5

SISTEMI CENTRALNOG

GRIJANJA
Kako i sam naziv govori, rijee je 0 sistemu grijanja gdje se proizvedena toplinska
energija s jednog mjesta distribuira po prostorijama koje treba zagrijati.
Od kotla vode cijevi (jednocijevno iIi dvocijevno grijanje iIi sistem podnog gri­
janja) do ogrjevnih tijela po pojedinim prostorijama (radijatori, konvektori, cijevne
podne zmije i sl.), a cijeli takav sistem obicno ima i neko automatsko upravIjanje
Reduciranje sadriaja ozona u i dodatne sigurnosne uredaje.
visim slojevima atmosfere Lozenje na jednom mjestu omogucuje znatno boIju iskoristivost topline,
poveeava utjecaj ujednacen rezirn rada i kvalitetnu reguIaciju sistema. Stoga takvi sistemi pred­
ultraljubicasiog zradenja, pa
pri jacem izlaganju sundeoim stavIjaju najracionaIniji naein zagrijavanja prostorija.
zracima postoji opasnosi od Prijenosnik topline od izvora (kotla) do mjesta zagrijavanja obicno je voda koja
raka koie. Ultraliubicaste zrake se u izvoru topline zagrijava i kruzenjern do ogrjevnog tijela na mjestu gdje je
utjeeu i na promjenu klime, te instalirano grijalo odaje toplinu. U obicajen je rezirn rada sistema centralnih
na biljni svijet. grijanja 90' u poIaznom i 70 'C u povratnom vodu. Kod sistema podnog grijanja
ti su rez irni niz! i iznose 60'/50' iIi 50'/40'C, a i inace se nastoji snizavati rezirne
7 ~<ri':l'~:;'l tV!,f t \ * H~H~
, :~. . if,.< ",d~ * ~~ . ~ h: r­ rada toplovodnih sistema grijanja jer je tada u prostoriji ugodnije. Neki sistemi
.. ¥ . :-: Q ~:, "@ ,:-i "$.. ~•.:::::-.. ~ o} ::: ....~
grijanja za prijenos toplirie od izvora do zagrijavane prostorije ne koriste vodu vee
!.:,ff.:!:..:f,J.f,:!.r.

,
i.'.IIlllIfl:i f:~I:~l l lf~I I~~fi~ ]l..t{.~·~~r~
,:.·..'I..'''
.....

.'
;:;:::::::;:::::::::: :::::::::::::::::::::::::::::::::::;:::::::::\ :
zrak. To su tzv. zracni sistemi, toplozracno grijanje iIi klimatizacija (ako je ugraden
i rashladni uredaj i sistem za ovlazivanje). No, ti su sistemi kod nas rijetki i obicno
ih susrecerno kod vecih posIovnih objekata.
DVOCIJEVNI SISTEM
Toje najcesCi tzv. klasicni sistem postavIjanja cijevi centralnog grijanja. Dvije
cijevi se paraIeIno vode od kotla po unutrasnjosti objekta do svakog ogrjevnog tijela.
Donedavno se ovaj sistem vrIo cesto primjenjivao s prirodnom cirkuIacijom (ci­
rkuIacija vode u sistemu ostvarena je djelovanjern gravitacije), U tom slucaju
posebnu paznju valja poklcniti vodenju i dimenzioniranju cijevi. Cijevi se vode od
kotla do ogrjevnog tijela u stalnom usponu. Pazi se na broj Iukova i armature, a
cijevi su vecih dimenzija kako bi otpori u mrezi bili sto manji i bolja prirodna
cirkuIacija uslijed djelovanja gravitacije.
Na starijim objektima mogu se vidjeti vrIo debele cijevi sto je siguran znak da
je primijenjen prirodan nacin cirkuIacije vode u sistemu.
Ovakav nacin postavIjanja cijevi moze se primijeniti u kucarna gdje se ispod
stanova nalazi kotIovnica. Ispod poda grijanog prostora vodi se cijevna mreza

Klasican iii Principjelna shema

dvocljevni instalacije
sistem. jednocijevnog
grijanja

54 GRlJANJE
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _

Shema usponskih vodova

N
N
8~
~>
o-
o~
~>
_a­ 0­
o~
~>
N
8;N
-a­ § ~f- -a- ~a.
0,
~Nf-
,
m~
~>
-
a:
i .n:;
Na:
0,

~£!
II)~
~>
~"~ f­
co>­
-a::
,.,;. l\ T
a:: or
~ r'J"
1900 iT 100)
2280
I 3000
I 21 r
.~------
22 1, ,l1 24 231I POTKROVLJE
1

/? I I

I 5280-112' I I

I
I I 1900·112'
N I
I , I

o- N ~ I

o~
~>
J
8~ 10 I 1900·112' O<'l
0> I

-a­ I ~> o~
I
,- - a­ ~a.
g,' ~> I

~~r-
f- I
tON
I'-~ I ~~r- ~~r- I I

~> ~ 'It>
I
o~
N> I

a:: a: 1I)<'l
-> I -a::
11i cr I I A!
2040 'IIV'
18~r I 1530 I
'! 16 JJ.
I
2400
17 19LI I
I
18 ~
3490·112'
KAT
4-- -------,
13410-314" I
9720-314' 4--9940":"314' t --------------t
7550-1'4'
- - - - - -- - - --..I
3690-112' I
,

I I

Ie
I " , 10 I
1320-318"
O<'l o~ ~ 10 760-3IB" 8(;) I

0> I o~ 0­
o<'l ->
~Q.
I
~>
-a­ f­ 8~ ~> -a. I

~~ f- g,'
- -a. ~"Ie r-
~a.

I N
Iil 0. 1
.­
§~.- I

, ~Ie I

to>
a:: J
Iil~

N> ,<'l '<'l ;:~

a: 11» 1'-> a:: I
~ LI. IT
a:: a:
I~ T
1

700 "",
~~. J
r'"j~
900
3~
I
2730
4 :r.
l ____ ---..I) J 570
7 318' l'8' 61.1
T
1320 lUi
sll.1 PRIZEMUE

prema svak om ogrjevnom tijelu koje moze biti sarno iznad razvodne vodoravne
mreze.
Nairne, gravitacijska cirkulacija bazira se na einjenici daje ugrijana voda laksa
od hladne. Uslijed toga ona se iz kotla dize uvis (ako moze), a na njezino mjesto
pritjece ohladena voda iz radijatora.
Osnovna je prednost ovakvog sistema sto nije vezan za elektricnu energiju
(nema cirkulacijske crpke), pa ako nestane st ruj e moze zagrijavati stan .
Nedostatak su debele cijevi (skuplja instalacija) i ogranicenost vodenja rnreze
zbog postivanja zakona fizike.
Upravo zbog toga najcesce se primjenjuje dvocijevni sistem s prisilnom ci­
rkulacijom. U sistemu postoji cirkulacijska crpka koja tjera toplu vodu po cijevima
kroz ogrjevna tijela. Presjeci cijevi su manji, a nema ogranicenja u vodenju
razvodne mreze. Ogrjevna tijela mogu biti ispod vodoravne razvodne mreze (gomji
razvod - tzv, potopljeni radijatori s ispusnim slavinama zbog praznjenja) ili iznad
nje (donji razvod - gdje su na gornjim najvisirn radijatorima odzracni ventili i1i
odzracna mreza s odzracnim loncicern).
Na shemi usponskih vodova vidi se dio vodoravne razvodne mreze i dio verti­
kale grijanja obiteljske kuce. Neki su radijatori iznad a neki ispod vodoravne
razvodne mreze, sto omogucuje prisilna cirkulacija vode u sistemu.
Mnogi se pitaju kako dimenzionirati cijevi. Pokusat cerno objasniti
najjednostavniji nacin dimenzioniranja za prosjecnu obiteljsku kucu, Dimenzije
cijevi ovise 0 koliCini i brzini strujanja vode, odnosno 0 raspolozivom tlaku ugradene
GRIJANJE. 55

_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA _

cirkulacijske crpke. Zelite li ugraditijednu od _ OJ obit elj ski

Na sloj ozona razarajuce
djeluju freoni (sredstva u
raznim sprejevima i
rashladnim sistemima) i
kaloni (protupoiarna sredstua)
pa ih nuino treba reducirati.
~~ ¥'0.'*~"~« :* ~'#t.f~'fl''{'~ f .*, fEw
_t~ ~ ~ s (-.* *- d:~ i ~~. ~~'l::~ :
~~ d u"*~ \..$h'Y'l"n'~ .
objekt s dobavnim tlakom od 3 do 4 m VS i pro. .-: - ­ ii evi ce biti
slijedecih dimenzija u odnosu na toplinski uci n ac mreze iza
racunanog mjesta:
do 2000 W - dimenzije cijevi promjera 3/8" - _' _:._ - : egava , pa
se ugraduje promjer lJ2"- odnosno NO 15)
do 6000 W dimenzije cijevi 0 1/2" - N015
od 6000 - 15.000 W - dimenzije cijevi 0 314" - _.
od 15.000 do 28.000 W - dimenzije cijevi 0
od 28.000 do 57.000 W - dimenzije cijevi 0 1 - . 0_ _
Napomene: Oznake u colima se sve vise napus t -> ­ - ·:e obicno
NO -nazivni otvor ili
ND - nazivni dijametar ili

