Elaborat Zastite Okolisa 276 PDF

Zahvat:
REKONSTRUKCIJA DRŽAVNIH CESTI D66 i

D401, DIONICA ČVOR PELIČETI – ZRAČNA
LUKA PULA, DULJINE 2,6 km
Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za
Ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Pula, lipanj 2017.

Pula, srpanj 2017. - Revizija 1
Urbis d.o.o., Flanatička ulica 25, HR-52100 Pula

OIB 33840666708
Tel: +385 52 385 950
Lipanj 2017.; Revizija 1: srpanj 2017.
l i pa nj 2017.; Revi zi ja 1: s rpa nj 2017.

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Zahvat: Rekonstrukcija državnih cesti D66 i D401,
dionica čvor Peličeti – zračna luka Pula, duljine 2,6 km 3
Broj ugovora: 6885/17
Datum izrade: lipanj 2017., Revizija 1: srpanj 2017
SADRŽAJ ELABORATA
Prema Prilogu VII Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (“Narodne novine”, br. 61/14,
03/17) Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš sadrži
slijedeće:
1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1. Opis glavnih obilježja zahvata
1.1.1. Postojeće stanje
1.1.2. Planirane prometne površine
1.1.3. Oborinska odvodnja
1.2. Popis, vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces
1.3. Popis, vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš
1.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata
2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima
2.1.1. Podaci o usklađenosti zahvata s važećom prostorno planskom dokumentacijom
2.2. Opis područja lokacije zahvata
2.3. Opis stanja okoliša lokacije zahvata
2.3.1. Klimatološka obilježja lokacije zahvata i klimatske promjene
2.4. Položaj lokacije zahvata u odnosu na zaštićena područja RH
2.5. Položaj lokacije zahvata u odnosu na područje ekološke mreže i staništa
2.6. Područje lokacije zahvata u odnosu na vodne površine
3. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

3.1. Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša
3.1.1. Pregled mogućih utjecaja tijekom izgradnje zahvata
3.1.2. Pregled mogućih utjecaja tijekom korištenja zahvata
3.1.3. Pregled mogućih utjecaja nakon prestanka korištenja
3.1.4. Pregled mogućih utjecaja uslijed akcidentnih situacija
3.2. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja
3.3. Opis obilježja utjecaja

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA
4.1. Mjere zaštite okoliša
4.2. Mjere za sprječavanje i ublažavanje posljedica mogućih akcidentnih situacija
4.3. Prijedlog praćenja stanja okoliša
5. SAŽETAK
6. POPIS KORIŠTENE DOKUMENTACIJE
7. PRILOZI

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA
Predmet ovog Elaborata su prometne površine i oborinska odvodnja na dionicama državnih

cesta D66 i D401. Točnije, radi se o rekonstrukciji državnih cesta D66 i D401 na dionici čvor
Peličeti – Zračna luka Pula, dužine 2,6 km.
Za predmetni zahvat potrebno je provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata
na okoliš sukladno Prilogu II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17)
(dalje u tekstu: Uredba), točka 13. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan
negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja
zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene
utjecaja na okoliš.
Zahtjev za Ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš sa sadržajem koji je propisan
prilogom VII Uredbe, nositelj zahvata podnosi Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, kao
tijelu nadležnom za provedbu postupka Ocjene, u svrhu isođenja Rješenja.
Idejno rješenje rekonstrukcije predmetnih prometnic izradila je tvrtka Via ing d.o.o. iz Pule, u
svibnju 2017. godine (oznaka projekne dokumentacije: 1527/17-1). Izvod iz grafičkog dijela
glavnog projekta dat je u Prilogu 7. ovog Elaborata.
Podaci o nositelju zahvata
Nositelj zahvata je tvrtka Hrvatske ceste d.o.o., sa sjedištem na adresi Vončinina 3, 10000
Zagreb, sa slijedećim podacima:
- OIB: 55545787885,
- odgovorna osoba: Ivan Davidović, dipl. ing. građ.,
- e-mail: ivan.davidovic@hrvatske-ceste.hr,
po opunomoćeniku: VIA ING d.o.o., Dobricheva 30, 52100 Pula, sa slijedećim podacima:
- OIB: 93874487104,
- odgovorna osoba: Vladimir Bzik, dipl. ing. građ.,
- e-mail: via-ing@pu.t-com.hr

1.1. Opis glavnih obilježja zahvata
Na osnovu projektnog zadatka napravljeno je idejno rješenje rekonstrukcije državnih cesti D66
(Pula (D400) – Labin – Opatija – Matulji (D8)) i D401 (D66 – zračna luka Pula), na dionici čvor
Peličeti – Zračna luka Pula, ukupne duljine l=2608,19 m.
Dionica državne ceste D66 počinje pri kraju četverotračne prometnice čvora Peličeti (Istarski
ispsilon) na stacionaži 4+402,17. Rekonstrukcijom se planira dodavanje još dvije vozne trake u
dužini od 1007,37 m (u idejnom rješenju označena kao „CESTA 1“), tako da će D66 biti
četverotračna do spoja sa državnom cestom D401. Na spoju D66 i D401 prometnica sa dva
kolnika sa po dvije vozne trake prelazi na jedan kolnik prosječne širine cca 6,5 m. Tu započinje
dionica državne ceste D401, stacionaža 0+000, a ista završava na trokrakom raskrižju D401 sa
županijskom cestom ŽC5120, kod samog ulaza u zračnu luku Pula. Navedeno je shematski
prikazano slikom 1.
Slika 1. Shema rekonstrukcije prometnica
Idejno rješenje predmetnih prometnica usklađeno je sa slijedećom prostorno-planskom

dokumentacijom:
▪ Prostorni plan Istarske županije („Službene novine Istarske županije“, br. 2/02, 1/05,
4/05, 14/05 - pročišćeni tekst, 10/08, 7/10, 16/11 - pročišćeni tekst, 13/12, 9/16, 14/16 -
pročišćeni tekst)
▪ Prostorni plan uređenja općine Ližnjan – Lisignano („Službene novine Općine Ližnjan-
Lisignano“, br. 02/09, 03/14, 07/15, 02/17, 03/17)
▪ Prostorni plan uređenja općine Marčana („Službene novine Općine Marčana“, br. 09/09)
Po dobivenim posebnim uvjetima, napravit će se idejni projekti zaštite i/ili premještanja svih
postojećih instalacija.

1.1.1. Postojeće stanje
Od završetka četverotračne dionice državne ceste D66 do njezinog križanja sa D401 u dužini
trase od oko 1 km, državna cesta je dvotračna i širine kolnika 6,50 m, bez izgrađenog sustava
oborinske odvodnje. Oborinske vode se preko bankina slijevaju na okolni teren, a bankine su
nedovoljne širine.
Slika 2. Shema postojećeg stanja prometnica
Državna cesta D401 dvotračna je prometnica širine kolnika cca 5,50 m, a cijelom duljinom od
oko 1,5 km, do raskrižja sa županijskom cestom ŽC5120, prolazi uz vojarnu. Kolnik državne ceste
D401 je u lošem stanju, neravan i zaglađene površine koja smanjuje sigurnost vožnje. Bankine i
berme na pojedinim dijelovima su nedovoljne širine, što dodatno smanjuje preglednost i
sigurnost vožnje.
Državne ceste D66 i D401 danas formiraju „T“ raskrižje u kojemu se državna cesta D401
priključuje pod vrlo nepovoljnim kutom, pa je raskrižje vrlo opasno s aspekta sigurnog odvijanja
prometa.

Slika 3. Završetak četverotračne D66 i početak dvotračne dionice D66 koja se planira proširiti
Slika 4. Državna cesta D401 od raskrižja sa ŽC5120, pogled prema zračnoj luci (zid vojarne s desne
strane)

1.1.2. Planirane prometne površine
Rekonstrukcija dionice državne ceste D66 i D401 izvest će se na način da se u dijelu od čvora
Peličeti do križanja sa D401 projektira prometnica sa dva kolnika sa po dvije prometne trake.
Križanje državne ceste D66 i postojećih priključnih prometnica za OKPD Valtura i Stanciju
Peličeti projektirani su kao kružno raskrižje sa spiralnim tokom kružnog kolnika. Na isti način
projektirano je i križanje D66 i D401. Prometnica D401 projektirana je kao dvotračna do križanja
sa ŽC5120. Na križanju te dvije prometnice, pred ulazom u zračnu luku Pula, predviđeno je
trokrako kružno raskrižje.
Za sve projektirane prometnice predviđeno je i rješavanje oborinske odvodnje, javne rasvjete i

EKI.
U granicama zahvata idejnog rješenja obuhvaćene su slijedeće prometnice:
- CESTA 1 – državna cesta D66 (spoj čvora Peličeti do CESTE 7, kružnog raskrižja 2), dužine
1007,37 m, četverotračna prometnica s dva kolnika širine 7,10 m i međupojasom širine
3,00m. S lijeve strane prometnice je zeleni pojas širine 1,50 m uz koji je dvotračna,
dvosmjerna biciklistička staza širine 2,00 m;
- CESTA 2 – državna cesta D401 (od CESTE 7, kružnog raskrižja 2 do CESTE 8, kružnog raskrižja
3), dužine 1435,48 m, s dva prometna traka - 2x3,55 m, ukupne širine 10,10 m. Na dijelu
prometnice u dužini od cca 340 m predviđa se izgradnja pješačkog nogostupa širine 2,00
m, putem kojeg će se iz okolnih postojećih kuća pristupati autobusnom stajalištu;
- CESTA 3 – dvotračno kružno križanje sa spiralnim tokom kružnog kolnika, na spoju ceste 1-
D66, ceste 4 i ceste 5, duljine osovine 111,84 m;
- CESTA 4 – pristupna do ceste za Stanciju Peličeti, dužine 356,83 m, širine kolnika 4,00 m.
- CESTA 4-1 – pristupna ceste za Stancije Žmak i Campi, dužine 313,88 m, širine kolnika 4,00 m.
- CESTA 5 – pristup na postojeću prometnicu prema OKPD Valtura, dužine 108,37 m, širine
kolnika 5,50 m;
- CESTA 6 – državna cesta D66 (smjer Labin), dužine 165,35 m, dva prometna traka - 2x3,55 m,
ukupne širine 10,10 m. Na dijelu do stacionaže 130,00 m promentica ima četiri traka.
S lijeve strane prometnice je zeleni pojas širine 1,50 m uz koji je dvotračna, dvosmjerna
biciklistička staza širine 2,00 m;

- CESTA 7 – dvotračno kružno križanje sa spiralnim tokom kružnog kolnika, duljine osovine
127,55 m;
- CESTA 8 – jednotračno, trokrako kružno križanje na spoju D401, ŽC5120 i ulaza u zračnu luku
Pula, duljine osovine 103,67 m;
- CESTA 9 – spoj na prometnicu ŽC5120, dužine 60,58 m, širine kolnika 6,40 m;
- CESTA 10 – pristup prema zračnoj luci Pula, dužine 43,75 m, širine kolnika 8,00 m.
Autobusna stajališta na D66 i D401 projektirana su u skladu s Pravilnikom o autobusnim

stajalištima (NN 119/07). Idejnim rješenjem predviđena su dva para nasuprotnih stajališta –
jedan par na D66 te jedan par na D401.
U granicama zahvata idejnog rješenja obuhvaćena su slijedeća kružna raskrižja:
- kružno raskrižje 1, radijusa r = 25,25 m

- kružno raskrižje 2, radijusa r = 30,25 m
- kružno raskrižje 3, radijusa r = 20 m
Predviđa se kolnička konstrukcija slijedećih slojeva:

- habajući sloj AC 11 surf 50/70 4 cm
- nosivi sloj AC 32 base 50/70 8 cm
- nosivi sloj od nevezanog zrnatog drobljenog kamenog materijala
(tamponski materijal 0 - 63 mm) 40 cm

1.1.3. Oborinska odvodnja
Na dijelu obuhvata zahvata rekonstrukcije križanja D66 i D401, ne postoji oborinska odvodnja.
Ovim rješenjem se predviđa izgradnja pet kolektora oborinske odvodnje. Oborinske vode s
kolnika prihvaćaju se sustavom rigola i vodonepropusnih slivnika. Zagađene oborinske vode sa
promentih površina, prije ispuštanja u podzemlje putem upojnih građevina, se pročišćavaju na
tipskim separatorima masti i ulja s bypassom.
Zatvoreni sustav oborinske odvodnje sastoji se od:
- kanal 1, l=585 m
- kanal 2, l=170 m
- kanal 3, l=340 m
- kanal 4, l=470 m
- kanal 5, l=770 m.
Na svim dionicama gdje se predviđa izrada zatvorenog sustava oborinske odvodnje predviđa se
izrada kolektora od polietilenskih kanalizacijskih cijevi. Minimalni predviđen promjer oborinskog
kanala iznosi DN 315. Vode će se putem dovoljnog broja slivnika s taložnikom upuštati u
novoprojektirane kolektore. Svi vertikalni i horizontalni lomovi rješavat će se revizionim oknima.
Proračun maksimalnih protoka izvršen je primjenom racionalne metode, gdje izraz za protok
glasi: Q = C x i x A (l/s).
Dimenzioniranje oborinske kanalizacije izvedeno je prema mjerodavnom intenzitetu oborina

ITP krivulja za područje grada Pule za petogodiđnji povratni period (prema elaboratu “Analiza
vremenskih serija kratkotrajnih jakih oborina Pule – Novelacija HTP i ITP krivulja”, izrađenog od
strane Građevinskog Sveučilišta u Rijeci, Zavod za hidrotehniku i geotehniku, Rijeka, 2010).
Za prihvat oborinskih voda koje gravitiraju prometnicama, uz pokose nasipa i usjeka predviđa se
izvedba zemljanih trapeznih jaraka. Prikupljene oborinske vode će se iz jaraka ispuštati u
propuste, po terenu ili u podzemlje, vodeći računa da se što manje remeti prirodan režim
tečenja vode u slivu.

1.2. Popis, vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces
Predmetni zahvat nije proizvodna djelatnost, pa ovo poglavlje nije primjenjivo.
1.3. Popis, vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa
te emisija u okoliš
Predmetni zahvat nije proizvodna djelatnost, pa ovo poglavlje nije primjenjivo.
1.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju

zahvata
Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne druge, dodatne aktivnosti, osim onih koje su
već prethodno opisane.
Mogući međuutjecaji s postojećim i planiranim zahvatima u okruženju
Planirano
Idejnim rješenjem je predviđena niskonaponska električna mreža za vanjsku rasvjetu prometnih

površina te elektronička komunikacijska infrastruktura.
Postojeće
Trasom državne ceste D66 prolaze podzemni i nadzemni TK vod, a usporedno s trasom na
udaljenosti 20 m i više, prolaze zračni elektrokablovi.
Prema kartografskom prikazu 2.3.1. Infrastrukturni vodovi: Vodoopskrba, Prostornog plana

Istarske županije, vidljivo je da uz trasu državne ceste D401 prolazi lokalni vodoopskrbni
cjevovod. Magistralni vodoopskrbni cjevovod prolazi okomito na državnu cestu D66 u njezinom
najzapadnijem dijelu i nije moguće sa sigurnošću utvrditi hoće li se predmetni zahvat križati sa
vodovodom te će se točno stanje utvrditi nakon uvida u posebne uvjete nadležnog tijela.

Slika 5. Odnos zahvata prema vodoopskrbnim cjevovodima, isječak iz Prostornog plana Istarske županije
Jugoistočno od planiranog zahvata nalazi se zračna luka Pula. Područje zračne luke ograđeno je
uglavnom žičanom ogradom, a u jednom dijelu visokim zidom koji se nalazi uz južni rub državne
ceste D401 kojom se prilazi zračnoj luci.
U blizini predmetne dionice državne ceste D66 postoji infrastruktura zračne luke Pula: radio far
nalazi se jugozapadno, a sustav prilazne rasvjete južno u odnosu na D66, kao što je prikazano
slikom 6.
Dionica predmetne prometnice do raskrižja državnih cesti D66 i D401, idejnim rješenjem
označena kao CESTA 2, od navedene infrastrukture Zračne luke Pula udaljena je (u svom
najbližem dijelu):
 od sustava prilazne rasvjete = cca 150 m
 od radio far-a = cca 270 m
Radio far udaljen je od postojeće prometnice D66, koja se proteže sjeverno od njega, svega 30-
ak metara.

Slika 6. Predmetna postojeća i projektirana prometnica u odnosu na signalizaciju Zračne luke Pula
U svim fazama predmetnog zahvata poštivat će se posebni uvjeti građenja te važeći propisi i
pravila tehničke prakse te neće doći do međuutjecaja planiranog zahvata s postojećim i
planiranim zahvatima u okruženju. Ukoliko do istih ipak dođe, pravilnom organizacijom radova i
zaštitom svih postojećih instalacija spriječit će se negativne posljedice.
Po dobivenim posebnim uvjetima, napravit će se idejni projekti zaštite i/ili premještanja

postojećih instalacija.
Varijantna riješenja
Varijantna rješenja nisu razmatrana.

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA
Prema teritorijalnom i upravnom ustroju koridor koji je predmet ovog Elaborata nalazi se u
Istarskoj županiji, na dijelovima područja općine Marčana i Ližnjan, te u katastarskim općinama
k.o. Loborika i k.o. Valtura. Obuhvaćene su katastarske čestice br. 2634/2, 2634/4, 2634/5 i dr.
Slika 7. Prikaz lokacije zahvata u odnosu na okolinu
Područje analiziranog koridora državnih cesta D66 i D401 proteže se na relativno malom
području koje obuhvaća prostor od čvora Pula do zračne luke Pula. To je područje približne
dužine 2600 m (generalno gledano smjer prostiranja zapad-istok) i „visine“ do približno 500
m.n.m.

2.1. Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima
Za zahvat rekonstrukcije i dogradnje državnih cesti na relaciji Veli vrh – Pula - Zračna luka Pula,
kojim je dionica državne ceste D66 od čvora Peličeti do Zračne luke Pula, duljine 2,6 km,
označena kao “dionica IV”, proveden je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš te
je 07. prosinca 2016. godine izdano Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA:
UP/I-351-03/15-08/377, URBROJ: 517-06-2-1-1-16-14) sa zaključkom kako za zahvat nije
potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.
Zahvat koji je predmet ovog Elaborata predviđa četverotračnu dionicu državne ceste D66 od
čvora Peličeti do raskrižja sa državnom cestom D401, kojom dalje prema Zračnoj luci Pula
promet ide dvotračnom državnom cestom D401. Za razliku od ovakvog prometnog rješenja,
zahvatom za koji je proveden postupak ocjene i izdano ranije spomenuto Rješenje, predviđala
se dvotračna dionica državne ceste D66 do raskrižja sa državnom cestom D401. Obzirom da su
kružna raskrižja 1 i 2 predviđena kao četverotračna, iz sigurnosnih razloga potrebno je da i
prometnica koja ih povezuje biti četverotračna. Osim toga, u dijelu državne ceste D401 koja
vodi prema zračnoj luci predviđen je pješački nogostup u duljini od 340 m, širine 2,00 m, što nije
bilo predviđeno zahvatom za koji je proveden postupak ocjene. Pješački nogostup služi za
pristup do autobusnog stajališta iz okolnih obiteljskih kuća i obratno.
2.1.1. Podaci o usklađenosti zahvata s važećom prostorno planskom

dokumentacijom
Strategijom i Programom prostornog uređenja RH predviđen je završetak autoceste kod Pule,

sa skretanjem prema zračnoj luci Pula.
Prostornim planom Istarske županije („Službene novine Istarske županije“, br. 2/02, 1/05,
pročišćeni tekst) predviđen je koridor za izgradnju četverotračne prometnice na dionici Istarski
ipsilon (čvor Pula) – zračna luka Pula, točnije od čvora Peličeti do križanja državnih cesti D66 i
D401. U nastavku D401 do predviđena je dvotračna prometnica prema zračnoj luci Pula,
odnosno prema selu Valtura.
Predmetni zahvat nalazi se na području na kojem su na snazi slijedeći dokumenti prostornog

uređenja:

