Prof.dr.sc.

Branka Ramljak, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet

Alen Krnić, student sveučilišnog dodiplomskog studija EFST

RAČUNOVODSTVO TURISTIČKE AGENCIJE - I. dio

UVOD

S obzirom na značenje koje turističke agencije imaju u pružanju turističkih usluga,

možemo slobodno reći da se radi o vrlo značajnom subjektu turističke djelatnosti u Republici
Hrvatskoj. S tim u svezi, logično je da se javlja potreba da se o njima piše i u kontekstu
računovodstvenog praćenja. Budući ima više specifičnih poslovnih događaja koji se odnose
na poslovanje turističke agencije u ovom i sljedećim brojevima „Informacija“ dati će se prikaz
računovodstvenog praćenja najznačajnijih usluga koje obavljaju turističke agencije. Kako se
turističke agencije mogu osnivati po različitim pravnim osnovama, naglašavamo da će se u
radu računovodstveno pratiti poslovni događaji u agenciji koja je organizirana kao trgovačko
društvo.

1. Definiranje turističke agencije, poslovi i funkcije koje obavljaju

Zakon o pružanju usluga u turizmu definira turističku agenciju kao trgovačko

društvo, trgovca pojedinca, obrtnika ili njihovu organizacijsku jedinicu koja pruža usluge
organiziranog putovanja ili posredovanja usluga vezanih uz putovanje i boravak turista.1 U
praksi se turističke agencije najčešće organiziraju kao trgovačka društva ili obrtnici pa im iz
tog određenja proizlazi i računovodstveni okvir unutar kojeg se moraju ponašati.

Usluge koje obavljaju turističke agencije mogu se podijeliti u nekoliko skupina: 2

 Skupine usluga - aranžman, gdje agencija formira svoj vlastiti proizvod i nudi
korisniku zajednički niz usluga,
 Usluge s područja prijevoza putnika u koje spada i prodaja svih vrsta karata u svim
vrstama prijevoza,
 Usluge s područja ugostiteljstva i hotelijerstva u koje se ubrajaju i sve vrste usluga
izvan mjesta boravka turista ili putnika,
 Ostale usluge, kao npr. prodaja karata za različite priredbe, mjenjački poslovi, prodaja
trgovačke robe, posredništvo u pribavljanju viza i putovnica, čuvanje prtljage, itd.

Rad turističkih agencija reguliran je većim brojem propisa što se može vidjeti u Tablici 1.
Njima se uređuje ponašanje turističkih agencija, odnosno indirektno, uređujući ponašanje
njihovih poslovnih partnera. Kompleksnost i disperziranost pravnih normi oslikava svu težinu
uvjeta poslovanja turističkih agencija. Njihovo uspješno poslovanje i konkurentnost
uvjetovano je stoga i dobrim poznavanjem turističkog prava, kako u Republici Hrvatskoj, tako
i u Europskoj uniji.

1
Zakon o pružanju usluga u turizmu, Narodne novine, br. 68/07., Službeni list RH.
2
B. Vukonić: TURISTIČKE AGENCIJE, Mikrorad, Zagreb, 2003., str. 53.
 Tablica 1. zakonodavni okvir za poslovanje turističkih agencija u RH
PODRUČJE ZAKONI NARODNE NOVINE
REGULACIJE
1. Zakon o trgovačkim društvima NN br. 11/93, 34/99, 52/00,
118/03 i 107/07.

Osnivanje i djelovanje NN br. 77/93, 90/96, 102/98,

gospodarskih subjekata 2. Zakon o obrtu 63/01, 71/01, 49/03, 68/07 i
79/07.

3. Zakon o zadrugama NN br. 36/95, 67/01 i 12/02.

1. Zakon o pružanju usluga u NN br. 68/07.
turizmu
Obavljanje djelatnosti u turizmu
i ugostiteljstvu 2. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti NN br. 138/06.