-
NV - nazivna velicina i slicno, a broj 15, 20, 25 . . . umm.
Dakako, ovo je gruba podjela i treba posluziti kao 0 : ;.­ niranju .
-s- • •

Treba uzeti u obzir i utjecaj gravitacije, polozaj pojedi _- ~ :e njihov

medusoban polozaj u odnosu na balans otpora u sis te r ~ - ns ta t ir at i
da u sistemu uvijek postoji odredena rezerva te man e 0
. - :. on ir a nj u
nece poremetiti funkcioniranje sistema.
Ako je na svakom radijatoru ugraden prigusni v€
mozete i naknadno balansirati rnrezu u cilju sto pray] n _'
tople vode do svakog ogrjevnog tijela.
Za dvocijevni sistem najcesce se koriste celiene besa v . -= nlinske
cijevi) koje se spajaju autogenim zavarivanjem. Ar ma ~ -. .ivent il,
zasun u kotlovnici, cirkulacijske crpke) se spaja navoj ni zz - _ ~ ,:jevima
se narezuje navoj, stavlja se brtveni materijal (kudelj a; : ­ :.d .: I 'em se
stvara vodonepropustan spoj.
Ponekad se u dvocijevnom sistemu upotrebljavaju bID:
jetkost, jer su skuplje od celicnih pa se uglavnom primje
sistema.
JEDNOCIJEVNI SISTEM
Ovaj je sistem u usporedbi s klasicnim dvocijevnim im a ,
kojih nije naisao na siru primjenu. Posljednjih godina situacija _
u korist jednocijevnog sistema koji sad predstavlja korak d
To prvenstveno rnozemo zahvaliti novim konstrukcijama a
grijanje koje su ornogucile posve nov nacin ugradnje i
ogrjevnih tijela, proracune i slicno,

Prlkaz prorecun» I sheme

spajanja kod
10 L
jednocljevnog grljanja
8AGAT.

Krug 1.2
Du:!fna 21m
5 ,69kW
-__I

Ogrijevna lijela
7
1 =4,0
2 = 3,7
3 =1,3
4 = 0,64
5 = 2,32
6 = 1,57 p~36800Pa
7= 1,8
8= 2,6
9= 2,9
10=3,5
11 =3,8

56 GRlJANJE
- - - - - - - - - -_ _ SISTEMI CENTRALNCXi GRIJANJA _

Jednocijevno grijanje izvodi se u vodoravnim cirkulacijskim krugovima. U

visekatnirn zgradama izvodi se okomita centralna instalacija (celicne cijevi), a za
svaki kat predvida se zaseban cirkulacijski krug (jedan ili vise krugova),
Vodoravno se postavljaju bakrene cijevi (0 12x1, 15xl ili 018x1) a vrlo rijetko
se upotrebljavaju celicne cijevi. S obzirom na povecane otpore u svakorn krugu
preporucuje se da u jednom krugu toplinski kapacitet ne bude veri od 10.000 do U "Montrealu" u Kanadi 16.
12.000 W. rujna (sepiembra) 1987.,24
zemlje svijeta i EEZ potpisale
Osnovna je prednost ovog sistema sto se razvodne cijevi vode kroz pod (u glazu­ su Montrealski sporazum 0
ri) i'li u kutu izmedu poda i zida (gdje se mogu pokriti parketnorn letvicorn) pa se supsiancama koje razaraju
instalacija ne vidi. Bakrene se cijevi polazu u cementnu glazuru ili zbuku, a ozonski sloj. ]ugoslavija taj
zasticuju se plasticnirn ovitkom (tzv, WICU-cijevi) i li se provlace kroz plasticne sporazum jos nije potpisala.
cijevi (vicino-cijevi koje kod elektroinstalacije sluze za vodenje elektrovodova).
Cijevi se spajaju vrlo jednostavno, bez lemljenja i zavarivanja, pomocu patent­
spojnica odnosno konicnih spojnica. Osim toga cijevi se lako savijaju, cak i rukom,
a za to se preporueuje posebna klijesta koja ne smanjuju presjek cijevi na pregi­
bu.
Uza skroman alat, ovakav sistem grijanja moze izvesti gotovo svaki samovac.
Preporueuje se jedino da napravite tocan proracun sistema, zbog specificnosti .
Voda temperature 90·C polazi iz kotla prema prvom radijatoru, tu se ohladi
pretpostavimo za oko 3·C te sa 8TC dclazi na drugi radijator gdje se ohladi za
oko 3·C itd. Tako do svakog slijedeceg radijatora stize malo hladnija . Zato su prvi
radijatori u krugu malo manji, a zadnji veri, uzevsi u obzir korekciju zbog
promjenljive temperature tople vode koja dolazi na svako ogrjevno tijelo.
Osim toga otpori u svakom krugu pri jednocijevnom sistemu moraju se tocno
odrediti zbog izbora cirkulacijske crpke kako biste bili sigurni da ce se ugradenom
crpkom (kod plinskih bojlera) provesti dobra cirkulacija vode kroz sistem.
Prednosti ovog sistema su: olaksano postavljanje, skrivene cijevi, te mogucnost
da sami obavite vecinu poslova. Nedostaci su pak skuplje cijevi, nuznost tocnog
proracuna zbog specificnosti sistema i malo skuplja armatura . Na svaki radijator
dolazi jedan specijalni ventil koji je ujedno najvazniji dio sistema.
Ventila ima nekoliko vrsta, a mogu irnati i termostatsku glavu. Najcesce se
postavljaju sarno na donji prikljucak radijatora pa kadje ventil otvoren, topla voda
kroz jednu produznu cijev procirkulira kroz radijator, kroz isti se ventil vraca
natrag te ide prema slijedecem radijatoru. Kad se ventil zatvori, topla voda cir­
kuJira sarno kroz ventil prema slijedecern ogrjevnom tijelu, a u radijatoru gdje je
ventil zatvoren tada ne kruzi topla voda.
Ovaj se sistem grijanja sve cesce primjenjuje i kod nas, a u nekim je zemljama
na prvom mjestu (SR Njernaeka, SSSR). Kod nas postoji nekoliko proizvodaca

• Prozori i vrata mogu biii

pravi ponori gubitaka energi]e.

• Ostaklite sva vrata i prozore

u stanu i slubistu zgrade.

• Provjerite da Ii svi prozori i

uraia dobro brtue, jer to vam

v jamci 10 posto ustede topline .

• Svaki prozor opremite

I,' roletama i zavjesama.

• I kulije za rolete treba

I
I
iznutra dobro toplinski

izolirati.

II "
Shema \\ 1/ I

,'c~ ~~
TKM-sistema
s dva
c/rkulacijska
kruga

GRIJANJE 59

 _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _

A/at
potreban za
~ ____"______"' ..... montszu.

Montaia
ventila na
radijator.

Postavljanje
radijatora
na zid.

Oznatavanje cijevi. Rezanje cijevi.

Stezna matica i brtveni prsten.

60 GRlJANJE

I
 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _

. -

Spajanje cijevi s venti/om Pritezanje stezne matice

, ~-=- ..
I'

--- ____

Zevrsen« insta/acija kojoj nedostaje

samo kutna /etvica
I

Odmatanje cijevi Savijanje cijevi u kutu Polozene cijev

Princip rada TKM

ventila

opreme za jednocijevno grijanje ("Im os"-Ljublj an a , "Bagat"-Zadar, "Istra"-Kula,