Lisignano“, br. 02/09, 03/14, 07/15, 02/17, 03/17) – dalje u tekstu: PPUO Ližnjan
– dalje u tekstu: PPUO Marčana
Zapadni dio koridora državne ceste D66 u nadležnosti je Općine Marčana, a istočni dio Općine
Ližnjan, kao što je određeno prostornim planovima navedenih općina koji su opisani u tekstu
koji slijedi.
2.1.1.1. Prostorni plan Istarske županije
Člankom 116. PPIŽ-a navedeni su planirani prioriteti (državnog i županijskog značaja), što se tiče
razvoja optimalne funkcionalnosti i razvijenosti cestovne mreže Istarske županije. Zahvat koji je
predmet ovog Elaborata definiran je kao prioritetni cilj, a izvod iz Odredbi za provođenje PPIŽ-a,
kao i izvod iz grafičkog dijela, dat je u nastavku.
Članak 116.
U cilju postizanja optimalne funkcionalnosti i razvijenosti cestovne mreže Županije te

povezivanje sa ostalim dijelovima Države i Europom, planirani prioriteti (državnog i županijskog
značaja) su:
a) Dovršenje započetih i izgradnja novih dionica cesta visoke razine uslužnosti kod kojih postoji
odgovarajuća prognoza rasta i potražnje (sustav autocesta A8 i A9):
- Autocesta A8: Čvorište Kanfanar (A9) – Pazin – Lupoglav – čvorište Matulji (A7); dionica
Rogovići – Tunel Učka (Matulji)
 Udvostručenje postojećeg poprečnog presjeka postojeće brze ceste,
 Izgradnja druge tunelske cijevi tunela Učka,
 Izgradnja planiranog čvorišta Borut uključujući pristupne pravce,
 Izmještanje postojećeg čvorišta Vranja (1.5 km u smjeru Pazina),
 Izgradnja pratećih uslužnih građevina „Lovrinčići“ i „Učka“;
- Autocesta A9: Čvorište Umag (D510) – Kanfanar – Čvorište Pula (D66)

 Izgradnja drugog vijadukta Limska Draga te drugog Mosta Mirna,
 Dovršetak izgradnje drugog prometnog traka na poddionici: Čvorište Pula – D66
(raskrižje za Zračnu luku Pula),
 Dovršetak izgradnje drugog prometnog traka postojeće državne ceste D510 Čvorište
Umag (A9) - G.P. Kaštel (gr. R. Slovenije) - spoj sa R. Slovenijom,
 Izgradnja čvorišta Bale sa spojem na državnu cestu D75 i županijsku cestu Ž5190,

sukladno utvrđenim prometnim koridorima u istraživanju državnog značaja,
 Izgradnja čvorišta Mrgani tipa „dijamant“ sa spojem na lokalne ceste L50101 i
L50102 (pravac Mrgani – Radetići – Kringa), uz rekonstrukciju i prilagodbu lokalnih
cesta sukladno vrsti i količini prometa,
 Izgradnja čvorišta Kaštelir (Rogovići kod Tara) sa spojem na županijsku cestu Ž5040
(obilaznica Tar) na sjevernom dijelu naselja Tar;
Slika 8. Izvadak iz grafičkog dijela PPIŽ-a, kart. prikaz 2.1. Infrastrukturni sustavi - promet

2.1.1.2. Prostorni plan uređenja općine Ližnjan
Korištenje i namjena površina
Područje zahvata izgradnje za predmetnu cestu nalazi se uz sjeverozapadni rub granice općine
Ližnjan. Prema PPUO Ližnjan južno i sjeverno od državne ceste D66 predviđeno je područje
gospodarske (proizvodne) namjene I1. Dalje prema sjeveru planira se šuma gospodarske
namjene. Južno od državne ceste D401 PPUO-om Ližnjana planira se gospodarsko-poslovna
namjena, odnosno zračna luka Pula koja je postojeća. PPUO Ližnjan prema općinskoj granici
obuhvaća samo istočni dio planirane ceste od čvora Pula prema zračnoj luci Pula, odnosno trasu
istočno od državne ceste D66. Zapadni dio ove ceste, koji je predviđen kao autocesta do D66,
nalazi se na području JLS Općine Marčana.
Slika 9. Izvadak iz grafičkog dijela PPUO Ližnjan - kart. prikaz 1. Korištenje i namjena površina

Prometni sustav
PPUO-om Ližnjan predviđeno je povezivanje čvora Pula sa zračnom lukom Pula što je navedeno
u poglavlju Odredbi za provođenje 2.1. Građevine od važnosti za državu i Istarsku županiju, a
propisano je člankom 46:
(1) Na području Općine Ližnjan mogu se identificirati postojeći i budući zahvati u
prostoru od važnosti za Državu, za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva, odnosno zahvati u prostoru za koje je u postupku izdavanja
lokacijske dozvole potrebno pribaviti suglasnost istog Ministarstva. Plan omogućava realizaciju
prometnih, energetskih, vodnih i vodoopskrbnih građevina, kao i sportskih, ugostiteljskih i
turističkih građevina.
(2) Ovim Planom daju se kriteriji za zahvate od značaja za Državu, te navode omogućeni
zahvati:
1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
(...)
- Državne ceste : - D66 -Pula (D400) – Labin – Opatija – Matulji (D8)
- D 401 - D66 – zračna luka Pula
- Građevine zračnog prometa: Zračna luka Pula za međunarodni i unutarnji promet
(sekundarna 4E kategorije) (postojeća)

Slika 10. Izvadak iz grafičkog dijela PPUO Ližnjan - kart. prikaz 2.1. Infrastrukturni sustavi - prometni
sustav
Područja posebnih ograničenja u korištenju
Slika 11 prikazuje izvod iz kartografskog prikaza 3.3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju PPUO-a Ližnjana, gdje je vidljivo da se
područje kojim prolazi predmetni koridor državnih cesta D66 i D401 nalazi unutar III zone
zaštite izvorišta vode za piće.

Slika 11. Izvod iz PPUO Ližnjan: kart. prikaz 3.3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja
posebnih ograničenja u korištenju
Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
Posebni uvjeti zaštite infrastrukturnih građevina i koridora i područja posebne namjene
Posebni uvjeti zaštite za Zračnu luku Pula
Područje s posebnim uvjetima zaštite zračne luke Pula ima oblik trapeza s istočne i zapadne
strane uzletno-sletne staze, koje započinje na udaljenosti od 60 m od pragova uzletno-sletne
staze i ima unutarnju stranicu dužine 300 m s otklonom na svaku stranu od 15%, pa je ukupna
duljina trapeza zaštitnog prostora 15.000 m, a vanjska stranica trapeza (nasuprot pragu) je
dužine 1200 m. Unutarnja horizontalna površina je smještena u horizontalnoj ravnini iznad
aerodroma i njegovog neposrednog okoliša. Namijenjena je za osiguranje slobodnog zračnog
prostora za vizualno kruženje prije slijetanja. Zauzima prostor visine 45 m iznad uzletno-sletne
staze u krugu s polumjerom 4000 m. Prema odredbama ICAO preporuka nepokretni objekti nisu
dozvoljeni iznad unutarnje prilazne površine, prijelazne površine i površine prekinutog slijetanja
osim lako lomljivih objekata koji zbog svoje funkcije moraju biti u pravcu osnovne staze. Novi

objekti su iznad tih površina dozvoljeni samo ako su bili zakriveni već postojećim objektima.
Postojeći objekti iznad prilazne i drugih aerodromskih površina bi morali biti odgovarajuće
obilježeni.
Slika 12. Izvod iz PPUO Ližnjan: kart. prikaz 3.4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
U PPUO Ližnjan još uvijek stoji evidentirana zaštita oko bivših vojnih lokacija (zone posebne
namjene), kao što su:
▪ Zračna baza Pula – zaštita izometrijskog područja,
▪ Valtura - antenski stup,
▪ vojni kompleks "Marlera",
▪ vojni kompleks "sv. Danijel" (Šandalja).
Navedene zone prikazane su i u grafičkom prilogu 3.4. PPUO-a, kao što se vidi u izvodu na slici
13. te su oko njih prikazane bafer zone zabranjene odnosno ograničene izgradnje. Međutim,
osim antenskog stupa u Valturi, ostale zone danas više nisu perspektivne za potrebe obrane.

Širem području Zračne luke Pula PPUO-om je određena zona ograničene gradnje. Za sve
zahvate unutar te zone je potrebna prethodna suglasnost Hrvatske Agencije za civilno
zrakoplovstvo i Zračne luke Pula.
Zaštita kulturne baštine
Slika 13. Izvadak iz grafičkog dijela PPUO Ližnjan - kart. prikaz 3.2. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora - zaštita kulturne baštine
Kartografski prikaz 3.2. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - zaštita kulturne baštine
prikazuje zaštićene vrijedne arheološke lokalitete i kulturnu baštinu općine Ližnjan, a slikom 12.
dat je izvod gdje je vidljivo da predmetni koridor državnih cesta D66 i D401 ne zadire u područja
kulturne baštine.
Zaštita ugroženih dijelova prostora i okoliša provodit će se u skladu sa svim zakonima, odlukama
i propisima relevantnim za ovu problematiku, a naročito s važećim Zakonom o zaštiti okoliša,

odredbama prostornih planova šireg područja, PPUO-a Ližnjan i prostornih planova užeg
područja.
2.1.1.3. Prostorni plan uređenja općine Marčana
Korištenje i namjena površina
Područje zahvata izgradnje za predmetnu cestu nalazi se uz jugozapadni rub granice općine
Marčana. Prema PPUO Marčana planirana cesta prelazi preko područja posebne namjene,
preko neizgrađenog građevinskog zemljišta, preko dva objekta (izgrađeno građevinsko
zemljište) i preko šume gospodarske namjene.
PPUO Marčana prema općinskoj granici obuhvaća samo zapadni dio planirane ceste od čvora
Pula prema zračnoj luci Pula, odnosno trasu zapadno od državne ceste D66. Ovaj dio ceste
predviđen je kao autocesta koja završava deniveliranim čvorom na D66. Dužina ovog dijela
autoceste je približno 1600 m. Istočni dio ove ceste, koji je predviđen kao dvotračna cesta od
državne ceste D66, nalazi se na području Općine Ližnjan.
Prometni sustav
Člankom 58. Odredbi za provođenje PPUO Marčana planiraju se građevine i zahvati od značaja
za RH koji postoje ili se planiraju na području ili dijelu područja Općine Marčana. Povezivanje
čvora Pula sa zračnom lukom Pula navedeno je u ovom članku kao cestovna građevina od
važnosti za RH: - autocesta Zračna luka Pula - Pula - Kanfanar - Plovanija/Kaštel.
Državna cesta Pula – Labin – Opatija – Matulji koja nosi oznaku D66 također je člankom 58.
određena kao cestovna građevina od važnosti za RH.

Slika 14. Izvod iz PPUO Marčana: kart. prikaz 1.A. Korištenje i namjena površina

Slika 15. Izvadak iz grafičkog dijela PPUO Marčana - kart. prikaz. 1.B. Korištenje i namjena površina -
Promet
ZAKLJUČAK: predviđeno prometno rješenje usklađeno je sa Strategijom i Programom

prostornog uređenja RH, te sa Prostornim planom Istarske županije kao i sa Prostornim
planovima uređenja Općina Ližnjan i Marčana.

2.2. Opis područja lokacije zahvata
Državna cesta D66, kojom se dolazi iz smjera Matulja (Rijeke) uz istočnu obalu Istre, položena je
u smjeru sjever – jug, odnosno od smjera Rijeke prema Puli, kao i željeznička pruga koja se na
ovom području nalazi zapadno od Istarskog ipsilona.
Državna cesta D401 nalazi se na prilazu Puli te se odvaja od državne ceste D66 prema zračnoj
luci Pula. Ova kratka cesta dužine 1,6 km, položena je transverzalno u odnosu na glavne prilazne
ceste Puli, odnosno od zapada prema istoku, prema zračnoj luci Pula.
Uža lokacija predmetnog zahvata obuhvaća područje južno od naselja Loborike, a okolno
područje karakteriziraju i stancije Žmak, Kampi, Peličeti, Sladonja te Lodeš.
Smjer pružanja predmetnog koridora je zapad - istok. Državne ceste D66 i D401 povezuju
okolna sela, zračnu luku Pula i Istarski ipsilon sa gradom Pulom. Od čvora Pula prema gradu u
smjeru zapada proteže se završni dio državne ceste D66, odnosno Šijanska cesta do rotora, u
kojem se još sječu ulice Prekomorskih brigada (pulska zaobilaznica) i ulica 43. istarske divizije
koja vodi u „nastavku“ državne ceste D66 prema centru grada.
Područje koridora je uglavnom neizgrađeno tako da se na njemu nalazi tek desetak objekata, od
kojih je jedan poslovni objekt u blizini Stancije Lodeš. Ova konstatacija se odnosi na područje
koje je smješteno sjeverno od državnih cesta D66 i D401, na površini od približno 2400 x 500 m,
od lokacije Žmak do lokacije Panturan na istoku. Na području razmatranog koridora nema
formiranih naselja već se na tom prostoru nalazi desetak stambenih, gospodarskih i nešto
napuštenih ruševnih objekata.
Slika 16. Planirana lokacija zahvata u odnosu na uže okruženje

Gledano u visinskom smislu, koridor je od čvora Pula u blagom usponu prema zračnoj luci i
prema unutrašnjosti u smjeru državne ceste D66. Visine terena su od 50 m.n.m. kod čvora Pula
do 75 m.n.m. kod lokacije priključka za zračnu luku. Može se konstatirati da se teren nalazi u
usponu 1-2% ako se uzme u obzir početna i krajnja visina terena, a ne uzimajući u obzir lokalna
visinska odstupanja konfiguracije terena.
2.3. Opis stanja okoliša lokacije zahvata
Krajobraz
Krajobraz promatranog prostora sjeverno od državnih cesta D66 i D401 na potezu od čvora Pula
prema zračnoj luci Pula karakteriziraju šumske površine unutar kojih se mjestimično nalazi
poljoprivredno zemljište. Na tom području nalazi se približno desetak objekata od kojih su dva
proizvodna pogona, a ostali su stambeni i gospodarski objekti. Tu su se nekad nalazili veći
poljoprivredni gospodarski objekti - „stancije“, koje su davale određeni identitet istarskom
prostoru. Danas ih je ostalo nekoliko, od kojih su najpoznatije stancije Lodeš i Peličeti.
Općenito gledano pod šumama se nalazi trećina istarskog poluotoka. Duž obale i na otocima
ispred zapadne Istre prevladavaju borove šume i makija, koju čine stabla crnike i planike. Među
zakonom zaštićenim predjelima u Istarskoj su županiji poznati prirodni rezervati - nacionalni
park Brijuni, park prirode Učka, zaštićeni krajolik Limski zaljev, Motovunska šuma, park šuma
Zlatni rt i ornitološki rezervat Palud pokraj Rovinja, park šuma Šijana pokraj Pule i zaštićeni
krajolik Kamenjak na samom jugu Istre. Park šuma Šijana nalazi se u neposrednoj blizini
predmetnog koridora, odnosno s njegove jugozapadne strane.
Geološka i pedološka obilježja šireg obuhvata lokacije zahvata
Istra čini sjeverozapadni dio stare jadranske karbonatne platforme, velikoga paleogeografskoga
tijela na kojem su se u plitkome, toplome moru taložile karbonatne stijene. Tijekom dugoga
razdoblja geološke prošlosti, od starije jure do kraja krede platforma je bila izolirana od
kopnenih utjecaja, okružena dubokim oceanom Tethysom. U takvim je uvjetima nastala velika
debljina karbonatnih naslaga (oko 5000 m), među kojima su najčešći vapnenci, a nešto rjeđi
dolomiti. Naslage unutarnjeg dijela karbonatne platforme razvijale su se u prve tri taložne
sredine, nakon kojih je slijedila dezintegracija koja se odvijala u četvrtoj taložnoj sredini.
Današnja građa Istre posljedica je opetovanih tektonskih deformacijama od kojih su najvažnije
promjene u kredi i tercijaru.
Područje predmetnih državnih cesti D66 i D401 nalazi se na području kojim prevladava tlo tipa
crvenice (terra rossa). Crvenica prekriva tlo u obliku tankog, ponegdje i debljeg rastresitog

nesuvislog pokrivača, a deblje naslage crvenice nalazimo u ponikvama i prostranim udolinama
današnjeg krškog reljefa. Znatniju debljinu crvenica ima osobito u zaravnjenom području
poljoprivrednog dobra Valtura i pulskog aerodroma te u nekoliko prostranijih dolina duž obale.
Slika 17. Tipovi tla na predmenoj trasi
Crvenica je u području Istre prvenstveno rezultat intenzivnog kemijskog trošenja karbonatnih

stijena pod utjecajem oborinske vode, koja je počela nakon potpune emerzije krajem eocena. U
suhom stanju praškasta je te je vjetar lako raznosi, a navlažena ona postaje plastična i
nepropusna, te se zahvaljujući tome u ponikvama i drugim udolinama mjestimice zadržava duže
vremena oborinska voda (lokve). Iz tog je razloga zemlja crvenica odlična kao obradivo tlo.
Morfologija i hidrografija
U širem smislu, lokacija zahvata dio je zapadnoistarske antiklinale formirane tijekom krede, gdje
su najbolje razvijene zaravni. S obzirom na vapnenačku podlogu i njezinu podložnost kemijskom
trošenju, nastaju ponikve, uvale, špilje, jame i ponori. Prevladavaju blagi nagibi koji
onemogućavaju ispiranje tla pa dolazi do nakupljanja zemlje crvenice.
Predmenta lokacija smještena je duž Valturskog polja, sjeverno od zračne luke Pula te istočno
od Park šume Šijana.
Budući da je predmet zahvata na razmeđu dobro i srednje dobro propusne karbonatne

podloge, na premdetnoj lokaciji i u široj zoni lokacije zahvata nema površinskih tokova, a vodna
se tijela poput bara i lokvi tijekom perioda oborina formiraju zbog debljeg sloja glinovite
vodonepropusne crvenice. Zapadno, u široj zoni lokacije zahvata (preko 1 km zračne
udaljenosti) nalaze se izvori Marčanica i Ledinica.

Hidrogeološke značajke terena
Područje kojim prolazi predmetna trasa državnih cesti prema „Odluci o zonama sanitarne
zaštita izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji“ (SNIŽ, br. 12/05, 02/11) nalazi se u III zoni
sanitarne zaštite, tako da je predviđen zatvoreni sustav odvodnje oborinskih voda (prihvat,
pročišćavanje i dispozicija). Propisano je kako za izgradnju nove ceste, kao i za rekonstrukciju
postojećih, treba biti predviđen prihvat oborinskih voda rigolima s kolnika u kanalizacijski sustav
ceste.
Općenito su hidrografija i hidrogeologija na istarskom poluotoku uvjetovane njegovom

geološkom građom i oblikovanjem reljefa. U Istri postoji samo nekoliko tokova koji od izvora do
ušća u more teku površinom, dok znatan dio njih zbog krške podloge ponire i podzemno
nastavlja tok do nižih krških izvora, odnosno do vrulja nedaleko od morske obale ili današnjih
priobalnih izvora uza samu morsku obalu. To poniranje događa se i s određenom količinom
oborina. Podzemne vode nalaze se na raznim dubinama, a ponegdje su podzemni tokovi na
dubini većoj od 200 m. Na prostoru oko Pule i zapadne obale Istre zabilježena je dubina
podzemnih voda manja od 50 m.
Šume
Razmatrani koridor nalazi se u dvije općine: zapadni dio je u općini Marčana, a istočni u općini
Ližnjan. Prema prostorno planskoj dokumentaciji, na području dijela koridora koji se nalazi u
općini Marčana planira se šuma gospodarske namjene, a na području dijela koridora u općini
Ližnjan šuma posebne namjene.
Ovisno o klimatskim uvjetima, u Istri se nalaze šume hrasta crnike i crnoga graba, zatim
listopadne šume hrasta medunca i bijeloga graba, te hrasta medunca i crnoga graba, šume
hrasta lužnjaka i velike žutilovke te šume hrasta lužnjaka i običnoga graba. Na flišnom području
srednje Istre nalaze se i azonalne zajednice šuma hrasta medunca s beskoljenkom, i šume
pitomoga kestena i druge. Uz obalni pojas uglavnom se nalaze crnogorične šume.
Međutim, na predmetnom području ne može se utvrditi postojanje šumskih sastojina, već se u

širokom pojasu od osi prometnica nalaze njezini degradirani stadiji: šikara, dračici i bušici.
Vjetrovi
Tijekom godine na području Pule od vjetrova prevladavaju vjetrovi iz smjerova sjeveroistoka

(bura) i istoka s učestalošću od 20% dana godišnje, uz prosječnu jačinu od 2,2 do 2.7 bofora.
Učestalost navedenih vjetrova najmanja je ljeti (11 – 19%). S visokim postotkom učestalosti od
13% zastupljen je i vjetar iz smjera jugoistoka ili tzv. jugo, s prosječnom jačinom od 2.2 bofora.

