji odluka o dodjeljivanju donacije,
190 © REVICON
POREZI
ali i neki vid dokazne dokumentacije iz koje se vidi zašto je baš tom pojedincu
dodijeljena pomoć i zašto u tom obimu. Nalaz neke općinske komisije koja je
utvrdila stanje poslije nepogode ili šaba civilne zaštite bi tada mogli poslužiti kao
osnova.
Isto važi i za pružanje iste ove pomoći vlastitim zaposlenicima. U članu 10.
stav 4. tačka 1. Zakona o porezu na dohodak je svakako predviđena mogućnost
davanja neoporezive pomoći vlastitim zaposlenicima za gubitke nastale kao po-
sljedice elementarnih nepogoda, ali samo do visine koja je utvrđena posebnim
propisima. Takvi posebni propisi ne postoje, ali se zato i na zaposlenike primje-
njuje prethodno navedeni princip. Ne bi ni imalo smisla da su oni u nepovoljni-
jem položaju od drugih lica pogođenih nepogodama.
Uplata i prijavljivanje obaveza

Obračun poreza na dohodak i doprinosa je obaveza koja se veže za momenat
isplate dohotka. Porez na dohodak se uvijek veže za isplatu. Ako isplate plaće (u
bilo kojem obliku) nije bilo, nema ni obaveze obračuna i uplate poreza nadoho-
dak. Obaveza nastaje s danom isplate (pružanja) dohotka zaposlenika.
Kod doprinosa može biti drugačije. Osnovno pravilo je slično, jer doprinosi
moraju biti uplaćeni najkasnije naredni dan nakon što je isplaćen dohodak. Među-
tim, u propisima o doprinosima postoji predviđena mogućnost neisplaćivanja pla-
će. Tada obaveze za porez na dohodak još uvijek nema (ona “čeka” isplatu plaće),
ali se doprinosi svejedno moraju obračunati i uplatiti najkasnije do kraja narednog
mjeseca. Neblagovremena uplata bilo kakvih obaveza predstavlja prekršaj, a povla-
či i obračun zateznih kamata (0,04% dnevno na iznos osnovnog duga).
Obračunate i uplaćene obaveze se moraju i prijaviti. Porez na dohodak se pri-
javljuje kroz različite obrasce, što direktno zavisi od vrste dohotka. Tako se doho-
dak od nesamostalne djelatnosti (tj. isplate zaposlenicima) prijavljuje kroz obrazac
MIP-1023 koji se podnosi najkasnije do 15. u mjesecu koji je uslijedio nakon mje-
seca u kojem je dohodak isplaćen (pružen). Također, svim zaposlenicima se do 28.
2. mora uručiti primjerak godišnjeg izvještaja o isplaćenim plaćama i uplaćenom
porezu na dohodak (GIP-1022), a jedan primjerak ide i Poreznoj upravi FBiH.
Doprinosi se prijavljuju kroz obrazac specifikacije 2001 (za porezne reziden-
te FBiH), odnosno 2001-A (kada se radi o zaposlenicima iz BD ili RS).
Za lica koja su ostvarivala dohodak od ugovora o djelu ili autorskih ugovora
se podnosi obrazac AUG-1031 (kroz koji se prijavljuju dohodak, porez na doho-
dak i doprinosi), i to odmah po isplati. Obaveza obračuna poreza i doprinosa se
striktno veže za datum isplate dohotka. Za isplate kod kojih se ne mogu koristiti
fiksni rashodi od 20% ili 30% se, po istom principu, podnosi obrazac ASD-1032.
Isplate nerezidentima se prijavljuju obrascem PDN-1033.
Prijava posebne naknade za zaštitu od elementarnih i drugih nesreća, kao i
opće vodne naknade se vrši godišnje, uz podnošenje redovnih finansijskih izvje-
štaja (do 28. 2.). Za te potrebe služe obrasci ZS i OVN u koje se upisuju obaveze
iz godine koja se prijavljuje.
© REVICON 191
5.5. POREZ NA DOBIT I POREZ PO ODBITKU

Neprofitne organizacije, načelno, ne bi trebale biti i nisu obveznici plaćanja
poreza na dobit. Ipak, to nije opće pravilo, već je nešto što zavisi od konkretnih
okolnosti i aktivnosti kojima se neka organizacija bavi. Konkretno, prema članu
2. Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”, br. 97/07, 14/08
i 39/09), obveznici poreza na dobit su privredna društva, ali i druga pravna lica
koja trajno i samostalno obavljaju privrednu djelatnost, i to prodajom proizvoda
i pružanjem usluga na tržištu, a radi ostvarivanja dobiti.
Položaj neprofitnih organizacija se može direktno vidjeti u članu 3. stav 1.
tačka 3. Zakona. Naime, tamo stoji da obveznici porezas na dobit (između osta-
lih) nisu političke stranke, vjerske zajednice, sindikati, udruženja, sportski klu-
bovi i savezi, humanitarne organizacije i slično, i to za prihode iz budžeta ili
javnih fondova, sponzorstva ili donacije u novcu ili naturi, kamata, dividendi,
članarina, kao i prihoda od prodaje ili prenosa dobara koja se koriste ili su se ko-
ristila za obavljanje djelatnosti. Međutim, u stavu 2. se dodaje da će i sva ova lica
biti obveznici poreza na dobit ako vrše djelatnost koja nije u vezi sa onom
(neprofitnom) djelatnošću za koju su registrovani, te porez tada plaćaju na
dobit ostvarenu tim drugim – profitnim i tržišnim djelatnostima.
Šta to znači u praksi? To znači da većina udruženja i drugih neprofitnih su-
bjekata najčešće ne trebaju voditi računa o porezu na dobit, jer je pretpostavka
da se ona bave isključivo neprofitnim i netržišnim aktivnostima koje su “pokrive-
ne” u statutu kao razlog postojanja, te da ti njihovi ciljevi i te njihove djelatnosti
nisu vezani za profit.
Među tim aktivnostima iz statuta možda postoje i one koje dovode do pro-
meta (pa je neko udruženje zbog toga možda čak i PDV obveznik), ali ih to još
uvijek ne čini obveznicima poreza na dobit. Ako se vodimo primjerima koji su bili
spomenuti kod PDV-a, prodaja časopisa ili ulaznica za sportski događaj su neka
vrsta prometa, ali se vjerovatno uklapaju u djelatnost nekog udruženja. Recimo,
časopis se gotovo sigurno uklapa u cilj iz statuta koji je nazvan “promovisanje
pčelarstva” ili “širenje novih znanja iz oblasti astronomije”. Isto je i sa ulaznica-
ma za neki sportski događaj koje prodaje sportski klub. To je djelatnost tog kluba
i potpuno je u skladu sa svrhom njegovog postojanja i registrovanom djelatnošću.
Međutim, ukoliko bi se isti ovaj sportski klub počeo baviti prodajom hrane i
pića na svojim događajima, to bi već predstavljalo obavljanje privredne djelatnosti
koja baš i nije prirodna za udruženje kojem je cilj promocija sporta, zdravog života i
sklanjanje mladih sa ulice. Osim toga, na taj način bi postao i direktna konkurencija
subjektima koji su zbog toga osnovani. Zbog ovakvih prihoda bi se morao plaćati po-
rez na dobit, a prema Zakonu o udruženjima i fondacijama bi se čak trebalo osnovati
i posebno pravno lice (preduzeće) za te potrebe. To osnovano preduzeće bi potom
plaćalo porez na dobit kao i drugi klasični obveznici, a udruženje bi (kao njegov vla-
snik) imalo pravo na preostalu dobit (koja preostane nakon oporezivanja).
Dakle, članarina je nesumnjivo prihod neprofitne organizacije (udruženja)
te će se tako i evidentirati u knjigama, ali nije oporezivi prihod. Isto je i sa do-
192 © REVICON
POREZI
nacijama iz budžeta, javnih fondova ili od strane pravnih i fizičkih lica. Prihod
za koji neprofitna organizacija ne mora platiti porez na dobit je i onaj koji se
ostvari po osnovu sponzorstava. Ne mora se plaćati ni za prihode od raspodjele
dobiti (na primjer, od preduzeća kojem je vlasnik), kao ni za prihode od prodaje
ili prenosa dobara (na primjer, od prodaje časopisa koja je više puta spomenuta).
Ipak, prodaja dobara koja se koriste ili su bila korištena za obavljanje djelatnosti
je drugačiji. To je izričito navedeno kao izuzetak u članu 3. stav 2. Zakona o po-
rezu na dobit (“...osim dobara koja se...”) pa je takav prihod potrebno uključiti u
masu za oporezivanje.
Ove organizacije se profitnim aktivnostima smiju baviti samo povremeno.
Dok je važio raniji Zakon o porezu na dobit (koji je prestao važiti krajem 2007.
godine), postojalo je i mišljenje FMF po kojem su neprofitne organizacije bile ob-
veznici samo ako na ove druge načine ostvaruju više od 50% svojih prihoda. Sada
su, međutim, obveznici bez obzira na udio tih tržišnih u ukupnim prihodima.
Ako se desi da je i neprofitna organizacija dužna plaćati porez na dobit, pra-
vila oporezivanja su ista kao i za bilo kojeg obveznika. Propisi o porezu na dobit
su naveli kako se utvrđuje oporeziva dobit (kao osnovica za obračun poreza na
dobit), kao i koje su korekcije potrebne kada se računovodstveni, oporezivi pri-
hodi i porezno priznati rashodi suoče u poreznom bilansu. Važno je samo dodati
da se, pritom, u obzir trebaju uzeti isključivo oni prihodi koji su ostvareni
tim dodatnim aktivnostima (a ne i oni iz redovnih registrovanih djelatnosti
organizacije, kao ni oni koji su izričito navedeni u spomenutoj odredbi zakona
kao oslobođeni) te samo oni rashodi koji se mogu vezati za te iste aktivnosti.
Da bi se obračunao i platio porez na dobit u takvim situacijama, potrebno je
sastaviti porezni bilans. Pojednostavljeno, osnovni princip je sljedeći:
1. Ukupni prihodi koji su ostvareni tržišnim i profitnim aktivnostima
2. Ukupni rashodi koji se mogu pripisati stjecanju samo tih prihoda
3. Dobit od oporezivih tržišnih aktivnosti (1. – 2.)
4. Eventualno porezno nepriznati rashodi (shodno propisima o porezu na dobit)
5. Oporeziva dobit (3. + 4.)
6. Obaveza za porez na dobit (5. x 10%)
Utvrđivanje rezultata podrazumijeva još jednu stvar, a to je uredno vođe-