3. Zakon o državnom inspektoratu NN br.123/08.

Uređivanje ugovora između
subjekata u turizmu
Stvaranje uvjeta za razvoj
turizma u destinaciji
1. Zakon o obveznim odnosima
2. Zakon o zaštiti potrošača
3. Posebne uzance u ugostiteljstvu
1. Zakon o turističkim zajednicama
i promicanju hrvatskog turizma
2. Zakon o boravišnoj pristojbi
NN br. 35/05, 41/08.
NN br. 79/07, 125/07, 79/09 i
98/09.
NN br. 16/95, i 108/96.
NN br. 30/94 i 152/08
NN br. 152/08 i 59/09.

3. Zakon o članarinama u NN br. 152/08

turističkim zajednicama
Izvor: istraživanje autora

Da bi turističke agencije mogle poslovati trebaju zadovoljiti osnovne uvjete za pružanje

usluga u tom područja, a to su, prije svega:3
1. Odgovarajući poslovni prostor i zadovoljavajuća razina opremljenosti prostora,
2. Odgovarajuća razina osposobljenosti osoblja.

što trebaju dokazati Rješenjem o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga kojeg će dobiti od
nadležnog ureda državne uprave. Osim toga, turistička agencija ima i određene opće i posebne
te dodatne obveze pri pružanju različitih usluga: pri angažiranju smještajnih kapaciteta, pri
angažiranju prijevoznih kapaciteta, pri organizaciji paket-aranžmana i izleta i sl., koje također
treba zadovoljiti kako bi se usluga mogla odvijati.

3. SPECIFIČNOSTI RAČUNOVODSTVA TURISTIČKIH AGENCIJA

Kao što smo već istakli, Zakon o pružanju usluga u turizmu definirao je da se
turistička agencija, može registrirati kao trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili
njihova organizacijska jedinica koja pruža usluge organiziranog putovanja ili posredovanja
usluga vezanih uz putovanje i boravak ovisno o načinu organizacije.

3
Zakon o pružanju usluga u turizmu, NN br. 68/07., članak 9. stavak 1., Službeni list RH.
Ukoliko je turistička agencija registrirana kao trgovačko društvo, prema Zakonu o
računovodstvu4 treba voditi poslovne knjige prema sustavu dvojnog knjigovodstva, sastavljati
financijske izvještaje, itd., u skladu s obvezama, koje su prema veličini društva (malo, srednje,
veliko) regulirane također Zakonom o računovodstvu. U evidentiranju poslovnih događaja
primjenjuju načelo „nastanka događaja“ prema kojem se poslovni događaji bilježe u trenutku
nastanka, neovisno o plaćanju.

Ukoliko se turistička agencija registrira kao obrtnik, vodi knjige računovodstva obrtnika po
sustavu jednostavnog knjigovodstva, nije obveznik sastavljanja financijskih izvještaja i
primjenjuje načelo „blagajne“ prema kojem se prihodi i rashodi priznaju u trenutku naplate
odnosno plaćanja.

3.1. Predmet knjiženja – turistički proizvod

Turistički proizvod zovemo turistički aranžman koji se sastoji od dvije i više usluga
koje su sinkronizirane po vremenu i sadržaju. Nude se potencijalnom turistu bilo po želji
klijenta (turista) bilo po vlastitoj odluci agencije.5 U turistički aranžman tako mogu ući
sljedeće usluge:
 Smještaj,
 Organiziranje putovanja,
 Prijevoz,
 Obrazovni i stručni sadržaji,
 Kulturni i prigodni sadržaji,
 Zdravstveno-rekreacijske usluge,
 Ostale usluge (osiguranje, ishođenje putnih dokumenata i sl.).

Sve navedene usluge mogu biti radi poslovnog ili turističkog razloga, iz čega proizlazi i
podjela koja se vidi na slici 2.

TURISTIČKI
ARANŽMAN

Poslovni Turistički

Slika 2. Skupine turističkih aranžmana kao turističkih proizvoda

4
Zakon o računovodstvu, Narodne novine br. 109/07., Službeni liste RH.
5
B. Vukonić.: TURISTIČKE AGENCIJE, Mikrorad, Zagreb, 2003., str. 157
 3.2. Utjecaj PDV-a na računovodstvo turističkih agencija

Zakon o porezu na dodanu vrijednost koji je u primjeni od 01. siječnja 2006. godine, 6
na usluge smještaja u komercijalno-ugostiteljskim objektima u tuzemstvu, primjenjuje stopu
od 10% za domaće i inozemne goste.