Jugo uglavnom puše u proljetnim mjesecima. Najmanje zastupljen vjetar je sa sjevera
(tramontana), s učestalošću od 4% i jačinom od 1,5 bofora i juga s učestalošću od 5% i
prosječnom jačinom od 2,0 bofora.
Ljeti je u Puli dominantan vjetar koji puše iz smjera sjeverozapada (12%, 1,8 bofora) i zapada
(10%, 2,0 bofora). Sjeverozapadnjak se javlja u ljetnim mjesecima i donosi na kopno ugodno
osvježenje u popodnevnim satima. U večernjim satima, kad se kopno hladi brže od mora,
prevladava strujanje s kopna ili tako zvani burin.
Učestalost tišina na području Pule je među najvišim u sjevernom Jadranu (iza Rovinja) i to
najviše ljeti s učestalošću od 16%, a najmanje u proljeće 11%. Pojava jakog vjetra s brzinom
većom od 39km/h je rjeđa ljeti (2%) nego u ostalim sezonama (4 do 5,5%). Učestalost vjetra
brzine veće od 62 km/h iznosi ljeti samo 0,3%, a u drugim sezonama 1-2%.
Seizmološki podaci
Cjelokupno područje Istarske županije nalazi se unutar VII seizmičke zone po MCS ljestvici za
povratni period od 500 godina, prema Seizmičkoj karti RH, te se sukladno tome provode mjere
u projektiranju i izgradnji objekata utvrđene propisima iz oblasti gradnje.
Najbliža epicentralna područja su:

▪ Riječko-crikveničko na sjeveroistoku.
▪ Ljubljansko na sjeveru.
▪ Friulsko na sjeveru - sjeverozapadu.
U odnosu na navedena epicentralna područja i potrese vezane uz njih na ovom području

registrirani su najjači potresi između 4 i 5 M
̊ CS.

2.3.1. Klimatološka obilježja lokacije zahvata i klimatske promjene
Podaci su uzeti iz najbliže meteorološke postaje u Puli smještene na 30 m visine, 44°52'

geografske širine i 13°51' geografske dužine. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, područje
Pule spada u toplu umjerenu subhumidnu klimu oznake Cfsax (Klimatski podaci SR Hrvatske,
Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske, Zagreb 1971.god.).
Položaj sjevernog Jadrana što se klime tiče znatno se razlikuje od srednjeg i južnog Jadrana.
Tako se zimi često izmjenjuju ciklone i anticiklone, što rezultira čestim izmjenama dominantnih
vjetrova bure i juga, s tim da je bura učestalija. Ljeto karakterizira etezijsko strujanje koje se uz
obalu manifestira kao izmjena vjetra sa kopna na more i obrnuto, dok na otvorenom moru
pretežno dominira vjetar iz smjera SZ - maestral.
Apsolutni maksimum temperature izmjeren u Puli bio je 35°C i to u kolovozu 1990. godine, a
minimum –9°C u veljači 1991. godine. Ljeto 2015. godine također će se pamtiti kao ekstremno
vruće ljeto, s novim apsolutnim maksimumima najviše dnevne temperature zraka, kao i po
broju dana s vrlo toplim noćima. Analiza temperaturnih anomalija za lipanj, srpanj i kolovoz
2015. godine pokazuje da su na svim analiziranim postajama srednje mjesečne temperature
zraka bile iznad višegodišnjeg prosjeka.
Srednji broj hladnih dana u toku godine kada minimalna temperatura zraka padne ispod 0°C
iznosi 22,2 dana. Razdoblje kad se mogu očekivati temperature ispod nule je od studenog do
travnja. Srednji broj toplih dana (dnevna maksimalna temperatura 25°C) u toku godine je 89,2.
Najveći broj toplih dana imaju srpanj 27,8 i kolovoz 26,6 dana.
Za razdoblje 1975.-1995. godine, prema podacima iz Statističkog ljetopisa Istre, Primorja i

Gorskog Kotara, srednja godišnja temperatura najhladnijeg mjeseca siječnja iznosi 5,4°C, a u
najtoplijem srpnju, srednja godišnja temperatura iznosi 23,5°C.
Analizom temperaturnih nizova (1949-1970 i 1981-1992) može se zaključiti da je i na postaji

Pula uočen trend porasta temperatura zraka, karakterističan za sjevrnu hemisferu. Iz
navedenog znači da se mogu očekivati i neke druge promjene u klimi i vremenu s kojima se
mora računati, poglavito na mogućnost povišenja razine mora obzirom da je planirani zahvat
gotovo u razini površine mora.
Na globalnoj razini, istraživanja pokazuju da se znakovit porast globalne temperature zraka

pojavio tijekom zadnja četiri desetljeća, to jest od 1971. do 2010. godine. Za devet od deset
godina u razdoblju 2001. – 2010. temperatura zraka je bila iznad prosječne, a najtoplija godina
uopće bila je 2010. godina.

2.3.1.1. Klimatske promjene
Varijabilnost klime može biti uzrokovana prirodnim čimbenicima unutar samog klimatskog
sustava (npr. El Niño - južna oscilacija) te vanjskim čimbenicima, primjerice velikom količinom
aerosola izbačenog vulkanskom erupcijom u atmosferu ili promjenom Sunčevog zračenja koje
dolazi do atmosfere i Zemljine površine. Osim navedenih prirodnih varijacija klime, od velikog
interesa su i promjene klime izazvane ljudskim aktivnostima (antropogeni utjecaj na klimu)
kojima u atmosferu dolaze staklenički plinovi, a koji imaju ključnu ulogu u zagrijavanju
atmosfere.
Državni hidrometeorološki zavod (dalje u tekstu: DHMZ) obradio je projekcije promjene klime
na području RH koristeći regionalne modele (DHMZ; Branković, Guttler, et al. 2010; Branković,
Petarčić i dr., 2012.).
Prema “Neformalnom dokumentu: Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost

ranjivih ulaganja na klimatske promjene”1 (dalje u tekstu: Smjernice), ključni ciljevi procjene
ranjivosti i rizika od klimatskih promjena su sljedeći:
▪ odrediti koliko su različite projektne opcije osjetljive na relevantne opasnosti vezane za

klimatske uvjete,
▪ utvrditi u kojoj su mjeri različite opcije izložene postojećim i budućim opasnostima na
predmetnoj lokaciji ili lokacijama,
▪ identificirati i razvrstati ključne rizike po važnosti.
Informacije o očekivanom utjecaju klimatskih promjena u RH opisane su u Odluci o donošenju

6. nacionalnog izvješća RH prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime2 te
korištene za potrebe izrade ovog poglavlja.
Klimatske promjene imaju širok utjecaj na ljudske i prirodne sustave, a nastavak emisija
stakleničkih plinova uzrokovat će daljnje zagrijavanje i uzrokovati ozbiljne i nepovratne utjecaje
na ljude i ekosustave. Ograničavanje klimatskih promjena značajnim smanjenjem emisija,
zajedno s prilagodbom klimatskim promjenama, može značajno smanjiti rizike.
1 „Neformalni dokument: Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske
promjene“, dostupno na:
http://www.mzoip.hr/doc/kako_povecati_otpornost_ranjivih_ulaganja_na_klimatske_promjene.pdf
2 Odluka o donošenju 6. nacionalnog izvješća RH prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime, od
30.01.2014. godine (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/430473.pdf)

2.3.1.2. Emisije stakleničkih plinova
Među najvažnijim plinovima koji se prirodno nalaze u atmosferi, i koji apsorbiraju dugovalno
zračenje Zemlje te ih stoga nazivamo stakleničkim plinovima, su vodena para i ugljikov dioksid
(CO2), a zatim metan (CH4), didušikov oksid (N2O) i ozon (O3). Utjecaj čovjeka na klimu naglo je
povećan u drugoj polovici 18. stoljeća s početkom industrijske revolucije. Sagorjevanjem fosilnih
goriva, promjenom tipova podloge koja nastaje (primjerice urbanizacijom, sječom šuma i
razvojem poljoprivrede) došlo je do promjene kemijskog sastava atmosfere, odnosno do
povećanja koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi u odnosu na predindustrijsko doba
(prije 1750. god.). Od početka industrijalizacije do danas, značajno su se povećale koncentracije
ugljikovog dioksida (CO2), metana (CH4), didušikovog oksida (N2O) i halogeniziranih
ugljikovodika (engl. halocarbons) u atmosferi, što je uzrokovalo jači efekt staklenika i veće
zagrijavanje atmosfere od onog koje se događa prirodnim putem.
S obzirom da razvoj nije moguće točno predvidjeti, scenarij emisije stakleničkih plinova u
budućnosti podijeljeni su u 4 grupe mogućeg razvoja svijeta u budućnosti:
A1 - Svijet u budućnosti karakterizira vrlo brzi gospodarski rast i rast globalne populacije koja
će biti najveća sredinom 21. stoljeća. Ova grupa scenarija predviđa brzo uvođenje novih
i učinkovitijih tehnologija te značajno smanjenje regionalnih razlika u dohotku
stanovnika.
A2 - Svijet u budućnosti karakterizira velika heterogenost sa stalnim povećanjem svjetske

populacije. Gospodarski razvoj, kao i tehnološke promjene, regionalno su orjentirani i
sporiji nego u drugim grupama scenarija.
B1 - Ova grupa scenarija predviđa uvođenje čistih tehnologija s naglaskom na globalna

rješenja gospodarske, socijalne i ekološke održivosti. Populacija je najbrojnija sredinom
21. stoljeća, a nakon toga opada (slično kao u A1).
B2 - Svijet je u budućnosti orijentiran prema zaštiti okoliša i socijalnoj jednakosti, no naglasak

je na lokalnim rješenjima gospodarske i socijalne održivosti te održivosti okoliša.
Gospodarski razvoj je srednje razine, a tehnološke promjene su sporije i raznovrsnije
nego u B1 i A1 grupama scenarija. Ovaj scenarij predviđa kontinuirano povećanje
svjetske populacije po stopi nižoj nego u A2 grupi.
Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14) propisana je obveza praćenja stakleničkih plinova,
kao i ublažavanje klimatskih promjena.

2.3.1.3. Promjena klime na području izgradnje zahvata
U DHMZ-u su analizirani rezultati združenog globalnog klimatskog modela za područje Europe

prema jednom od četiri scenarija emisije stakleničkih plinova, koji je ujedno i najnepovoljniji za
okoliš. Očekuje se da će klimatske promjene, uzrokovane povišenim razinama stakleničkih
plinova u atmosferi, dovesti do niza problema koji će imati utjecaj na razvoj društva. Negativni
utjecaji među ostalim mogu uključivati štete prouzrokovane sve češćim prirodnim katastrofama
i porastom razine mora, poplavama, porastom temperature zraka, mora i voda, kao i
temperaturnim ekstremima istih, porastom padalina, pritiskom na proizvodnju hrane,
negativne posljedice na zdravlje ljudi te mnoge druge. Ukoliko im se ne obrati pozornost,
klimatske promjene mogu se negativno odraziti na pozitivne aspekte razvoja te imati negativan
utjecaj na razvoj društva općenito.
Rekonstrukcijom predmetnih državnih cesti D66 i D401 povećat će se intenzitet cestovnog

prometa. Općenito, sektor promet uključuje emisije iz potrošnje goriva, a čini oko 20% ukupne
emisije stakleničkih plinova RH. Scenarij “bez mjera” pretpostavlja razvoj neposredne potrošnje
energije prepušten tržišnim kretanjima i navikama potrošača, bez državnih intervencija, ali uz
pretpostavku uobičajene primjene novih, tehnološki naprednijih proizvoda kako se tijekom
vremena pojavljuju na tržištu. Scenarij “s mjerama” uključuje mjere za smanjenje emisije
stakleničkih plinova koje proizlaze iz postojeće regulative i prijenosa pravne stečevine EU, a koje
između ostalog uključuju mjeru povećanja učinkovitosti novih vozila i hibridnih vozila, poticanje
proizvodnje biogoriva i obvezu stavljanja biogoriva na hrvatsko tržište i sl. Projekcije pokazuju
značajan porast emisije u razdoblju do 2020. godine. Nakon 2020. godine očekuje se smanjenje
emisije, ukoliko se bude provodio scenarij s mjerama i dodatnim mjerama.
Klimatske promjene na području Hrvatske dobivene simulacijama klime regionalnim klimatskim

modelom RegCM prema A2 scenariju analizirane su za dva 30-godišnja razdoblja: od 2011.-
2040. godine te od 2041.-2070. godine. Za područje Hrvatske očekuje se povećanje
temperature zraka u oba razdoblja i u svim sezonama. U prvom razdoblju buduće klime na
području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0.6°C, a ljeti do 1°C. U drugom
razdoblju buduće klime (2041.-2070.) očekivana amplituda porasta temperature u Hrvatskoj
zimi iznosi do 2°C u kontinentalnom dijelu i do 1.6°C na jugu, a ljeti do 2.4°C u kontinentalom
dijelu Hrvatske, odnosno do 3°C u priobalnom pojasu (Branković i sur., 2010). Amplituda
porasta temperature veća je u drugom nego u prvom razdoblju, ali je statistički značajna u oba
razdoblja. Povećanje srednje dnevne temperature zraka veće je ljeti (lipanj-kolovoz) nego zimi
(prosinac-veljača).

Slika 18. Promjena oborine u Hrvatskoj (mm/dan) u razdoblju 2011-2040. u odnosu na razdoblje 1961-
1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij
emisije stakleničkih plinova za jesen.
Slika 19. Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2041-2070. u odnosu na razdoblje 1961-
1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij
emisije stakleničkih plinova za zimu (lijevo) i ljeto (desno).
Promjene količine oborine u prvom razdoblju su vrlo male i ograničene samo na manja područja
te variraju u predznaku ovisno o sezoni, pa to nije statistički značajno (slika 18 i 19.).
Međutim u drugom razdoblju buduće klime očekuje se smanjenje oborine ljeti u gorskoj
Hrvatskoj i u obalnom području. Smanjenja dosižu vrijednost od 45-50 mm i statistički su
značajna. Zimi se može očekivati povećanje oborine u SZ Hrvatskoj te na Jadranu, međutim to
povećanje nije statistički značajno.

Od svih opasnosti potaknutih klimatskim promjenama, u Procjeni ugroženosti RH od prirodnih i
tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća (DUZS, 2013.) kao velika opasnost za Hrvatsku
izdvojene su samo poplave. Ekstremne temperature i oborine, suša, vjetar i podizanje razine
mora nisu ni spomenuti ili su samo površno spomenuti.
Prilagodba klimatskim promjenama
U Hrvatskoj se može očekivati rizik porasta razine mora, promjena ponašanja i migracijskih
obrazaca morskih organizama zbog zagrijavanja morske vode, očekuju se određeni utjecaji na
hidrologiju i vodne resurse, šumarstvo, poljoprivredu, bioraznolikost, ljudsko zdravlje i sl.
U sklopu Studije „Integracija klimatske varijabilnosti i promjena u nacionale strategije za

primjenu Protokola o IUOP-u na Mediteranu“, procijenjen je utjecaj rasta razine mora za RH
(Hinkel el al., 2014.). U Studiji su projekcije izvršene korištenjem DIVA modela i to uzevši u obzir
tri scenarija rasta razine mora (projekcije za 2100. godinu iznose 0,28m, 0,49m i 1,08m) te tri
scenarija socioekonomskog razvoja temeljena na zajedničkim socioekonomskim kretanjima
(SSP). Rezultati pokazuju kako je trenutno 270 km2 hrvatske obalne zone izloženo ekstremnim
razinama mora, ako se u obzir uzme povratni period od 100 godina, dok bi rast razine mora u
21. stoljeću mogao povećati to područje na 320–360 km². Ako se ne poduzmu mjere
prilagodbe, rast razine mora i socioekonomski razvoj znatno će povećati rizik od poplavljivanja
tijekom 21. stoljeća - očekivani broj stanovnika ugrožen od poplave bi mogao narasti sa 17.000
godišnje u 2010. godini, na 43.000 – 128.000 godišnje u 2100. godini.
U RH područje prilagodbe klimatskim promjenama uređeno je Zakonom o zaštiti zraka

(“Narodne novine”, br. 130/11, 47/14), kojim je između ostalog propisano i donošenje
Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. i
Akcijskog plana. Strategija će definirati prioritetne mjere i aktivnosti za najranjivije sektore kao
što su hidrologija i vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, bioraznolikost i prirodni ekosustavi,
upravljanje obalnim područjem, turizam i ljudsko zdravlje.

2.4. Položaj lokacije zahvata u odnosu na zaštićena područja RH
Prirodna baština
Lokacija zahvata ne nalazi se na području zaštićenih prirodnih vrijednosti RH u smislu Zakona o

zaštiti prirode (NN 80/13).
Najbliže predmetnom zahvatu, na zračnoj udaljenosti od oko 600 m zapadno u odnosu na

lokaciju zahvata, nalazi se Zakonom zaštićena cjelina - Park šuma Šijana.
Slika 20. Prikaz lokacije zahvata u odnosu na zaštićena područja prirode RH

(http://www.bioportal.hr/gis/, pristupljeno u lipnju 2017. god)
Kulturna baština
Lokacija zahvata ne nalazi se na području zaštićenih kulturnih vrijednosti RH u smislu Zakona o

zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 66/99, 151/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12,
136/12, 157/13, 152/14, 98/15). Također, zahvat ne zadire u područja kulturnih dobara
evidentiranih prostorno-planskom dokumentacijom. Vrijedni arheološki lokaliteti u široj zoni
obuhvata prikazani su u grafičkom prilogu 5 ovog Elaborata.

2.5. Položaj lokacije zahvata u odnosu na područje ekološke mreže i
staništa
EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000
Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) definira se ekološka mreža kao “sustav međusobno
povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom
biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke
raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za RH, a uključujući i ekološki značajna
područja Europske unije Natura 2000”. Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13)
ekološku mrežu čine područja očuvanja značajna za ptice (POP) i područja očuvanja značajna za
vrste i stanišne tipove (POVS).
Planirani zahvat ne nalazi se unutar područja Ekološke mreže te neće negativno utjecati na
područja i ciljeve očuvanja. Položaj zahvata u odnosu na navedeno područje Ekološke mreže,
prikazan je slikom 21.
Slika 21. Prikaz zahvata u odnosu na područja ekološke mreže (izvor: http://www.bioportal.hr/gis/)

Najbliže lokaciji zahvata nalaze se područja ekološke mreže:
▪ HR2000522 – Luka Budava (POVS) sa istočne strane, granica područja prostire se u
smjeru sjever-jug na udaljenosti od oko 3,7 km i više od planiranog predmetnog zahvata;
▪ HR1000032 – Akvatorij zapadne Istre (POP) cca 3,9 km i više, zapadno u odnosu na
planirani zahvat;
▪ HR5000032 - Akvatorij zapadne Istre (POVS) cca 3,9 km i više, zapadno u odnosu na
planirani zahvat.
KLASIFIKACIJA STANIŠTA RH
Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica
ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima; sva staništa iste
vrste čine jedan stanišni tip. Stanišni tipovi su klasificirani Pravilnikom o popisu stanišnih tipova,
karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14), a lokacija planiranog
zahvata zadire u slijedeća staništa:
▪ E35 - Primorske, termofilne šume i šikare medunca

▪ E35/C35 - Primorske, termofilne šume i šikare medunca/ Submediteranski i
epimediteranski suhi travnjaci
▪ C35 - Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
▪ C35/D31 - Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci /Dračici
▪ C35/D34 – Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/ Bušici
▪ I21 - Mozaici kultiviranih površina
▪ I21/C35 - Mozaici kultiviranih površina, Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
▪ I31 – Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama
▪ J44- Infrastrukturne površine
Izvod iz Karte staništa nalazi se u Prilogu 2, a slikom 22. prikazana su staništa na području
predmetnog zahvata.

Slika 22. Isječak iz karte staništa (izvor: http://www.bioportal.hr/gis/, pristupljeno u lipnju 2017. god.)
Većinu područja lokacije zahvata pokrivaju E35 Primorske, termofilne šume i šikare medunca te
njihovi degradacijski stadiji D31 Dračici i D34 Bušici.
Stanišni tip E35 Primorske termofilne šume i šikare medunca, Pravilnikom o popisu stanišnih
tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14), ubraja se u
ugrožene i rijetke stanišne tipove od nacionalnog i europskog značaja zastupljene na području
RH te u ugrožene i rijetke stanišne tipove zastupljene na području RH značajne za ekološku
mrežu Natura 2000.
Primorske, termofilne šume i šikare medunca su primorske, termofilne šume i šikare medunca
(Sveza Ostryo-Carpinion orientalis Ht. (1954) 1959) te pripadaju razredu QUERCO-FAGETEA Br.-
Bl. et Vlieger 1937, redu QUERCETALIA PUBESCENTIS Klika 1933. To su šume neutrofilnih i
acidofilnih, mezofilnih i termofilnih listopadnih hrastova izvan dohvata poplava.
C35 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci (Red SCORZONERETALIA VILLOSAE H-ić.