nje računovodstvenih evidencija. Istina, to je nešto što neprofitne organizacije
svakako moraju raditi, jer je to propisano Zakonom o računovodstvu i reviziji u
FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj 83/09). U članu 3. tog Zakona se
jasno navodi da se sve odredbe primjenjuju i na neprofitna pravna lica koja su
registrovana u FBiH. Drugim riječima, i ove organizacije moraju poštovati Zakon
o računovodstvu i reviziji, a to onda uključuje uredno vođenje svih poslovnih
knjiga, čuvanje računovodstvenih isprava, sastavljanje i podnošenje finansijskih
izvještaja, razvrstvanje u kategoriju malih, srednjih ili velikih pravnih lica, even-
tualnu obavezu revizije i sl.
Prijava poreza na dobit se vrši kroz obrazac PR-PD, uz koji se prilažu pro-
pisani prilozi. Uvijek je obavezan porezni bilans (obrazac PB-DOB), a rjeđe se
© REVICON 193
mogu pojaviti i neki drugi prilozi iz člana 39. Pravilnika o primjeni Zakona o
porezu na dobit. Rok za podnošenje prijave je trideset dana od dana podnošenja
finansijskih izvještaja (tj. 30. 3. za prethodnu godinu).
Naravno, i neprofitne organizacije mogu ostvariti negativan rezultat od svo-
jih eventualnih tržišnih aktivnosti, pa se tu onda primjenjuju pravila koja važe za
takve situacije. Obaveze za porez na dobit u tom slučaju nema, a gubitak iskazan
u poreznom bilansu (koji može biti drugačiji od računovodstvenog rezultata) se
može u narednih pet godina koristiti kao osnova za umanjenje budućih obaveza
za porez na dobit.
Shodno svemu ovome, neprofitne organizacije imaju nešto povlašteniji sta-
tus kod poreza na dobit u odnosu na druga pravna lica. S obzirom na to da se radi
o subjektima kojima profit nije (osnovni) cilj, ovakva rješenja su sasvim logična,
a vrlo slično je i u uporednim sistemima. Ipak, ne treba zaboraviti da je taj po-
vlašteniji status uslovljen.
Porez po odbitku
Za domaće subjekte koji vrše isplate nerezidentnim (inostranim) prav-
nim licima, kod primjene važećih propisa o porezu na dobit važan je još jedan
aspekt, a to je porez po odbitku. Ovdje čak nije ni bitno da li je neprofitna or-
ganizacija sama obveznik poreza na dobit, jer se kod poreza po odbitku radi o
oporezivanju prihoda koji strana pravna lica ostvare na teritoriji FBiH. S
obzirom na to da se radi o stranim pravnim licima koja naši porezni organi ne
mogu kontrolisati, obaveza obračuna i uplate poreza po odbitku (ukoliko ta oba-
veza postoji) pada na domaćeg isplatioca (bez obzira na njegov porezni status).
Osnovno je znati šta je predmet oporezivanja porezom po odbitku. Pre-
ma članu 41. Zakona o porezu na dobit, potencijalnom oporezivanju porezom po
odbitku u FBiH podliježu sljedeće isplate stranim pravnim licima:
- dividende,
- kamate (osim kamata kod prodaje opreme na kredit koju naše lice nabavlja
za obavljanje djelatnosti, kamata kod prodaje robe na kredit našem licu, ka-
mata vlasnicima državnih i korporativnih obveznica i kamata na depozite),
- autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva,
- naknade za istraživanje tržišta, porezno savjetovanje, revizorske usluge,
- zabavni i sportski događaji,
- premije osiguranja za osiguranje ili reosiguranje od rizika u FBiH,
- telekomunikacione usluge između FBiH i neke strane države,
- naknade za sve druge usluge koje su obavljene na teritoriji FBiH.
Primjera radi, kada domaća neprofitna organizacija plaća stranoj firmi neku
naknadu za uslugu koju joj je ova izvršila na teritoriji BiH ili za neko autorstvo
(npr. licenca za kompjuterski program), dužna je prilikom isplate obračunati 10%
od isplaćenog iznosa na ime poreza po odbitku i uplatiti ga u roku od 10 dana
od dana isplate tom stranom pravnom licu. Princip je da se naknada “otkine” od
194 © REVICON
POREZI
isplate stranom pravnom licu, tj. da strano pravno lice primi 90% naknade, a da
se preostalih 10 “preusmjeri” na ime poreza po odbitku. Prijava poreza se vrši u
istom roku na obrascu P-OD. Izuzetno, kod dividendi je porezna stopa 5%.
U praksi, nekad će se desiti da isplatilac (neprofitna organizacija) mora obra-
čunati porez na teret svojih rashoda, i to zato što strano pravno lice ne želi da mu
se umanjuje naknada. Tada domaći isplatilac mora primijeniti preračunatu stopu
(11,11% ili 5,26%).
Međutim, kada se govori o ovoj temi, neizostavan dio priče su i međudr-
žavni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Kada takav ugovor
postoji između Bosne i Hercegovine i te neke druge države čiji je rezident pravno
lice kome vršimo isplatu, taj međudržavni ugovor ima prednost u primjeni u
odnosu na domaće porezne propise. To je naročito bitno kod naknada za uslu-
ge koje su najčešće, po ovoj osnovi, oslobođene od poreza po odbitku (iako, kada
posmatramo samo naš Zakon, trebaju biti oporezovane). Oslobađanje ili obračun
poreza po nekoj manjoj stopi (ako je međudržavni ugovor tako predvidio) su
mogući i kod nekih drugih isplata pa je zbog toga uvijek dobro pogledati šta piše
u konkretnom ugovoru. U svakom slučaju, preduslov za primjenu ugovora je do-
kaz druge strane da je rezident države sa kojim BiH ima zaključen međudržavni
ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Tada bi se ta potvrda priložila uz
obrazac P-OD na kojem će biti iskazana stopa predviđena ugovorom.
Države sa kojima BiH trenutno ima zaključene ugovore o izbjegava-
nju dvostrukog oporezivanja su: Albanija, Alžir, Austrija, Azerbejdžan, Belgija,
Crna Gora, Češka Republika, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Grčka, Holan-
dija, Hrvatska, Iran, Irska, Italija, Jordan, Katar, Kina, Kipar, Kuvajt, Mađarska,
Makedonija, Malezija, Moldavija, Norveška, Njemačka, Pakistan, Poljska, Rumu-
nija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španija, Šri Lanka, Šveska, Turska, Ujedinjeni
Arapski Emirati i Velika Britanija.
5.6. OSTALI POREZI I NAKNADE U FBIH