"Kooperativa't-Garesnica), a poneki rade cak i kompletan proracun sa shemom
spajanja i specifikacijorn dijelova ("Imos"-Ljubljana, sistern TKM ), ako irn dostavite
potrebne nacrte i gradevinske podatke.
Pornocu sheme spajanja uz potreban alat mnoge poslove mozete izvesti sarni.
GRIJANJE 61
- '-""
_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA
U Zeneui donesena je posebna
konvencija 0 kontroli i
mjerenju zraka 1979. godine.
Protokol 0 smanjenju 502
donesen je u Helsinkiu 1985.,
no /ugoslavija ga do danas nije
potpisala.
62 GRJ]AN]E
_
PODNO GRIJANJE
Podno je grijanje poznato od davnina. Prisjetite se hipokaust sistema. Topli
zrak grijaoje pod i svoju toplinu prenosio u ambijent kuce. Pocetkorn stoljeca javlja
se incijativa za ponovno uvodenje ovakvog sistema grijanja. Vee 1930. sistem
podnog grij anj a razvijaju Francuzi. U pocetku to su bili sistemi s celiCnim cijevima
koje su zalivene u beton stvarale poprilicno problema zbog istezanja i korozije.
Sadasnja razina tehnike grijanja i upotreba plasticnih cijevi ljudska teznja za
komfornijim stanovanjem, kriza energije i ostale tehnicke rnogucnosti isle su u
prilog podnom grijanju pa danas od toga nema boljeg rjesenja. U girnnastickirn
dvoranama, bazenima, crkvama, staklenicima kao i u obiteljskim kucama cesto
se susrecu plasticne cijevi kojima se izvodi podno grijanje.
• OSNOVNE PREDNOSTI
Usteda energije. Kako bismo se ugodno osjecali temperatura zraka na visini
(1,7 rn) treba iznositi 20T. Da bi se to postiglo nuzno je izazvati pravilno i ugodno
kruzenje toplog, odnosno hladnog zraka. Najvaznija je prednost podnog grijanja
sto se priblizava krivulji idealnog za razliku od radijatorskog grijanja, pa moze
biti i za 1 do 2·C niza temperatura u prostoriji ada se ne izgubi osjecaj ugodnosti.
Bit ce ugodno toplo, a u zoni pri podu jos ugodnije. Buduci da I·C niza tempera­
tura u prostoriji donosi ustedu od priblizno 6 posta energije, na ovaj naein moze
se ustedjeti poprilicno energije.
Proizvodaci opreme isticu da se ovim sistemom ustedi i do 30 posta energije,
no daljnja usteda vezana je uz dobru toplinsku izolaciju sto je u vecini slucajeva
nuzno, (osobito za obiteljske kuce u kontinentalnoj zoni),
Ugodnost ambijenta. Kako je ovo niskotemperaturni rezirn grijanja, rijec je
o sistemu 60/50·C iIi 55/45T iIi slicno (radijatorsko grijanje ima rezim rada 901
70·C), zrak ne gubi mnogo vlaznosti, a nema ni velike cirkulacije zraka u prosto­
riji paje mikroklima prostorije vrlo ugodna. Temperatura povrsine podaje najvise
do 30·C sto je bitna razlika u odnosu na radijator cija povrsinska temperatura
moze biti i do maksimalno 90T. Ostale prednosti podnog sistema su :
• Cijevi su plasticne pa ne korodiraju.
• Veca je korisna povrsina prostorije, nema problema sa zavjesarna a ne treba
postavljati ni zastitne ploce sto moze remetiti pravilnu cirkulaciju zraka kod
radij a torskog grij anj a.
• Ovakav se sistem rnoze adaptirati i za upotrebu sunceve energije iIi energije
toplinske crpke.
• Moze se kombinirati s radijatorima, no u tom slucaju treba adekvatno pre­
racunati podatke pojedinih radijatora na rezirn rada pod n og grijanja.
• Jednostavno se postavlja i u samovskoj izvedbi uz dobar proracun i postivanje
uputa proizvodaca.
• OSNOVNI NEDOSTACI
Skuplja instalacija. Neki elementi potrebni pri montazi ove instalacije
poskupljuju u odnosu na radijatorsko grijanje. Tu su gradevinski radovi
..., ,.
..•
•
•
••• 44.4 ••••
•••• 4•••••••• '..
•• ••
._-
-- _.. ­
.. _-_.
-..,,~--_
U odnosu na radijatorsko centra/no
grijanje cirku/acija top/og sobnog zraka Svako podno grijanje daje osjecaj
je komfornija ugodnosti

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA _

(postavljanje cementnog estriha, noseca mreza za cijevi i slicno). Nuzna je i dobra Prikaz podnog grijanja.
toplinska izolacija no to su pocetne investicije koje se u nekoliko godina vrate kroz
ustedu na gorivu, pa je to prije prednost negoli nedostatak. Uostalom dobra
toplinska izolacija preporucuje se pri gradnji bez obzira na sistem grijanja, jer ima
visestruke prednosti . .
Ogranieenost primjene. Ima situacija kdd treba izvesti neke dodatne tehnicke
zahvate. Nairne, cijevi se mogu ugraditi u onu povrsinu koja nam je na raspola­
ganju. Kad su gubici topline veci od mogucnosti ugradnje mogu se dodatno ugra­
diti radijatori ili povecati izolacijski sloj da se smanji gubitak topline. Npr. u
kupaonici je korisna povrsina relativno mala, a gubici topline vrlo veliki, jer je
potrebna visa temperatura (22 do 24 'C), negoli u ostalim prostorijama.
Nuznost toenog proraeuna. Zbog specificnosti treba tocno odrediti toplinske
gubitke u svakoj prostoriji, proracunati sve elemente podnog grijanja, osobito
obratiti paznju na vrstu poda i medicinskofizioloske zahtjeve. Nije svejedno da li
je pod od kerarnickih plocica i'li parketa, jer to su vrlo razliciti vodici topline pa

16' 20' 24'C 16' 20' 24'C 16' 20' 24'C

Visinska raspodjela temperature u prostoriji
Legenda: 1. idealna raspodjela topllne po vislni prostorije; 2. stvarna raspodjela za
odredeni slstem grljanja; 3. pretoplo; 4. prehladno.

GRIJANJE 65

_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA
U Sofiji je donesen protokol 0
smanjenju emisije NOr 1987.
godine (do 1995. iu emisiju
ireba smanjiti do razine iz
1987.) koji obavezuje na
kontrolu ispusnih. plinova
motornih vozila. Jugoslavija do
danas nije potpisala taj
proiokol.
66 GRIJANJE
_
se obicno parket, itison, tepih i sl. izbjegavaju ili se uzimaju u obzir preko ko­
rekcijskih faktora . Previsoke temperature poda nisu zdrave zbog dizanja prasine
i poremecenja cirkulaeije kod covjeka pa obicno temperatura poda ne prelazi 30 °C,
a u dnevnom boravku treba biti i niza.
U svijetu vee postoji niz proizvodaca opreme za podno grijanje. Vecina sistema
zasniva se na plasticnim eijevima (polietilen, polibutilen, polipropilen i sl.) koje
se vezu na nosivu mrezu i zalijevaju betonom. To su sistemi tvrtki : "TA", "Wirsbo",
"Rehau", "Terratherm", , "Velta" i s1. Zanimljiv je primjer tvrtke "Joeo", tzv, JOCO
- SYSTEM, koja izraduje cijevi od plemenitog celika koje su uvaljane u gotove
izolacijske ploce i presvucene aluminijskim limom . Ovakav sistem ima nekih
prednosti. Najzanirnljiviji prirnjer sirokih mogucnosti upotrebe dobro izabrane
cijevi je niz eijevi od sintetickog elastomera tvrtke "Solaroll" iz SAD. Te vrlo ela­
sticne erne eijevi, jednostavno se polazu i montiraju, a takvih su svojstava da se
mogu iskoristiti cak i za kolektore sunceve energije. U Jugoslaviji sisteme podnog
grijanja s polipropilenskim eijevima proizvode i montiraju "Totra"-Ljubljana i ''1'0­
PO"-Novi Sad, as umrezanirn polietilenom "RE"-Maribor i ''1'rgoterm"-Zagreb.
• TOPLINSKO IZOLACIJSKI UVJETI
Prvi osnovni uvjet da biste mogli postaviti podno grijanje je dobra toplinska
izolacija.
Vecina proizvodaca ove opreme jasno i precizno definira granicne koefieijente
prijelaza topline te za dobivanje tih vrijednosti daje strukture zidova i podova.
Vrijednosti maksimalno dopustenih koefieijenata prolaza topline su slijedeca:
• Vanjski zid
K = 0,46 W/m 2 h oK
• Pod n a zemlji odnosno strop prema negrijanom potkrovJju
K = 0,35 W/m2h OK
• Staklene povrsine
K = 2,00 W/m 2h oK
Da biste zadovoljili ove vrijednosti treba uciniti slijedece:
Vanjski zid
Ako je od suplje opeke i li betonskih bloketa tr eba izolaeiju od minimalno 6 do
10 em stiropora, mineralne iii staklene vune, poliuretana i s1.
Vanjski zid od drukcijeg gradevinskog materijala u vecini slucajeva treba jos
deblji, sloj izolacije sto dakako ovisi 0 strukturi zida odnosno 0 toplinskoj vodljivosti
pojedinih elemenata zida
• Podovi i stropovi - ovisno 0 strukturi poda iii stropa koji mogu biti razliciti,
a obicno su isti ili nesto bolji negoli zidovi, nuzan je sloj toplinske izolacije u vecini
slucajeva oko 6 do 10 em
• Stakl ene povrsine - moraju biti svakako od dvo slojne iii troslojne staklene
izolaeije, odnosno tzv. termopan-stakla. Sve ostale kombinacije ne pruzaju dovoljnu
toplinsku zastitu. Nuzno je da prozorsko il i staklo na vratima cdlicno nalijeze na
okvir kako bi se toplinski gubiei na ventilaeiji sveli na minimum.
Dakle, dobra toplinska izolaeija je vrlo vazan uvj et, no ova se investieija (bez
obzira 0 kojem se sistemu grijanja radi) vrlo brzo amortizira kroz smanjenje
izdataka za gorivo. Zato ovaj izdatak nije nedostatak podnog grijanja, jer u doba
stednje energije eak i zakon propisuje obavezno tzv. povecanu toplinsku zastitu
k uca pa se cini da je podno grijanje dobro i zato sto nas tjera da provedemo dobru
toplinsku izolaeiju.
Osnovni cilj ovih uvjeta je da se gubici topline u kuci svedu na tu mjeru da
ih ugradena instalaeija podnog grijanja moze pokriti i u najhladnijim danima, s
obzirom na ogranicenje temperature i raspolozive podne povrsine, J asno, sistem
podnog grijanja moci ce zagrijati i prostorije koje nernaju tako dobru toplinsku
izolaciju, ali tada ce rez irn rada sistema biti visi od dopustenog, a podne tempera­
ture vise od uobicajenih i propisima struke dozvoljenih, sto moze izazvati nezeljene
posljediee.
• POLAGANJE CIjEVI I MONTAZA
Najprije treba zavrsiti sve zidarske i instalaterske radove. Jasno, treba voditi
racuna da se vrata ugraduju malo vise za debljinu sloja podnog grijanja. Isto take
vazno je da u kupaoniei i na ostalim mjestima bude gotova sva vodovodna i
kanalizacijska instalaeija, te da podni izljevi - sifoni i ostali podni prikljucci (za

_ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _

kadu, skoljku i s1.) budu na on oj vi sin i gdje ce bi t i bu duca gornj a r azin a poda . Kada
se podno grijanje jednom postavi, ne srn ije se vi se dirati ni ko p a t i po p od u kako
se ne bi ostetile cijevi i betonsko-izolacijski sloj .
Prije polaganja cijevi b etonsk u po d logu t r eb a izra vnati i d ob r o oci st it i, bo cne
zidove u visini poda toplinski izolir a ti, sto sp r eca va dodir t op log bet on sk og sloja
s hladnijim vanjskim zidom. Obicno se izreze stiropo r sirine 8 ,5 d o ] 2 em i deb lj in e Jugoslavija je jedna od rijetkih
zemalja svijeta gdje je
10 mm te postavi uz rub prosto r ije k od vanj sk ih zid ova . T a d a se polaz e podna bezolovni benzin skuplji od
izolacija. Ukoliko radite s plocama de blj in e 1 em , a t r eb a ya m deb lj in a 2 em , p loce obiiinog,
treba slagati tako da se rubovi pok r ivaj u . N akon t oga prek o izolacije polozit e plas­ ";';"
'«:'{ I'" "':l>~<' ~ ;~" ~ rUt ~'*~~ H:; ~ F
ticnu foliju debljine 0 ,02 mm od P E -mat erijala ili n ek u drugu parnu bran u . Fo­ L~f\) l '~' ll\; ~~:;:lili\~\.j: iJ r~~ ~f:~
lija se mora na rubovima pre k r ivati bare m 15 em . Nak on folij e postavite arrna ­
turnu mrezu, koje treba na rubu priveza t i jednu uz d r u gu ta nkom zicom ta ke da
se ne rnicu i da cine cjelinu. 'I' ek tad a po laz ite pl a s t icne cij evi. Po cn it e od :~~I!i~ !il~ ~i~ 1<1 1 1 1 ! lf!! I!:if!l f!:I : :! ~<i :!I'I.! J.I!·f.:;r.·['.I :.! .~:.
1

>:.:.::::;:;:-::.::::.::.....;.:.
razdjeljivaca. Mjedenom spojni com pr icvrst it e je za ve ntil na razdj elj iva cu .
Spajanje eijevi ovim spojnieama vrIo j e vazno pa treba pos tu piti po u p u t a m a
dobavljaca opreme.

Kod podnog grijanja uvijek se prvo na

pod polate izolacija i parna brana. Zatim nosiva mreta za cijevi.

Ovakvim spajanj em osigurali smo vod on eprop u s ta n spoj cij evi 5 ve nt.ilorn
odnosno r a zdjeljivacern . Sam razdj elj ivac i sabirn ik posta vljaju se n a pogodno
mjesto negdje u sredini st a n a t a k o da s u uvij ek pristu pacni, pa se mogu
jednostavno kontrolirati i podesavati.
Kad so pr icvrst i po cetak eijevi, kotr ljajte kolut i pricvrscuj t o cijev za arm a­
turu pomocu obujmiea, u sk la d u s projektom . Jasno j e da gu sce 'pola ga nj e eij evi
daje vise topline po cctvorriom metru povr sine pod a . Pot r ebna duz inu cij evi ovi sno
o razmaku iznosi:

Bcm
10 em
125 em
15 em
20 em

• Prije ogrjevne sezone

zatvorite sve ventilacijske
otvore.

Cije vi se prlc vrste

prema prorecun u.
-- GRIJANJE 67

 U plinou ima se nako n

Postoje i gotove podne
izgaranja pojavljuje i ugljicni
ploce.
monoksid koji je otrouan za

liu de, no ne steti uegetaciji niii

gradeuinskim objektima.

Polalu se lagano i brzo.

Dan e duz irie od n ose se n a cis t u povrsin u poda , a treba j os dodati i du z inu eijevi
d o r azdje ljivac a i s a b irn ik a . C ij ev i se p ol a zu najc esc e u obli k u spiral a. Najcesci
j e r azmak m ec1u eij e vim a (po loze n im a u s p ir a lu ) 15 em s t o zna ci d a j e pri pola ­
ga nj u s pi r a le r azmak eij evi 3 0 em . T ek k a d se iz s redi ne s p ir a le v raca m o natrag
n a obo d vid imo d aj ednim k olutom (10 0 m ) m ozerno podmi riti p r iblizn o 15 rn? podn e
povrsin e . Za vece povrsin e potrebno j e r azviti jo s j ed an k olut iIi spaj a ti eijev na
cijev.
Vaz no je nap om enuti da proizvodac polipropilenskih eijevi dozvoljava najmanji
r adijus zakrivlj enja 15 em . T o se odno si n a eij evi u prostoru gdj e j e tem pe r atura
vi sa od 20 · C . Pr i nizim t eperaturama cijev treb a z a grij ati, b il o d a ih is p u n ite
t opl om vodom ili zagrij a vate toplim zrak om iz fen a od no s n o k alorifera. Cij evi se
n e s m ij u za grij avati direktn o ot vore n i m plamenom .
Za manj e r a zmake eij evi p otreban j e i ma nji rad iju s zak r ivljenos t i od 15 em
(raz mak eij evi 3 0 em). Za t o p roizvcdac nud i tvor n ick i izra de n e pe tlj e koje treb a
za va riti na cijev s dva dv ostruka nagl avk a .
K od p oli etil en skih (u m reza n i poli et.il en ) cije vi mogu se p osti ci i m anj i radijusi
zak r iv ljen os ti, a i eijevi s u mn og o clastic ni je.
K ad se poloze svi krugovi i cijevi spoje n a razdj eljivacu i sabi rriiku treba napra­
viti tz v , hladnu probu. Cijevi se napune vod om pod tlak om od 6 bara i ispi tuju se
24 sa ta. Ako priti sak ne padri e , z nak je da j e s is te m vodori epropustan, p a moze te

Kod polipropilenskih cijevi TOTRA

pomocu dvostrukih naglavaka mogu se Spajaju se eiektricnim rucnim aparatom
spajati i cijevi. za polifuzijsko zavarivanje (280 ·C).

68 GRIJANJE

 SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA-- _

Sve cijevi su potozene i spojene na

razdje/jivac i sabirnik. Zstlm slijedi ispitivanje tj. h/adna proba.

nastaviti s radovima. Pri zalijevanju betonom cijevi ostaju pod tlakom vode. Za
mijesanje betona upotrijebite rijecn i sljunak granulacije najvise 4 mm. Kod ovih
radova valja paziti da ne ostetite cijev, pa nabavite kolica s gumenim kotaCima i
vozite ih po dasci polozenoj preko cijevi. Debljina sloja betona ovisi 0 vrsti gornje
podloge poda te na kraju struktura gotovog podnog grijanja izgleda kako je pri­
kazano na ilustraciji.
Sloj se treba susiti sto duze, do 28 dana, a nakon toga grijanje treba pustati
polagano u redovan rad tj. temperaturu vode podizati za priblizno lO'C dnevno.
Betonu se mogu dodati razni aditivi za sporo stvrdnjavanje. Glavno je da se
beton sporo susi i da se polako stvrdnjava te da nigdje ne popuca plivajuca ploha.

/ Kerarnicke plodcs
/r Praduini mort
cijevo17/13
Toplinska izolacija vanjskog zida eijev a 20/6
jemin. debljine 10em ( ; Noseca mreia cijevi
.--=--~~"':'''::-''=!.--- ---==-- - }

.'". . 9-~ '

..
/
\...- .- -­
'

:' o'\ \l ,
., /. i- ·
/, .• ; . ~-" -=------- <~~~?;d~':f-CYj
... Dov"-.. ~ I . e 11;;

0 '. .\I: :.It~~. --"""".cK"-';;;~_

',I ' , ;"

•• I
,DC>' ' ( '- '~1 \
_
. ("::--.-> . ~
0
'J j'\ (I

.'. / ~_ (:_'.'~~~ I:' (.;,: ,~ , _<:'/~ .. . _ , (; D Lj

.. • •
< " J O " ~_ '
oJ " ( - ). ( 0, ) .
" _ '0
I I'-' _.'

