Fakultet elektrotehnike i računarstva

Tehnička mehanika

Uvod
Reakcije veza
Oslobađanje tijela veza

1.Uvod

Mehanika je nauka koja proučava gibanja tj. zakone kretanja ili mirovanja
(ravnoteže) i uzajamnih mehaničkih djelovanja materijalnih tijela. Ona
čini alat inženjerskih proračuna. Mehanika se s obzirom na objekt
promatranja dijeli na mehaniku čestica, mehaniku krutih 1 tijela,
mehaniku deformabilnih tijela (elastomehanika 2 , plastomehanika) ,
mehaniku fluida (hidromehaniku)...

Temeljni su principi mehanike sadržani u tri Newtonova zakona, zatim u zakonu o

paralelogramu sila, u načelu slobodnog pomaka sile duž njena pravca djelovanja te u
načelu izolacije tijela ili pak jednoga njegova dijela.

1.1 Newtonovi zakoni

Polazeći od definicije prostora, vremena i mase, sir Isaac Newton je prvi korektno
postavio temeljne zakone mehanike, koji glase:

1
Kruto tijelo je idealno tijelo kod kojeg se rastojanje dvaju točaka pod bilo kakvim opterećenjem ne mijenja
(deformacije su zanemarive ili nevažne )
2
Čvrsto tijelo je svako tijelo koje se pri opterećenju deformira, ali se vraća u prvobitni položaj, tj. nema trajnih
deformacija (svojstvo elastičnosti)
1-1
I.zakon : Zakon inercije 3

„Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu sve dok neka
sila koja na njega djeluje to stanje ne promjeni“

II.zakon : Zakon proporcionalnosti sile i ubrzanja

„Ubrzanje je proporcionalno sili što djeluje na tijelo, a zbiva se u smjeru djelovanja

sile.“

III.zakon : Princip akcije i reakcije

„Akciji je uvijek jednaka i suprotno usmjerena reakcija.“

U Newtonovim zakonima se uvode pojmovi : sile, ubrzanja , akcije i reakcije.

Prvim je zakonom uvjetovano postojanje sile. U drugom se govori o ubrzanju, tj.
promjeni gibanja, samo što se ovdje podrazumjeva količina gibanja,a to je umnožak
mase tijela i njegove brzine (mv).Prema tome drugi se zakon može izraziti sljedećom
jednadžbom:
(1-1a)

Budući da je masa nepromjenjiva (u klasičnoj mehanici) vrijedi:

(1-1b)

Jednadžba (1-1) predstavlja temeljnu vektorsku jednadžbu mehanike. Iz te

jednadžbe slijedi da je sila jednaka promjeni količine gibanja u vremenu,a istodobno
je jednaka umnošku mase i ubrzanja te djeluje u smjeru ubrzanja.
Treći je zakon temelj za shvaćanje pojma sile. Iz njega proistječe da sve sile,
promjenjive ili stalne veličine, nezavisno od njihova izvora, ostaju cijelo vrijeme
jednake i suprotno usmjerene. I upravno nas taj pristup dovodi do tzv. principa
izolacije tijela, koji nam omogućuje jasnu predodžbu o djelovanju sila.

1.2 Gravitacija

Newton je također prvi jasno formulirao i zakon gravitacije. On se može izraziti

jednadžbom:
(1-2)

Gdje je F privlačna sila između dviju čestica, K univerzalna gravitacijska konstanta

(6,673·10-11 m3kg-1s-2 ), m1 i m2 mase dviju čestica, a r udaljenost između središta
čestica.Ukoliko za masu m1 uvrstimo masu Zemlje, a za polumjer r polumjer Zemlje
onda izraz (1-2) poprima oblik (vrijedi za sva tijela mase m2 koja se nalaze na
Zemljinoj površini):
(1-3)

Gdje parametar g ovisi o geografskoj širini te iznosi 9,81 m/s2 (za geografsku širinu
45˚). Izraz (1-3) predstavlja izraz za težinu tijela koje se nalazi na Zemljinoj površini.

3
Inercija(tromost) je svojstvo materije da se opire promjeni gibanja. Mjeru inercije karakterizira masa tijela i
njezin raspored.
1-2
2. Oslobađanje tijela veza

Pravilo izolacije ili reza

Kao što smo prije rekli, u statici silom smatramo uzajamno djelovanje dvaju ili više
tijela. U općem primjeru, konstrukcije ili mehanički sustavi međusobno su vezani
jednostavnije ili složenije. Da bismo analizirali djelovanje sila na jedno tijelo
promatranog sustava, potrebno je da ga izdvojimo, ucrtavajući na mjestima veze s
ostalim članovima pripadne sile. Taj se postupak određivanja djelatnih sila naziva
princip izolacije. Proširimo li taj princip i na mogućnost analiziranja djelovanja sila
na dijelove nekog tijela, tada se taj princip naziva princip reza. Princip reza će biti
ilustriran na primjerima u nastavku.

Prvo ćemo opisati dva tipa oslonaca koji se javljaju na dodiru dvaju tijela.

a) Kruti oslonac - sila reakcije na tijelo djeluje i tangencijalno i okomito na površinu

tijela u dodirnoj točki

b) Pomični oslonac – sila reakcije na tijelo djeluje samo okomto na površinu tijela u
dodirnoj točki

Primjer 2.1 U primjeru je prikazana primjena principa izolacije tijela(principa reza).

Rezove provodimo na mjestima gdje se tijela dodiruju međusobno i sa
osloncima tako da na svako tijelo (1,2,3,4) u mjestima dodira djeluju
reakcijeske sile.To je prikazano u primjeru za tijelo 3 i 4. FC1 je par
paralelnih sila suprotnih predznaka i istog iznosa (princip akcije i
reakcije).

1-3
Primjer 2.2: U primjeru na slici a) vidimo stvarnu skicu i pod b) skicu nakon primjene
pravila izolacije. Vidljiva je primjena reza u točkama A , B i na spoju
špage sa štapom. Aktivne sile su mg i G, a reaktivne FRA i FRB (okomite
na štap u točki dodira budući da nema djelovanja trenja).

1-4
Primjer 2.3: U primjeru se rez provodi na užetu koje povezuje točke B i S, te u
osloncu štapa na podlogu. Budući da je oslonac kruti sila reakcije s
podlogom FRA se rastavlja na horizontalnu i vertikalnu kompnentu, dok
sila reakcije sa užetom FS djeluje u smjeru užeta.

1-5
Primjer 2.4 U primjeru se rez provodi na mjestima spoja užeta i štapa, na mjestu
spoja štapova, na mjestu dodira kugle i štapova, te na mjestima dodira
štapova i podloge. Oslonci u točkama A i B su pomični tj. sile reakcije FRA
i FRB djeluju okomito na podlogu jer nema djelovanja trenja u dodiru
štapova s podlogom. Sile reakcije užeta FI i FH djeluju u smjeru užeta, a
sile reakcije u spoju štapova(FC) djeluju horizontalno i vertikalno no
orijentacije su im proizvoljno odabrane uz uvijet da su za svaki štap
međusobno suprotne. Na kuglu djeluju sile reakcije štapova okomito na
površinu kugle, te jedina aktivna sila – težina kugle G. Kugla također
sukladno Newtonovom trećem zakonu djeluje reakcijom istog iznosa
samo suprotnog smjera na štapove.

1-6