PITANJA IZ NAČELA FITOFARMACIJE

1. Što je karenca?
Karenca je najkraći vremenski period koji mora proći od posljednjeg tretiranja i
početka berbe ili žetve.

2. Što je toleranca?
Toleranca ili MDK (maksimalno dopuštena količina) je najviša dopuštena količina
ostataka pesticida i njegovih metabolita u ili na hrani (i krmivu) u vrijeme stavljanja u
promet (izražava se u mg tvari/kg hrane).

3. Što je emulgator?
Emulgator je površinski aktivna tvar koja je dijelom hidrofilna, a dijelom lipofilna.

4. Što je fitotoksičnost?
Fiotoksičnost je pojava oštećenja na biljci uslijed izloženosti različitim tvarima.
Najčešće je posljedica nepravilne primjene pesticida. Uzroci koji dovode do
fitotoksičnosti: neispravni pripravci sredstava za zaštitu bilja, njihov pogrešan izbor,
predoziranje ili prevelika koncentracija, različita osjetljivost biljaka i sorti, nepovoljni
klimatski uvjeti, neprimjeren način primjene.

5. Načini ulaska pesticida u tijelo čovjeka?

Način prodora: peroralno (peros)- preko probavnog sustava, perkutno (percutem)-
preko kože, inhalacijski- preko dišnih puteva.

6. Što je formulacija pesticida?

Formulacija pesticida je konačni oblik sredstva za zaštitu bilja u kojem se ono stavlja
u promet.

7. 4 glavne grupe biocida?

Biocidi se dijele na 23 tipa proizvoda, svrstana u četiri glavne grupe:
1. sredstva za dezinfekciju i opću upotrebu: sredstva za ljudsku higijenu, za
domaćinstvo i za javnu površinu (u bazenima za plivanje, akvarijima, klimatizacijskim
uređajima, zidovima i podovima u zdravstvenim ustanovama, kemijskim toaletima,
otpadnim vodama, smetlištima), veterinarska higijena, skladišta hrane i krmiva (za
dezinfekciju opreme, spremišta, pribora za rukovanje hranom, površina na kojima se
hrana nalazi, te linija za proizvodnju, transport, skladištenje i/ili konzumaciju hrane ili
pića ljudi ili životinja), za vodu za piće
2. konzervansi: unutar limenki (koriste se za kontrolu mikroorganizama koji utječu na
kvarljivost proizvoda u limenkama), za konzerviranje filmova (za kontrolu
mikroorganizama koji utječu na različite premaze), za zaštitu drveta, za tekstil i gume,
u zidarstvu, za tekućine u rashladnim i procesnim sustavima, protiv nakupina sluzi, za
tekućine kod obrade metala
3. sredstva za suzbijanje štetočinja: rodenticidi (glodavci), avicidi (ptice),
 moluskicidi (mekušci), piskicidi (kontrola riba), insekticidi (kukci), akaricidi (grinje),
repelenti (odbijanje ili privlačenje štetnih organizama- buhe, ptice)
4. ostali biocidi: konzervansi hrane i krmiva, sredstva protiv obraštaja (u vodi),
sredstva za balzamiranje i prepariranje, za suzbijanje ostalih kralješnjaka.

8. Kako su podjeljeni zoocidi?

Insekticidi (kukci), akaricidi (grinje), nematocidi (nematode), limacidi (puževi),
rodenticidi (glodavci)

9. Koja je razlika između štetnika i štetočinja?

Štetočinje su uzročnici biljnih bolesti (viroidi, virusi, mikoplazme, spiroplazme,
bakterije, rikecije, gljive i parazitske biljke), s štetnici su organizmi životinjskog
podrijetla koji urokuju štete na biljkama (štetne nematode, štetni puževi, štetne grinje,
štetne stonoge, štetni kukci, štetne ptice i štetni sisavci),

10. Uzročnici biljnih bolesti su?

Viroidi, virusi, mikoplazme, spiroplazme, bakterije, rikecije, gljive i parazitske biljke

11. Što je mutagenost?