Elementi turističkog aranžmana u tuzemstvu često imaju drugačiji tretman oporezivanja što
komplicira i kalkulaciju cijene aranžmana, naplatu i knjiženje u knjigovodstvenoj evidenciji,
dok aranžmani s mjestom usluge u inozemstvu u tom smislu imaju manje izuzetaka jer se na
njih primjenjuju odredbe o mjestu oporezivanja.7

Elementi turističkog aranžmana koji predstavljaju iznimke u sustavu oporezivanja PDV-om

su:
1. boravišna pristojba, koja se kao prihod Turističke zajednice smatra prolaznom
stavkom te se ne oporezuje. Prolazne stavke su svote koje poduzetnik zaračuna, primi
ili izda u ime i za račun druge osobe, a za njih ne smije biti ni vjerovnik ni dužnik.
2. ukidanjem nulte stope PDV-a (izmjenama članka 10a Zakona o PDV-u), usluge koje
su se prijašnjim odredbama tog članka oporezivale po nultoj stopi, kao što su transferi
autobusima i plovilima te ture u organiziranom boravku stranih ili domaćih turista u
RH, od 01. siječnja 2006. godine oporezuju se po stopi od 23%.

3.3. Knjiženja usluga hotelskog smještaja

U svrhu realizacije smještaja gostiju u hotelima, turističke agencije sklapaju ugovore

sa hotelijerima i stranim agencijama. Ukoliko nije predviđena fiksna provizija, agencija
uvećava izlaznu cijenu u određenom postotku, a prema tržišnim uvjetima. Ovdje će se dati
primjeri izrade kalkulacije prodajne cijene te knjiženja hotelskog smještaja

Primjer 1. Kalkulacija prodajne cijene i knjiženja hotelskog smještaja u tuzemstvu, te

obveze za PDV za 13 osoba koje će u hotelu boraviti 14 dana:

OPIS IZNOS/kn
13 osoba x14 dana x 332,06 kn 60.434,92

1. Osnovica za PDV 10% 54.940,84

2. PDV 10% 5.494,08
3. Boravišna pristojba 13 x 14 x 5,50 1.001,00
4. Handling fee 13 x 50,00 kn 650,00
5. Osnovica za PDV 10% 590,91
6. PDV 10% 59,09
Ukupno izlazni račun (1+2+3+4+5)-6 62.085,92

6
Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN br. 90/05., 76/07., 87/09 i 94/09., Službeni list RH.
7
Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN br. 90/05., članak 5., Službeni list RH.
 Poslovni događaji:
1. Izdan je račun inozemnoj agenciji za usluge hotelskog smještaja na iznos od 62.085,92
kn (prethodna kalkulacija)
2. Zaprimljen je račun hotela sa prilogom vouchera za izvršene usluge smještaja na iznos
od 61.435,92 kn, od čega se 5.494,08 odnosi na PDV

Knjiženja u dnevniku izgledaju ovako:8

Redni Opis Iznos/kn Konto

broj Duguje Potražuje
1. Izlazna faktura 62.085,92 1220
- PDV 10% 5.553,17 2800
- Obračunski konto 55.941,84 290
- Prihod od posredovanja 590,91 7521
2. Ulazna faktura hotela 61.435,92 2200
- PDV 10% 5.494,08 1800
- Obračunski konto alotmani 55.941,84 290

Primjer 2. Kalkulacija prodajne cijene i knjiženja najma 1 apartmana za 14 dana u

tuzemstvu, te obveze za PDV.

OPIS IZNOS/kn
Najam apartmana 1 x 14 x 614,54 kn 8.603,56
PDV 10% 860,35
Boravišna pristojba 4 x 14 x 6 kn 336,00
Ukupno izlazni račun 9.799,91

1. Izdan je račun za najam apartmana domaćoj agenciji na iznos od 9.799,91 kn. Na PDV
se odnosi 860,35 kn.
2. Primljen je račun od hotela za pružene usluge najma apartmana u iznosu od 8.969,85 kn
s uključenim PDV-om u iznosu od 784,89 kn
3. Zatvaranje aranžmana i prijenos razlike u cijeni na prihode.