/ " ,,_ ,:.,: ' .~ <J,., ,~ - Armirano belonska

/ / ~_ konstrukcija

/[ Beton kvalitele MB 35
Debljlna sloja: min. 4em, k?d keramike, kamena, • Na sjevernoj sirani slana iii
betonskih ploca,PVCpod lSI. kuce planiraiie manje siaklenin
min. 6 em kod tepiha, poursina.
w
Toplinska izolaeiia tapisona, parketa i 51.
( okipor, pora/en, polislirol, :;1::.:!;~!,~: rrrlr.it~: 'I: : : :! !::(1():L:lli\];il ;;
lervol, lendapor i 51. )
Struktura poda min. = 30mm kod poda nazemlji '
kod gotovog min. = 20 mm kod kala iznadgrijanihprastorija
podnog grijanja. ' - - - - - - - - - - - - - - - -'-'

GRIJANJE 69

- SISTEMI CENTRALNOG GRlJANJA _

Pri dodavanju aditiva treba p rovjer iti da li su agresivni za cijevi po dnog grijanja,
Pon ekad se velika povrsina (dnevni boravak il i sl. ) gdj e je izvede no nekoliko
cijevnih zrnij a (krugova podnog grijanja ) lijeva betonom u dva iIi vise na vr a t a . Tada
ploce treba odijeliti manjim dilatacijskim fugama (jasno, po duzoj st r a nici pros­
torije) pa se velika ploha pretvara u n ekoliko manjih. Svaka od t ih ploha - pli­
Zbog velike potrosnie fosilnih vajuci pod - moze se u sezoni grijanja slobodno istezati - dilatirati , pa se pri vecim
goriva iz dana u dan sve je ueci povrsinama 0 tome obavezno mora voditi br iga . Podno grijanje j e za pravo topli
udio ugljicnog dioksida u plivajuci pod kojemu se mora ornoguciti d isa nj e u sezoni grijanja.
atmosferi. N akon polaganja cijevi gotovog poda r a zdjelji va c se pov ezuje s k ot lovni com gdje
~l' ~t :f;fr:~r~~~~~==: :~\ i::::::.tl t::\. ~ ~ ~ ~ ~ ~::;~1~ t~:~ se nalazi kotao i ekspanzijska posuda , eirku la cij sk a oprem a i sve ostalo. Za podno
.:~t::tl~~J ~~i m~~1 :~?t. ~~:::flt. ::~:: :l·~L:m ~ \~ ~f;;
grijanje nuzno je ugraditi sistem a u t oma t ske r egula eij e i to potpune. Bu d u ci da
je rijec 0 ni skotemperaturnom rezim u pr ogram a t or treb a podesit i tako da pri
minimalnoj vanjskoj projektnoj tempera tu r i (ob icno je to za nase kon t in en t a lne
krajeve -IS ' do -IS 'C) temp eratura u pol a zno m vodu ne bude vi sa od 50 ' (60 ') C.
I pri ovom n aeinu grijanja treba b a lan sirat i s is t em d ok se n e pos t ig n e zelj en a
temperatura u prostorij a m a . Sist emi pod nog grij anj a vrlo su i n er t n i pa se n e pre­
porucuje cest.o iskljucivanj e niti rad sa sn izan im n ocn irn t empe r a t ura ma.
ELEKT RICNO PODNO GRIJ ANJ E
Premd a je elektricna struja danas najsk uplji en erg en t , ne mozerno za obici taj
si gurno najj ednostavn iji nacin podnog g rij a nj a . U p ogledu u la ganja sv ak ak o je
n ajpovoljn ij i, jer otp a daju kornpletni tro skovi ko t lovnie e s a spr em n ik om gor iva,
kotlom, pla m en ik om i ostalom opremom, uk ljucujuci i potreba n prost or za nj ih .
Uzirnaj uc i u obz ir da j e podn o gr ij a nj e opcen it o najek on ornicniji sist e rn grij a nj a ,
u izvjesni m slucajevim a i primjena naj skuplj eg energen ta u najeko n om icnijern
sistemu rn oze se pok a zat i kao rjesenj e koje se is plati . N a pr imj er , ako j e r ijec 0
poslovni m p r ost orij am a i pri ro di posla gdje se t rosko vi grijanja n a indirektan nacin
mogu za ra cunati k or isn iku u sluge , a u fa zi u laga nj a s u t r osk ovi iii r a s pclozivi
prostor ogranicen i, Takoder, is pla ti se a n a liza da Ii j e ra spolczi v nova e b olje uloziti
u kotlovsko post r oj enj e , uz irnajuci u obz ir i tro sk ove njegova cd rzava nj a u toku
eksploataeij e, ili u poboljsanje toplinske izol a eij e pros torij a , st o i el ektr icno podno
grijanje moze u cin iti ek on orn icn irn . Na k r aj u , elektricno podn o grija nj e rn oze biti
pravo rje senje kao kombiriacija s nek irn d rugi m sistem om iii al t ernati vni izvor
topline. N e treba sm et n u t i s uma, oso bito pri a da ptaeiji i nov ogradnj i, da se vee
zapaza tendeneij a izjedriacavanja eije n a svih en ergen ata po j edin ici sn a ge (po
kilovatu ener gij e). U SR Nj erna ck oj su se prij e de setak i vis e godina, m ogle vidj et i
i ovakve reklame: "El ektricna energija n ij e t a k o sk u pa ka o s to se mi sli ".
Postoje raz.l icit i sisterni podn og grij a nja elek tri cn orn st r uj om , a princip j e u
osnovi uvij ek ist i. G rij a ca tijela isporucuju se kao mreza ili folij a s u gra d enim

Mrelastl
podnl
etektrtcn!
grijacl tvr tke
'-­ --' ITT.

70 GRIJANJE

_ _ _ _ _ __ _ _ _ __ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _

alektricnirn ot pororn koj i prolazom elektricne struje proizvodi toplinu. Takva mreza
ili folija ugra duje se u plivaj uci pod i pr ik lj u cuj e na m rezu. I to j e sve.
Daka k o, pr i izvodenju elek t r icn e in s tala cij e treba paziti da se dim enzionira za
izracu n a n u pot rosnju , uo stalom kao i u slucaju bilo koje vr ste elektricnih trc sila .
Podno se grij a nje obicno prikljucuje na strujni kru g prostorije, a ako j e povrsina
veca dob r o j e da se podijeli u barem dva str ujna kruga, kako bi ste se u slucaju Ugljicni dioksid CO2 stvara

ispadanja j ed noga m ogli provizor n o i r edu cira n o grijati preko drugoga . Postoji i tzv . efekt staklenika, jer taj

mogucn ost r egu lacij e temperat u re svak og p oj edin acn og kruga, sto iskljucuje plin propusta kraikoualne

suneeve zrake, a nocu sprecaoa

nezeljene efekte koj i bi mogli umanjiti pr ed n osti sistema podnog grijanja. emiliranje lopline u suprolnom

Ka o u vij ek i svugdj e, odluk u m or a don ije ti stanar , odn osn o inves tito r , a svrh a smjeru.

ovog pri k a za j e da ukaz e n a prob lem e, prednosti i

nedost a tk e odredenog siste m a. P redn osti su ocigledne:
cista i j edn osta vna izvedba i regulacija, jedan od
najp rikla dnijih nacina za gr ij a va nja , odsutnost il i bar
min imum odrz av anja i n ajm anj i opseg instalacije,
odnosn o ba lastn og, posredujuceg dijela postrojenja
(kot lovn ica ), Kao nedo statke osi rn cijene energenta,
t reba uz eti u r a zm a tr a nj e i trajnost takvih ogrjevnih
tij ela, j er tro skovi zamj en e, s obzirom na nacin
ugra dnj e koji j e prakti dki id entican s topl ovodnim
podn im grijanjem , m ogu biti znacajni, Najvecu pa znju
t reba posvetiti garan cijama proizvodaca, a usput, bez
obzira n a garancij e, sa z n a t i stvarne reference,
odnosno koliko su te ga r ancij e pouzdane.
Elek tricni grijac u foliji E LPAN -T ERMO TLAK,
k od na s se proizvodi u 'l'rzinu pokraj Lj ublj a ne, a u
raznim varijantama proi zvodi se i u nekim zemlj a m a
Evro pe .

Elektrlcn! grijac u toli]! ­

sistem ELPAN­
TERMOTLAK.

Kako bl sprijeclli dlfuziju

kisika, proizvoc1acl cijevi i
podnog grljanja prolzvo de
cljevi s vlsestojnim
neprobojnlm omotscem.