1975 (=SCORZONERO-CHRYSOPOGONETALIA H-ić. et Ht. (1956) 1958 p.p.) – Pripadaju razredu
FESTUCO-BROMETEA Br.-Bl. et R. Tx. 1943. Tom skupu staništa pripadaju zajednice razvijene na
plitkim karbonatnim tlima duž istočnojadranskog primorja, uključujući i dijelove unutrašnjosti
Dinarida do kuda prodiru utjecaji sredozemne klime. Čine ih skup biljnih zajednica koje su
većinom izgrađene od zeljastih trajnica u kojima osnovnu biomasu izgrađuju trave (Poaceae),
manjim dijelom šaševi (Carex), uz niz dvosupnica među kojima se susreću i polugrmovi. Dio su
sekundarne, spontano razvijene antropogeno-zoogene tvorevine.
D31 Dračici (sveza Rhamno-Paliurion Trinajstić (1978) 1995) – Pripadaju redu PALIURETALIA
Trinajstić 1978 i razredu PALIURETEA Trinajstić 1978. Šikare, rjeđe živice primorskih krajeva,
izgrađene od izrazito bodljikavih, trnovitih ili aromatičnih biljaka nepodesnih za brst, u prvom

redu koza. Dračici su vrlo rasprostranjeni skup staništa, razvijenih u sklopu submediteranske
vegetacijske zone kao jedan od degradacijskih stadija šuma medunca i bjelograba.
D34 Bušici (Razred ERICO-CISTETEA Trinajstić 1985) predstavljaju niske, vazdazelene šikare koje
se razvijaju na bazičnoj podlozi, kao jedan od degradacijskih stadija vazdazelene šumske
vegetacije. Izgrađene su od polugrmova koji uglavnom pripadaju porodicama Cistaceae (Cistus,
Fumana), Ericaceae (Erica), Fabaceaae (Bonjeanea hirsuta, Coronilla valentina, Ononis
minutissima), Lamiaceae (Rosmarinus officinalis, Corydothymus capitatus, Phlomis fruticosa), a
razvijaju se kao jedan od oblika degradacijskih stadija vazdazelene šumske vegetacije.
I21 Mozaici kultiviranih površina su mozaici različitih kultura na malim parcelama, u prostornoj
izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije. Ovaj se tip koristi
ukoliko potrebna prostorna detaljnost i svrha istraživanja ne zahtijeva razlučivanje pojedinih
specifičnih elemenata koji sačinjavaju mozaik. Sukladno tome, daljnja raščlamba unutar ovoga
tipa prati različite tipove mozaika prema zastupljenosti pojedinih sastavnih elemenata.
I31 Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama su okrupnjene homogene

parcele većih površina s intenzivnom obradom (višestruka obrada tla, gnojidba, biocidi, i dr.) s
ciljem masovne proizvodnje ratarskih jednogodišnjih i dvogodišnjih kultura. Često je prisustvo
hidromelioracijske mreže, koja obično prati međe između parcela.
J4 Gospodarske površine na kojima se gospodarska aktivnost ili izravno odvija (industrijska i

obrtnička područja) ili su površine u njezinoj funkciji (prometne površine, objekti za prijenos
energije i odlaganje otpada). Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorne komplekse s
izmjenom izgrađenih i industrijskih površina različite namjene s zelenim (najčešće
neproizvodnim) površinama.
J44 Infrastrukturne površine podskupina je Gospodarskih površina (J4) i to su prostori koji se

koriste za prijevoz, istovar i utovar dobara i ljudi te prijenos energije. To su prostori s vrlo
velikim stupnjem površinske nepropusnosti. Definicija tipa na ovoj razini u pravilu
podrazumijeva prostorne komplekse s izmjenom površina različite namjene.
Realizacijom rekonstrukcije predmetnih prometniih površina neminovno će doći do gubitka

dijela navedenih staništa. No obzirom da se rekonstrukcija većim dijelom vrši u postojećim
gabaritima prometnica te obzirom na ukupne površine tih staništa na šire obuhvaćenom
području, gubitak se ne smatra značajnim.

2.6. Područje lokacije zahvata u odnosu na vodne površine
Temeljem Zahtjeva za pristup informacijama upućenog Hrvatskim vodama od strane tvrtke

Urbis d.o.o., dobivena je informacija o stanju vodnog tijela za područje razmatrano ovim
Elaboratom (Klasa: 008-02/17-02/444, Ur.broj: 383-17-1, od 05. lipnja 2017.god.).
Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i

proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:
- tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,
- stajaćicama površine veće od 0,5 km2,
- prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.
Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama
(NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14), odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne
proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:
- Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja
vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće
vodno tijelo.
- Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu
sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica,
stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.
Prema informaciji dobivenoj od strane Hrvatskih voda, planirani zahvat nalazi se na tijelu
podzemne vode:
▪ JKGN_03 – JUŽNA ISTRA
Navedeno tijelo spada u Jadransko vodno područje, zauzima površinu od 144 km 2, kavernozno-
pukotinske poroznosti, srednje prirodne ranjivosti.
U krškom dijelu Hrvatske dominantan ekosustav ovisan o podzemnim vodama su slatkovodna

krška špiljska staništa (prema NKS), odnosno špilje i jame zatvorene za javnost (prema NATURA
2000) od koji su mnoge vezane za mjesta prirodnog istjecanja podzemnih voda (izvori). Na
području obuhvata i njegovoj okolici stanej kakvoće podzemnih voda u TPVs obzirom na
ekosustave ovisene o podzemnoj vodi je dobro a pouzdanost visoka.
Stanje tijela podzemne vode JKGN_03 – Južna Istra prikazano je u tablici 1.

Tablica 1. Stanje tijela podzemne vode JKGN_03 – Južna Istra
Stanje Procjena stanja
Kemijsko stanje loše
Količinsko stanje loše
Ukupno stanje loše
Prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10) područje lokacije zahvata spada u
Jadransko vodno područje.
Slika 23. Isječak iz Pregledne karte tijela podzemne vode
Tablica 2. Opći podaci grupiranog vodnog tijela JKGN_03 – Jadransko područje, Južna Istra
KOD JKGN_03
IME GRUPIRANOG VODNOG TIJELA PODZEMNE VODE JUŽNA ISTRA
POROZNOST Pukotinsko-kavernozna
2
Površina (km ) 144
6 3
Obnovljive zalihe podzemnih voda (*10 m /god) 581
srednja 63,8%, visoka 6,1%,
Prirodna ranjivost
vrlo visoka 0,6%
Ekosustavi ovisni o podzemnoj vodi (prema ekološkoj mreži) Da
Tip ekosustava Vodeni
Državna pripadnost grupiranog vodnog tijela podzemne vode HR

Ocjena stanja vodnog tijela
U Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16) analizirano je stanje kakvoće
podzemnih voda s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnoj vodi. Za TPV Južna Istra stanje
kakvoće podzemnih voda je dobro, a pouzdanost visoka.
Tablica 3. Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV u odnosu na ekosustave ovisne o podzemnoj vodi
TPV TPV_kod Stanje Pouzdanost
Južna Istra JKGN_03 dobro visoka
Stanje tijela podzemnih voda s obzirom na kakvoću – TPV Južna Istra
Za TPV Južna Istra zabilježeno je prekoračenje koncentracija nitrata iznad TV vrijednosti na

velikom broju točaka monitoring. Ocijenjeno kemijsko i količinsko stanje tijela prikazano je u
tablicama 4 i 5.
Tablica 4. Ocjena kemijskog stanja tijela podzemnih voda u krškom dijelu RH

Test opće procjene Test zone sanitarne Test površinske UKUPNO STANJE
Test EOPV
kakvoće zaštite vode
Površina (km²)
Testovi
se
KOD TPV provod Procj. Procj. Procj. Procj. Procj.
e Stanj Stanj Stanj Stanj Stanj
pouzdanos pouzdanos pouzdanos pouzdanos pouzdanos
DA/NE e e e e e
ti ti ti ti ti
Južn
JKGN_0 14 dobr dobr
a DA loše visoka loše visoka visoka visoka loše niska
3 4 o o
Istra
Tablica 5. Konačna ocjena količinskog stanja tijela podzemnih voda u krškom dijelu RH
Povezanost
Površina
Ekosustavi ovisni o Zaslanjenja i druge

(km²)
površinskih i Bilanca Ukupno

KOD TPV podzemnim vodama intruzije Pouzdanost
podzemnih voda stanje
Stanje Pouzdanost Stanje Pouzdanost Stanje Pouzdanost Stanje Pouzdanost
Južna
JKGN_03 144 dobro niska dobro visoka dobro niska dobro niska dobro niska
Istra
Za potrebe Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16), procjena rizika se
razmatrala u odnosu na cilj „sprječavanje pogoršanja stanja cjeline podzemnih voda“. S druge
strane, za TPV Južna Istra koje je, s obzirom na kakvoću i količinsko stanje podzemne vode
ocijenjeno u lošem stanju, rizik je analiziran s aspekta nepostizanja cilja „postići dobro stanje
podzemnih voda“.
Od točkastih onečišćivača koji bi mogli utjecati na podzemne vode analizirani su ispusti

komunalnih i tehnoloških otpadnih voda i odlagališta otpada. Od raspršenih potencijalnih
onečišćivača analizirana je pokrivenost tijela podzemnih voda poljoprivrednim površinama

(obradivim i neobradivim), te udjelom naselja u kojima se odvodnja otpadnih voda provodi
raspršeno.
Provedena je procjena rizika od nepostizanja dobrog kemijskog i količinskog stanja podzemnih

voda u krškom području RH. Temeljem provedenih analiza, procijenjeno je da TPV Južna Istra
nije u riziku, što prikazuje tablica 6.
Tablica 6. Konačna procjena rizika nepostizanja dobrog kemijskog i količinskog stanja podzemnih voda u
krškom području
Indirektna metoda Direktna metoda Procjena rizika
KOD TIP
Procjena Procjena Procjena
Rizik Rizik Rizik
pouzdanosti pouzdansoti pouzdanosti
Južna Nema
JKGN_03 visoka U riziku visoka U riziku visoka
Istra rizika
Većina površinskih voda unutar pojedinih tijela podzemnih voda je dobrog kemijskog stanja
(Izvješće o stanju površinskih voda u RH u 2012. godini i Izvješće o stanju površinskih voda u RH
u 2013. godini, Hrvatske vode) što tijela podzemnih voda povezanih s površinskim vodama
svrstava u kategoriju dobrog stanja.
Tablica 7. Kakvoća podzemnih voda u TPV Južna Istra s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih
voda
Razmatrane
KOD TPV Stanje Pouzdanost
površinske vode
Južna
JKGN_03 / dobro visoka
Istra
Analiza raspoloživih podataka o koncentracijama prioritetnih tvari i ostalih onečišćujućih tvari u

podzemnim vodama također upućuje na dobro stanje kakvoće podzemnih voda. Ovdje valja
napomenuti da, u sklopu monitoringa podzemnih voda, sve prioritetne tvari s liste EQS (eng.
Environmental Quality Standard = okolišni standard kakvoće voda) nisu analizirane, a većina
analiziranih je određena kao manje od granice kvantifikacije (<LOQ).

Količinsko stanje tijela podzemnih voda – TPV Južna Istra
Indeks korištenja većine površinskih voda u RH upućuje na dobro i vrlo dobro stanje površinskih
voda, što automatski tijela podzemnih voda povezanih s površinskim vodama svrstava u
kategoriju dobrog stanja.
Tablica 8. Količinsko stanje podzemnih voda u TPV Južna Istra s obzirom na povezanost površinskih i
podzemnih voda
Razmatrane
KOD TPV Stanje Pouzdanost
površinske vode
Južna
JKGN_03 / dobro visoka
Istra
Površinske vode na području TPV Južna Istra
Površinske vode na području TPV Južna Istra jesu Vodno tijelo Marčana JKRN0081_001 i
Obuhvatni kanal Pragrande JKRN0216_001, čiji su opći podaci te podaci o kakvoći i stanju
vodnog tijela, opisani u narednom tekstu.
Vodno tijelo Marčana
Tablica 9. Opći podaci vodnog tijela Marčana

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA Marčana JKRN0081_001
Šifra vodnog tijela: JKRN0081_001
Naziv vodnog tijela Marčana
Kategorija vodnog tijela Tekućica / River
Ekotip Povremene tekućice Istre (19)
Dužina vodnog tijela 6.9 km + 0.89 km
Izmjenjenost Prirodno (natural)
Vodno područje: Jadransko
Podsliv: Kopno
Ekoregija: Dinaridska
Države Nacionalno (HR)
Obaveza izvješćivanja EU
Tjela podzemne vode JKGN-02
HR2001388, HRCA_61011024,
Zaštićena područja HRCM_62011024*, HROT_71005000*
(* - dio vodnog tijela)
Mjerne postaje kakvoće /

Slika 24. Vodno tijelo Marčana (JKRN0081_001)

Tablica 10. Stanje vodnog tijela Marčana
STANJE VODNOG TIJELA MARČANA (JKRN0081_001)
ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

UREDBA
PARAMETAR
NAKON POSTIZANJE CILJEVA
NN 73/2013* STANJE 2021.
2021. OKOLIŠA
Stanje, konačno umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana
Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve
Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana
Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene
Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana
BPK5 umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana
Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana
Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana
arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
adsorbilni organski halogeni (AOX)
vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve
Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
NAPOMENA:
NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati,
Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin
DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT,
1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien,
Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol,Pentaklorbenzen,
Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen,
Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan
*prema dostupnim podacima

Obuhvatni kanal Pragrande
Tablica 11. Opći podaci vodnog tijela Obuhvatni kanal Pragrande

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA Obuhvatni kanal Pragrande (JKRN0216_001)
Šifra vodnog tijela: JKRN0216_001
Naziv vodnog tijela Obuhvatni kanal Pragrande
Kategorija vodnog tijela Tekućica / River
Ekotip Povremene tekućice Istre (19)
Dužina vodnog tijela 1.69 km + 0.657 km
Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)
Vodno područje: Jadransko
Podsliv: Kopno
Ekoregija: Dinaridska
Države Nacionalno (HR)
Obaveza izvješćivanja EU
Tjela podzemne vode JKGN-03
Zaštićena područja HRCM_41031003, HROT_71005000
Mjerne postaje kakvoće /

Slika 25. Obuhvatni kanal Pragrande (JKRN0216_001)

Tablica 12. Opći podaci vodnog tijela Obuhvatni kanal Pragrande
STANJE VODNOG TIJELA OBUHVATNI KANAL PRAGRANDE (JKRN0216_001)
ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

UREDBA
PARAMETAR
NAKON POSTIZANJE CILJEVA
NN 73/2013* STANJE 2021.
2021. OKOLIŠA
umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve

Stanje, konačno umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve
Ekolosko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve
Kemijsko stanje
Ekolosko stanje umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve
Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Hidromorfološki elementi
nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene
Biološki elementi kakvoće
Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve
BPK5 umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve
Ukupni dušik vrlo loše vrlo loše vrlo loše loše ne postiže ciljeve
Ukupni fosfor
arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
cink
krom
fluoridi
adsorbilni organski halogeni (AOX)vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Kontinuitet toka
Morfološki uvjeti
Indeks korištenja (ikv)
Kemijsko stanje
Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve
Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
Izoproturon
dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene
NAPOMENA:
NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati,
Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin
DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-
para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien,
Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol,
Oktilfenol,Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-
cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan
*prema dostupnim podacima

Zone sanitarne zaštite izvorišta voda za piće
Prema prostorno-planskoj dokumentaciji te prema podacima dobivenim od strane Hrvatskih

voda (klasa: 008-02/17-02/0000445, Ur.broj: 383-17-1, od 05. lipnja 2017. godine) razvidno je
da se lokacija predmetnog zahvata nalazi u III zoni sanitarne zaštite izvorišta voda za piće.
Važećim zakonskim propisima, kao i prostorno-planskom dokumentacijom, zadane su mjere za

pravilno postupanje u zaštićenim zonama.
Slika 26. Lokacija planiranog zahvata u odnosu na vode

Opasnost i rizik od poplava
Karte rizika od poplava prikazuju potencijalne štetne posljedice na područjima koja su

prethodno određena kartama opasnosti od poplava za sljedeće poplavne scenarije:
- poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja,
- poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),
- poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući i poplave uslijed mogućih rušenja
nasipa na velikim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave).
Karte su izrađene u okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama članaka
111. i 112. Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14). Prema utvrđenoj
dinamici izrade i donošenja Plana upravljanja rizicima od poplava, karte će se usklađivati s
rezultatima javne rasprave i s rezultatima detaljnijih hidrološko - hidrauličkih analiza na
područjima gdje će u međuvremenu biti rađene, sve do kraja 2019. godine.
Slika 27. Isječak iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja
Prema podacima dostupnim na internetskim stranicama Hrvatskih voda, prema Karti opasnosti
od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-
opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja), razvidno je kako se predmetni zahvat
nalazi izvan područja potencijalnog značajnog rizika od poplava (PPZRP).

3. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
3.1. Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša
Na lokaciji na kojoj se planira zahvat odvijat će se aktivnosti koje izravno ili neizravno mogu
trajno ili privremeno utjecati na sastavnice okoliša. Definiranjem utjecaja na okoliš može se
pristupiti ocjeni prihvatljivosti zahvata za okoliš te na temelju toga predložiti mjere zaštite koje
je potrebno provesti tijekom izgradnje i korištenja zahvata.
Razmatrani su nepovoljni utjecaji na okoliš:
 tijekom izgradnje zahvata,

 tijekom korištenja,
 uslijed akcidentnih situacija.
3.1.1. Pregled mogućih utjecaja tijekom izgradnje zahvata
Vode i tlo
Tijekom izvođenja građevinskih radova negativni utjecaji na podzemne vode mogući su uslijed
nepravilnog skladištenja i izlijevanja otpadnih ulja, naftnih derivata, goriva i maziva u tlo. U
slučaju onečišćenja tla izlivenim gorivima, mazivima ili uljima potrebno je odmah pristupiti
posipanju apsorbensima te branama onemogućiti izlijevanje u okolni teren. Na taj način će se
negativni utjecaji svesti na minimum. Negativni utjecaji su mogući i prilikom nepravilnog
zbrinjavanja otpadnih voda sa gradilišta kao i uslijed nekontroliranog odlaganja otpada. Stoga
kako bi vodno tijelo ostalo nepromijenjeno, odnosno kako nebi došlo do pogoršanja stanja
vodnog tijela u odnosu na njegovo današnje stanje, bit će poduzeti svi praktični koraci za
ublažavanje negativnog utjecaja na vode, što u prvom redu podrazumijeva stručnu organizaciju
gradilišta i provođenje dobre graditeljske prakse. Konačno, mjere za zaštitu voda utvrdit će se u
postupku izdavanja vodopravnih uvjeta, sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09, 63/11,
130/11, 56/13, 14/14).
Budući da područjem zahvata dominiraju karbonatne stijene, treba naglasiti da je dinamika

vode ovdje složena i događa se u dubokom podzemlju. Obzirom na utvrđene podzemne vode
na području planiranog zahvata, može se konstatirati da postoji mogućnost erozije terena.
Međutim mogućnost da dođe do erozije nije velika, iz razloga što je teren vrlo malog nagiba,
odnosno ravan je.

Izgradnjom dodatne dvije trake u dionici državne ceste D66 duljine cca 1 km, zauvijek će biti
izgubljeno oko 1,4 ha postojećeg tla, dok u dijelu u kojem se planira rekonstrukcija postojećih
prometnica (cca 1,6 km) neće doći do negativnih utjecaja, budući da se rekonstrukcija vrši u
postojećim koridorima. U naravi je utjecaj zahvata na tlo negativna pojava, no u slučaju
predmetnog zahvata utjecaj je prostorno ograničen i danas je prisutan na razmatranom
području. Stoga se utjecaj rekonstrukcije državnih cesti D66 i D401 ne smatra značajnim.
Uže područje predmetne trase u vegetacijskom smislu karakterizira samoniklo mediteransko

raslinje, trava i korov. Izvedbom predmetnog zahvata trajno će se izgubiti dio postojećeg biljnog
materijala, no obzirom da ono nije osobito vrijedno, gubitak nije značajan.
Pravilnim uređenjem i organizacijom gradilišta, pravilnom provedbom građevinskih radova te

propisnim gospodarenjem s nastalim otpadom mogući negativni utjecaji na vode i tlo tijekom
izgradnje zahvata bit će minimalizirani, vremenski ograničeni na samo trajanje građevinskih
radova te prostorno ograničeni na trasu prometnica. Stoga se može zaključiti kako su utjecaji
koji će se pojaviti u fazi izgradnje zahvata blago negativni.
Zrak
U fazi izgradnje predmetnog zahvata za očekivati je utjecaj na zrak prvenstveno pri obavljanju
grubih građevinskih radova (mehanizacija, miniranje, polaganje asfaltne mase i sl.). Veliki
problem predstavljaju emisije prašine koje su posljedica građevinskih iskopa, dobave sipkog
građevinskog materijala uslijed čega dolazi do emisije prašine sa pristupnih prometnica ili
nenatkrivenih teretnih prostora vozila koja prevoze sipki materijal.
Na gradilištu će se koristiti rovokopači, utovarivači, kombinirani strojevi, kamioni, miješalice za

beton i polagači asfalta. To su sve radni strojevi sa dizelskim motorima koji u svom radu
proizvode ispušne plinove (CO, NOx, SO2 i plinoviti ugljikovodici).
Utjecaj na kvalitetu zraka je ograničen na gradilište i u vremenu izvođenja radova i može se,
primjerenom organizacijom gradilišta, kao i mjerama zaštite svesti na najmanju moguću mjeru
bez značajnih trajnih utjecaja na okoliš.
Utjecaj buke
Tijekom izgradnje zahvata doći će do stvaranja buke kao posljedica nadzemnih i podzemnih
građevinskih radova i transporta materijala i opreme potrebne za izgradnju zahvata. Buka od
miniranja se ne može izbjeći, dok buka motora građevinskih strojeva i vozila varira ovisno o
stanju motora, opterećenju vozila kao i karakteristikama podloge kojom se vozilo kreće.