Knjiženja u dnevniku izgledaju ovako:

Redni Opis Iznos/kn Konto

broj Duguje Potražuje
1. Izlazna faktura 9.799,91 1220
- PDV 10% 860,35 2800
- Obračunski konto-alotmani 8.939,56 290
2. Ulazna faktura 8.696,85 2200
- PDV 10% 784,89 1800
- Obračunski konto alotmani 8.633,85 290
3. Zatvaranje aranžmana 305,71 290
- Prihod od poslovanja 305,71 7521

8
Korišten je Kontni plan za trgovačka društva i ostale obveznike poreza na dobit, RIF, Zagreb, 2010.
Primjer 3. Agencija ugovara hotelski smještaj u ime i za račun hotela, kada hotel ispostavlja
račun na ime stranog turoperatora.

U ovom slučaju agencija zaprima račun, evidentira ga izvanbilančno i šalje stranom

turoperatoru. Plaćanje se vrši preko agencije. Svi računi iskazani su u kunama i u stranoj
valuti, pa se tako moraju evidentirati i u računovodstvu. Naplata se obavlja u stranim
sredstvima plaćanja tako da se prema datumu plaćanja stvaraju pozitivne ili negativne
tečajne razlike.

1. Primljen je račun od hotela za usluge smještaja inozemnih gostiju u iznosu od

1.051.616,10 kn u protuvrijednosti 144.057 EUR (srednji tečaj HNB-a iznosi 7,30 kn).
Račun se evidentira izvanbilančno (prijedlog je da to bude unutar razreda 5) te se šalje
inozemnom turoperatoru.
2. Inozemni turoperator u cijelosti plaća račun deviznom doznakom iz inozemstva.
Knjiženje se vrši preko prijelaznog konta 1039 koji služi za evidenciju uplata u tuđe ime
i za tuđi račun.
3. Agencija obavlja raspored deviznih sredstava hotelu.
4. Agencija obavlja izvanbilančno knjiženje plaćanja hotelu.
5. Za usluge posredovanja, agencija ispostavlja račun za proviziju od 2% na ukupan iznos
hotelske fakture inozemnom turoperatoru.

Knjiženje u dnevniku izgleda ovako:

Redni Opis Iznos/kn Konto

broj Duguje Potražuje
1. Ulazna faktura hotela 1.051.616,10 522
- Izvanbilančna evidencija 1.051.616,10 512
2. Doznaka iz inozemstva 1.051.616,10 1072
- Prijelazni konto 1.051.616,10 1039
3. Raspored deviznih sredstava 1.051.616,10 1072
- Prijelazni konto 1.051.616,10 1039
4. Izvanbilančna evidencija 1.051.616,10 522
- Plaćanja hotelu 1.051.616,10 512
5. Izlazna faktura 21.032,32 1200
- PDV 10% 2.103,23 2800
- Prihod od posredovanja 18.929,09 7521

ZAKLJUČAK

Ovaj članak imao je za cilj ukazati na značenje poslovanja turističkih agencija i uz to

prikazati računovodstveni obuhvat samo nekih poslovnih događaja koji su specifični za ovo
područje. U ovom radu pozornost smo dali hotelskom smještaju koje ugovaraju turističke
agencije. Vidjeli smo i da je velik broj pravnih normi koje trebaju poznavati oni koji se bave
poslovanjem turističke agencije. Poznavanje turističkog prava u Republici Hrvatskoj ali i u
Europskoj uniji, u kontekstu našeg približavanja toj asocijaciji, neobično je važno i za
poslovanje turističkih agencija.
LITERATURA

1. Vukonić, B.: TURISTIČKE AGENCIJE, Mikrorad, Zagreb, 2003., str. 53.

2. Zakon o pružanju usluga u turizmu, Narodne novine, br. 68/07., Službeni list RH.
3. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN br. 90/05., 76/07., 87/09 i 94/09., Službeni list
RH.