Porez na imovinu
Riječ je o porezu koji je u FBiH “spušten” na kantonalni nivo, a konkretnije
može biti preciziran odlukama koje donose općine. S obzirom na ovo, nije izne-
nađujuće da ne postoji ujednačenost u čitavoj FBiH, počevši od od toga šta je sve
predmet oporezivanja pa do toga ko eventualno može biti izuzet od ove obaveze.
U suštini, obveznici plaćanja su sva fizička i pravna lica koja posjeduju nešto
od sljedećeg:
- zgradu ili stan za odmor ili rekreaciju,
- poslovni prostor, stambenu zgradu ili stan koji se iznajmljuju,
- poslovne prostorije koje se ne koriste,
- garažu koja se iznajmljuje,
- parking prostor koji se iznajmljuje,
© REVICON 195
- benzinsku pumpu,
- motorno vozilo,
- motocikl,
- plovni objekat dužine precizirane u kantonalnom zakonu,
- letjelicu ako je posjeduje fizičko lice,
- sto u kasinu, automat za igre na sreću ili zabavne igre (ne samo kada je lice
njihov vlasnik, nego i kada je korisnik u skladu sa odobrenjem za rad).
Međutim, nije isto u svim kantonima. Poslovne prostorije koje se nikako ne

koriste češće nisu spomenute u kantonalnim zakonima nego što jesu, baš kao i
benzinske pumpe. U nekim kantonima ne postoji obaveza za parking prostor koji
se iznajmljuje. Kod motornih vozila nisu uvijek svi tipovi vozila predmet opore-
zivanja (čest izuzetak su taxi vozila). Za motocikle često postoje dodatni kriteriji
u smislu snage motora ili godina starosti. Također, ni imovina vezana za igre na
sreću nije navedena u svim kantonalnim zakonima.
Razlike se javljaju i u visini samog poreza. Tarifa može biti 3 KM, 4 KM, 5
KM i slično po 1 m2 iznajmljenog prostora ili 100 KM, 250 KM, 500 KM, 1.000
KM ili drugo za pojedine vrste prevoznih sredstava ili aparata. To je nešto zbog
čega je neophodno “zaviriti” u zakon onog kantona koji nas zanima.
Kada su u pitanju neprofitne organizacije, one su obuhvaćene spominjanjem
pravnih lica. One uglavnom nisu obveznici plaćanja ovog poreza, ali mogu biti
ako posjeduju nešto od imovine koja je označena kao predmet oporezivanja. Zbog
svega što smo ranije napomenuli o djelatnostima neprofitnih organizacija, možda
nije uobičajeno da one posjeduju (na primjer) poslovne prostorije koje iznajmlju-
ju, mada nije ni nemoguće. Naknada ostvarena na taj način je najvjerovatnije
nešto što prelazi okvire njihove uobičajene djelatnosti pa će zbog toga možda biti
obveznici plaćanja poreza na dobit, možda će biti i PDV obveznici ako je godišnja
vrijednost takvog prometa veća od 50.000 KM, a u svakom slučaju će biti obve-
znici plaćanja poreza na imovinu kao i svako drugo lice koje iznajmljuje prostor.
Ipak, kantonalni zakoni poznaju određene izuzetke među kojima se mogu
naći razne kategorije, pa tako i neprofitne organizacije. Statusa tih organizacija
su se “dotakla” samo dva kantona – Unsko-sanski i Zeničko-dobojski. U oba su
od poreza na imovinu oslobođena udruženja iz oblasti obrazovanja, zdravstva,
nauke, kulture, vjere i sporta, kao i humanitarna udruženja. Ostala udruženja
i organizacije su u ovim kantonima, bez ikakve dileme, obveznici kao i bilo ko
drugi ako imaju neki oblik imovine za koju je predviđeno plaćanje ovog poreza. U
drugim kantonima ove organizacije nemaju poseban status.
Porez na imovinu se (uglavnom) plaća godišnje, a prijavljuje se Poreznoj
upravi FBiH kroz obrazac PR-I (do 31. 1., odnosno do 28. 2. u TK).
Porez na promet nepokretnosti i prava

Ovaj oblik poreza je, također, u nadležnosti kantona koji su donijeli svoje
zakone, a ponegdje ulogu u određivanju visine poreza imaju i jedinice lokalne sa-
196 © REVICON
POREZI
moprave. Stoga je i ovdje potrebno poznavati odredbe pojedinačnih kantonalnih

propisa koji neko pitanje ne moraju nužno rješavati na isti način. Ipak, recimo da
je stanje kod ovog poreza u FBiH relativno ujednačeno.
Porez se plaća prilikom prodaje, zamjene ili drugog oblika prenosa vlasništva
nad nepokretnom imovinom (što mogu biti građevinski objekti i zemljište), ali i
nad pravima na patente, licence, modele i žigove. Porezna stopa je 5% (s tim da
je u nekim kantonima to postavljeno kao maksimalna stopa, a općine odlukama
mogu odrediti nižu). Stopa se primjenjuje na prometnu vrijednost prensene imo-
vine. Treba napomenuti da u SBK, USK, ZDK i ZHK predmet oporezivanja nije
prenošenje prava, nego samo nekretnina.
Obveznik plaćanja poreza je fizičko ili pravno lice koje vrši promet nepo-
kretnosti (ili prava), mada je u KS, PK i HNK drugačije i obaveza je prebačena
na kupca. Kod zamjene, obaveza pada na onu stranu koja daje imovinu veće vri-
jednosti ili na obje strane za ono što prenose (to zavisi od konkretnog rješenja u
kantonalnim zakonima). Kantonalni zakoni predviđaju i razne izuzetke od ovog
pravila, s tim da se tu radi o zaista specifičnim situacijama za koje je malo vjero-
vatno da će se pojaviti kod neprofitnih organizacija. Praktično je najvažniji onaj
izuzetak po kojem je od ovog poreza oslobođeno prvo prenošenje prava vlasništva
nad novosagrađenom nekretninom (u TK i USK to važi samo za stanove), mada
treba istaći da to oslobađanje nije predviđeno u svim kantonima.
Neprofitne organizacije su, dakle, i kod ovog poreza stavljene u isti koš sa
drugim licima. Mogu se pojaviti kao obveznici plaćanja poreza na promet nepo-
kretnosti i prava, iako to nije toliko izgledna mogućnost. Teško da će se desiti da
ovaj porez mora platiti organizacija koje zaista obavlja samo svoje standardne
aktivnosti. Ove organizacije u većini slučajeva ni ne posjeduju nepokretnosti ili
prava. Međutim, ne postoje formalne prepreka da ove organizacije u svom vla-
sništvu imaju ovakve oblike imovine pa ih, prirodno, mogu kupiti i prodati. U tim
slučajevima se i ona mogu pojaviti kao obveznik, a sve zavisno od toga ko se po
kantonalnim zakonu smatra obveznikom – strana koja prenosi ili strana koja je
stekla nepokretnost ili pravo.
Druge obaveze
Pored navedenih, postoji još nekoliko nameta koji se u FBiH mogu pojaviti
kao obaveza neprofitnih organizacija. Prvi od njih je komunalna taksa koja je
prihod jedinica lokalne samouprave. U nekim kantonima postoji okvirni zakon
koji definiše osnovni predmet oporezivanja, način plaćanja i prijavu takse, kao i
maksimalnu visinu takse, dok općine imaju slobodu da unutar tog okvira donose
svoje odluke. S druge strane, u nekim kantonima općine sve utvrđuju samostal-
no. Zbog toga su i moguće značajne razlike od općine do općine, naročito kada
se radi o taksi na istaknutu firmu. U svemu tome, neproditne organizacije nekad
imaju, a nekad i nemaju poseban status.
Povod za nastanak obaveze plaćanja komunalne takse može biti:
- isticanje firme,
© REVICON 197
- držanje sredstava za igru (bilijar, automati, pikado, play station i sl.)