Mutagenost je promjena u genetskom materijalu uzrokovana kemijskim (npr. benzen)
ili fizičkim agensom (ionizirajuće (UV) zračenje). Prema načinu djelovanja postoje 3
grupe mutagena: djeluju na izmjenu nukleotidnih baza DNK, djeluju na greške u
repliciranju DNK, djeluju na stanice da sintetiziraju mutagene tvari.

12. Što je teratogenost?

Teratogenost je štetno djelovanje određene tvari na plod (ne rođeno dijete).
Teratogeni obično djeluju na organske sustave u vrlo specifičnom trenutku razvoja.

13. Što su „generički“ pesticidi?

14. Što je aktivna tvar?

Aktivne tvari: tvari ili mikroorganizmi, uključujući viruse, koje imaju opći ili
poseban učinak na štetne organizme ili na bilje, biljne dijelove ili biljne proizvode.

15. Što je škropivo?

Škropivo je zapravo disperzni sustav, odnosno smjesa tvari u kojima su čestice jedne
tvari- sredstva za zaštitu bilja dispergirane (raspršene, raspodijeljene) u drugoj tvari-
vodi.

16. Podjela sredstva za zaštitu bilja prema porijeklu i načinu djelovanja?

Biološka sredstva (predatori i parazitoidi, mikrobiološka sredstva, derivati
organizama-naturaliti, genetički preinačene insekticidne biljke), biotehnička sredstva
(regulatori razvoja kukaca, atraktanti i feromoni, repelenti i fagodeterenti, induktori
otpornosti biljaka, antirezistenti, kemosterilizanti, fotoinsekticidi, alternativna
 sredstva, korvifugi) i kemijska sintetska sredstva (oko 200 djelatnih tvari u
Hrvatskoj, a 850 djelatnih tvari u svijetu s “cidnim” djelovanjem).

17. Koja je veličina čestica močivog škropiva?

Manje od 5 mikrometara

18. Što je inertni nosač?

Inertne tvari predstavljaju tvari koje se dodaju u formulaciju te djelatnu tvar čine
prikladnom za primjenu različitim uređajima za aplikaciju pesticida. Kod krutih
formulacija inertni nosač omogućava ravnomjernu distribuciju djelatne tvari po
tretiranoj površini.

19. Mjerilo prodora otrova preko probavnog sustava i preko kože?

Kod izražavanja otrovnosti nakon prodora otrova preko probavnog sustava i preko
kože koristi se letalna doza (LD) koja se izražava u mg otrova/kg mase pokusne
životinje, a preko dišnog sustava, obično se korsiti srednja letalna koncentracija
(LC50), odnosno koncentracija dovoljna da usmrti 50% pokusnih životinja.

20.
miješanje s vodom

EC – koncentrat za emulziju DA
SL – vodotopivi koncentrat DA
SC – koncentrirana suspenzija DA
P – prašivo DA/NE
WP – močivo prašivo DA
G – granule DA/NE
WG – močive granule DA

21. Izračunavanje karence

22. Objasni screening pesticida!

23. Što je škropivo, djelatna tvar i pripravak te navedite sinonime za njih?

Škropivo (pesticid pomiješan s vodom) - je vodom razrijeđeno sredstvo za zaštitu
bilja u spremniku prskalice ili nekoj drugoj posudi.
Djelatna tvar (aktivna tvar) - tvari ili mikroorganizmi, uključujući viruse, koje imaju
opći ili poseban učinak na štetne organizme ili na bilje, biljne dijelove ili biljne
proizvode.
Pripravak (preparat, formulacija, pesticid) – smjesa/otopina sastavljena od dviju ili
više tvari namijenjene za uporabu kao sredstvo za zaštitu bilja ili kao pomoćno
sredstvo
24. Što je rezistentnost?
Rezistentnost je nasljedna sposobnost jedinki biljne vrste da preživi i razmnožava se
nakon što je bila izložena uobičajeno letalnim dozama herbicida.