GRiJANJE 71
_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA
Efekt staklenika izaziva
globalno pouisenje temperature
primjenljiv jer se razlicitim osobinama tog vodljivog sloja izrnedu dva vodica moze
zraka, mora i tla koje izaziua
postici i razl icita vodljivost, a samim time i razl icito odavanje topline koje se krece
znacaine klimatske promjene
od 45 do 115 W po metru folije. To ujedno zriaci da se rnoze postici top lin a od 100
na cijeloj planeti.
do 250 W/m2. U vecini slucajeva toplinski gubici su ispod tih vrijednosti, a kako
• Dvostruko staklo u
prozorskom krilu je i duostruko
bolja stednja topline.
72 GRIJANJE
_
Sistem je vrlo jednostavan. Sastoji se od folije sirine 45 cm koja u sebi ima : . IT
ugradenu polistirensku mrezu koja je vedic elektricne struje i odaje toplinu.
Na razmaku od 33 cm u foliji se nalaze dva bakrena vodica na koje se dovodi
elektricna energija. Kako su oni na rubu polistirenske rnreze koja u sebi ima rastvor
- sloj vodljiv za elektricnu energiju - moze se mijenjati otpor odnosno vodljivost,
Ta je folija zapravo elektrootporni grijac. Sistem je doista jednostavan i vrlo
p
se moze regulirati i sobna temperatura gornje povrsine poda ovaj je sistern
primjenljiv u svirn uvjetima. . TF
PODNO GRIJANJE - DA ILl NE •
Difuzija kisika. Niz eksperimenata pokazao je da kroz stijenku cijevi, ako je
izradena od raznih plasticnih materijala, kao polietilen, polipropilen, polibutilen
i slicno, kroz odredeno vrijeme prodire kisik. Tako infiltrirani kisik, kojeg kolicina :t .
ovisi 0 tlaku, povrsini cijevi, gustoci stijenke cijevi i slicno, uzrokuje proces korozije
na metalnim dijelovirna sistema. To znaci da je sistem cijevi siguran, ali je zato
na metalnim dijelovima (kotao, ventili i sl.) proces korozije intenzivniji, pa se stvara . ,,;;
i vise taloga . Zasad nema pouzdanih podataka, koji bi ukazali kolika bi steta na
taj nacin nastala, pa opcenito prevladava misljenje da za uobicajene sisteme podnog
grijanja u obiteljskirn kucama nema opasnosti i da ne treba poduzimati neke
zahvate. Za vece se zgrade moze izvesti indirektan sistem ili u sistem pogonske
vode dodavati inhibitore (kemijski spojevi koji na sebe vezu kisik iz pogonske vode) •
pa na taj nacin nema slobodnog kisika, a niti k crczije. Zasad ne postoji dokazana
evidentirana steta od difuzije kisika, pa s vremenom i ta bojazan polako nestaje.
No, proizvodaci su, vee nakon prvih diskusija 0 toj temi, vrlo efikasrio sprijecili
mogucnosti difudiranja kisika, zastitivsi cijev viseslojnirn ornotacem s neprobojnim
slojem (folija i slicno) koji sprecava prodor kisika . Zacijelo su takve cijevi skuplje,
ali izbjegava se bilo kakva bojazan . ,
• DA LI jE PODNO GRljANjE STETNO ZA ZDRA VLjE ...
Smatra se da se podno grijanje po svojim karakteristikama priblizava ideal-
nom. No, ovaj sistern u odnosu na ostale ima dva nedostatka:
• zbog uzgoriskog cirkuliranja zraka poda dize se pra sina
.S
• tople podne povrsine protuprirodno djeluju na kardiovaskularni sistem . •
Dakako, i ostali sisterni grijanja irnaju svoje n edostatke, ali kod ispravno
projektiranog i izvedenog sistema podnog grijanja ove se negativnosti mogu izbjeci.
Podno se grijanje ugraduje u podne povrsirie koje su ogranicenog sadrzaja i ve­
licine , pa sarnim tim tu postoje lirniti . Dakle, ako je objekt dobro tcplinski izoli­
ran, a to je uvjet za instalaciju podnog grijanja, tada je duz ina i razmak cijevi u •E
podu takav da se postuje osnovni uvjet da temperatura poda ne prijede 2TC. Tada
podne temperature nisu visoke, ne dize se prasina nib topli pod utjece na krvotok.
Cak, dapace, mnogi koji su se tuzili na hladne noge i neugodan osjecaj da je u
kuci prohladno, kod sistema podnog grijanja osjecaju se mnogo ugodnije. Pritom
je sobna temperatura redovno za dva do tri stupnja niza, a utrosak energije i do
30 posta manji.
Dakle, najvaznije je dobro izol irati objekt i postivati pravila da se izbjegnu
negativni efekti jer se sistem podnog grijanja po efikasnosti, komforu i ekon­
ornicnosti svrstava na prvo mjesto.
ANKETA 0 PODNOM GRIJANJU
Jedna strucna organizacija u SR Njernackoj napravila je siroku anketu medu
korisnicima, proizvodacima, trgovcima, projektantima, izvodacima i ostalima koji
su se susreli s tim sistemom grijanja. Odgovori su zanimljivi pa ih prenosimo u
skracenorn obliku.
1. KOMFOR
• Da li je podno grijanje ispunilo vasa ocekivanja u pogledu ugodnosti?
95% - da, potpuno
2% - nije zadovoljno
3% - nema mislje nja

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRUANJA _

2. TEMPERATURA PODA
• Kakav je vas osjecaj u odnosu na povisenu temperaturu poda?

91 % - vrlo ugodan

4% - temperatura poda je previsoka

4% - temperatura poda je preniska

1% - nema misljenja
Ako se podvostruCi udio CO2 ­
3. PREPORUKA doci Ce do porasta srednje
godisnje temperature Zemlje za
• Da Ii biste i drugima preporucili podno grijanje?
1,5 do 4,5°C, sto ce izazuati
92% - da
topljenjegolemih ledenih masa
2%- ne
na polovima. Osim toga razina
6% - nema misljenja
mora podigla bi se za oko 0,5
4. TROSKOVI GRIJANJA metara.
• Kakoprocjenjujete svoje troskove grijanja?
"'** ,'fl.=~i =A .§1f';:1'$;.tf]'
:~. . ~ '~~" ~" ·. ~W "
ik':' 1"; i i:is .* \4 *~, ~"::' ,~< ~ ~ ··i:~:".
. .:.;::::. '?,o)..~
.::-" .
~- :r~:j: '::r.-:~:
.
85% - vrlo niskirn

-
8 - visokim

7% - nema misljenja

5. SOBNA TEMPERATURA
• Znate Ii daje kod podnog grijanja sobna temperatura za 2'C niza negoli kod
radijatorskog grijanja?
89% - da
8% - ne
3% neopredijeljeno
6.0DNOSI
• Smatrate Ii da se klasicno radijatorsko grijanje s rezimom rada 90170'C moze
preporuciti?
27% -da
70,5% - ne
2,5 % - nema rnisljenja
7. ClJEVI
• Koje cijevi preporucujete za sistem podnog grijanja?

88% - polietilenske, polipropilenske i sl.

11% - bakrene cijevi

1% - obicne zeljezne cijevi

8. SISTEM
• Koji sistem grijanja preporucujete?

(Odgovori su bili predlozeni u vise varijanti - poznati sistemi grijanja)

65% - podno grijanje

27,5% - radijatorsko 60/50 'C

7,5 % - radijatorsko 90170'C

9. BUDUCNOST NISKOTEMPERATURNIH KOTLOVA

• Kakvo znacenje pridajete niskotemperaturnim kotlovima?

88% - veliko

11 % - srednje

1% - nikakvo

• Termoizoiirajuca stakla
zadriauaiu vise topline.

GRIJANJE 73

 PRIBLIZAN PRORACUN

Vanjske (zimske)
6 GUBITAKA TOPLINE

Onaj tko nije studirao termodinamiku i ostaJe discipline ove znanosti zaista
projektne temperature u n e moze izracunati toplinske gubitke neke prostorije. Kako bismo vam ipak
Jugoslaviji ornogucili da barem priblizno odredite vrijednosti toplinskih gubitaka prostorije
SOSNA I HERCEGOVINA i tako priblizno odredite potreban broj clan aka nekog ogrjevnog tijela (radijatora),
.:.:.:.:.:.;.:.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:-:.:.;.;.:.;.:.:.:.;.:.:.;.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.
navodimo jedan primjer prihliznog proracuna koji ce vam pomoci da dodete do
Banja Luka -2 0
podataka najslicnijih onima do kojih bi dosao strucnjak za grijanje. Ovim
Bosanski Brod -18
primjerom ze limo pomoci da pri nabavi opreme ne kupujete nepotrebne nizove
Bihac -21
Bijelo Polje -10
radijatorskih clanaka i ne trosite gomiJu novca na pretjeranu izolaciju. Uzeli smo
Bilece -16
u obzir i danasnje stanje gradnje objekata, ali i uobicajene izolacijske materijale
Bijeljina -18 koji se pritom primjenjuju. U mnogim prirucnicima 0 grijanju naci cete jednostavne
Bjelasnica -24 savjete za razne slucajeve, ali ne i upute za proracun grijanja u slucaju kad su
Bosanski Novi -18 svi vanjski zidovi dobro izolirani.
Bosanska Grad lska -18 UKUP I TOPLINSKI GUm CI SU
Bosanska Krupa -20 Q u = P X K] x ~ x ~ (W)
Bosanska Dub ica -20
pri cernu je
Brcko -18
Bugojno -20 P =povrsina prostorije za koju se racunaju toplinski gubici uz pretpostavljenu
Viseqrad -17 prosjecnu visinu prostorije od 2,6 m.
Gacko -21 U slucaju da se visina prostorije razlikuj e od pretpostavljene, prirnjenjuju se
Glarnoc -18 slijedece vr ijed n os ti:
Corazde -18 p = P stv. x 0,8 (visina ispod 2 ,4 m)
Titov Drvar -21 P = p s tv . x 1,0 (visina 2,4 - 2 ,7 m)
Doboj -20
Duvno -16
P = Pstv. x 1,2 (visina 2,7 - 3,2 m)
Zenica -16
Jablanica -15
Jajce -17 Klimatska karla
Kiseljak -18 Jugoslavije JUS U.J 5.600.
l.jubuski -6
Mostar -6
Nevesinje -18
Orasje -20 Zagro
Prozor -16 •
Prijedor -20
Sarajevo -16
Sanski Most
Sokolac
-18
-18 ,i I'
Travnik -21 I I
Tuzla -17
Trebinje -6
Foca 18
Han Pijesak -20
Capljina I -6
CRNA GORA
.....;.:.:.:.:.:.:.:.:;...:.:.:.:.:.::::::: :.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:":::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Bar -2
Bijelo Polje -17
Budva -1
Virpazar -6
Danilovgrad -12
Ivangrad -18 OZNAKA
Kotor -6 E3 Gradevinska klimatska zona I ·12'e
Kolasin -20
Mratinje -18 D Gradevinska kllmatska zona II -ie-c
Milocer -4 ITITIIIIill Gradevinska klimatska zona III ·24'e
Mojkovac -18 Srednje vrijednosti najnlzih
Niksic - 12 godlsnjih terreeratura u zoni
Pljevlja -19

GRIJANJE 75

_ _ _ _ _ _ _ _ PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE _

m «

Tennlck! i top lin ski

podaci za
lijevanoa/uminijski
radijator L/POV/CA tip
SE-5DD S.