- uređaji za posebne igre na sreću koje donose novac (poker aparati, slot
mašine i sl.)
- organizacija muzičkog događaja uživo u ugostiteljskim i drugim objektima,
kao i na otvorenom prostoru,
- zauzimanje javnih površina (npr. bašte ispred ugostiteljskih objekata, tezge
i sl.)
- isticanje obavijesti, oglasa, saopštenja i reklama ja javnim mjestima,
- korištenje prostora za kampove, šatore, prikolice, automobile i sl.
- prodaja dobara ili pružanje usluga izvan poslovnih prostorija (npr. banko-
mati, štandovi, vitrine i sl.)
To je bio pregled nekih najčešćih taksi. Međutim, nema svaka općine svaku
od navedenih taksi, a vrlo važno je i to da postoje razlike u pogledu definicije ob-
veznika. Za ovu temu je važno da neprofitne organizacije najčešće nemaju pose-
ban status te da se smatraju obveznikom plaćanja komunalne takse za slučajeve
koje je općinska odluka predvidjela. Ponegdje postoje oslobađanja za humanitar-
ne organizacije, a u Posavini su, na primjer, u kantonalnom zakonu, kao katego-
rija subjekata koji nisu obveznici, izričito spomenuta udruženja. No, na kraju se
svejedno moraju pogledati kantonalni zakoni (ako ih taj kanton ima) i općinske
odluke kako bi se znalo postoji li neka obaveza ili ne.
Naredna potencijalna obaveza je članarina turističkim zajednicama. To je
članarina koju plaćaju pravna i fizička lica koja se bave nekim izdvojenim djelat-
nostima. U pogledu plaćanja ove članarine došlo je do određenih izmijena.
Naime, Uredbom o članarinama turističkim zajednicama (posljednja izmje-
na je objavljena u “Službenim novinama FBiH”, broj 2/11) su navedene šifre
djelatnosti iz Klasifikacije djelatnosti u BiH na osnovu kojh se utvrđuje ko je
obveznik, a ko nije. Generalno pravilo, prema Uredbi je da ukoliko neprofitna
organizacija ima neku od pobrojenih šifri, smatra se obveznikom plaćanja ove
članarine. Visina članarine zavisi od konkretnih okolnosti (mjesto, status subjek-
ta), a potom se utvrđena stopa primjenjuje na godišnji prihod obveznika. Uplata
se vršila mjesečno ili tromjesečno (zavisno od visine članarine), a prijavljuje se
godišnje uz podnošenje finansijskih izvještaja (do 28. 2.) i na posebnom obrascu
(TZ).
Međutim, bitnu promjenu donijela je Presuda Ustavnog suda Federacije
BiH, broj U-34/13, od 03. 07. 2014. godine (koja je objavljena u “Službenim no-
vinama Federacije BiH”, broj 61/14, od 30. 07. 2014. godine) po kojoj je Zakon o
turističkim zajednicama i promicanju turizma u FBiH u suprotnosti sa Ustavom
FBiH, jer se njime direktno zadire u nadležnosti kantona koji nisu konsultovani
prilikom njegovog kreiranja.
Istom Presudom je, kao prelazna mjera, Parlamentu Federacije BiH ostav-
ljen rok od šest mjeseci od dana objavljivanja Presude (dakle najkasnije do 30.
01. 2015. godine) da novim zakonom uredi ovu materiju na način koji će biti
usklađen sa Ustavom FBiH. U tom prelaznom periodu Zakon se još mogao pri-
198 © REVICON
POREZI
mjenjivati, a to se odnosi i na Uredbu o članarinama u turističkim zajednicama,

jer je na kraju Presude naglašeno da se Uredba, zbog njene uslovljenosti sa Za-
konom, može primjenjivati još samo šest mjeseci od datuma presude (kao i sam
Zakon). Dodatni argument za to jeste u odredbi člana 41. Zakona o postupku
pred Ustavnim sudom Federacije BiH da se, kada je presudom utvrđeno da neki
zakon nije u skladu sa Ustavom, neće primjenjivati i propisi doneseni za provo-
đenje tog zakona.
S obzirom na to da se očekivalo da će donošenje novih (izmijenjenih) propisa
(kako Zakona tako i pratećih) biti izvršeno u kratkom roku, preporučeno je da se
obaveza za članarinu i dalje ukalkulisava po propisima i na način koji su bili na
snazi do kritičnog datuma.
Ubrzo je dato i Objašnjenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma
(broj: 06-02-757/15, od 29. 06. 2015. godine) po kojoj se uredbe koje se nasla-
njaju na Zakon (Uredba o članarinama u turističkim zajednicama i Uredba o bo-
ravišnoj taksi) trebaju i dalje primjenjivati u punoj mjeri, odnosno da je i dalje i
u cijelosti ostala obaveza plaćanja i članarine turističkim zajednicama i boravišne
takse. Uporište za ovakav stav Ministarstvo je našlo u Rješenju Ustavnog suda
donesenom u vezi sa zahtjevom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH
da se preispita Presuda Ustavnog suda da nadležni organi imaju obavezu da osi-
guraju provođenje osporenog Zakona u organizacionom smislu, u cilju sprečava-
nja mogućih štetnih posljedica za sve koji su upućeni na realizaciju predmetnog
Zakona.
Poznato je da se u parlamentarnoj proceduri nalazi i novi Zakon o turistič-
kim zajednicama, čije bi usvajanje trebalo maksimalno ubrzati, kako bi se na
osnovu njega donijeli i podzakonski akti da bi se obračun i plaćanje članarina u
2016. godini vršilo u skladu sa Ustavom usaglašenim propisima.
U novonastaloj situacija dva su kantona/županije pribjegle rješenju da “re-
aktiviraju” ranije doneseni vlastiti propis o članarinama u turističkim zajednica-
ma, odnosno da donesu “svoj” propis koji tretira problematiku članarina turistič-
kim zajednicama, to je HNK i TK.
Prema propisima u FBiH postoji obaveza za naknadu za rehabilitaciju,
osposobljavanje i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Ukoliko neprofitna or-
ganizacija ima zaposlenike, ono se automatski smatra obveznikom plaćanja ove
naknade. Tu je naročito bitan podatak o broju zaposlenih koji je potrebno upo-
rediti sa postavljenim kriterijem (šesnaest zaposlenih). Pretpostavka je da većina
ovih organizacija ima manje od šesnaest zaposlenika pa bi se mjesečna obaveza
računala kao 0,5% od zbira bruto plaća postojećih zaposlenika. Međutim, ukoliko
bi neka neprofitna organizacija imala više od šesnaest zaposlenih, tada bi se sma-
trala obveznikom zapošljavanja lica sa invaliditetom. Za svako lice koje je trebalo
biti zaposleno, a nije, mjesečno se obračunava 20% od posljednjeg objavljenog
podataka o prosječnoj neto plaći u FBiH. Organizacija iz prve grupe bi se mogla
osloboditi ove obaveze ako zaposli lice sa invaliditetom, a organizacija iz druge
grupe samo ako ima dovoljan broj takvih lica u poređenju sa ukupnim brojem
zaposlenih (na šesnaest zaposlenih jedno, dva na 32 zaposlena, tri na 48...).
© REVICON 199
Podzakonskim aktima uvedena je i obaveza vođenja evidencija o poslodavcu,

zaposlenim radnicima sa invaliditetom, kao i o plaćama. U 2015. godini Upravni
odbor Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, osposobljavanja i zapošljavanje lica
sa invaliditetom je na sjedinici održanoj 17.06.2015. godine propisao Uputstvo
i obrazac za vođenje evidencija o poslodavcima, platama i iznosu posebnog do-
prinosa te zaposlenim osobama sa invaliditetom (Obrazac EP), objavljen u Sl.
novinama FBiH, broj 52/15, a kojim su propisani obrascima na kojim se tražene
evidencije trebaju voditi.
Druga pravna lica imaju još neke obaveze. Na primjer, postoje članarina
Vanjskotrgovinskoj komori i kantonalna naknada za općekorisne funkcije šume.
Neprofitne organizacije u tom smislu imaju nešto povoljniji status jer nisu obve-
znici plaćanja ovih nameta. Izuzetno, udruženja u nekim kantonima mogu biti
obveznici plaćanja naknade za šume, ali samo ako su označena kao “profitno ori-
jentisana”, a to znači da su prešli okvire svrhe svog postojanja. U tim slučajevima
bi plaćali naknadu za šume, ali samo na dio prihoda koji je ostvaren na taj način.
Nasuprot tome, udruženja su u drugim kantonima generalno oslobođena, tj. bez
obzira na to kako ostvaruju prihode.
200 © REVICON
6. N
EPROFITNE ORGANIZACIJE
U SISTEMU FISKALIZACIJE
U FEDERACIJI BiH
Fiskalizacija označava proces uvođenja fiskalnog sistema u subjekte radi