Povećana razina buke bit će prostorno ograničena te će se isključivo javljati tijekom radnog
vremena u periodu izgradnje. Najviše dopuštene razine buke koja se javlja kao posljedica rada
gradilišta određene su člankom 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u
kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Prema navedenom, tijekom dana je dopuštena
ekvivalentna razina buke od 65 dB(A), dok se u razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta
prekoračenje od dodatnih 5 dB(A). Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina
buke ne smije prijeći vrijednost iz Tablice 1. članka 5. Pravilnika. Iznimno je dopušteno
prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB(A) u slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces u
trajanju do najviše jednu noć, odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. Ukoliko se
prilikom izvođenja građevinskih radova bude pridržavalo discipline u pogledu vremena i načina
izvođenja radova, navedeni uvjeti zadani Pravilnikom bit će zadovoljeni. Utjecaj buke u fazi
izgradnje je privremen te prostorno i vremenski ograničen, pa kao takav ne predstavlja značajan
utjecaj na okoliš.
Utjecaj uslijed stvaranja otpada
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) određuju se prava, obveze i

odgovornosti proizvođača otpada u postupanju s otpadom. Tijekom izgradnje zahvata nastajat
će određene količine otpada koje se prvenstveno tiču građevinskog otpada, ali i ostalih vrsta
otpada, poput:
 „zelenog otpada” od posječenog granja i drveća, korijenja i slično,
 iskopnog materijala (zemlja, kamen) koji se prema vrsti može koristi u samom građenju,
npr. za uređenje nasipa i pokosa uz cestu,
 otpadnog mineralnog ulja, zauljenog otpada (krpe, ambalaža i sl.) i eventualno dijelovi
strojeva koji se mijenjaju uslijed kvarova i uslijed rada teške mehanizacije,
 komunalnog otpada od djelatnosti zaposlenika gradilišta.
Ukoliko se s nastalim otpadom ne postupa pravilno, mogući su negativni utjecaji na sastavnice

okoliša. Za gospodarenje otpadom koji nastaje tijekom izgradnje odgovoran je izvođač radova.
Tablicom 13. su prikazane vrste otpada čiji je nastanak moguć prilikom izvođenja građevinskih
radova.
Tablica 13. Vrste otpada koje mogu nastati prilikom izvođenja građevinskih radova
POPIS DJELATNOSTI KOJE KLJUČNI BROJ
NAZIV OTPADA
GENERIRAJU OTPAD OTPADA
Neklorirana hidraulična ulja na bazi mineralnih
13 00 00 - otpadna ulja i otpad 13 01 10*
ulja
od tekućih goriva (osim
13 01 13* Ostala hidraulična ulja
jestivog ulja i otpada iz grupa
Neklorirana maziva ulja za motore I zupčanike na
05, 12 i 19) 13 02 05*
bazi mineralnih ulja

13 01 05* Sintetska maziva ulja za motore i zupčanike
13 02 08* Ostala maziva ulja za motore i zupčanike
13 07 01* Loživo ulje i diesel gorivo
13 07 03* Ostala goriva (uključujući mješavine)
15 00 00 - otpadna ambalaža; 15 01 01 Ambalaža od papira i kartona
apsorbensi, materijali za 15 01 02 Ambalaža od plastike
brisanje i upijanje, filtarski 15 01 06 Mješana ambalaža
materijali i zaštitna odjeća
koja nije specificirana na drugi Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je
15 01 10*
način onečišćena opasnim tvarima
17 01 01 Beton
17 01 02 Opeka
Mješavine betona, opeke, crijepa/pločica i
17 01 07
keramike koje nisu navedene pod 17 01 06
17 00 00 - građevinski otpad i 17 02 01 Drvo
otpad od rušenja objekata 17 04 07 Miješani metali
(uključujući i otpad od Zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 03
iskapanja onečišćenog tla) 17 05 04
01*
17 05 06 iskopana zemlja koja nije navedena pod 17 05 03
17 05 08 šljunak koji nije naveden pod 17 05 07
miješani građevinski otpad i otpad od rušenja koji
17 09 04
nije naveden pod 17 00 01, 17 09 02 i 17 09 03
20 00 00 - komunalni otpad 20 01 01 papir i karton
(otpad iz domaćinstava, 20 02 01 biorazgradivi otpad
trgovine, zanatstva i slični 20 02 02 zemlja i kamenje
otpad iz proizvodnih pogona i 20 02 03 ostali otpad koji nije biorazgradiv
institucija), uključujući
20 03 01 Miješani komunalni otpad
odvojeno prikupljene frakcije
Dobrom organizacijom gradilišta i pravilnim gospodarenjem nastalim otpadom spriječit će se

negativni utjecaji na okoliš, koji su prvenstveno vezani za odgovarajuće zbrinjavanje opasnog,
neopasnog, građevinskog i ostalog otpada.
Zaštićena područja, ekološka mreža, staništa
Izvođenjem građevinskih radova nije moguć negativan utjecaj na područja i ciljeve očuvanja
ekološke mreže Natura 2000, obzirom da predmetni zahvat ne zadire u područja iste.
Zahvat se ne nalazi na zaštićenom području prirode, a najbliže zakonom zaštićeno područje

prirode - Park šuma Šijana, nalazi se na oko 600 m zračne udaljenosti.

Obzirom na udaljenost Park šume Šijana od osi predmenih prometnica i gradilišta, ne očekuje
se bilo kakav negativan utjecaj koji bi mogao ugroziti vrijednu zaštićenu šumu u fazi izgradnje.
Zahvat dijelom zadire u područja stanišnih tipova: E35 - Primorske termofilne šume i šikare
medunca i C35 - Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, koji se Pravilnikom o popisu
stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) ubrajaju u
ugrožene i rijetke stanišne tipove od nacionalnog i europskog značaja zastupljene na području
RH te u ugrožene i rijetke stanišne tipove zastupljene na području RH značajne za ekološku
mrežu Natura 2000. Dijelom zahvat zadire i u stanište I21 - Mozaici kultiviranih površina.
Izgradnjom predmetnog zahvata, dio navedenih staništa trajno i nepovratno će biti izgubljen.
Radi se o površini od ukupno cca 1,4 ha, što u odnosu na ukupnu površinu tih staništa u širem
obuhvatu zahvata ne predstavlja značajan gubitak.
Krajobraz
Zbog prisutstva radnih strojeva, pomoćne opreme, iskopanog materijala, otpada i prašine
mogući su negativni utjecaji na vizualne vrijednosti krajobraza, u fazi izgradnje zahvata.
Utjecaji su privremenog karaktera, vremenski ograničeni na trajanje građevinskih radova,

prostorno ograničeni na predmetnu lokaciju te se ne smatraju značajnima. Po završetku
gradnje, okoliš će biti saniran u najvećoj mogućoj mjeri. Stoga se negativni utjecaji na krajobraz
u fazi izgradnje mogu smatrati blago negativnim.
Kulturna baština
Budući da se na području planirane rekonstrukcije predmetnih prometnica ne nalaze kulturno

povijesne cjeline i građevine, negativan utjecaj na iste nije moguć.
Međutim, obzirom da je šire područje oko predmenih trasa poznato kao područje izuzetno
bogato arheološkim nalazištima, etnografskim lokalitetima te kulturnim i povijesnim
krajolicima, posebna pažnja mora se obratiti na eventualne arheološke pronalaske. Ukoliko se
na iste naiđe, valja postupiti sukladno važećoj zakonskoj regulativi, odnosno potrebno je odmah
zaustaviti radove te o pronalasku obavijestiti nadležno tijelo (Konzervatorski odjel u Puli).

Utjecaj na promet
U fazi izvođenja građevinskih radova može doći do otežanog odvijanja prometa na državnim
cestama D66 i D401 uslijed opterećenja lokacije zahvata kamionima i strojevima. Moguće je
raznošenje zemlje i ostalog građevnog materijala sa gradilišta na okolne prometnice izvan
obuhvata zahvata. Također su moguća i oštećenja postojećih prometnica te zastoji u prometu.
Navedeni utjecaji su negativni, no kratkotrajni i prostorno ograničeni, a pridržavanjem dobre
graditeljske prakse bit će minimalizirani.
Utjecaj na druge infrastrukturne objekte
Tijekom izgradnje zahvata moglo bi doći do negativnih utjecaja na infrastrukturne objekte koji
se nalaze u okruženju zahvata, a koji su prethodno opisani u poglavlju 1.6. Popis drugih
aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata.
Za postojeće infrastrukturne sustave idejnim projektom bit će predviđena zaštita i/ili

razmještanje, a sve sukladno posebnim uvjetima nadležnih tijela čije ishođenje je u tijeku.
Pridržavanjem posebnih uvjeta i provođenjem dobre graditeljske prakse te stručnom
organizacijom gradilišta, neće doći do oštećenja drugih postojećih i/ili planiranih
infrastrukturnih objekata u okruženju.
Utjecaj na naselja i stanovništvo
Obzirom da u blizini zahvata nema većih stambenih naselja, utjecaj na naselja se ocjenjuje
nemogućim.
Predmetnom zahvatu najbliže naseljeno mjesto je stancija Lodeš, koja se nalazi na oko 500 m
zračne udaljenosti sjeverno u odnosu na obuhvat zahvata te ista neće biti ugrožena prilikom
izvođenja građevinskih radova.
Govoreći o utjecaju na stanovništvo, tijekom izvođenja građevinskih radova doći će do otežanog

odvijanja prometa na državnim cestama D66 i D401. Najveći problem manifestirat će se kroz
otežani pristup zračnoj luci, poljoprivrednim površinama, šumama i selima (npr. Valturi,
Muntiću, Loborici, Marčani...). Posebice će se to odraziti na stanovništvo koje dnevno migrira
od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno.
Međutim to su privremeni utjecaji koji će trajati do završetka radova, a radove je poželjno

izvoditi izvan turističke sezone. Pri izgradnji izvoditelj radova mora se pobrinuti da osigura
privremenu regulaciju prometa kako bi se utjecaj sveo na najmanju moguću mjeru. Po
završetku gradnje, prometna situacija bit će bolja nego li je danas.

3.1.2. Pregled mogućih utjecaja tijekom korištenja zahvata
Vode i tlo
Do negativnog utjecaja na vode i tlo moglo bi doći uslijed nepostojanja sustava odvodnje
otpadnih površinskih - oborinskih voda na prometnicama, kao i uslijed dugotrajnog i većeg
procjeđivanja nepročišćene otpadne vode sa prometnih površina. Do procjeđivanja bi moglo
doći zbog loše izvedenih radova, dugotrajnog nepredviđenog statičkog i dinamičkog
opterećenja, trošenja osnovnog gradiva i spojeva te kvara na crpkama.
No kao što je ranije opisano, otpadne oborinske vode s kolnika prihvaćat će se sustavom rigola i
vodonepropusnih slivnika i odvoditi do tipskih separatora masti i ulja s bypassom, gdje će se
pročišćavati. Tako pročišćene otpadne vode putem upojnih građevina ispuštaju se u podzemlje.
Oborinska odvodnja bit će rješena prema pravilima struke, poštujući važeće propise i posebne
tehničke uvjete propisane od strane nadležnih tijela, pa se prilikom korištenja novih prometnica
ne očekuje negativan utjecaj otpadnih oborinskih voda na sastavnice okoliša vode i tlo.
Zrak
Realizacijom predmetnog zahvata doći će do neznatnog povećanja intenziteta prometa. Promet

će se odvijati drukčije nego danas, u smislu rasterećenja cesti i izbjegavanja stvaranja gužvi.
Kao što je i danas slučaj, povećanje prometa očekuje se u vrijeme trajanja turističke sezone, dok
je u zimskim mjesecima promet manjeg intenziteta. Slijedom navedenog se može zaključiti da
neće doći do narušavanja kvalitete zraka u odnosu na današnje stanje. Tome u prilog ide i
obaveza provođenja strateških mjera propisanih Odlukom o donošenju 6. nacionalnog izvješća
RH prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime, a koje između ostalog
nalažu obvezu povećanja učinkovitosti novih vozila i hibridnih vozila, poticanje proizvodnje
biogoriva i obvezu stavljanja biogoriva na tržište RH, i dr.
Utjecaj zahvata na klimatske promjene
Utjecaj zahvata na klimatske promjene može se sagledati s aspekta emisije stakleničkih plinova.
Prema podacima dostupnim na mrežnoj stranici Europske investicijske banke3, vidljivo je da je
ugljikov dioksid (CO2) najzastupljeniji plin u smjesi ispušnih plinova koji se ispuštaju u atmosferu
uslijed odvijanja cestovnog prometa. Drugi izvor stakleničkih plinova je električna energija koja
će biti potrebna za rasvjetu prometnica, no te količine su zanemarive, a negativan utjecaj
3The carbon footprint of projects financed by the Bank: Methodologies for the Assessment of Project GHG Emissions and
Emission Variations (Version 10.1)

moguće je izbjeći provođenjem strateških mjera za zaštitu okoliša, kao što je npr. ugradnja
rasvjete koja koristi obnovljive izvore energije.
Planirani zahvat prostorno je ograničen te se može smatrati da, prilikom odvijanja prometa na
predmetnim dionicama, neće doći do takvih emisija stakleničkih plinova koje bi mogle utjecati
na klimatske promjene.
Nadalje, prema podacima dostupnim na mrežnoj stranici Europske investicijske banke, u
poglavlju 3. Significant emissions elaborata3, navode se zahvati za koje je potrebno provesti
procjenu emisije stakleničkih plinova i zahvati za koje to nije potrebno, s obzirom na razmjer
emisije koju određeni zahvati mogu uzrokovati. Prema Tablici 1. navedenog elaborata,
prometnice (eng. civil consrtuction projects) spadaju u kategoriju zahvata koji ne zahtjevaju
procjenu emisije stakleničkih plinova.
Što se tiče opasnosti od plavljenja i erozije, područje zahvata nalazi se izvan područja
potencijalnog značajnog rizika od poplava, prema Karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti
pojavljivanja (http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-
vjerojatnosti-poplavljivanja). Uz to, idejnim rješenjem je predviđen zatvoren sustav odvodnje
otpadne oborinske vode, što dodatno smanjuje rizik od plavljenja, klizanja terena i erozija.
Zaključno, obzirom da nije utvrđen značajan negativan utjecaj zahvata na klimatske promjene,
ovim Elaboratom nisu definirane dodatne mjere za ublažavanje klimatskih promjena, od onih
već propisanih važećom nacionalnom i internacionalnom regulativom.
Utjecaj klimatskih promjena na zahvat
Prema “Neformalnom dokumentu: Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost

ranjivih ulaganja na klimatske promjene”4 (dalje u tekstu: Smjernice) klimatske promjene u
obliku porasta razine mora (što može uzrokovati poplave i erozije), povišenja temperature,
povećanja oborina i sl. neće imati utjecaja na predmetni zahvat.
Prema Smjernicama, ključni ciljevi procjene ranjivosti i rizika od klimatskih promjena su sljedeći:
- odrediti koliko su različite projektne opcije osjetljive na relevantne opasnosti

vezane za klimatske uvjete,
- utvrditi u kojoj su mjeri različite opcije izložene postojećim i budućim opasnostima
na predmetnoj lokaciji ili lokacijama,
- identificirati i razvrstati ključne rizike po važnosti.
Na temelju tih informacija moguće je utvrditi koje su projektne opcije otpornije na postojeću
varijabilnost klime, ali i na čitav niz budućih promjena.
4„Neformalni dokument: Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene“,
dostupno na: http://www.mzoip.hr/doc/kako_povecati_otpornost_ranjivih_ulaganja_na_klimatske_promjene.pdf

S obzirom na veliku udaljenost od mora i konfiguraciju terena, može se zaključiti da porast
razine mora neće imati utjecaja na predmetni zahvat. Također, područje zahvata nalazi se izvan
područja potencijalnog značajnog rizika od poplava.
Promjene količine oborina u bližoj budućnosti (2011.-2040.) su vrlo male i ograničene samo na
manja područja te variraju u predznaku, ovisno o sezoni. Zimi se može očekivati povećanje
oborina u SZ Hrvatskoj te na Jadranu, no to povećanje nije statistički značajno te neće utjecati
na planirani zahvat.
Prema Modulu 1 Smjernica za voditelje projekata, osjetljivost projekta utvrđuje se u odnosu na

niz klimatskih varijabli i sekundarnih efekata ili opasnosti koje su vezane za klimatske uvjete:
Sagledavajući navedene podatke može se zaključiti kako klimatska varijabla ili opasnost nema
nikakav utjecaj na planirani zahvat. Stoga se zahvat rekonstrukcije državnih cesti D66 i D401
svrstava u grupu projekata koji nisu osjetljivi na klimatske promjene.
Prema Modulu 2 (Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete), različite
lokacije mogu biti izložene različitim opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete, uz
različitu učestalost i intenzitet. Prema Modulu 2 i 2a može se zaključiti kako područje
predmetnog zahvata nije izloženo klimatskim promjenama i povećanoj klimatskoj varijabilnosti.
Temeljem do sada rečenog, može se zaključiti kako klimatske promjene u budućnosti neće
negativno utjecati na planirani zahvat rekonstrukcije državnih cesti D66 i D401. Uzevši u obzir
sve parametre navedene u Smjernicama zaključak je da rizik od klimatskih promjena u odnosu
na predmetni zahvat i njegovu lokaciju u prostoru, nije visok.

Utjecaj buke
Realizacijom zahvata doći će do neznatnog povećanja emisije buke, zbog minimalnog povećanja
prometa. Uzevši u obzir da su predmetne prometnice postojeće te obzirom da u neposrednoj
blizini nema stambenih naselja (najbliže je stancija Lodeš na oko 500 m zračne udaljenosti),
povećanje razine buke bit će minimalno u odnosu na postojeće stanje.
Ne očekuje se prekoračenje dozvoljenih razina buke propisanih Pravilnikom o najvišim

dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) te se negativan
utjecaj buke smatra malim.
Utjecaj uslijed stvaranja otpada
Tijekom korištenja zahvata nastajat će otpad od čišćenja i održavanja sustava oborinske

odvodnje, otpad nastao prilikom redovnog održavanja prometnih površina (lišće, zemlja, razni
otpad nastao uslijed održavanja ceste, odronjeni i drugi materijal i sl.), a moguć je i otpad
uslijed akcidentnih situacija (apsorbirajuća sredstva onečišćena otpadnim motornim uljima,
otpadni metal, staklo, materijal koji se prevozi, animalni otpad i sl.).
Otpad koji nastaje prilikom čišćenja i održavanja sustava odvodnje oborinskih voda i prilikom
redovnog održavanja prometnica, koncesionar kojem je povjerena briga nad predmetnim
prometnicama zbrinjava sukladno pozitivnim zakonskim propisima RH. Koncesionar također
vodi brigu i o otpadu koji nastane uslijed akcidentne situacije te ovisno o vrsti otpada isti
zbrinjava na adekvatan način.
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) određuju se prava, obveze i

odgovornosti proizvođača otpada u postupanju s nastalim otpadom.
Zaštićena područja, ekološka mreža i staništa
Zahvat ne zadire u područja prirode zaštićena u smislu Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), pa je
utjecaj na zaštićena područja prirode nemoguć. Najbliže zaštićeno područje prirode (park šuma
Šijana) udaljeno je od predmetnog zahvata oko 600 m, stoga negativan utjecaj na njega nije
realno za očekivati.
Planirani zahvat ne nalazi se unutar područja ekološke mreže Natura 2000 pa nije moguć utjecaj
na ista. Uzevši u obzir blizinu zračne luke Pula i pravila odvijanja zračnog prometa, nije za
očekivati ptice na razmatranom području, što ide u prilog konstataciji kako neće biti utjecaja na
ciljeve očuvanja ekološke mreže.
Korištenjem zahvata neće doći do utjecaja na staništa.