25. Rezistentni (R) i osjetljivi (S) biotipovi?

Osjetljivi su zastupljeni znatno većim brojem jedinki.Višegodišnjom, uzastopnom
primjenom herbicida istog mehanizma djelovanja, suzbijamo osjetljive i
omogućujemo nesmetan razvoj rezistentnim biotipovima. Zapravo, primjenom
herbicida unutar prirodne biodinamičke populacije korova, vršimo selekciju sve dok u
populaciji ne prevladaju R biotipovi čije suzbijanje zahtjeva poseban pristup.
Kemijske mjere borbe su, naime, relativno jeftine, jednostavne za provođenje,
učinkovite i brzo postižu učinak pa im poljoprivredni proizvođači daju prednost pred
drugim mjerama suzbijanja korova, što doprinosi bržoj pojavi rezistentnosti.

26. Popis važnih nacionalnih i EU propisa?

Važni nacionalni propisi:
- Zakon o održivoj uporabi pesticida
- Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida
(„Narodne novine“, broj 14/2014)
- Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za
zaštitu bilja (NN 80/2013.)
- Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka
pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla (NN
80/2013)

Važni EU propisi:
- Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju akcijskog
okvira Zajednice za postizanje održive uporabe pesticida
- Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) 1107/2009 o stavljanju na tržište
sredstava za zaštitu bilja i ukidanju Direktive Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ
- Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) 396/2005 o maksimalnim razinama
ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla
- Direktiva 2009/127/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu strojeva za
primjenu pesticida

Ostali važni nacionalni propisi:

- Zakon o kemikalijama
- Zakon o vodama
- Zakon o zaštiti prirode
- Zakon o hrani
- Uredba o ekološkoj mreži
- Zakon o održivom gospodarenju otpadom
- Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda
- Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije
 - Zakon o inspekcijama u poljoprivredi
- Pravilnik o dobroj istraživačkoj praksi
- Pravilnik o sastavu, djelokrugu i načinu rada povjerenstva za sredstva za zaštitu bilja
i ostatke sredstava za zaštitu bilja

Područja primjene:
- na pesticide stavljene na tržište
- pesticide kojima je istekao rok valjanosti, registracije ili dozvole (rok uporabe, rok
prodaje ili primjene zaliha)
- pesticide čije je stavljanje na tržište i primjena zabranjena RH
- ostatke pesticida u ambalaži, ostatke škropiva i praznu ambalažu (gospodarenje
otpadom u RH)

Načini prodora i mehanizam djelovanja insekticida: 1. Probavni trakt (djelotvornost

ovisi o proždrljivosti kukca, naročito su proždrljive ličinke zadnjih razvojnih stadija, intezitet
ishrane ovisi o: razvojnom stadiju, temperaturi, vrsti hrane, sočnosti, starosti biljke), 2.
Respiratorni sustav (kukci dišu pomoću stigmi raspoređenih po cijelom tijelu, putem
respiratornog sustava djeluju fumiganti, ali i insekticidi s fumigantnim djelovanjem, tekućine
smanjene napetosti površine mogu u većoj mjeri prodrijeti kroz stigme), 3. Kutikula (izravno
kontaktno djelovanje- izravno kukac, te rezidualno kontaktno djelovanje- površina na kojoj se
kukac kreće, debljina oko 40μm, sastav: voda, bjelančevine, hitin, lipidi, kutikula:
epikutikula, eksokutikula i endokutikula).

Suspenzije su disperzni sustavi s najkrupnijim česticama koje predstavljaju odvojenu fazu.

Čvrstu tvar iz tekućih suspenzija mogu se odijeliti filtracijom ili taloženjem. Primjer
suspenzije je smrvljena kreda u vodi.

Koloidni sustavi su disperzni sustavi dvije ili više faza u kojima najmanje jedna faza ima
čestice dimenzija između 1 nm i 1 µm, koje se ne mogu filtracijom odijeliti iz tekuće koloidne
otopine jer su premalene i prolaze kroz pore filtar papira.