praćenja prometa. Osnovni cilj je onemogućavanje skrivanja prometa i, samim
tim, utaje poreza. Logično, nemoguće je očekivati da uvođenje fiskalnih sistema
može u potpunosti iskorijeniti izbjegavanje poreznih obaveza, ali bi u određenoj
mjeri ipak trebalo smanjiti takvu pojavu.
Obveznici fiskalizacije
U Bosni i Hercegovini (u oba entiteta) je obuhvat fiskalizacije postavljen
prilično široko, odnosno malo je izuzetaka od te obaveze. Skoro svi subjekti koje
se bave prometovanjem dobara i/ili usluga se smatraju obveznicima fiskalizacije.
Pri tome nije važno da li su registrovani kao preduzeće, udruženje ili kao mala
radnja, nije važan ukupan godišnji obim prometa, status PDV obveznika ili ne-
obveznika PDV-a, način naplate, kao ni mnoge druge karakteristike koje se često
javljaju kao dilema onih koji bi željeli biti oslobođeni ove obaveze. Jedini kriteriji
su da li neko obavlja promet dobara i/ili usluga i svaki takav subjekt se ujedno
smatra i obveznikom fiskalozacije, osim kada se radi o subjektu koji je od te
obaveze izričito oslobođen/izuzet Zakonom o fiskalizaciji, odnosno posebnom
Odlukom Vlade FBiH.
Osnovni propis o fiskalizaciji u FBiH je Zakon o fiskalnim sistemima
(“Službene novine Federacije BiH”, broj 81/09). U njemu je obaveza evidenti-
ranja prometa preko fiskalnog sistema dodijeljena svakom licu koje je upisano u
odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima.
Izuzeća od obaveze fiskalizacije

Izuzeća od obaveze fiskalizacije su propisana u članu 5. ovog Zakona, a
to su:
• samostalni poljoprivredni proizvođači u slučaju prodaje vlastitih poljo-
privrednih proizvoda na pijačnim tezgama i porodičnom poljoprivrednom
gazdinstvu,
• vlasnici samostalne zanatske radnje u slučaju prodaje vlastitih proizvoda
umjetničkog i starog zanatstva i domaće radinosti na pijačnim tezgama i
sličnim objektima,
© REVICON 201
• banke i osiguravajuća društva,

• energetska, komunalna, telekomunikaciona i druga preduzeća koja naknadu
za prodatu robu, odnosno pružene usluge naplaćuju ispostavljanjem računa
o obračunu potrošnje preko mjernih instrumenata (električna enerija, gas,
grijanje, voda, telefon i dr),
• poštanske aktivnosti i prevoz i isporuka poštanskih pošiljki,
• obavezno socijalno osiguranje,
• djelatnost vjerskih organizacija,
• umjetničko i književno stvaralaštvo i scenska umjetnost,
• rad umjetničkih ustanova,
• djelatnost biblioteka,
• djelatnost arhiva,
• djelatnost muzeja,
• prodaja preko automata,
• djelatnost čistača cipela i nosača,
• djelatnost obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje i visoko).
Naknadno je Vlada FBiH posebnom Odlukom o određivanju drugih djelat-

nosti koje ne podliježu obavezi evidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja
proširila krug izuzetaka i na:
• djelatnost javnih zdravstvenih ustanova,
• djelatnost organa uprave i upravnih organizacija svih nivoa vlasti,
• pravna lica koja vrše profesionalnu rehabilitaciju lica sa invaliditetom, i to
samo ako i sami zapošljavaju 50% lica sa invaliditetom i koji minimalno ima-
ju procenat invaliditeta od 50%,
• djelatnost Crvenog krsta/križa FBiH i drugih humanitarnih organizacija,
• djelatnost Komisije za vrijednosne papire, Registra vrijednosnih papira i
društava za upravljanje fondovima prilikom obavljanja poslova finansijskog
posredovanja,
• taksi prevoznici koju svoju djelatnost obavljaju samostalno s jednim (vlasti-
tim) vozilom,
• djelatnost obrtnika i srodne djelatnosti kod kojih se porez na dohodak plaća
paušalno,
• prodavci na tržnicama na malo (pijace),
• prodaja na štandovima i stolovima izvan tržnice na malo.
Prema tome, krug izuzetaka je veoma uzak, a čak i neki od njih mogu postati
obveznicima fiskalizacije ukoliko pređu okvire svoje osnovne djelatnosti zbog koje
su (nominalno) oslobođeni. Primjera radi, Crveni krst/križ je obveznik evidenti-
ranja prometa preko fiskalnog uređaja za onaj dio koji se odnosi na uslugu obuke
za prvu pomoć pružene polaznicima auto-škola, iako za svoju osnovnu svrhu po-
stojanja ne bi morao imati taj uređaj. Slično je i sa drugim izuzećima koja to pre-
staju biti čim se počnu baviti aktivnostima izvan osnovne djelatnosti zbog kojeg su
oslobođeni.
202 © REVICON
NEPROFITNE ORGANIZACIJE U SISTEMU FISKALIZACIJE U FEDERACIJI BiH
Iz navedene liste je očigledno da se neprofitne organizacije javljaju kao