Krajobraz
Izgradnjom zahvata neće biti narušene reljefne i geomorfološke značajke krajobraza, obzirom
da se većim dijelom radi o rekonstrukciji prometnica u postojećim koridorima, a na dionici
državne ceste D66 gdje će se uz postojeće dvije trake izgraditi još dvije, prostor je rezerviran
upravo za tu namjenu.
Utjecaj prometnih površina na krajobraz moguće je sagledavati u kontekstu projekcije izgradnje i

namjene šireg područja zahvata. Uz to prometnice su postojeće, tako da gledano s tog aspekta
može se zaključiti kako realizacijom zahvata neće doći do značajnog negativnog utjecaja na
krajobraz.
Kulturna baština
Tijekom korištenja predmetnog zahvata, negativan utjecaj na kulturnu baštinu nije moguć.
Utjecaj na promet
Rekonstrukcijom državnih cesti D66 i D401 situacija u cestovnom prometu bit će poboljšana u
odnosu na današnju – izvedbom novih kružnih raskrižja poboljšat će se preglednost prometnica
te će time sigurnost prometovanja biti veća. Također, izgradnjom dodatne dvije trake povećat
će se prohodnost vozila.
Međutim, rasvjeta koja se planira za osvjetljavanje predmetnih prometnica mogla bi ometati

zračni promet. Već je i danas situacija problematična zbog čvora Pula (izlaz s Istarskog ipsilona
prema Puli i Medulinu). Stoga je nužno daljnje promišljanje o rasvjeti u dva segmenta: visina
stupova i izvedba svjetala, kako bi se negativan utjecaj sveo na najmanju moguću mjeru.
Stupovi moraju biti takvih visina da ni u kojem slučaju ne stvaraju prepreke. Svjetla pak moraju
u potpunosti odudarati (bojom, položajem, intenzitetom i sl.) od aerodromskih svjetala u
prilazu uzletno-sletnoj stazi, kao i na samoj stazi.
Utjecaj na druge infrastrukturne objekte
Tijekom korištenja zahvata uspostavit će se korektni odnosi između svih korisnika šireg područja
te se ne očekuje utjecaj na druge infrastrukturne objekte.
Utjecaj na naselja i stanovništvo
Realizacijom zahvata doći će do bolje povezanosti Pule s okolnim selima, kao i sa zračnom
lukom. Izgradnjom dodatne dvije trake u dionici državne ceste D66 steći će se uvjeti za
rasterećenje prometa prema Puli te iz Pule prema autocesti i zračnoj luci, što će se pozitivno

odraziti na lokalno stanovništvo, ali i posjetitelje. To će do izražaja ponajviše doći tijekom ljetnih
mjeseci. Pored toga, najbitnije je što će izgradnjom kružnog raskrižja na spoju državnih cesti
D66 i D401 promet postati znatno sigurniji, jer je to raskrižje danas vrlo nepregledno i
nesigurno.
U skladu s navedenim može se zaključiti kako je predmetni zahvat pozitivan za stanovništvo.
3.1.3. Pregled mogućih utjecaja nakon prestanka korištenja
Ukoliko dođe do prestanka korištenja zahvata, treba zbrinuti sve proizvode i otpadne tvari
opasne po čovjeka i okoliš, u skladu sa važećim zakonskim propisima RH.
Sve aktivnosti vezane uz demisiju zahvata treba razraditi u posebnom elaboratu o uklanjanju
zahvata, prema sadržaju propisanom važećom zakonskom regulativom.
3.1.4. Pregled mogućih utjecaja uslijed akcidentnih situacija
Tijekom izgradnje
Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15) ekološka nesreća je „izvanredan
događaj ili vrsta događaja prouzročena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i
imaju za posljedicu ugrožavanje života i zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu“.
Inače se najveća vjerojatnost nastanka akcidentne situacije pojavljuje u početnoj fazi izgradnje
nekog zahvata, odnosno u fazi u kojoj se izvode građevinski radovi, kada može doći do sudara
na gradilištu, prevrnuća i kvara mehanizacije, nepravilnog rukovanja opremom, izlijevanja većih
količina tvari korištenih za rad strojeva (strojna ulja, maziva, gorivo) i sl. Navedene akcidentne
situacije dovele bi do negativnog utjecaja na sastavnice okoliša (u prvom redu tla i podzemnih
voda), ali i ljudi (npr. opasnost od požara, eksplozije i sl.).
Pridržavanjem zakonskih propisa i mjera zaštite okoliša te provođenjem dobre graditeljske
prakse i stručnim vođenjem gradilišta, akcidentne situacije mogu se spriječiti.
Tijekom korištenja
Tijekom svakodnevnog odvijanja prometa na predmetnim prometnicama najveći utjecaj na

okoliš predstavljaju upravo akcidentne situacije kao što su sudari, izlijetanja i prevrtanja vozila,
izlijevanje nafte i naftnih derivata u okoliš, pri čemu može doći do ekoloških nesreća značajnih
razmjera. U tom slučaju najveći negativni utjecaji mogu se očekivati na tlo i vode. Važno je
napomenuti da se područje zahvata nalazi unutar III zone sanitarne zaštite izvorišta vode za

piće. Stoga je posebno važno uspostaviti kvalitetnu regulaciju prometa, kako bi se mogućnost
nesreća svela na najmanju moguću mjeru.
3.2. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja
Obzirom na karakter, prostorni obuhvat te geografski položaj predmetnog zahvata, ne očekuju

se prekogranični utjecaji zahvata u nijednoj njegovoj fazi.
3.3. Opis obilježja utjecaja
Izvedba planiranog zahvata ograničena je postojećim koridorima državnih cesti D66 i D401, te
će mogući utjecaji na okoliš biti prisutni na samoj lokaciji i u neposrednoj okolini, bez
mogućnosti širenja.
Negativni utjecaji zahvata na okoliš izgledniji su u fazi izvođenja građevinskih radova, u vidu
nepravilnog skladištenja nastalog otpada i akcidentnih situacija. U fazi korištenja zahvata ne
očekuje se povećanje negativnih utjecaja u odnosu na današnju situaciju. Što se cestovnog
prometa tiče, izgledan je pozitivan pomak, u vidu bolje sigurnosti vozača te rasterećenja i
smanjenja gužvi u prometu. Što se pak zračnog prometa tiče, moglo bi doći do problema i
otežane orijentacije aviona zbog eventualne neodgovarajuće rasvjete prometnica.
Tablica 14 prikazuje obilježja utjecaja koji su mogući u svim fazama planiranog zahvata, a kao
finalni produkt tablice dat je zaključak o zbirnoj ocjeni.

Tablica 14. Matrica utjecaja zahvata na okoliš
TIJEKOM IZGRADNJE TIJEKOM KORIŠTENJA
SASTAVNICA / UTJECAJ NAČIN OBILJEŽJE PREDZNAK I NAČIN OBILJEŽJE PREDZNAK I
UTJECAJA UTJECAJA REVERZIBILNOST UTJECAJA UTJECAJA REVERZIBILNOST
minimalan nema
VODE izravno - / reverzibilan / /
privremen utjecaja *
umjeren nema
TLO izravno - / ireverzibilan / /
trajan utjecaja *
minimalan minimalan
ZRAK izravno - / reverzibilan neizravno -
privremen trajan
UTJECAJ ZAHVATA NA minimalan minimalan
izravno - / reverzibilan neizravno -
KLIMATSKE PROMJENE privremen trajan
UTJECAJ KLIMATSKIH nema
nema utjecaja / / / /
PROMJENA NA ZAHVAT utjecaja
UTJECAJ USLIJED EMISIJE minimalan nema
izravno - / reverzibilan / /
BUKE privremen utjecaja
UTJECAJ USLIJED STVARANJA umjeren minimalan
izravno - / reverzibilan neizravno -
OTPADA privremen privremen
ZAŠTIĆENA PODRUČJA nema
nema utjecaja / / / /
PRIRODE utjecaja
nema
EKOLOŠKA MREŽA nema utjecaja / / / /
utjecaja
umjeren nema
STANIŠTA izravno - / ireverzibilan / /
trajan utjecaja
umjeren minimalan
KRAJOBRAZ izravno - / reverzibilan izravno -
privremen trajan
nema
KULTURNA BAŠTINA nema utjecaja / / / /
utjecaja
umjeren umjeren
PROMET izravno - / reverzibilan izravno +/-
privremen trajan
OSTALI INFRASTRUKTURNI minimalan nema
izravno - / reverzibilan / /
OBJEKTI privremen utjecaja
minimalan značajan
STANOVNIŠTVO izravno - / reverzibilan izravno +
privremen trajan
* utjecaji na vode i tlo mogući su jedino ukoliko dođe do akcidentnih situacija, kao što je opisano u
poglavlju 3.1.4. Pregled mogućih utjecaja uslijed akcidentnih situacija
Zaključak
Sagledavajući sve prepoznate utjecaje planiranog zahvata na okoliš proizlazi kako je zahvat
pozitivan za stanovništvo i zajednicu, te prihvatljiv za okoliš i prirodu.

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA
OKOLIŠA
4.1. Mjere zaštite okoliša
U svim fazama zahvata primjenjivat će se sve mjere zaštite okoliša sukladno zakonskim
propisima iz područja gradnje, zaštite okoliša i prirode, zaštite od požara, zaštite na radu,
posebnim uvjetima koje će izdati tijela s javnim ovlastima u postupku ishođenja akata o
građenju te sukladno prostorno-planskoj i izrađenoj projektnoj dokumentaciji. Uz pridržavanje
propisanih mjera te provođenjem dobre inženjerske i stručne prakse kako prilikom izvođenja
građevinskih radova tako i prilikom korištenja zahvata, izbjeći će se negativni utjecaji i
akcidentne situacije. Stoga se ovim Elaboratom ne propisuju dodatne mjere za zaštitu okoliša.
4.2. Mjere za sprječavanje i ublažavanje posljedica mogućih

akcidentnih situacija
Uz pridržavanje propisanih zakonskih mjera te provođenjem dobre inženjerske i stručne prakse

u svim fazama zahvata, smatra se da nije moguća pojava akcidentnih situacija i ekoloških
nesreća uslijed korištenja predmetnih prometnih površina. Stoga ovim Elaboratom nije
potrebno propisivati dodatne mjere za sprječavanje i ublažavanje posljedica mogućih
akcidentnih situacija.
4.3. Prijedlog praćenja stanja okoliša
Obzirom da uslijed korištenja predmetnih prometnih površina neće doći do negativnih utjecaja
na okoliš, ne predlaže se poseban program praćenja stanja okoliša.

5. SAŽETAK
Zahvat koji je predmet ovog Elaborata odnosi se na rekonstrukciju državnih cesti D66 i D401,
dionica čvor Peličeti – zračna luka Pula duljine 2608,19 m.
Predmetnom rekonstrukcijom planira se dodavanje još dvije vozne trake u dužini od 1 km u

dionici državne ceste D66 (u idejnom rješenju označena kao „CESTA 1“), tako da će D66 postati
četverotračna sve do spoja sa državnom cestom D401. Na spoju D66 i D401 prometnica sa dva
kolnika sa četiri vozne trake prelazi na jedan kolnik sa dvije vozne trake prosječne širine cca 6,5
m. Tu započinje dionica državne ceste D401 (u idejnom rješenju označena kao „CESTA 2“), a ista
završava na raskrižju D401 sa županijskom cestom ŽC5120, kod samog ulaza u zračnu luku Pula.
Navedeno je shematski prikazano slikom 1. na str. 18. ovog Elaborata. Državna cesta D401
rekonstruirat će se u postojećim gabaritima u duljini od 1,6 km.
Izrađeno je Idejno rješenje od strane tvrtke VIA ING d.o.o. te je zahvat usklađen sa slijedećom
prostorno-planskom dokumentacijom:
Lisignano“, br. 02/09, 03/14, 07/15, 02/17, 03/17)
Također, idejnim rješenjem se predviđa izgradnja pet kolektora oborinske odvodnje. Zagađene
otpadne oborinske vode s kolnika prihvaćat će se sustavom rigola i vodonepropusnih slivnika te
će se pročišćavati na tipskim separatorima masti i ulja, a nakon toga se ispuštaju u podzemlje
putem upojnih građevina.
Analizom mogućih utjecaja koji bi se mogli pojaviti u fazi izgradnje predmetnog zahvata, kao i
tijekom korištenja navedenog zahvata, a uzevši u obzir lokaciju i karakter zahvata, utvrđeno je
da su utjecaji prostorno lokalizirani i malo negativni te neće doći do značajnih negativnih
posljedica na sastavnice okoliša.
Navedeno se oslanja na pretpostavku da se poštuju sve zakonske odredbe te mjere zaštite i

program praćenja okoliša u svim fazama zahvata.
Sagledavajući sve parametre planiranog zahvata te prepoznate utjecaje istog na okoliš i prirodu,
može se zaključiti da će zahvat biti prihvatljiv za okoliš i prirodu.

6. POPIS KORIŠTENE DOKUMENTACIJE
Zakonska regulativa
▪ Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

▪ Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15)
▪ Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13)
▪ Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14)
▪ Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14)
▪ Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)
▪ Zakon o gradnji (NN 153/13)
▪ Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 66/99, 151/03, 100/04, 87/09, 88/10,
61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15)
▪ Zakon o kemikalijama (NN 18/13)
▪ Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17)
▪ Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora
(NN 117/12, 90/14)
▪ Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)
▪ Uredba o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (NN 69/12)
▪ Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15)
▪ Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke
mreže (NN 15/14)
▪ Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima
(NN 88/14)
▪ Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04)
▪ Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)
▪ Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15, 3/16)

Ostalo
▪ Prostorni plan Istarske županije („Službene novine Istarske županije“, br. 2/02, 1/05, 4/05,
14/05 - pročišćeni tekst, 10/08, 7/10, 16/11 - pročišćeni tekst, 13/12, 9/16, 14/16 -
Lisignano“, br. 02/09, 03/14, 07/15, 02/17, 03/17)
▪ European Investment Bank Induced GHG Footprint: The carbon footprint of projects
financed by the Bank: Methodologies for the Assessment of Project GHG Emissions and
Emission Variations Version 10.1
(http://www.eib.org/attachments/strategies/eib_project_carbon_footprint_methodologie
s_en.pdf)
▪ Neformalni dokument: Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih
ulaganja na klimatske promjene
(http://www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_voditelje_projekta.pdf)
▪ Odluka o donošenju 6. nacionalnog izvješća RH prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih
naroda o promjeni klime, od 30.01.2014. godine (http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/430473.pdf)
▪ Državni hidrometeorološki zavod (www.dhmz.hr)
▪ Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa i
velikih nesreća (DUZS, 2013.)
▪ Bioportal (http://www.bioportal.hr/gis/)
▪ Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SN IŽ 12/05,
2/11)
▪ Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10)
▪ Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16)

7. PRILOZI
1. Izvod iz Karte ekološke mreže Natura 2000
2. Izvod iz Karte staništa
3. Karta vodnih tijela
4. Karta opasnosti od poplava
5. Karta kulturnih dobara
6. Karta zaštićenih prirodnih vrijednosti
7. Izvod iz idejnog rješenja

1. Izvod iz Karte ekološke mreže Natura 2000

2. Izvod iz Karte staništa

E.3.5./C.3.5. Primorske, termofilne šume medunca/
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
3. Karta vodnih tijela