TIP A B C 0 Teiina Sadriaj vade

Ogrijevna Taplinski
mm mm mm mm clanka u clanku
povrsina ucinak
2
kg I
m /cl. clanka
W

SE-500S 600 500 60 75 1.40 0.40 0.38 129

sr: ., Taplinski ucinaku W/cl za tapluvodusa

'"c
.>(. E
.s E "8> N
Tm = 80° C i pri temperaturi prostorau °C
'" ",-

c '"
> .<if llCi
'"
;u
'c"
c
:~~ .~
"'.:!.
.~ CD
·e ~N "O~
co 0
OJ
8~ ~§. ~"8
~>
5 10 12 15 18 20 22 24
1 60 0,38 0,40 1,40 175 159 153 143 135 129 124 117
2 120 0,76 0,80 2,80 350 318 306 206 270 258 248 234
3 180 1,14 1,20 4,20 525 477 459 429 405 387 372 351
4 240 1,52 1,60 5,60 700 636 612 542 540 516 496 468
5 300 1,90 2,00 7.00 875 795 765 715 675 645 620 585
6 360 2,28 2,40 8,40 1050 945 918 858 810 774 744 702
7 420 2,66 2,80 9,80 1225 1113 1071 1001 945 903 868 819
8 480 3,04 3,20 11,20 1400 1272 1224 1144 1080 1032 992 936
9 540 3,42 3,60 12,60 1575 1431 1377 1287 1215 1161 1116 1053
10 600 3,80 4,00 14,00 1750 1590 1530 1430 1350 I 1290 1240 1170
11 660 4,18 4,40 15,40 1925 1749 1683 1573 1485 1419 1364 1287
12 720 4,56 4,80 16,80 f-l2100 1908 1836 1716 1620 1548 1488 1404
13 780 4,94 5,20 18,20 2275 2067 1989 1859 1755 1677 1612 1521
14 840 5,32 5,60 19,60 2450 2226 2142 2002 1890 I 1806 1736 1638
15 900 5,70 6,00 21,00 2625 2385 2295 2145 2025 I 1935 1800 1755
16 960 6,08 6,40 22,40 2800 2544 2448 2288 2160 2064 1984 1872
17 1020 6,46 6,80 23,80 2975 2703 2601 2431 2295 2193 ~1UB l>lB>I
18 1080 6,84 7,20 25,20 3150 2862 2754 2574 2430 2322 2232 2106
19 1140 7.22 7,60 26,60 3325 3021 2907 2717 2565 2451 2356 2223
20 1200 7,60 8,00 28,00 3500 3180 3060 2860 2700 2580 2480 2340
21 1260 7,98 8,40 29,40 3675 3339 3213 3003 2835 2709 ~OU4 ~4/0

22 1320 8.36 8,80 30,80 3850 3498 3366 3146 2970 2838 2728 2574
23 1380 8,74 9,20 32,20 4025 3657 3519 3289 3105 2907 2852 2691
24 1440 9.12 9.60 33,60 4200 3816 3672 3432 3240 3096 2976 2808
25 1500 9,50 10,00 35,00 4375 3975 3825 3575 3375 3225 J1UU 2925
26 1560 9,88 10,40 36,40 4550 4134 3978 3718 3510 3354 3224 3042
27 1620 10,26 10,80 37,80 4725 4293 4131 ~ 3645 3483 :334B :310>1
28 1680 10.64 11,20 39,20 4900 4452 4284 4004 3780 3612 3472 3276
29 1740 11,02 11,60 40,60 5075 4611 4437 4147 3915 3741 3596 3393
30 1800 11,40 12,00 42,00 5250 4770 4590 4290 4050 3870 3720 3510

76 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE _

K 1 • koeficijent gubitaka toplin e Vanjske (zlrnske)

To je najvazniji element proracuna i treba ga pazljivo odrediti na slijedeci nacin: projektne temperature u
Za debljinu zida od opeke 25 em i Jugoslaviji
• 6 em (ili vise) toplinske izolaeije u vanjskom zidu (stiropor, tervol, toplinska Risan -6
fasada) 50 Sveti Stefan -4
• 3 do 6 em toplinske izolaeije u vanjskom zidu (toplin sk a fasada) 70 Sutomore -4
• do 3 em toplinske izolaeije u fasadi , odnosno do 6 em toplinske zbuke na Titograd -5
vanjskorn zidu 90 Tivat -6
• zid bez ikakve toplinske izolaeije (sarno obicna zbuka) 110 Ulcinj -4
Za debljinu zida od opeke 15 em , ali bez ikakve toplinske izolaeije 130 Herceg Novi -1
Cetinje -13
POSEBNI DODACI SlOVENIJA :;:;:;:::::;:: :;:;:::;:;:; :::::;:;:;:;:::::::::;:::: : : :; : : : : :: :: : ::;:: :;:;:: :: ::~:::::;:;:;:; :::::::::::::::::: :;:::::;:;::

• ako je jedan zid prostorije okrenut prema sjeveru + 15 Ajdovscina -9

• ako je susjedna prostorija negrijana +5 Bled -15
• ako prostorija za koju radimo proraeun ima balkon + 15 Bohinjsko jezero
• ako prostorija ima izuzetno velike staklene povrsine iIi sarno jednostruke (St. Puzina) -21
prozore + 15 Bovee -15
• ako je volumen prostorije:
Vrhnika -21
a) iznad 200 m" + 10
Golnik -15
Gornji Grad -18
b) iznad 400 rn" + 20

Gorica -9
Koefieijent KJ.. predstavlja, dakle zbroj "prvog" podatka i nekih "dodataka".
Dravograd -18
K 2 ' klimatski k oef ic ije n t
Dorn na Kocni -18
Taj koefieijent ovisi 0 lokaeiji objekta u kojem se nalazi "nasa" prostorija. Pritom
Ilirska Bistrica -15
Izola -8

Shema spajanja insta/acije

centra/nag grijanja. 8 sa 5 0 5b

~
0 0
8
~
III

i 1200
~
r-

1000
­
"I'
III

810

,24- - _-rr-, 23 2'1 • 21

I
I
8 112' : 8
8
~ ~
I

~
I
I
<Xl
I • '" <Xl

11-10 214C I I
I :
12 I
16 Lz 13

2280·112' - ----­ -­ -­ --­

--­ . KAT
8 ' 8 - pad3cl1oo 1 8
~ 28a!-1!2' i ~ i ~
soil
o I 0 I

970
1430 " 1; :1
I Ii

02 T__ L 01 :!
• .. ._ _ 1 __ • _1 .. 5.1-1O.1E:. PRIlEMLJE

clll'Odgorwa
~ -~ p,iii 3a1cii---- - --
VARFlEX M
'In--,,;;,1--~ 143O·\'
1- '- ' - , [ .
'i7 pu~en~o2" . R5!4' ~ T
oJ,)

Cu qev 2.010.1 !p3Ol1/3 '·1 j_· _ ·_·_·_ ·-·_._.t10 n321

r;: r - - n c \. :f.. ), . R3VCOT .

r-"''-'''''-=-?---. _ ;r.7 MT~"RS30 ,l,R514' I q ,

I lopol'Olti l-'--' ') R5/4' 4 ! l.. JT ~ . J N'IY\1'EN"
iAiniplamel1lk kolaO 19479·514' RP4A 25·12 I ~. " . . . . .
wasl\1u'" ,J . I PEI.t 115 i .S't\ radiJaklrsl<i 'tll/lbi IlXl9iMke
.' TVT 0514 ,;; _ ._ ,- '_ . _. _.~ sudllTlel1llJeoll2'!ON 151
WL214 ·A (21t43kwl
. 'S, Kiat' (ON 32) / -\00 25,61
usiSlla kO&1ra ~ !:2; RL25-S'----/ '-7"-'
U II PODRUM