izuzetak od obavezne fiskalizacije samo u nekim segmentima. Na primjer, kao
djelatnosti su izuzete one koje obavljaju vjerske organizacije, zatim umjetničko
i književno stvaralaštvo, kao i scenska umjetnost. Udruženja, fondacije i drugi
oblici neprofitnih organizacija nisu izričito oslobođeni (osim humanitarnih or-
ganizacija), ali činjenica da često ne obavljaju nikakav promet ih oslobađa ove
obaveze. Međutim, svi oni moraju uvesti fiskalni sistem ako počnu obavljati
neki promet, a organizacije iz oblasti ovih navedenih djelatnosti ako se počnu
baviti nečim dodatnim.
Humanitarna organizacija zbog svojih osnovnih aktivnosti ne bi ni morala
imati fiskalni sistem. Ipak, obavljanje nekih komercijalnih aktivnosti (npr. pro-
daja dobara u nekoj specijalizovanoj prodavnici za ugrožene slojeve stanovništva)
bi bila nešto zbog čega je fiskalizacija takvog prodajnog mjesta neophodna. Isto se
može preslikati i na ostala udruženja i fondacije.
Obaveza evidentiranja prometa se odnosi na svaki oblik prometa, bez obzira
na način naplate (u gotovini, virmanski, čekovima ili na bilo koji drugi način).
Čak nije bitno da li je promet uopće naplaćen. Ključna riječ u fiskalizaciji je PRO-
MET (što obuhvata promet i prema domaćim i prema stranim licima). Dovoljno
je da se promet dobrima ili uslugama desio, pa da mora biti evidentiran. Nije
važno da li je obveznik ostvario prihod po tom osnovu ili nije. Sama činjenica da
se promet desio je dovoljna da postoji obaveza njegovog evidentiranja. To da li je
evidentirani promet i naplaćen nije ni od kakvog značaja za sistem fiskalizacije.
Obaveza evidentiranja postoji u svakom slučaju.
Inicijalna fiskalizacija
Svi oni koji se smatraju obveznicima moraju proći kroz proces fiskalizacije.
Bez propisno instaliranog fiskalnog sistema, obveznik (u našem slučaju neprofit-
na organizacija) ne može početi s obavljanjem djelatnosti. Nije važna ni eventu-
alna sporadičnost, odnosno generalna učestalost obavljanja prometa. Čim se on
dešava, fiskalizacija je obavezna.
Prvi korak u tom procesu je odabir odgovarajućeg fiskalnog sistema. Na
tržištu postoji više dobavljača koji u svojoj ponudi imaju različite fiskalne siste-
me. I dobavljači i fiskalni sistemi su prethodno morali dobiti odobrenje FMF
kako bi uopće bili prisutni na tržištu. Važno je da fiskalni sistemi moraju biti oni
koji su prethodno dobili odobrenje, a to mogu postati samo ako zadovoljavaju
brojne uslove postavljene u propisima. Fiskalni uređaji su, u suštini, vrlo slični
običnim kasama. Međutim, razlikuje ih nekoliko karakteristika zbog kojih su i
uvedene. To su zaštitne plombe, memorija koja bilježi svaki promet, direktna
veza sa Poreznom upravom preko terminala i sl.
U odabiru fiskalnog sistema moramo u vidu imati veliki broj faktora. Nisu
svi fiskalni sistemi isti. Neki su kvalitetniji od drugih. Cjenovno su prilično ra-
zličiti. Neki su pogodniji za određene djelatnosti od drugih. Neki su mobilni, a
neki vezani za lokaciju. Neki mogu vrlo brzo štampati veliku količinu računa, za
© REVICON 203
razliku od drugih koji su znatno sporiji. Određeni uređaji imaju veću memoriju
od drugih. I tako dalje. Sve te faktore je nužno uzeti u razmatranje kada se bude-
mo odlučivali šta nabaviti. Za većinu neprofitnih organizacija nije potrebna pre-
zahtjevna kasa, jer se polazi od pretpostavke da ove organizacije nemaju obiman
i učestao promet. Međutim, postoje i razne organizacije.
Bitno je odrediti i koliki broj uređaja nam je potreban. Ovim organizacijama
će najčešće biti potreban samo jedan sistem. Međutim, važno je znati da eventu-
alno vršenje prometa na više lokacija podrazumijeva obavezu posjedovanja od-
govarajućeg broja fiskalnih sistema. Osnovni princip je da svako prodajno mjesto
mora imati svoj fiskalni sistem.
Bilo kako bilo, nakon što smo se odlučili za neki fiskalni sistem, trebamo
se obratiti dobavljaču (ovlašteni servis) koji ga distribuira. On će nas voditi kroz
ostatak procesa. Najprije moramo potpisati ugovor o isporuci fiskalnog sistema,
ugovor o servisiranju i tehničkoj podršci, kao i ugovor o prenosu podataka sa
nekim od telekom operatera (čija se mreža koristi za prenos podataka do servera
PU). Osim toga, oni će nam dati i Zahtjev za inicijalnu fiskalizaciju (obrazac ZIF)
koji moramo popuniti, a oni će ga za nas potom dostaviti u PU.
Od tog momenta, čekamo da nas obavijeste da je PU obradila naš zahtjev i
da je naš fiskalni sistem spreman za postavljanje na prodajno mjesto. To početno
postavljanje se zove inicijalna fiskalizacija i nakon toga je fiskalni sistem gotovo
spreman za upotrebu. Prethodno je potrebno uraditi samo još jednu stvar, a to
je unošenje svih naših artikala u bazu fiskalnog sistema. Ukoliko se radi o dobri-
ma, proces je logičan, jer svaki proizvod koji imamo u ponudi trebamo posebno
unijeti u bazu. Ako se radi o uslugama, tu do izražaja može doći i kreativnost u
davanju naziva. U svakom slučaju, bitno je svaki mogući proizvod (koji nudimo
klijentima) unijeti u bazu, dati mu jedinstven ( jednoznačan i nedvosmislen) na-
ziv i dodijeliti mu odgovarajuću poreznu stopu (0% za neoporezivi promet ili 17%
za promet oporeziv PDV-om). Naravno, baza se naknadno može mijenjati i dopu-
njavati. Osnovno je da artikl bude u bazi u momentu izvršenja prometa.
Postavljena kasa s popunjenom bazom artikala je tada spremna za rad. Na-
kon toga možemo početi obavljati djelatnost, uz obavezu evidentiranja svakog
pojedinačnog prometa preko postavljenog fiskalnog sistema.
Rad sa fiskalnim sistemom

Suština fiskalizacije je u praćenju prometa. Obveznik preko fiskalnog sistema
mora evidentirati svaki pojedinačni promet dobara i/ili usluga i za taj promet iz-
dati kupcu/klijentu fiskalni račun. Nije važno da li kupac/klijent to zahtijeva. On
čak formalno nije ni dužan zahtijevati fiskalni račun, ali može biti sankcionisan
sa 50 KM ukoliko u krugu od 20 metara od prodajnog objekta, na usmeni zahtjev
nadležnog lica, nije u mogućnosti pokazati fiskalni račun. Ako radimo “na daljinu”,
račun klijentu možemo poslati poštom, npr. zajedno sa isporučenim proizvodom.
Izgled fiskalnog računa je striktno propisan. On mora sadržavati sve tražene
elemente. Na primjer, fiskalni račun mora sadržavati osnovne podatke o obve-
204 © REVICON
zniku, kao i sve pojedinačne artikle koji su bili predmet prometa. Ako je kupac
fizičko lice, onda i račun izgleda nešto jednostavnije jer se tada podaci o klijentu
ne unose. Međutim, kupcima pravnim licima se mora izdati fiskalni račun koji na
sebi sadrži i njihove podatke (identifikacijski broj, naziv, adresu). Bitan je broj
fiskalnog računa koji je jedinstven i koji može biti značajan u određenim situaci-
jama. On se automatski generira u fiskalnom sistemu po jednostavnom principu
da svaki novi fiskalni račun nosi naredni slobodni broj. Osim toga, treba obratiti
pažnju na podatak o načinu plaćanja, jer je prilikom izdavanja fiskalnog računa
bitno naznačiti kako je kupac platio (ili kako će platiti) kupljeno dobro ili pri-
mljenu uslugu. Tu je moguća i kombinacija metoda (npr. istovremeno i gotovina
i virman).
Bitno se osvrnuti na situacije u kojima su obveznici fiskalizacije ujedno i
registrovani PDV obveznici. Oni, pored fiskalnog računa, moraju izdati i PDV
fakturu. Propisima o fiskalizaciji je uvedena obaveza povezivanja ovih računa,
tako što ovi obveznici na PDV fakturi moraju navoditi broj fiskalnog računa koji
je pratio isti promet. S druge strane, broj PDV fakture nije obavezan element
fiskalnog računa.
Logično, moguće je da se naprave greške prilikom kucanja fiskalnog raču-
na. Greške napravljene prije njegovog štampanja se mogu ispraviti “u hodu”, ali
greške uočene naknadno se ispravljaju izdavanjem tzv. reklamiranog fiskalnog
računa. Reklamirani fiskalni račun se pravi još i u slučajevima reklamacije (npr.
povrata) proizvoda ili naknadne promjene u visini prometa (npr. naknadni popu-
sti kupcima). Ovaj reklamirani račun se pravi na osnovu fiskalnog računa koji je
pratio originalni promet, uz obavezan poziv na njegov prvobitni broj i to je mo-
guće učiniti samo na fiskalnom sistemu preko kojeg je originalni promet eviden-
tiran. Inače, i sam reklamirani račun može biti osnov za novi reklamirani račun,
ukoliko dolazi do nove promjene.
Fiskalni račun mora biti napravljen i odštampan u momentu prometa. U
tipičnim slučajevima prodaje dobara na malo, račun se daje kupcu u momentu
plaćanja na kasi ili sl. Ista pravila su i u veleprodaji, s tim da PDV obveznici
mogu čekati do momenta izdavanja PDV fakture, jer je za njih (na osnovu stavova
FMF) to krajnji momenat za izdavanje fiskalnog računa. Naravno, fiskalni račun
se može odštampati i ranije, ali nikako kasnije. Sve isto se može reći i za promet
usluga.
Za evidentiranje preko fiskalnog sistema nije važno ni koliko često se pro-
met dešava. Fiskalni sistem mora biti aktivan i kod obveznika koji pravi desetine
računa dnevno kao i kod obveznika koji ima nekoliko računa godišnje. Sve dok je
djelatnost registrovana, sistem mora biti aktivan. Tek kada bi se djelatnost zatva-
rala, obveznik bi se preko ovlaštenog servisa trebao obratiti PU sa zahtjevom za
brisanje iz registra fiskaliziranih uređaja.
Važno je znati da se stanje u blagajni ili nekim evidencijama propisanim
drugim zakonima i aktima ne mora obavezno slagati sa evidentiranim prometom
preko fiskalnog sistema, niti je nužno pokušavati „naštimati“ stanja kako bi se
sve poklapalo. Fiskalizacija ima svoje principe i oni nisu direktno povezani za
© REVICON 205
zahtjevima drugih propisa. Promet evidentiran na fiskalnom sistemu ne mora