4. Karta opasnosti od poplava

zona zahvata
5. Karta kulturnih dobara RH

6. Karta zaštićenih prirodnih vrijednosti RH

7. Izvod iz idejnog rješenja
7.1. Situacija građevinskog oblikovanja i oborinske odvodnje – list 1

53.5
53.0 4
0 51.7
2
51.4 53.0
0.2+25.00
3 52.2 52.9 6 52.6
0.2+5.03
52.6 7 7
5 3
.55
254
53.2
.03
0.2+38
52.8
254
5
8/5
5
4/3
0.1+85
51.4 52.1 2
0
5
1 51.3
.0
4
58.5
3
4
.8
0.1+65
53.0 52.1 5
0
0.3+56
52.7 4 3.10
0.2+
52.9
.0
1
1.54
5 52.2 CESTA 4 - PRISTUP STANCIJA PELIĆETI, l=356,83 m
7 52.2 SITUACIJA GRADEVINSKOG OBLIKOVANJA
0.1+50
0 6
.07
7
*37
0.2+
50
0.3+35
52.2 53.3
1/5
.95
0
51.4
0.3+14.65
53.0 5 2
.0
53.0 8 3 I OBORINSKE ODVODNJE
0.2+91
0.1+25
7 52.1 52.6
3 48.3 0
51.2 51.0 9
0
53 7
0.1+5.0
5
53 .39 53.5
1 52.0 50.2 48.0
52.9 LIST 1
53.8 .79
243
.51
9 7 4
13 R=75.00
A=38.73
9
0/1
53.4 53. 9
15 AR==375.00
52.5
0.0+89
5 52 53.6
8.7
53.7 6 53.8 53.9 7 52.5
3 54.0
R=h 8.73
4 2 5 51.2
53.6
2 M 1:1000 0
*37
51.8
14
53.3 5 9
3
1/1
3
0 4.27 9
12 A=
51.0
16 RA==38.7
5 48.1
53.66 53.62.78 52.7 6 9 53.7
53.7 3 3 0
h
2 53.7 50.3
54.3
5.00
53
00
52.89 .68 0 53.6 5 5 48.3 47.7
70.
R=h
52.7 2 52.7
53.6 9
11
A=3h
9 53.3
R=
52.9 1 8 52.0 4
+
46.8
21
.00
5 52.8 2 52.6
0
9
0.
54.3 53.4 53.42 2 8 53.3 8
52 STANCIJA ŽMAK
A=35
17
49.5
18 RA==6305.00
10
52.8.74 5 9
h
0
20 R=
53.3 1
.0
54. 5 3
19 A=35.00
2 .46 51.9
R=60.00
8 53.1 50.7
52.9 18 53.3 53.36 1 5 6 51.0 47.2
6 STANCIJA CAMPI
6 1 53.2 1.94 551.94 51.0 2
1 53.9
0
254
53.3 2 1.91 5 53.6
9
52
100 8/1
53.08 52.7.68 47.4 47.8 5
12RR==3250000.96
53.8 3 53.2
3
50.3
*36
53.25 53.06 51.0 4 6
7 1 53.2 53.15 8 52.2
5
4 48.4
.00
54.1 6 2 49.9 47.5 47.5 1
53.08 6 53.8 53.9
52.7 2 7 5 5
8
0.00
52.97
R=35
53.0 52.8 6 1
7 R=h
52.5 52.5 8 50.4 48.1
3
1 52. 7 48.2 47.4 47.3 6 53.9
53.1 52.6 3 52 2 52. 92 52. 2 2 47 9 5 5
3 2 .6 52.588
99 49.3 47.4 .34 47.5 47.3 50.9
52.8 52.9 52.7 1 52.8 9 4 9 53.8
.85
4 5 52.7 52.5 9 52 3 2 8 8
0.0+0.0
52.7 2 .85
6
4 9 2 49.4 48. 0 47.6
47
52 4
48.03
52 0 75 4 7 .47 1
52.3.49
4
52.4 . 54.1
IT100
52.83 52.8 . 9 47.4 52.8 53.7
52.8 52 52 86 4747. 5.8
0.0+50.00
52. 52.8 47.5
52.660 525.39.010
6 8 52.5
52.4 66 .63 .81 52.7 56 4 45.8 0 6 47.5 47.8 9 5 4
0 47.867 46.
47.89
53.7 52.4 1 52. 52 3
45.700
49
52.6 52.7 3 55 .52 8 6 53.8
47.46
0.0+25
3 8 9 7 7 4 15 51.2 50.3 53.0
47.45
6
52
0
.6
*36
.08
52.5 9 52.5 52.3 47.6 Ø 3 47.3 51.3 53.353.75 3.9 54.1 1 1 2
7 5 8 4
5 A=34
53.7 5 1 50.6 50.8 51.4
6
.7
2.56 000 7.64 53 4 4
46
52.4 3 2. 9 47.50 7
R=20 7.99
8
5
52.6 52.3 45.7 2 50.3
6
1 52. 0 7 7
8
4
243
1 52.4 54 52.69.15 47 5 .97 52.8
.3
6 46 8
9 52 48.9 .5 53.6
53.83.95 52.879 52.9 50.2 3
3
53.6 52.6 .02 0
8
52.2.38 45.6 51.6 54.2
1 R=h
6 9 6 7 6 8 2
.00
47.53
4 4 4
00.9
9
243
4
52 2.59
5 0 53.7 0 2
0.0+50
52.5 .8
0.3+13.88 16
52.4 6 4
254 45 45.4
53.4 4 52.6 52.4 47 8 7.56 53.0
1
45.3
stac. 4 00.00 m
47
5 52.4
.70
52.5 52.3 7 46.06
84/3
stac. 0 K 1. FAZE
7 .5 3 55.0 2
48
5
3 5
47
5 3 3 4
0.3+0.00 15
4 2
.9
7
4
. 9
POČE
0.0+61
00.0.0++01.0.57
52.4 48 .30 7 .77 51.4 ,88 m 6
52.45
.9 4
52.5 45.6
7
ŽMAK, CAMPI - l=313
0.2+75.00 14
.4
52.2 5 0 5
52.4 2.37 4 5
53.6 3
0 9.
R=3
0
47.35
52.4 3 522.24 44 .97
2
6
R=h 5.00 3
45.29
52.3 7 P
CESTA 4 _1 - PRISTU
52.4
.0
8 52.3
0.2+50.00 13
upojna
6 5 7 .20 52.2 47.5 45.2.94 54.0 54.1 52.2 1
0
26
0.0+80
53.5 9 9 0 6
52.2 51 52.21 3 52.30 47.6 4
52 .55
47.
45.2 45.56
ina
0.2+25.00 12
52.40 53.9
52 63
.0ev
52.5
50ad
.20
54.1 53.2 50.7
gr
1
.40
separator masti i
0.0+2
40 A=
45.42 45.6 2
spoj
3
.0+
8 .94 52.0 9 47.9
.53
6 1
0
48.2 3 50.7 4
52
52.2
dimenzija
40
52.1
T
54.7
8
0.0+
52 9 52 6 53.4 54. 50.6
39
47.4 9 5 1
3
53.0 .38 1
ulja s bypassom
7
0.2+0.00 11
6
54 01
0.0+3325.26
8
.
52.4 7 9
R=h
52.4 .19
0.1+82.12 10 R=
A
48.7
20x30x1,5 m
9
9 45.7
10
0.1+1.70
2
0 2 52.4 54.0 .02
A=3
38
52.29 50.6
.00
5 5 9 7 51.3 55.4 51.8 52.3
R=h
52.46
0.1+22.00
50.00
0.1+64.91
522.47 .56
2 53.9
R=h
Quk=800 l/s
52.4
.
4 A=9
.24 52 .15 5
R= 215.00
5.00
53.6 0
0.1+41.62
4 7 3 5 50.3
5
.45
53.0 52
A=
3
1
0 4 4 8 8.56 6 9 53.8 50
na m
37
52.36
.58
R=h 0.00
52.35 52.2 2.20 .07
0.0+5
55
8.90 .22 1 4
h
47.9
0 45.5 8 52.2
7
47.5 .57 45.3 48.4 52.9 50.5
11
75 54.0
243
52.2 7 2 52.9 1
36
3 52.6 48 48.9 48. 1 47.56 4 0 3 53.9 6 6 51.8 51.8 50.5 9
0/2
4 53.6 50.0
na D 6
9
52
52.2
5
52.2 52.2 4 .88 1 91 48.0 2 1 3 1 7 0
6
35
53.0 52.06 3 7 47.3 45.8 45.4 51.8
0.00
1 9 51.0 55.1
0.0+7 .00
52.31 49.0 0 45
akada
47.5 9 9 0 2 53.01
34
0.0+7
52.9 52.1 1 9 .62 48.3 5 53.7 50.3 51.2
52.2 53.8
6 R=200.0
4 9
12
5 5 8 4 0 54.5 2 8 52.57
52
1 2.16 9 . 4 7
2.0 3 57 .56 0 52.8 51.47 52.51
33
53.0 3 8.87 49.1 51.5
A=90.0 0
. 1 4 7 1
.4
5 52.4
9
53.3
2
.48 5
7
3 2
6
52.0 2 4 51.5
A=90.00
51.1 51.1 52.61
,
5
0.75
49.2
8 A=90.00
0
2 5 52.36 52.42 .46
32
5 53.6 53.6
52. 1.685 1 52.9 5 51.21 6 52.10
h
5 9 49.5 50.0
m
48.7
52 2.071
52.9 52 47.3 48.0 535.43 4 50.6 52.63
R=200.00
52.1 0 54.4 51.6 51.6 52
53.098 .23 52.05 8 8 5
05.1+5 0
7 4 0 7
5 .6 .22
.0
31
2 48.6 3.42 1 0 2 51.9 52.32 52.47
0
47.5 52.74
13
53.4 2 50.95 51.7751.77
1 3
6
5
254
9 48.5 0 5 7
30
52.1 52.1 8 3.42 52.2 49.3 50.527 52.07 52.29
7
52.0 0 5 3 7 48.6 48.1 54.7 54.2 1 51.5 3 50.2 52.14 52.50 52.81
∅600
49
1
53 50.6 51.5 .39 3 .22 51.9 51.68
0.0+8.5
3 53.4 3 50 50
29
3 2.09 52.1 8 47.8 49.1 51.1 53.4 5 54.6 9 49.4 .79 49.9 51.97 52 5
.1 52.32 52.57
CEST .1 51.9 7
.00
48.4 1
R=h 51.98 52.46
0 48.3 7 0 6 2 8 2 51.6 50.63 3
7
53.0 8 8 51.99
14
0
52
8 54 54.37
28
50.36 52.06
0.1
0 5 9 50.9 52.7 .77 54.0 4 .1 4 52.32
52
A1- 2.02 51.6 50.6439.63
15 R=48
52.0 48.5 51.83 51.89 52
.24
51.9 51.2
0.7+93.74
5 48.5 2 7 6 52.15 52.15
0.1+3 .40
1.89 54.12
27
6 50.29
.8
52.0 6 50.3 8 51.7 3 1 7 51.92
A=2150.00
D66, 51.4
+25.0
.8
0.7+75.00
5 5 51.42
0.1+3
51.4 51 51.98
4
52.9 51.9 5 1.83 48.3 50.5 8 6 54.6 54.4 54.2 51.7 5
16
51
4 50.93
51.41.49
26
51.8 0 5 52.8 1 51.9 8 3
52.01 5 1 52.0 53.95
0.0+0.0
4 5 8 52.5 6 7 51.8 4 51.42 51.81
l=100 51.87
0.7+50.00
5
25 R=
1 7 51.5
1 52.03 51.9
.57
4 .79 2.07 49.1 .03 3 2 51.8 51.88
51.79
5 autobusno stajalište 52.5 5 6 51.4
52.0
0
24
51.7 5 1 5 51 .92 1 .92 51.7 6 5 51.49 51.82 53.71
.00
52.9 4
1.27 51.68
51.9 2 51.74 51.78
0.1+5
2 51. 1.80 .915 52.03 51.9 54.4
17
7, 9
0.7+25.00
8 48.7 50.0 51.6 52.1 51.8 51.86 51.96
A=215.00
0
52.0
51.7226.76
37 m 51.7 0
5
7 3
23
7 2 51.8 7 51.3 51.64 53.58
52.0 51.673 52.03 2.25
7 2 5 51.9 51.93
51 34/
0 4 51.73 51.62
h
52.0 51.9
18
0.7+0.00
52.1 50.8 7 51.70 7 51.64
22
1 52.4 65.74 51.9
52
51.65
5
9 51.4 0 5 6 51.81
19
3 51.80
20 A=215.00
5 5 0 52.2 51.8 .74 53.44
21
8 2 .0 1.8 1 51.8 51.6 51
.15
51.9
0.6+75.00
9 8 4 52.0 51.6
.80 51.65
0.00
51.4 5 51.5 5 2 5 1 52.1 51.81 4 0 6
52.0 0 .21 51.9 0.96 52.1 4 51.61 51.69 51.67
51.60
51.58
51.3 52.2 51.9 8 51.7 51.74 51
R=480.00
7 5 1.42 2 3 9 50.6 51.78 53.45
0.6+50.00
51.9
0.1+7
4
7 52.7
52.1
8 51.72
2 5 0
52.2 9 51.1 1 51.0 51.5 51.5 6 51.8 51.76 2 51.64 51.70 51.82
52.0 1.68 4 51.89 51.9 4 51.59 51.69
52.1
0 51.7
0.6+25.00
7
52.174 0 52.0 7 1 51.78 53.62
242
51.72 51.6 50.9 1 3
51.
51.7 52.1 0 51.48 51 .5
51.534 51.8 3 3 51.1 52.1 52.0 51.65 .68 51.88
3
2 52.0 51.53 51.67 51 51.73
0.6+0.00
6 4 51.0 52.0 4 1 51.50
50.9 51.49 53.67
4
1
5.00
51.85 50.8
51.26 51.37
5
51.2 3 . 7 51 3 52.0 50.8 3 51.42 51.48 51.55 51.63 51.68
5 5
51.6 0 52.5 .54 51.7 2 1 5 53.53
0.2+0
6 51.62 0
0.5+75.00
autob 51.1 51.44 51.45
51.1
7
5 5 2 .35
usno 8 51.98 51 .43 51 .4 6 51.8 51.8
0 7 51.85
1
51.5 7 .23 50.8
50.6 50. 50.6 50.5 50.6 50.9 0 51.24 51.41 51.49 51.50 .63 51.48
51.6 5 km 51 .56 , DN 315-400
50.81
KANAL 2, l=170 m
51.1 51.34 51.43
0.5+50.00
51.78 67
1.
51.39 52.5 52.0 51.54 51.35 51.62 4 7 51.4 50.4 2 50.4 0 0 9 51.45 51
51.25 4
48
6 staja 9 5
51.52 51. 51.5 51.7 5 51.34 51.32 0 51.4 1.26 8 2 4 0 6 51.32 51.34 51.4
0.5+25.00
51.2 52.2 51.92 51.46 51.21 51.16 51.11 505 50.94 51.13
51.1 6 51.07
.00
59 51 6 51.1 51.8 52.2 lište 51.68 51.23 2 .801.73 50.90 50.71 51.23 51.4 3
0.2+25
9 51.4 .44 7 4 6 51.21 51.26 50.86 50.97 51.25 IT 0
51.3
0.5+0.00
0 5 0 51.11 51.06 51.00
0.2+31.7
2 5 1.12 51.2 51.8 51.81 51.34 51.17 50.98 51.05 51.16 51.18
50.8 51.5 1.57 51.4 51
.30 2 52. 52.0 8 51.60 51.30 51.27 51.08 51.06 50.99 51.07 51.20 2
0.4+75.00
1 51.20
7 51.301 51.8
0.0+0.00
51.15 51.03
100
6 51.5 51.1 4 51.8 51.09
100
9 51 51.75 51.48 50.98 51.10 50.94 50.8
0.2+50.0
51.4 8 1 51.46 51.40 51.16
100
51.38 3 .90
0.4+50.00
8 50.99
100
5 5 51 .76 51.22 50.39 50.5 2
.00
51.28 51.28 1.67 1.44 51.61
0.4+38.31
7 51.48 51.2 51.3 51.60 51.30 51.25 50.20 50.4 9
50.22
0.4+25.00
0 51.2 51.4 51.89 51.50 51.40
0.2+75.00
51.22 51.3 2 5 51.4 51.3 1 51.2 51.23 50.1 1
1
51.43 51.95 51.58
0.4+0.00
51.32 0 3 5 51.5 6
1 R=h 51.5 51.50 50.0 50.0 5
1007,37 m
0.3+0.00
0.0+8.71
51.86 7
CEST*A2915 - D66, l=
0.3+75.00
51.4 4 51.6 9 51.52 50.07 2
100
51.28
0.3+25.00
0.3+50.00
51.5
0.3+42.01
50.2 3 51.5
0
51 5 5 1 5 1 5 9 5 6 49.9
7 51.1 .21 0.9 51
9 .1
.51 51.5
7
.62 1.57 4
9 4 IT 50.2
50.1 5 0.78 50.4 2
50 2
7 .
50.8 90 0.0+16.94
2527
0.35
50.5 0
2 /2 100
50.0 50 50.4 50.4 50.3 50.3 3
9 3 .52 5 5 5 4 50.5
7
0.6
5 263
3
3
R=h .00 , DN 315-500
KANAL 1, l=585 m
4 0.32
/ 1
A=22
5
3 243
50 0.25
50.0
6
.42
50.3 3 CESTA 3 - KRUŽNO RASKRIŽJE 1
22
49.8 3 50 49.9
0 2 75/ 242
49 50
3
l=111,84m 6
.99 .0 22.00 A=
49
2 4 R=30. 00
0.0+33.08 .91
49.7
3 49.3
49 7 Projektant: Broj projekta:
5
R= =h44
49.2
R
.5 4
h3 .0
3 9 7
0.0 0
d.o.o.
.
0
49 63 Jasminka Siljan, dipl. ing. grad. 1527/17-1
.4
PODUZEĆE ZA PROJEKTIRANJE I KONZALTING, Dobricheva 30, 52 100 Pula
49.1 2 49.2
5 5 49.1
6
49
49.0
.46
5
Investitor: Broj revizije:
49
227
5/1
.08
49
HRVATSKE CESTE d.o.o.
48.
.33
ZAGREB
95
0.0
48.8
0 CESTA
227
5 - PROMETNICA ZA OKPD
+5
Mjesto i datum:
49.22
5/4
48.85
5.1
6 Zahvat/Gradevina: Razina projekta:
4
l=108,37m
48.4 REKONSTRUKCIJA DRŽAVNIH CESTA DC66 I DC401 idejno rješenje Pula
0.0+80.0 3 242
49.08
9/2
48.68
DIONICA ČVOR PELIĆETI - ZRAČNA LUKA PULA 06/2017
0
Naziv projekta: Vrsta projekta: Mjerilo:
48.57 48.4
48.94 48.8
48.6
0 6
0.1+1.9 48.3
4
48.6
PROJEKT PROMETNIH POVRŠINA I OBORINSKE ODVODNJE gradevinsko-prometni 1:1000
5
7
7
5
.00
0.1+8.3 48.2 R=44 48.5
8
2 7 R=h
48.4
Grafički prikaz: Projektirani dio zahvata: List br.:
48.7
R=h
5
48.5
6
1 SITUACIJA GRADEVINSKOG OBLIKOVANJA 2.1
8
I OBORINSKE ODVODNJE, LIST 1
Projektant: Broj projekta:
25 d.o.o. Jasminka Siljan, dipl. ing. grad. 1527/17-1

2 7/
2 PODUZEĆE ZA PROJEKTIRANJE I KONZALTING, Dobricheva 30, 52 100 Pula
61
.04
13
25
61
33 ZAGREB
.23 6
/2
61 1.44
R=
61 1.26
.39
6 5
h
Mjesto i datum:
.3
61
6
1.0
60
.21 .70
Zahvat/Gradevina: Razina projekta:
8
60
12
.29 60
25
.86
60
REKONSTRUKCIJA DRŽAVNIH CESTA DC66 I DC401 idejno rješenje Pula
43
.5 1
/4
60 .88
0.1+
DIONICA ČVOR PELIĆETI - ZRAČNA LUK APULA 06/2017
60
60 8
.77
59 61
.7
65.3
.6 9 60 .2
.70 4
4
60
Naziv projekta: Mjerilo:
.74
59 Vrsta projekta:
m
.7 8 6
11
,34
0.0 PROJEKT PROMETNIH POVRŠINA I OBORINSKE ODVODNJE gradevinsko-prometni 1:1000
60 60.
0.1+
8
.36 56
25
60 0.22
50.0
5
33 252
6 2
60
.11
60
59
16
/3
.00
0
59
8
.23
.1
.87
, l=
60
24
.34
10 59 60 51
66
59 .90 .14
.4
R
5 SITUACIJA GRADEVINSKOG OBLIKOVANJA 2.2
A==h
-D
59
70
0.1+
.79
59 9.75
.00
58
.97
.64
30.0
A6
5 .62
59
59
.52
9 0
ST
60 59
.04 .4
58 2
CE
0.1+
.85 59
25 .15
43 15.9
58
8
62
59 9.23
.51
/
.19
23 5
5 .14
.16
59
57
A
59
R =7
.94 .21 SITUACIJA GRADEVINSKOG OBLIKOVANJA
58=18 0.00
.110.0
57
.28 58
7 0 .88
25
57
0.1 43 I OBORINSKE ODVODNJE
+0. /1
.28 58 58
1
57 .68
00
.54
58 8.85
.86
.85
5 .79
58
56 57
26
.64 57 .91 58 62 LIST 2
0.0
.68 .08
34
.59
+88
6
/1 CESTA 7 - KRUŽNO RASKRIŽJE 2 56 57
.13
.73
56 57 .38
.51 .06 57 M 1:1000
58 5 .86
57 .04 58 8.18
.67
5
l=127,55 m .04
58 .48
0.0
63
58 .52
.36
57
R= =70
55 .64
+7
56
58
.3
A
.89 58
18 .00
.36 57 9
5.0
.08
0.0
.54 63
0
56
0
55 .84 57 57 57 62 .29
.37 56 .61 .78 .88 .84
4
56
25
58 8.21 5
.12 .37 63 63
27
.68
.
5 33
56 57 57 .29
58
0
3
56
/1
52
7 58 8.1
55 .57 57 .91 .56 .98
.
.50 54
2
.61 .24
0.0
.61 58
57 .06
52 54 .30
A==h
+6
.93 54 57
.91
R
.02 .99 .23
70
0.0
53 53
13
56
12
.00
62
14
.99 .95 53 .04 56 56 58 63
0
.41 .08 .70
11
7
.89
53 1
15
53.96
.98 5 .99
57 09
53 55 6 56
40
57
24
10
.75
55 24
.86
58
16
0.0
54 .70 .99
2
.9
56 .18
38
57
39
.89
57 5
56 57
R=300.00
.27
A=130.00
.5 57.4
.
58
/1
+46
.30 .09 61 62 6
.6 7.7 57 .0+
.07 6 633.19
RR==h
9
52 .67 6 .75 63
61 .05
17
52 54 61
5
.93
00 56
h
54 55 .19 .22
upojn
.68
R=300.00
.52 .29
.60
24
A=130.00
.41 .10 .01 64
gradev a
53 53 .89 57
15-5
61
40
.93 56 .19 .16
54.0
60 60
57
.96 .61
A=130.00
55
R=h
55 55.
52
7
5 .0
54.0
.51 61
20
dimenz ina
.69 .70
18
61
.
.32 61 6
N3 7
.91
52
.72 74 56 61
56 57
315-400 60 .32 .61 1.51 .72
15X20 62 ija
4
51
55 .05 .75 .94 60
6
.40
89
3
m, D
.4 57
, D N 60 59 .92 61
x1,5.49m
64
19
55 3 57 .13 m 60 61 64
50
57 .84 R
57
4, l=47 0 .21 .90 .70 .91 .97 63 .36
5
0.0+ +18.3
55 . 57 .54 .22
57
54 .46 55 56 34 61.37 61.60
.66
60 62
58.74
27.1 2
.65
52 .84 .03
4 0 .84 .24 .10 5
KANAL 59 59.7 .30 60 61.10 .31
0.0
4
1 22. 3
54 56 57 6 61.25 61.49
20
.78
l=3 .63 60.86 61.01 61.97 62
A=13
.93
R=h
.10 .93 .75 9
54.12
.50 60
24
53 62
R=h 77.7
55 56 .24 62 KANA
3
61.15
separa
63
A=
.99 , .12 60.80 61.41 61 6 .
54.14
.76 .20 59 61.91 62 .81 61 1.31 6 38 .7

38
57 60.94 64
=h
54 .79
L3 3
14
ulja s tor masti
.18 .83 59 .56 L 5, l= 63
2
60.59
R=h
.0
/2
0.00
53 62.33
R=2000.0
54 .61 54 55 58 60.77 61.75 .87 63 64
1
56 . 1.8
9
.64 .97 60.88 61.00 61.23 62 61.4 05 .89 2
49
.65
21
.23 60.52
ANA
57 .59 .07
i
.50 60.31
bypas
50 .19 .45 59 62.26 62 8 770 m
57 .39
55 60.57 . 6 5 6
som
.60 54 .24 61.38 1
Quk6=8
2 60.53 .8262 61 .42 61.
8
.48 60.03 60.12 60.63 62.66 .83 4 64
R=2000.00
.16 .9 5 60
R=h
IT 63
3
.56
61 62.18 , DN 3
R=h 58.17
2.000 l/
K 55 5 9. 59.66
57
59.20
R=h
60 .33
01.0.0++7
55 56 57 57 59.64 7 61.13 .11 99
58 8.9904 60 60.3 .77 .05 .57
56
.57
s
50 .70
7
54 59.23 59.74
R= =40
.41 55 .38 56 .10 60.12 60 61 62.11
.87
48 15-630
22
0
.51 .44
4
h .
.86
51 .98 .68 .91 59.77 .53 .12
0.3+33.58
62.85 61.98 0
0.3+19.59
59.50 62.7
6
62.49
0.3+53.58
60
0.0.037
54.2
.47 61.6 62 63
54.27
9 3 63
0.3+3.58
5
54 55 56 57 57 59.79 60 .37 62.6
0.3+68.58
.9 .96 .68 5 58.69 59.21 59.45 .13 5 62.39 62.8 62.85 . 40 .11 .65 63
.40 62 0
00
55 .00 IT 8.19
53 .23 .65 56 56 61 62.87 9 62.92
0.2+83.58
55 .92 64
0.3+83.77
.02 A=7170.00 .46 5 .18 62
56
6
.59 59.44 .23 .03

dimenzija 6x1
57 6.98 57 59
47
R=h
59.18 6
R=
.02 58.77 .59
A=30.00
.17 61 1.34
23
58.22
R=40.000
1 58 6
A=30.0
.68 59 .80 61.341.50 62.95
upojna gradev ,5 m
63
0.2+63.26
54 .2 .21 64
54.33
56 57 58.53 58.85 59.16 .65 62.83