GRIJANJE 77

_ _ _ _ _ _ _ _ PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLI NE _

Vanjske (zlrnska) se mi sli na ge ogra fsk i polozaj i nadmorsku visinu, a vrijedriosti se odreduj u prema
proje ktne temperature u tabliei vanj skih projektnih t emperatura (t) koje su radene na temelj u zimskih
Jugoslaviji k lirnatskih zona na podrucju Jugoslavije. Pogledajmo n ek e kar ak t er ist icne od nose
vanjske proj ektne temperature (t) i klimatskog koe ficijenta (K).
Jeruzalem -18 Ako je t = -22 'C , onda je ~ = 1,5
Jesenice -18 - 20 'C I~ = 1,4
Jezersko -21 -18 °C K, = 1,3
Kamnik -18 - 15°C ~ = 1,15
Kocsv]e -24 - 12°C ~ = 1,0
Kopar -6 _10°C ~= 0 , 9
Kranjska Gora -21 -8'C K, = 0,8
Kredarica -24 -6'C K, = 0,7
Lesce -18
Ljubljana-Beziqrad -18 POSEBNI PODACI
Mar ibor-Tezno -18 • za nadmorske visine do 400 valja dodati + 0,05

Murska Sobot a -21 • od 400 do 800 m + 0,10

Nova Gorica -9 • iznad 800 m + 0,20

Novo Me sto -21 Koefieij ent K, vezan je, dakl e, s vanj skorn proj ektnorn temp eraturom i uv eca n
Postojna -18
za dodatak koji odreduje nadmorska visina objekta.
Ptuj -21
Radgona - 18
Rade ce kod Zidanog mosta
K 3 - koeficijen t sobne temperature
-18 Ak» je u sobi 24 °C, onda je K;l = 1,3

Hatece-Plan lca -21 22 'C K:l = 1,2

Roqaska Slat ina -18 20·C K, = 1,1

Ravne na Koroskem -21 18°C K, = 1,0

Hibnicka Koca na Pohorju ­ 15°C K, = 0,85

21 10°C K , = 0,60

Rudno Polje -21

Siovenske Konj ice -18 Unosenje m svih ovih vrijednosti u izraz za Qu m ogu ce j e priblizn o izr a cu n a ti
Titovo Velenje -21
gubitke toplin e.
Tolmin -12
Primijenimo li to na tablieu s podaeima 0 toplin sk om uc inku pojedinih ogrj evnih
Trbovlje -18
tij ela nije t esko odrediti broj cla nak a radij ator a .
Celje -21
-2 1
Na kraju treba jos reci da se u nas proracun grijanj a cesto pr epusta samozvanim
Crnomelje .
8martno kod Sloven
majstorima koji povrsno i "po iskustvu" odreduju br oj grij a cih tije la pa se nep o­
Gradeca -24 trebno rasipa novae i energija . Greske su pon ek a d to lik e da je u st a nu i 50 posta
HRVATSKA
vi se grijacih tijela nego sto j e potrebno. Pri tak vim "pr or a cu n irna" najgor e je sto
.........;•... :::::::::: :: : :: : : : :: ~:: :::: .::::::: :::::: ::::: :.:. ::::::::::::::::::::;:::;:
se pojavljuju velike neujednaceriosti tempera t u r e po prost or ija m a, sto stvara
Banova jaruga -18 neugodnu klimu u stanu i n ep otreban utrosa k energij e.
Bjelovar -18 Metoda koju smo yam ovdj e pokazali predsta vlj a veliko poj ed nosta vljenje
Brestovac -18
proracuna, a Ii ornogucuje pribl izno tocno izrac u na va nj e svih potrebnih vr ij ed nost i
Belje - 18
za pojedine pro storije i ogrjevna tij ela . U slucaj u da gubitk e topline treba izracunati
Benkovac -6
Varazdin -20
za neke posebn e i li ekstremne sit u a eij e, naj bolj e b i bilo da pror a cu n prepustite .
Vinkovci -18
strucnoj ustanovi .
Virovitica -20
Kad na taj nacin izracunate pribl izne topl in sk e gubitk e m ozet e odrediti ogrj ev no
Vukovar -18 tijelo iz podataka koje daju pojedini proizvoda ci, a zati rn n a pravit i sh ernu spaja nj a
Veliki l.os inj -3 Na taj se nacin mogu odrediti i potrebne topl in sk e snage poj edin ih lok alni h
Gospic -24 izvora toplin e kao : TA - p eci, kalj eve peci , t ra j n ozar ece peci i slicn o.
Gruda -4
Garesnica -18
Daruvar -18
Dubrovnik -2
Donji Miholjac -18
Delnice - 18
Dakovo - 18
Zadar -9
Zagreb -15
Imotski -6
Jastrebarsko -18
Karlovac -18
Kastel Stari -3
Krizevci - 16
Knin -9

1 8 GRIJANJE

 _ _ _ __ _ PRIB LIZA N PRORACUN GUBITAKA TOPLINE

_

Vanjske (zlmske)
projektne temperature u
Jugoslaviji
Kop rivnica -18 Titov Veles -18
Kostol ac -18
Krk -6 Stip -14
Kacanik -20
Kutina -18 Kucovo -18
SRBIJA
Lepoglava -21 l:a:~: : :: ;:' : :: ::'{ :: :: : : =;:: :: : ::::::::: ::i: : : : : ::; :;:;:: :;: ::;::t;::::=;:;<\: :g : : : Kovin -18
Lip ik -21 Le skovac -18
Makarsk a -4 Apatin -18 Loznica -18
Nasic e -18 Arandelovac -16 Lazarevac -16
Nova Gradi ska -18 A lek sinac -16 Lapovo -18
Ogulin -20 A lek sandrov ac (Zupan ski) ­ Mladenovac -17
20 Mataruska Banja -20
O patija -6
Ar ilje -18 Majdanpek -18
Osi jek -18
Alibun ar -18 Negot in -18
Paz in -6
Backa Pal ank a -18 Ni s -15
Plitvicki Leskovac - 18
Ba cka Topl a -20 Ni sk a Banja -16
Pet rinja -21 Banja Koviliaca -18 Novi pazar -1 9
Porec -7 Bajin a Bast a -18 Novi Sad - 18
Pula -6 Boljevac -18 Novi Knszevac -18
Rab -4 Batocin a -18 Odzaci -18
Rijeka -8 Bos iljgrad -20 Pali e - 18
Rov inj -6 Baeko Petrovo selo -18 Pancevo -16
Siunj -1 6 Bel a Crkva -19 Privoj (na Limu) -20
Siavo nska Pozeq a -20 Beograd -15 Pazova -16
Sisak -18 Bo r -15 Podujevo -20
Siavo ns ki Brod -18 Bu janovac -18 Paracin -18
Spli t -4 Bajmok -18 Prijepolje -20
Senj -6 Becej -20 Pee -15
Slje me -18 Valjevo -19 Pirot -18
Sam obo r -15 Vranje -15 Prosevo -15
Spacva -20 Vrba s -19 Pristina -17
Vrs ac -22 -15
To pusko -21 Prizren
VladiCin Han -18 Prokuplje -17
Trogir -4
Vml aca Banj a - 17 Pozarovac -18
Fuzine Brana -18
Vla sin a -18 -20
Hvar -2 Ribarska Banja
Vl asot ince -18
Cres -6 Senta -19
Varv ar in -20
Crikvenica -6 Smederevo -18
Gornj i M ilanovac -19
Cako vec -20 Smederevska Palanka -20
Go lubac -18
Cazma -18 Sombor -18
Dim itrovgrad -18
.Sibenik -6 Surdulica -18
De spotov ac -18
Diveibar e -18 Svilajnac -18
MAKED ONIJA
::: : : : ::::::::~:::::::::::: : :; :::;:::::::::::::?~},:::::::~::::::f::: :: :: : :: :::::::::: :::: :::; ::::::::::: : j:::::~: Drag as -18 Sokobanja -18
Bito lj -18 Dakovica -15 Sremska Mitrovica -18
Be rovo - 18 Zajscar -18 Sremski Karlovc i -16
Gostiv ar -21 Zemun -17 Srem sk a Kamen ica -18
Dem ir Kapija -13 Zi atibor -17 Svetozarevo -18
Debar -15 Zrenjanin - 18 Srbobran -18
Dslcevo -18 Indija -18 Titovo Uzice -18
D evd elija -9 Ivanjica -20 Titova Mitrovica -17
Kumanovo - 16 .Josan icka Banja -20 Tutin -20
Kavadarc i -12 .Jas a Torn ic -20 Tr stenik -20
Kic svo -18 Kik inda -20 Topol a -15 • Za suncanin dana prozor

KOca ni -15 Temerin -18 postaje izvor topline. Podignite

Knjazevac -18
Kriva Palanka -15 Cuprija -20 . rolete i razmakn iie zavjese kako

Kok in Brod -20 biste iskoristili pasiunu

Kruse vo -19 Ko stol ac -18 Uzieka Poz eqa -18

energiju sunca.

Kum anovo - 15 Koviijaca -17 Urossvac -18

O hrid - 10 Kul a -18 Crvenka -18
Prilep -15 Kragujevac -18 Ccka -18
Skopj e -14 Kraljevo -20 Cacak -18
St rum ica -12 Krusevac -18 Sabac -18
Tetovo -18 Kursurnlija -17 Sid - 18

GRIJANJE 79