uvijek odgovarati stanju u blagajni ( jer neki evidentirani promet možda nismo
naplatili ili se možda radilo o proizvodima koji nisu naši), stanje u KIF-u ne mora
uvijek odgovarati sa evidencijama iz fiskalizacije ( jer neke fakture možda nisu
fakturisane) i tako dalje.
Ipak, moramo paziti da će Porezna uprava (opravdano) praviti probleme
kada u blagajni imamo više novca od registriranog prometa. Tada će PU polaziti
od pretpostavke da smo izvršili promet koji nismo evidentirali kroz fiskalnu ka-
snu. Moguće je da je razlog tome i opravdan, kao kada trgovac unese određeni
iznos gotovine u kasu zbog vraćanja kusura, no i takav postupak treba evidentira-
ti (kase imaju opciju i za to, tzv. cash-in) kako bi se “prisustvo” novca opravdalo.
Dodatne obaveze u sistemu fiskalizacije

U slučaju kvara, neke druge neispravnosti, oštećenja i uništenja uređaja, u
slučaju oduzimanja uređaja od nadležnog organa, krađe i slično, obveznik je i
dalje dužan evidentirati svaki pojedinačni promet. To može učiniti ili korište-
njem drugog fiskalnog sistema (ako posjeduje više od jednog, s tim da ne može
koristiti tuđi jer je svaki uređaj jedinstven i vezan za obveznika) ili izdvanjem
pisanih fiskalnih računa (koji se izdaju u dva primjerka, jedan za kupca, a jedan
za vlastite evidencije). Promet evidentiran na pisanim fiskalnim računima je po-
trebno naknadno “nakucati” u roku od jednog radnog dana od kada se osposobi
stari ili postavi novi fiskalni sistem. Na sličan način je moguće napraviti i pisani
reklamirani račun.
Kada je već riječ o neispravnim fiskalnim sistemima, propisano je i njihovo
održavanje kroz obavezne tehničke preglede minimalno jednom godišnje. U slu-
čaju kvara, obveznik ne smije sam pokušavati otkloniti kvar, nego je u roku od
24 sata dužan obavijestiti ovlaštenog servisera. Serviser mora doći u roku od dva
dana i usluga servisiranja se dodatno naplaćuje u skladu sa ugovorom. Ukoliko
se zbog neispravnosti promet ne evidentira duže od 15 dana (pa ni preko nekog
drugog ispravnog uređaja), obveznik je dužan postaviti novi fiskalizirani uređaj.
Za slučaj da je uređaj ukraden ili uništen zbog više sile (poplava, zemljotres,
požar i sl), obveznik bi u roku od sedam dana morao početi evidentirati promet
preko novog uređaja.
Tu su još neke obaveze na koje treba obratiti pažnju i čije nepoštivanje može
biti razlog za kazne. Na primjer, obveznik je dužan na vidnom mjestu uz fiskalni
sistem istaći obavještenje (obrazac OZK) u kojem se klijent može upoznati sa
osnovnim pravima i obavezama. Njegov izgled, forma i veličina su propisani, ali
to je nešto što većina distributera fiskalnih uređaja daje obveznicima u procesu
inicijalne fiskalizacije. Obveznik uz fiskalni sistem mora čuvati i dokumentaciju
vezanu za fiskalizaciju tog sistema, kao i servisne knjižice pojedinih dijelova si-
stema. Obveznik radi kontrole mora čuvati i kontrolne trake iz fiskalnog sistema i
sve popunjene memorije sa elektroničkim žurnalom, minimalno do kraja poslov-
ne godine u kojoj su nastale.
206 © REVICON
Evidencije u sistemu fiskalizacije

Obveznici fiskalizacije za svaki pojedini fiskalni sistem moraju voditi Knjigu
dnevnih izvještaja (KDI). Naime, obveznici na kraju radnog dana preko fiskalnog
sistema moraju napraviti dnevni izvještaj koji obuhvata podatke o prometu izvr-
šenom na taj dan (naravno, samo ako je prometa uopće bilo). Fiskalni sistem iste
te podatke automatski šalje i na centralni server u PU, ali obveznik mora čuvati
odštampani primjerak tog dnevnog izvještaja, a podatke na njemu upisati u KDI.
Forma KDI je propisana, ali nije nužno da to zaista bude knjiga. Zapravo, ri-
ječ je o dvanaest listova papira (obrazaca KDI) koji predstavljaju po jedan mjesec
u godini. Obveznik za svaki dan u kojem je bilo prometa i za koji postoji dnevni
izvještaj upisuje podatke u odgovarajuće redove KDI. Svaki red predstavlja jedan
dan, a obavezno je da sadrži predviđene podatke. Najbitniji traženi podaci su:
redni broj dnevnog izvještaja, redni broj posljednjeg fiskalnog računa, redni broj
posljednjeg reklamiranog računa i broj izdanih faktura.
Odštampani dnevni izvještaji se prilažu u KDI kao obavezna dokumentacija,
hronološkim redom, a to se isto čini i sa periodičnim izvještajima koji se prave
makar na kraju svakog mjeseca. U KDI se odlažu još i pisani fiskalni i pisani re-
klamirani računi.
Svaka nova godina se treba voditi odvojeno, a pored dnevnih izvještaja u
praksi se traži pravljenje i periodičnih izvještaja. Propisi o fiskalnim sistemima
nisu definisali šta je porezni period. Na primjer, kod direktnih poreza je to jedna
godina, a kod PDV-a jedan mjesec. Imajući ovo u vidu, najsigurnije je iz kase
“izvući” mjesečni i godišnji izvještaj.
© REVICON 207
PRILOG
KONTNI PLAN
ZA UDRUŽENJA I DRUGE NEPROFITNE ORGANIZACIJE
KLASA 0 - STALNA SREDSTVA
00 - NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA

000 - Zemljišta
001 - Građevinski objekti
002 - Oprema
003 - Ostalo
007 - Materijalna stalna sredstva u pripremi
008 - Avansi za materijalna stalna sredstva
01 - NEMATERIJALNA STALNA SREDSTVA

010 - Prava
013 - Ostala nematerijalna stalna sredstva
017 - Nematerijalna stalna sredstva u pripremi
018 - Avansi za nematerijalna stalna sredstva
02 - DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA

020 - Ulaganja u zavisna društva
021 - Sudjelovanja u kapitalu ostalih lica
022 - Ulaganja u dužničke vrijednosne papire
028 - Ostala dugoročna ulaganja
03 - DUGOROČNA POTRAŽIVANJA
030 - Potraživanja od zavisnih društava
031 - Potraživanja od ostalih povezanih lica
032 - Dugoročni zajmovi
033 - Dugoročni depoziti
038 - Ostala dugoročna potraživanja
04 - BIOLOŠKA IMOVINA
© REVICON 209
047 - Biološka imovina u pripremi

048 - Avansi za biološku imovinu
05 - ULAGANJA U NEKRETNINE
050 - Ulaganja u vlastite nekretnine
050 - Ulaganja u iznajmljene nekretnine
057 - Ulaganja u nekretnine pripremi
058 - Avansi za ulaganja u nekretnine
06 - STALNA SREDSTVA NAMIJENJENA PRODAJI

060 - Materijalna stalna sredstva namijenjena prodaji
061 - Nematerijalna stalna sredstva namijenjena prodaji
062 - Finansijska dugotrajna imovina namijenjena prodaji
063 - Ostalo
064 - Grupe za otuđenje
08 - DUGOROČNA RAZGRANIČENJA
KLASA 1 - TEKUĆA SREDSTVA
10 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI

100 - Blagajna
101 - Transakcijski račun
102 - Devizna blagajna
103 - Devizni račun
104 - Novčani ekvivalenti
108 - Ostala novčana sredstva
11 - KRATKOROČNI FINANSIJSKI PLASMANI

