SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET
GEOGRAFSKI ODSJEK

Seminarski rad iz kolegija Latinska Amerika

Meksički drogeraški rat – uzroci i posljedice

Mirko Posavec ak.god. 2015./2016.

Zagreb, 25.1.2016.
Teritorijalno ustrojstvo

Po ustavnom uređenju Meksiko je federalna država koja se sastoji od 31 savezne države i 1 federalnog
distrikta ( Mexico D.F.).

Tranzicija prema demokraciji

Meksiko je u okviru Latinske Amerike jedinstvena država. Za razliku od ostalih zemalja regije ističe se
dugogodišnjom vladavinom jedne stranke, točnije Institucionalne revolucionarne stranke (PRI) koja je
vodila državu dugih 70 godina i bila jedna od politički najstabilnijih zemalja Latinske Amerike. PRI je
svoju legitimnost temeljio na idealima: revolucije: demokracije, zemljišne reforme, socijalne pravde i
nacionalnog suvereniteta. Zbog straha da demokratizacija ugrozi političku stabilnost države postupno se
provodila tranzicija od 1977.-2000. godine. Na demokratizaciju je utjecala ekonomska kriza koja je 80ih
godina 20. st. zahvatila Meksiko i ukazala da je ekonomska politika države neodrživa. Reforme iz 1986.
omogućile su da se na predsjedničkim izborima natječu 3 kandidata: Carlos Salinas (PRI), Manuel
Clouthier (PAN) i Cuauhtemoc Cardenas (FDN). Pobijedila je PRI stranka pod nerazjašnjenim
okolnostima zbog pada kompjutorskog sustava (se cayo el sistema) smatra se da su izbori bili nepošteni.
U razdoblju od 1990.-1993. provedene su reforme koje su poboljšale uvjete za održavanje poštenih izbora.
Tako je 1990. osnovan Federalni izborni institut koji je 1993. postao nezavisan čime je dobio autoritet
potvrđivanja izbornih rezultata. Posljedice tih reformi su povećale kompetitivnost ostalih stranaka
ponajviše PAN-a koja pobjedom dolazi 2000. na vlast. PRI je imala nakon izbora za kongres 1994. godine
većinu i mogla je stopirati odluke koje je izglasavala opozicija. Aktiviranje federalizma pozitivno je
utjecalo na demokratizaciju države jer je došlo do stvaranja trostranačkog sustava.

Put prema narkodemokraciji

Demokratizacija je 2000. bila ključna i za narkokartele koji su nakon smjene vlasti morali pronaći način
kako da postignu partnerstvo sa vladajućima. Njihove aktivnosti postajale su sve vidljivije pa je PRI
pokrenuo neke akcije protiv njih, no zbog korupcije koja je bila zastupljena od ureda guvernera Jalisca i
glavne meksičke sigurnosno -obavještajne agencije DFS-a do pravosudne policije nisu smanjili njihovu
moć i utjecaj. Predsjednik Salinas je nakon tih otkrića dao uhititi vođe kartela Guadalajara, ukinuo DFS i
zamijenio pravosudno policiju novom agencijom. Ernesto Zedillo (1994.-2000.) je s ciljem uništenja
kartela Tijuana osnovao Nacionalni institut za borbu protiv droga (INCD) na čijem je čelu bio Jose de
Jesus Gutierrez za kojeg se uspostavilo da je bio korumpiran, odnosno plaćen od strane kartela Juarez.
Vicente Fox (2000.-2006.) proveo je reforme u carinskoj službi i federalnoj policiji kako bi ih očistio od
utjecaja narkokartela. Na izborima 2006. pobijedio je Felipe Calderon (PAN) i njegov glavni cilj bio je
borba protiv organiziranog kriminala i korupcije zbog povećanog stupnja nasilja.
Meksički drogeraški rat

Felipe Calderon je 11.12.2006. poslao vojsku u Michoacan i tom operacijom objavio rat narkokartelima.
Taj termin označava borbu meksičke vlade protiv narkokartela i sukoba među kartelima. Postoji mnogo
narkokartela, ali oni koji su imali najveći utjecaj u narkobiznisu od početka tog sukoba su: Pacifički,
Beltran Leyva, Juarez, Tijuana, Zaljevski, La familia Michoacana i Los Zetas kartel. Poznatiji vođa
Juarez kartela je Amado Carrillo Fuentes „El Señor de Los Cielos”, a Sinaloa kartela Joaquín Archivaldo
Guzmán Loera „El Chapo”.

Razlozi sudjelovanja u narkoindustriji

U narkoindustriji najviše sudjeluje siromašno stanovništvo iz ruralnih područja jer su dobro plaćeni od
narkokartela. Industrije koje imaju koristi od narkobiznisa su građevinska i automobilska.

Posljedice Meksičkog drogeraškog rata

Posljedice su vidljive u gospodarstvu u kojem je ponajviše stradala nacionalna ekonomija. Kompanije

miču svoje kruzere sa meksičkog područja. Multinacionalne kompanije imaju slabi rast poslovanja zbog
korupcije i uplitanja narkokartela pa zbog toga premještaju svoje poslovnice negdje drugdje. Slaba su
investiranja u lokalne poslove i zbog nasilja se zatvara mnogo poslovnih objekata. Povrijeđena su ljudska
prava uzrokovana nasiljem u različitim oblicima. Nasilje je uzrokovalo migracije, gubitak produktivnosti
u smislu gubitka ljudskog kapitala. Mnoga su ubojstva ciljana na određene skupine u društvu ( političari
i novinari). Za Calderonove administracije u borbi protiv narkokartela mnogo je ljudi izgubilo život. Kada
se govori o točnom broju žrtava treba pripaziti jer različiti izvori podataka daju različite procjene broja
žrtava od kojih je mnogo i kolateralnih. Mnogo je vođa narkokartela ubijenih i uhićenih, a sa njima i
ostalih kriminalaca. Savezne države koje su 2012. smatrane najopasnijima za život su: Morelos, Baja
California, Sinaloa, Guerrero, Durango i Chihuahua.

Zaključak

Mnogi tvrde da je rat protiv narkokartela od početka bio promašaj jer je u državi najveći problem
korupcija koja je prisutna u svim trim oblicima demokratske vlasti. Mnogi nazivaju Meksiko novom
narkodemokracijom koja širi iskrivljene vrijednosti. Zbog svih posljedica narod je bio veoma
nezadovoljan te je na izborima 2012. godine birao kandidata PRI Enriquea Peña Nietu koji je ublažio
strategiju borbe protiv narkokartela. Ključni je problem meksičke vlade kako riješiti pitanje
krijumčarenja drogom i borbe protiv narkokartela.

Pitanja

1. Kada i koji događaj predstavlja početak Meksičkog drogeraškog rata?

2. Koje su posljedice Meksičkog drogeraškog rata?