Granule su razvijene da smanje problem zanošenja koji nastaje prilikom primjene prašiva za
izravno zaprašivanje. Zbog slabog intenziteta zanošenja prilikom aplikacije, granule su
prikladna formulacija za pesticide koji su previše opasni da bi se primjenjivali prskanjem.

Prašiva obično sačinjavaju čestice promjera manjeg od 30μm. U primjeni se nalaze već više
od 40 godina. Najčešće sadrže vrlo mali postotak djelatne tvari- od 0,5 do 10%.

Prema agregatnom stanju razlikujemo tekuće i krute formulacije sredstava za zaštitu bilja.
Krute formulacije: najčešće prašiva (P) i granule (G), koriste se: a) izravno, b) pomiješani s
vodom prije primjene, u svakom slučaju, potrebna im je voda za “aktivaciju”, bilo uslijed
miješanja s vodom prije aplikacije ili od kiše ili irigacije- močivo prašivo (WP) i močive
granule (WG).
Tekuće formulacije korsite se ne razrijeđene ili pomiješane s vodom. Nerazrijeđene se
koriste vrlo rijetko, obično kod posebnih načina primjene. Najčešče se prije primjene razrijede
s vodom i tada primjene različitim prskalicama, atomizerima ili nekom od endoterapeutskih
metoda (injektiranje biljke, tla, zalijevanje, premazivanje i sl.).
Sve formulacije sredstava za zaštitu bilja sastoje se od: aktivne tvari i inertnih (u smislu
suzbijanja štetočinja) dodataka.

NOEL: najviša testirana doza (mg/kg) ili koncentracija (mg/L/4 ha) tvari (ili agensa-npr.
radijacija) uslijed koje nije zabilježen negativan učinak.

NOAEL: razina bez primjetnih negativnih učinaka odeđuje se u pokusima na životinjama

(zečevi, miševi, gvineja svinje, štakori i dr.).

ADI: prihvatljivi dnevni unos tvari, procjena količine tvari u hrani izražena na osnovi tjelesne
težine konzumenta, koja može biti unošena dnevno tijekom cijelog života bez značajnog
rizika za bilo kojeg potrošača na osnovi svih poznatih činjenica u vrijeme procjene, uzimajući
u obzir osjetljive grupe unutar populacije (npr. djecu i nerođenu djecu). ADI na taj način
odražava kroničnu toksičnost.

ARfD: akutna referentna doza odražava akutnu toksičnost, procjena količine tvari u hrani,
izražena na osnovi tjelesne težine, koja može biti unešena tijekom kratkog vremenskog
perioda, obično tijekom jednog dana, bez značajnog rizika za potrošače, na osnovi podataka iz
odgovarajućih studija i uzimajući u obzir osjetljive grupe unutar populacije (npr.djecu i
nerođenu djecu).

Sljedivost jest mogućnost ulaženja u trag hrani, hrani za životinje, životinjama koje se koriste
za proizvodnju hrane ili tvari koja je namijenjena ugrađivanju ili se očekuje da će biti
ugrađena u hranu ili hranu zaživotinje, kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije

Nepesticidne metode: agrotehničke, plodored, mehaničke, karantenske, uzgoj otpornih

kultivara, fizikalne, biološke

Karcinogenost je svojstvo nekih kemijskih ili fizikalnih agenasa koji dovode do nastanka
karcinoma ili pospješuju njegovo širenje. Karcinom je bolest kod koje oštećene stanice ne
bivaju uništene od strane metabolizma (programirana stanična smrt), nego je njihov rast izvan
kontrole.

Genotoksičnost je pojava škodljivog djelovanja na cjelovitost genetskog materijala stanice.

Genotoksične tvari obično se smatraju potencijalo mutagenim i karcinogenim.

Osnovna podjela pesticida ili SZB: Zoocidi (štetnici, insekticidi-kukci, akaricidi-grinje,

nematocidi-nematode, limacidi-puževi, rodenticidi-glodavci, korvifugi-ptice), Herbicidi
(korovi) i fungicidi (uzročnici bolesti, fungicidi-gljive, baktericidi-bakterije).