110 - Čekovi, mjenice i dr.
111 - Dionice
112 - Obveznice
113 - Ostali papiri
114 - Kratkoročni zajmovi
115 - Kratkoročni depoziti
118 - Ostala kratkoročni plasmani
210 © REVICON
KONTNI PLAN ZA UDRUŽENJA I DRUGE NEPROFITNE ORGANIZACIJE
12 - KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA
120 - Potraživanja za članarinu
121 - Kupci
122 - Potraživanja od zaposlenih
128 - Ostala kratkoročna potraživanja
13 - ZALIHE
130 - Materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar
131 - Proizvodi
132 - Roba
133 - Ukalkulisana razlika u cijeni
134 - Ukalkulisani PDV
138 - Avansi za zalihe
139 - Ispravka vrijednosti zaliha
14 - ULAZNI POREZ (PDV)

140 - Ulazni porez (PDV) - razrada po potrebi
18 - KRATKOROČNA RAZGRANIČENJA
KLASA 2 - TRAJNI IZVORI I DUGOROČNE OBAVEZE
20 - TRAJNI IZVORI
200 - Trajni izvori
201 - Rezerve
202 - Neraspoređeni višak prihoda
203 - Neraspoređeni višak rashoda
204 - Revalorizacione rezerve
21 - DUGOROČNE FINANSIJSKE OBAVEZE

210 - Dugoročni zajmovi od povezanih lica
211 - Ostali dugoročni zajmovi
218 - Ostale dugoročne obaveze
28 - DUGOROČNA RAZGRANIČENJA I REZERVISANJA

288 - Ostala dugoročna rezervisanja
© REVICON 211
KLASA 3 - KRATKOROČNE OBAVEZE
30 - TEKUĆE OBAVEZE
300 - Dobavljači
301 - Obaveze prema zaposlenima i drugim licima
302 - Obaveze za poreze, doprinose i dr. (osim PDV)
308 - Ostale tekuće obaveze
31 - OBAVEZE PO IZDATIM VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

310 - Obveze po izdatim čekovima
311 - Obveze po izdatim mjenicama
318 - Obveze po izdatim ostalim papirima
32 - KRATKOROČNE FINANSIJSKE OBAVEZE

320 - Kratkoročni zajmovi od povezanih lica
321 - Ostali kratkoročni zajmovi
328 - Ostale kratkoročne obaveze
34 - OBAVEZE ZA PDV
340 - Obaveze za PDV - razrada po potrebi
38 - KRATKOROČNA RAZGRANIČENJA I REZERVISANJA

388 - Ostala kratkoročna rezervisanja
KLASA 4 - RASHODI I PRIHODI
40 - RASHODI
400 - Materijal i energija
401 - Usluge
402 - Plaće i ostala primanja zaposlenih
403 - Amortizacija
404 - Kamate i premije osiguranja
405 - Putni troškovi
406 - Humanitarni rashodi
407 - Porezi i doprinosi koji ne zavise od rezultata
408 - Ostali rashodi
409 - Raspored rashoda
212 © REVICON
KONTNI PLAN ZA UDRUŽENJA I DRUGE NEPROFITNE ORGANIZACIJE
41 - PRIHODI
410 - Članarina
411 - Prihodi iz budžeta
412 - Humanitarni prihodi
417 - Prihodi od vlastite aktivnosti
418 - Ostali prihodi
419 - Raspored prihoda
KLASA 5 - REZULTAT POSLOVANJA
50 - OBRAČUN REZULTATA
500 - Rashodi
501 - Prihodi
502 - Ostvareni višak prihoda
502 - Ostvareni višak rashoda
509 - Prenos razlike
© REVICON 213

Upustvo Za Plaćanje PDV

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Upustvo Za Plaćanje PDV

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UDRUŽENJA I DRUGI

Za izdavača: Marin Ivanišević

Sarajevo, februar/veljača 2016.

2. ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI VIDOVI RADNOG ANGAŽOVANJA

3. FINANSIJSKO POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Plaćanja i naplata s inostranstvom................................................................... 53

4. RAČUNOVODSTVO I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

28 - Dugoročna razgraničenja i rezervisanja................................................ 109

5.5. POREZ NA DOBIT I POREZ PO ODBITKU...................................................... 192

6. NEPROFITNE ORGANIZACIJE U SISTEMU FISKALIZACIJE

Osnivanje udruženja i drugih neprofitnih subjekata, njihova registracija,

Dinamika osnivanja udruženja veoma je naglašena. Tako se broj udruženja

Na području Federacije BiH oblast osnivanja i registracije udruženja i fon-

Statut udruženja sadrži:

• pravila za ostvarivanje, upotrebu i raspolaganje sredstvima udruženja, kao i

Statut potpisuje predsjednik Osnivačke skupštine udruženja i isti treba da

Udruženje ne mora imati upravni odbor, a ako udruženje svojim statutom

Osnivački akt fondacije obavezno sadrži:

Statut fondacije sadrži:

Tijelo upravljanja fondacijom je upravni odbor, s tim da se statutom mogu

može biti i stranac u skladu sa Zakonom o boravku i kretanju stranaca i azilu.

• ovjerena fotokopija lične karte, na osnovu koje se dokazuje da je osnivač

Uz zahtjev za upis u registar fondacije prilaže se:

Odredbe koje regulišu registraciju udruženja i fondacija primjenjuju se i na

• rješenje o registraciji međunarodne organizacije od domicilne zemlje ili Izvod

Kada prilog iz prethodne tačke ne sadrži podatke o statutarnim ciljevima i

Zahtjev i prilozi uz zahtjev za upis u registar neprofitnih organizacija do-

Bitno je istaći da neprofitna organizacija u postupku registracije nije dužna

Prijava za dodjelu identifikacionog

Neprofitna organizacija je dužna pribaviti identifikacioni broj (ID broj) da bi

Na osnovu navedene dokumentacije, nadležni kantonalni ured za statistiku,

Prestanak rada udruženja i fondacije

Dobrovoljni prestanak rada

Ako statutom nije drugačije predviđeno, odluka o prestanku sa radom se

Udruženja i fondacije se brišu iz registra kada rješenje o prestanku rada

Prestanak rada odlukom nadležnog organa

Udruženje ili fondacija prestaje sa radom ako se utvrdi da je udruženje ili

Kada nadležni registarski organ (Ministarstvo/Sud) utvrdi neku od gore

Udruženja/udruge građana i drugi neprofitni subjekti, po pravilu, nemaju

Nesamostalna od samostalne djelatnosti razlikuje se, između ostalog, u dva

Osnovne karakteristike nesamostalne djelatnosti, a u skladu s kojim je po-

• poslodavac radniku isplaćuje redovnu plaću;

Oblici angažmana prema Zakonu o radu

Prema odredbama novog Zakona o radu, ugovor o radu se sklapa isključivo

4. danu otpočinjanja rada,

Umjesto podataka navedenih pod tačkama 7. do 12., može se u ugovoru o

a) Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme je najčešći oblik zasnivanja radnog

b) Ugovor o radu na određeno vrijeme

Zakonom o radu nisu propisani uslovi kad se ugovor o radu zaključuje na

Rad s nepunim radnim vremenom

Prema kriteriju dužine radnog vremena, razlikuje se radni odnos s punim

Iz navedene odredbe člana 36. Zakona o radu ne može se sa potpunom sigur-

Način ugovaranja i utvrđivanja plaće

Plaće radnika utvrđuju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugo-

Najniža neto plaća je osnovica za obračun osnovne plaće radnika koja je

Doprinosi na plaću za rad s nepunim radnim vremenom

Kad su u pitanju doprinosi na plaću za rad s nepunim radnim vremenom

“Polazeći od najniže neto satnice objavljene Odlukom Vlade Federacije

Prema navedenom, i radnicima koji su prijavljeni na samo četiri sata (i to samo

4. Oporeziva osnovica 200,00

Međutim, postoji i slučaj da je radnik prijavljen kod dva poslodavca po

Najniža osnovica za obračun doprinosa:

2. ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI VIDOVI RADNOG ANGAŽOVANJA

3. FINANSIJSKO POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

4. RAČUNOVODSTVO I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

6. NEPROFITNE ORGANIZACIJE U SISTEMU FISKALIZACIJE