7.75
0
57 .24
57 7.10
.79 .97
0.4+3.58
53 56 59 62.89 .02
.21
.77 62.99 63
54.32
60.8 62.8
0.9+
57.2
0.2+48.58
57 .78
5
54 .76 58.86
46
.09 53 58.17 58.54 .42 62 63
.27
54 .70 55 .20 57 59 7 3 62.96 .39 .72 6
.72 62.7662.84 63 6633.8 4.02
57
.35 .26 62.86 .83 63
0.9+
.10 57 63.01 .02
0.0
61
45
55 58.23
0.2+28.58
50 .47
58.4 7 58 58. .13
24
93 56 .07 57 .19 .80 .866
0.4+23
54 .26
85.3
separator masti i
44
.74 58.02
5x3
.29 6 56. .00 .82 88
+
.24 .96 .88.88
57 58.17 6 63
0.9+
61.69
62.92 3.01
43
56 56.5
0.506.8
ulja s bypassom
ina
56.94
R=170.00
56 57.53 .03
0.2+3.58
57
A=77.7
80.4
39
54 56.83 57.94 63
54.3
52 54 5 8 .60 61
0.0
Quk=800 l/s
.64 7 57.63 0 .67
0.4+40
01
.79
8
.21 .53 4.3 6 . 56 57.34 57.8
57 5 58 .50
40 A=50.00
42 5 .86 58.1 .30 58. 62.8
0.1+83.58
56. 56
74.2
3 .64 8
25
+
A=77.75
42 R=
.05 63.19
R=h
56 56.6 57.12 57.42 57.52 .63

8
.58
51 63
41R=135.00
.87 57.77 57 62.2
7.6
56
R=h
7
54.2
0.1+65.82
6 57.21 1 .16
5
0
55 56. 67 6 57.31 57.51 63.18 63
0.4+58
56.91 9 57.70 58
R=h
.0+
R=1
A=50.00
54 57.5 57.50
4
54 .28 56. 63 .45
0
58 58
1 56.1 . .46 m
0.1+48.58
.32 5 71 57.22
.49 56 57.07 57.
35,48 63.09 .46
.11
54
h 35.00
6.6 56.74 57.01 .04 .1

8
0.9+
13.
.94 55.8 9 56.48 56 .7 6 57 78 2 63
401, l=14
0.1+32.81stac. 0.1+28.58 m
2 57.63
26
.59 56.83 57.09
0.1+28.58
53 56.84 .33 57 62.97 .31
55.69 63
7
54 56.48
0.4+78
.2 56.54 56 57.
0
51 .01 56.78 .82 63.50 .19
56.68
8 54 56.64 73
2-D 62
.58
9
54.0
.28 54.20 .46 55 .9 56.42 57 62 .45
0.1+0.00
55.31 56.51 57 63.47
53 57
CESTA
0.0+
51.47 56.66 58 .81 .96 .42 63
.39 6 .39 .04 .8
0.9+
53 6 .1 56 56.53 57 9
63.36 63 .17
0.0+80.00
54.89 55.49 5 56.37 62.65 63 63
56.47
54.51
7
.01 .69 .57
0.5+3.5
54.08 63.2 .63
.58
52.51
POČETAK 2
52.10 56.25 .90 5
25.0
IT 56.29 57
0.0+60.67
52.36 52 53.01 54.06 55.05 55.68 56.12 .82 7 62 7
0.0+38.17
KRAJ 1. FAZ 8 m D 401

53.36 5 .9 63.64 63
stac. 0.1+28
56.25
3
.42 53.59 53.70 54.60 .59

52.57 54.11 55.09 57 7.940 .77 63
8.64
52.29 52.32 55.65
0
52.46 .96 63.09 63.70 .80
53.73 55.56 56
0.9+1
52.61 54.56
0.5+28
52.47 52.98 53.18 .09 63.65 63.76 63
53.85 54.26
8
52.32 52.63 53.07 54.86 62 63.18 .88
52. 50 53.30 54.55 .95 63.51 63.75
52.32 53.91
0.9+0.35
52.46 52.74
54.17
9.07
54.12 52.57 53.08 54.13 63.93

245
52.81 53.52 53.91
0.5+53
63
0.8+84.10
.58
54.37 53.39 63.79
53.43 53.63 .05
0.7+75.00
5
53.02
0.8+64.79
53 63.9
0.8+49.07
53.25 .24
0.7+93.74
63 2
63.31 .68
24
0.8+29.07
0.8+12.26
. FAZE,
45
0.5+78
.58
.5
63 63.72
E,
53.32 53
.61 .18
0.6+3.5
.58
D 401
CESTA 1 - D66, l=1007,37 m
8
24
37
24
43
/3
SITUACIJA GRADEVINSKOG OBLIKOVANJA 1/6
I OBORINSKE ODVODNJE
73.68 73.91
73.70
73.30
LIST 3
M 1:1000
1/113 1/112
72.49 72.43
2491/1
71.80
100
40
71.15
41
71.96 72.00
39
71.5371.43
42
70.81
71.55
R=175.00
A=90.00
71.93 autobu
43
R=175.0
sn
A=90
38
70.56
71.01 71.32
o stajali
šte
44
71.05 IT
A=90.0
.00
R=h
70.21 82.21
0
70.23 70.98 70.85 71.08
45
37
100
70.65 70.55 70.80 71.04
69.92
0
*385 1/40
70.55 70.66 70.6 70.97
70.24 9 70.92 71.03
46
70.43 7 71.22
A=9
69.39 70.37 70.53 0.65
R=h
71.22
36
69.26 69.38 70.23 70.32 70.50
69.84 69.95 70.19
0.00
68.81 69.71 69.77 70.42 70.69 70.81
69.90 70.41 70.42
47
69.42 69.71 69.97 70.07
69.51 69.62 69.64 70.16 70.43 71.05
.61 /4
692635
69.46 70.08 70.24 70.04 70.34 70.31 70.46
69.77 69.49 70.13 71.02
69.02 69.31 69.18 69.44 70.06 70.07 70.14 70.25 70.29
35
70.23 70.56 70.37
48
68.73 69.59 69.21 70.38 70.19 70.41
1/56
69.87 70.43
69.25 69.43 69.76
70.21 70.54 70.74
69.14 .00
0.9+43.58
70.16 69.93
0.9+68.10
68.92 1km 69.35 70.53
70.2614
69.15 69.21 70.06 70.20
1/1
68.72 68.71 69.44 69.89 69.72 70.09
68.53 69 69.95
0.9+21.89
68.03 70.19 70.05 69.92 70.57
0.9+93.58
68.83
49 A=135
68.89 68.69 69.64 69.95
34
67.10 68.37 69.48 69.98 69.94 69.90 69.75 69.72 69.94 70.57
68.65 69.90
1/115
67.75 68.59 70.05 69.93
R=h
68.80 69.40 69.86 69.73 69.99
1.0+14.3
69.92 69.84
0.8+98
69.35 70.08
6
68.2 1 68.47
68.54 68.53 69.10 69.70
69.62
69.54 69.66 69.93
68.47 69.59
2476/4
68.1 9 69.469.55
.0
1.0+33.5
69.64
50 R=5
68.37 68.47 69.42 69.75 69.56 70.08
33
3 68.0 69.28
0
67.54 68.0 68.23 69.62 5 69.67 69.79 69.91
*394
A=135 .00
IT 69.56
.58
0.8+7
9 69.54
67.9.00 67.99 100 100 69.12
1.0+53.5
67.77 69.99 70.73
9
1 69.51 69.54
67.3 9 68 69.5 69.53 69.47 70.08 70.31
00
67.1 67.56 69.43 69.48 1 70.09
.00
66.22 66.78 67.96 67.72 68.91
8
5.61
32
0 67.77 IT 69.53 69.60
1.0+78.5
67.1 67.84 68.04 CESTA 2 - D401, l=1435,48 m 68.88 69.37 70
0.8+5
65.91 69.45 69.47 69.56 69.96
66.20 7 67.52 69.49
51 A=
66.7 0 67.33 69.5
2476/5
67.55 68.78 69.89
8
66.13 67.07 69.55 69.58 70.03
R=5 5.00
66.7 4
*318 69.43 69.42
1.1+3.58
67.25 69.43 0 69.62 69.61 69.60
3
66.6 69.
13
66.20
00.0
.58
100
66.71 68.97
31
69.40 69.3 69. 61 69.64 69.65
8
0.8+2
66.73 66.91 67.25 68.83 69.33 9 49
1.1+28.5
100
0
3
66.1 9
*381 1/24
65.57 68.95
100 69.25 69
66.0 69. .51
2491/2 66.02
69.19 29 70.00
*395
8.58
52 R=
65.62 65.54 66.68 68.86
30
66.14
2476/3
69.10
1.1+48.0
0.8+3
A=1
2 69.21
1 65.9 69 69.65 70.31
65.6 0 69
8
69.60
h
69.01 .20
35.0
65.24 8 69.24 .
65.48 65.37 65.6 5.61 65.7 69 41 69.59 69.50
84.00
.58
6 . 69.61
69 33
0
69.12 69.29 69.88
53 A=
0
29
65.00
65.6 30 69.19
1.1+84.5
0.7+7
6 .19
15-6 69.17
7
65.2 3 69.31 IT
R=h 70.00
65.05 3 65.5
1
2487/1
autobu 69.16 69.45
65.2 65.3 69.55
65.3 2
2 65.20 DN 3 2476/1
sno sta
jalište 69.09
54
64.36 , 69
8.58
2476/2
69.09
770 m
65.2 . 69.26
28
0 69 37
65.0 5
0.7+5
69.30
2
65.03 7 69.07 69 .32
64.8 8 =
5, l
55
65.1
1.2+2
64.22 64.33 .21 69.25
64.07 64.7 1 69.26
3
ANAL
A=70.0 00
R=120.
64.7 1 64.9 64.77 69.04
3
2487/3
27
.58
64.02 K 69 69.24 69.31
2635/3
64.7
1/38
2.49
64.56
69 .36
0.7+2
63.89 4 69.36 69.41 69.4669.46 69.66
64.5 .
0
64.03 64.02 64.02
69.05 69 38 69.32
69.46
5 .33
63.86 64.3 9 64.28
8.58
63.86
1.2+5
63.95
26
63.92 64.2 69.04
0.7+3
63.80 63.45 63.57 63.95 .2 3 69.
63.97 63.80 64 9 45 69.
4
64.1 68.97 0
8.94
63.63 8 63.81 69.32
64.0 4
2634/2
63.65 63.31 4 69. 69.48
.58
63.80 63.94 63 .9 69 44 69.4
25
64.0
1.2+8
63.67
69.45
.43 2 69.45 69.45
69.54
0.6+7
63.88 6 63.56 69. 69.75

63.9
2475/1
63.17 0 69.08 44
3 2 63.9 .3
6 69.4 69.46 69.46 69.78 69.53
63.9
3.76
63.9
2487/2
63.72 2 69 4
8.58
1.3+3
68.91
63.6
24
63.77 69.48 69.53 69.61 70.16 70.01

0.6+5
2 69.08 69.45
63.19 63.7 69.62
6 63.62
63.7 5 9 68.73 69.87 69.87
.00
63.7 8 69.57
1.3+24.59
63.39 69.65
63.7 63.6
1/21
3
63.69
68.74
2634/6
.58
69.69 69. 84
0.6+2
4 1
63.670 63.3
63. 3.65 63.18 69.28 69.80
63.16 6
8.58
1
63.5
0.6+3
63.46
8
63.1
0
63.5 47 63.05
.58
63. 63.0
9
0.5+7
6
63.3 7
63.2 62.95
8.58
0.5+5
62.65
62.59
3.58

0.5+2
d.o.o. 1/7
Jasminka Siljan, dipl. ing. grad. 1527/17-1
8.58
PODUZEĆE ZA PROJEKTIRANJE I KONZALTING, Dobricheva 30,

1/5352 100 Pula 1/65

ZAGREB
Zahvat/Gradevina: Razina projekta: Mjesto i datum:

REKONSTRUKCIJA DRŽAVNIH CESTA DC66 I DC401 idejno rješenje Pula
DIONICA ČVOR PELIĆETI - ZRAČNA LUK APULA 667/6 06/2017
Naziv projekta: Vrsta projekta: Mjerilo:

664/2
PROJEKT PROMETNIH POVRŠINA I OBORINSKE ODVODNJE *309/1 gradevinsko-prometni 1:1000
100
*309/2
100
Grafički prikaz: *309/3 Projektirani dio zahvata: List br.:
SITUACIJA GRADEVINSKOG OBLIKOVANJA 100 2.3

I OBORINSKE ODVODNJE, LIST 3 *309/4
100
*309/5
78.84
78.58
78.66
2/1
1/6
78.37 78.05 78.74
78.35 77.96
SITUACIJA GRADEVINSKOG OBLIKOVANJA 78.43
78.1
1 78
77.97
.06 77.93
8 .12 7.94 77 .72 77.69 77.67

7 7 2
I OBORINSKE ODVODNJE 78.15
78.19 .19 .92
77.8
77.66 77.60
77.56
78 7 7 77.75
78.09 .11
LIST 4 . 25 78 04 77.80
.
78 78
9
78 8.1
77.93
9
M 1:1000
.0
77.93
5
1 78.1
78.00
5
.1
1/11
78
.0
650/1
78
4
.8
77
77.63
.88
77
77.41
77.84
77.55
.56
77
77.06 76.78
.45
.33
76.45 77.22 77.58
77
77
76.82
77.34
70.74 76.11
.10
650/7
77
.97
76.48
76
70.57 76.92
76.32 77.06
1/131
75.82 77.19 77.18
74.46 75.25
.60 70
74.68 75.85
.
76
77.01
R20.00
75.65
76
70.73 75.68
70.31 76.23
71.45 CESTA 9 - ŽC5120
3 0
3
CESTA 8 - KRUŽNO KRIŽANJE 3
.0 6.1
.3
76.37 653
76
m
l=60,58 75.18
76 7
74.13
6 R=h 0.00
71.89 75.03 75.87
R=h
5 A=50
76.02
A=5
4 R=
l=103,67 m
R=
3.0
5
2 R=h
7
.9
3 A=50.00
.5
1 R=h
A=50.00
75
220.00
72.70 73.72 75.00 75 5
220.00
R1
.00
74.84 75.04 . 3 0
5 .5 4
75 7 5.6 75.72
61
74.59
70.00 70.99 4 7
73.26 73.65 74.25 75.1 .27 1 75.38
60
75.07 7 6 75 75.4
73.74 74.16 74.95 75.0 75.18
R=h
69.60 70.31 74.74 74.93 75.26
75.1
651/15
73.40 74.33 74.65 75.59
73.44 73.96 74.04 75.03
71.65 3.71
69.88 73.40 74.22 8 7 73.61 74.54
59 RA==h 70.00
4 73.4 0.1 74.94 75.13

72.11 72.39 6
71.53
IT
72.80 3.4 .1904 73.33.23 73.53 73.83 74.2 .27 74.49 74.67
69.55 73.31 74.49 7 3
7 73. 73 74 74.53 74.74
72.15 98 .98 4.0
6 74.27
54
73.10 72. IT
58
74 73 7
2.
5 1/66
76
2
0.0+60.58
7 7 72.7 4
3.
72.94 5 7 . 8
55
57 AR==7012.00.000
. 73.49 .
9 7
71.13 1/69
72 73 73
56
0.0+40.23
72.38
.5 7
0.0+28.87
A=70.0 00
R=120.
73 3.6
1/68
0.0+17.63
37
1/67
71.75
0.0+3.50
0.0+0.00
.
0.0+6.26
70.27 71.19 72 .28
.45
73.75 R=h 1
.36 50
69.41 69.4669.46 69.66 73.12
72
73
1/49
0
72.57
73 73.
69.46
99. 2
1.4+3 +31.96
71
.31
9 73.37
71.54 0.0+0.00
78 .87
73
1.4
1. 71
56 7 0.0+3.50
5.48
72.00 72.95
73.04 8 73.20
71.69
0
. R=h
72.41 71 73.00
3.2
3
73.1
70.63 2 71 A=45.0
.5 .93 72.2 0
7 7
1 71.94 0
2 72 72.92 73.34
.2
1.4+8
69.45 69.45
69.54 7
69.75 71.20 71 . 52
71.49 71.84 72.1 72 73.03
72.9
71.10 71.63 8 7 .79 0.0+12.6
72.96 73.0
69.78 69.53 2.4
.81 1.06 9 1/45
.
3
15
70.59 71.31 0 71 .9 0 72 72
1.3+87
69.53 69.61 70.16 70.01 71.02

7 7 71.21 7 1.56 .15 72.93
70.32 69.97 60 5 .6 A=45.00
70.
1/50
69.62 70.53 70.65 4
69.87 69.87 70.05 70
.7 71.14 72
.3 R=160.00 4
70.36
72
1.3+24.59
1.3+67.32
69.65 70.05 2 70.23 70.36 0.57 70.83 1

.7
7
2634/6
70.01 70.1
.00
1.3+45.00
70.12
72
69. 84 6 0.0+25.34
69.69 70.5
.4
70.25 70.43
72.6
6
70.10 70.33 71.44

9999/12
72.4
69.28 69.80 70.12 70.99 R=160.00

5
6
70.20 R=h
77
70.70 CESTA 10 - PRIKLJUČAK ZRAČNA LUKA

72.59 72.33
0.0+34.81
72.51
1/51
2.38
70.05
70.77 72.72
70.82 71.27 R=h l=43,75 m
72.34 72.12
6
72.15
70.28 70.56 71.19 72.05

0.0+43.75 72.47
IT
CESTA 2 - D401, l=1435,48 m 70.35
651/7
1/52
651/10
651/11 d.o.o. Jasminka Siljan, dipl. ing. grad. 1527/17-1
1/65 PODUZEĆE ZA PROJEKTIRANJE I KONZALTING, Dobricheva 30, 52 100 Pula


ZAGREB
672
Zahvat/Gradevina: Razina projekta: Mjesto i datum:
651/12 REKONSTRUKCIJA DRŽAVNIH CESTA DC66 I DC401 idejno rješenje Pula
DIONICA ČVOR PELIĆETI - ZRAČNA LUK APULA 06/2017
Naziv projekta: 651/13Vrsta projekta: Mjerilo:
PROJEKT PROMETNIH POVRŠINA I OBORINSKE ODVODNJE gradevinsko-prometni 1:1000
SITUACIJA GRADEVINSKOG OBLIKOVANJA 2.4


Elaborat Zastite Okolisa 276 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elaborat Zastite Okolisa 276 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zahvat:

REKONSTRUKCIJA DRŽAVNIH CESTI D66 i

Pula, lipanj 2017.

Urbis d.o.o., Flanatička ulica 25, HR-52100 Pula

l i pa nj 2017.; Revi zi ja 1: s rpa nj 2017.

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

6. POPIS KORIŠTENE DOKUMENTACIJE

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Predmet ovog Elaborata su prometne površine i oborinska odvodnja na dionicama državnih

Podaci o nositelju zahvata

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Slika 1. Shema rekonstrukcije prometnica

Idejno rješenje predmetnih prometnica usklađeno je sa slijedećom prostorno-planskom

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Slika 2. Shema postojećeg stanja prometnica

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Za sve projektirane prometnice predviđeno je i rješavanje oborinske odvodnje, javne rasvjete i

U granicama zahvata idejnog rješenja obuhvaćene su slijedeće prometnice:

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

- CESTA 9 – spoj na prometnicu ŽC5120, dužine 60,58 m, širine kolnika 6,40 m;

Autobusna stajališta na D66 i D401 projektirana su u skladu s Pravilnikom o autobusnim

U granicama zahvata idejnog rješenja obuhvaćena su slijedeća kružna raskrižja:

- kružno raskrižje 1, radijusa r = 25,25 m

Predviđa se kolnička konstrukcija slijedećih slojeva:

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Zatvoreni sustav oborinske odvodnje sastoji se od:

Dimenzioniranje oborinske kanalizacije izvedeno je prema mjerodavnom intenzitetu oborina

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Predmetni zahvat nije proizvodna djelatnost, pa ovo poglavlje nije primjenjivo.

Predmetni zahvat nije proizvodna djelatnost, pa ovo poglavlje nije primjenjivo.

1.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju

Mogući međuutjecaji s postojećim i planiranim zahvatima u okruženju

Idejnim rješenjem je predviđena niskonaponska električna mreža za vanjsku rasvjetu prometnih

Prema kartografskom prikazu 2.3.1. Infrastrukturni vodovi: Vodoopskrba, Prostornog plana

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Po dobivenim posebnim uvjetima, napravit će se idejni projekti zaštite i/ili premještanja

Varijantna rješenja nisu razmatrana.

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Slika 7. Prikaz lokacije zahvata u odnosu na okolinu

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

2.1.1. Podaci o usklađenosti zahvata s važećom prostorno planskom

Strategijom i Programom prostornog uređenja RH predviđen je završetak autoceste kod Pule,

Predmetni zahvat nalazi se na području na kojem su na snazi slijedeći dokumenti prostornog

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

2.1.1.1. Prostorni plan Istarske županije

U cilju postizanja optimalne funkcionalnosti i razvijenosti cestovne mreže Županije te

- Autocesta A9: Čvorište Umag (D510) – Kanfanar – Čvorište Pula (D66)

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Korištenje i namjena površina

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Područja posebnih ograničenja u korištenju

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Posebni uvjeti zaštite infrastrukturnih građevina i koridora i područja posebne namjene

Posebni uvjeti zaštite za Zračnu luku Pula

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš