Professional Documents
Culture Documents
TGL 1 2 2010 Sumiga Horvat Elektronicki Sustavi U Automobilu PDF
TGL 1 2 2010 Sumiga Horvat Elektronicki Sustavi U Automobilu PDF
Sažetak: Elektronika u automobilima je svakim danom stanje spremnika za gorivo, ispravnost senzora), koje se
sve složenija. Ovaj rad daje pregled osnovnih zatim obraÿuju u središnjoj mikroprocesorskoj jedinici za
elektroniþkih sustava automobila i njihovu meÿusobnu upravljanje (ECU). Ta središnja jedinica je povezana s
povezanost. Da bi prikaz bio što jednostavniji, pojedini drugim upravljaþkim jedinicama, ako ih automobil
elektroniþki sustavi u automobilu prikazani su pomoüu posjeduje. Npr. za sustav protiv blokiranja kotaþa - ABS
blokova u obliku crnih kutija. (njem. Antiblockiersysteme), elektroniþki program
stabilnosti
Kljuþne rijeþi: elektronika u automobilu, Motronic - ESP (njem. Elektronisches Stabilitätsprogramm), alarm,
sustav, upravljaþka jedinica (ECU), upravljanje centralno zakljuþavanje. Oni meÿusobno komuniciraju
motorom, senzori, dijagnostika preko CAN (eng. Controller Area Network) sabirnice
(slika 2.).
Abstract: Nowadays, electronics in cars is getting more
complicated and complex. This paper provides an
overview of basic electronic systems in cars and their
interconnection. For a simpler presentation, some
electronic systems in the car are presented with blocks in
the form of black boxes.
1. UVOD
Na poþetku razvoja automobili su bili sastavljeni samo Slika 1. Model automobila
od mehaniþkih dijelova. Prvi elektriþni dijelovi koji su se
upotrebljavali bili su niskonaponsko magnetsko paljenje Preko CAN sabirnice komuniciraju svi povezani sustavi
1897., visokonaponsko magnetsko paljenje te svjeüice za u automobilu i sve informacije se iz upravljaþkih jedinica
paljenje. Nakon toga dolazi do razvoja elektroniþkih za pojedine dijelove (ABS, ESP, Airbag) šalju u sustav
dijelova: akumulatora, razdjelnika, startera, svjetala, upravljanja motorom, u glavnu
trube, autoradija, pokazivaþa smjera i dr. Danas je u
automobilu više elektroniþkih dijelova nego mehaniþkih.
Tako postoji mnoštvo senzora (senzor brzine vrtnje,
senzori temperature i dr.), klima ureÿaj, upravljaþka
jedinica (ECU – eng. Engine Control Unit), podizaþi
stakala, alarm itd. Svakim danom tehnologija ide sve
dalje i sve se više koriste složeniji sklopovi. Veü odavno
postoje tzv. „pametni“ automobili koji pripremaju vozaþa
i putnike na moguüu nesreüu i donose odluke u kritiþnim
situacijama.
Razvoj automobila prošao je više faza, od mehaniþkih Slika 2. Povezanost sustava u automobilu preko CAN
sustava preko mehaniþko-elektroniþkih do današnjih sabirnice
elektroniþkih sustava nadzora i upravljanja vozilom.
upravljaþku jedinicu. Ona obraÿuje te informacije i šalje
2. MODEL AUTOMOBILA povratne signale ostalim upravljaþkim sustavima kao i
izlaznim sustavima (aktuatorima – izvršnim þlanovima)
Opüenito se automobil kao sustav može prikazati kao na koji omoguüavaju pokretanje vozila i vožnju. Ti izvršni
slici 1. þlanovi šalju sa svojih senzora povratne informacije u
Ulazni sustav služi za prikupljanje informacija bitnih za upravljaþke jedinice te tako daju informacije o izvršenim
rad automobila (npr. položaj bregaste osovine, radilice, aktivnostima i radu automobila.
81
ISSN 1846-6168
82
ISSN 1846-6168
Na svakom ulazu usisne grane nalazi se najprije filter 3.3. Ostali senzori sustava motora
zraka. Najnoviji automobili imaju senzore koji
kontroliraju istrošenost filtra i javljaju stanje jedinici za Na slici 6. može se vidjeti što su ostali senzori motora
upravljanje (ECU) jer noviji motori su osjetljivi na koji su važni za ispravan rad.
þestice iz zraka. Nakon toga dolazi mjeraþ mase zraka.
Nekada su se koristili mjeraþi koliþine zraka dok su
danas rašireni mjeraþi mase zraka. Oni se þesto izvode
zajedno sa senzorom za mjerenje temperature zraka.
Postoje dvije vrste mjeraþa mase zraka: s vruüim filmom
i vruüom žicom. Mjeraþ mase zraka mjeri strujanje
svježeg zraka u usisnoj grani. Uz pomoü te struje mase
može se odrediti parcijalni pritisak zraka u usisnoj grani.
Signal iz mjeraþa mase zraka odlazi u upravljaþku
jedinicu (ECU). Iz potpritiska koji vlada u usisnoj cijevi,
izmjerene usisne temperature zraka i broja okretaja Slika 6. Ostali senzori motora
motora može se preraþunati masa zraka koja stoji na
raspolaganju za izgaranje u cilindru. Senzori motora imaju bitnu ulogu kod rada motora.
Prilikom davanja prvog kontakta i provjere upravljaþke
U sustavima s EGAS-om (EGAS - elektroniþka papuþica jedinice (ECU) cijelog sustava motora radi pokretanja
za gas), kod elektroniþkog upravljanja radom motora, pumpe za gorivo, provjeravaju se signali iz senzora
elektroniþki ureÿaj za upravljanje upravlja leptir radilice motora i bregaste osovine. Ako se motor pokreüe
zaklopkom koja je sa svojim pogonom, jednim (start), tada se motor poþinje vrtjeti i senzori daju signale
istosmjernim motorom i sa senzorom kuta leptir zaklopke (ovisno o naþinu izvedbe i vrsti senzora). Za radilicu
uþvršüena kao jedinstvena cjelina, oznaþena kao ureÿaj motora karakteristiþni su izmjeniþni signali (nepravilni
leptir zaklopke (njem. Drosselvorrichtung). Potrebno sinusoidni signali), dok su za signal iz senzora bregaste
otvaranje leptir zaklopke izraþunava se u upravljaþkoj osovine karakteristiþni pravokutni signali. Senzori
jedinici motora (ECU) iz aktualnog stanja pogona motora bregaste osovine mogu biti induktivni senzori ili Hallovi
(broj okretaja motora, temperatura motora, itd.) i signala davaþi. Signale senzora obraÿuje upravljaþka jedinica.
koji dolaze s dva potenciometra priþvršüenih na papuþicu Ako su oba signala jednaka predefiniranim vrijednostima
za gas, odnosno senzora papuþice za gas (njem. koje su spremljene u memoriji, rad motora je ispravan.
Fahrpedalsensor). Dobiveni signal služi za upravljanje Sustav motora usko je povezan sa sustavom opskrbe
leptir zaklopkom. Senzor kuta leptir zaklopke daje gorivom i sustavom usisne grane, koji su potrebni za
povratnu informaciju trenutaþnog položaja leptir pravljenje mješavine zrak-gorivo. U motoru se mješavina
zaklopke i omoguüuje toþnije ugaÿanje njenog željenog zraka i goriva pali pomoüu iskre koja se dobiva izmeÿu
položaja. Redundancijski dvostruki potenciometri na elektroda svjeüica za paljenje. Kod Otto motora pretežno
papuþici i ureÿaju zaklopke su sastavni dijelovi EGAS se koriste induktivni ureÿaji (sklopovi) za paljenje koji u
nadzornog koncepta. U sluþaju da raþunalo prepozna sebi pohranjuju elektriþnu energiju u indukcijskom
poremeüaj u nekome od podsustava upravljanja svitku, bobini (njem. Zündspule) koja je potrebna kao
motorom, leptir zaklopka preuzima þvrstu poziciju koja iskra za paljenje. Ta energija odreÿuje vrijeme kroz koje
je definirana kao pogon u nuždi (njem. Notlauf). Kod se, strujom protjecana bobina, mora isprazniti (kut
Motronic sustava, upravljanje za EGAS je integrirano u zatvaranja). Prekid struje bobine kod nekog odreÿenog
samoj jedinici za upravljanje (ECU), kao i upravljanje kuta radilice (kut paljenja) dovodi do iskre koja pali
paljenja, ubrizgavanja i druge dodatne funkcije. S EGAS- mješavinu zraka i goriva. Sustavom za paljenje upravlja
om se može postiüi bolja smjesa zraka i goriva, tako da mikroprocesorska jedinica za upravljanje (ECU). Kut
odgovara sve strožim zahtjevima zakona o ispušnim paljenja ima odluþujuüi utjecaj na pogon motora. On
plinovima. odreÿuje okretni moment, emisiju ispušnih plinova i
potrošnju goriva.
Prazni hod motora i njegova regulacija su važni Kut paljenja za odreÿeni moment nalazi se zapisan u
þimbenici kod ispravnog rada motora. Nakon što je memorijskoj mapi mikroprocesorske jedinice za
motor pokrenut (motor radi), on se vrti u praznom hodu. upravljanje, a njegovim podešavanjem - mijenjanjem
Kod hladnog motora koristi se dodatni klizaþ za zrak koji njegove vrijednosti - postiže se veüa ili manja snaga
omoguüava dovod zraka preko premosnice do motora i motora.
tako omoguüava povišeni broj okretaja motora. Preko
podešavaþa okretaja praznog hoda jedinica za upravljanje Senzor temperature motora i rashladne tekuüine
upravlja elektromotorom koji odreÿuje koliþinu zraka spreþavaju preveliko zagrijavanje motora. Kada motor
koja se propušta. Kod motora sa središnjim dosegne kritiþnu temperaturnu razinu, pokreüe se
ubrizgavanjem uz dodatni klizaþ zraka koristi se i predefinirani pogon u nuždi i motor se ograniþava na
koraþni motor. Regulacija praznog hoda može biti jednu vrijednost broja okretaja i omoguüuje kratkotrajnu
izvedena posebno ili zajedno sa zaklopkom u kuüištu vožnju. Nakon toga iskljuþuje se i omoguüuje hlaÿenje
leptir zaklopke. motora bez optereüenja. Senzor lupanja mjeri pomoüu
piezo-elektriþnog efekta vibracije motora. Kod
poveüanih vibracija motora upravljaþka jedinica javlja
pojavu greške na motoru koja se treba otkloniti u servisu.
83
ISSN 1846-6168
3.4. Senzori i sustavi izlazne grane On se koristi za reduciranje emisija NOx plinova i za
smanjenje potrošnje goriva. Lambda sonda mjeri udio
Podsustav izlazne grane je posljednji u koji se odnosi na kisika u ispušnom plinu te tako pušta ostatke plina
samo upravljanje motorom. Senzori izlazne grane prije ponovno u motor radi ponovnog izgaranja mješavine
svega služe za smanjenje emisije štetnih (NOx) plinova, zraka i goriva. Ovisno o sustavu, iza katalizatora može
za bolje sagorijevanje smjese zrak-gorivo i za smanjenje se ugraditi dodatna sonda za reguliranje s dvije sonde te
potrošnje. za nadzor starenja katalizatora. Lambda sonda je jedini
ureÿaj koji za izlazni signal ima naponsku vrijednost 0-
Izlazna grana se sastoji od senzora koji šalju povratne 1V, dok svi ostali senzori imaju 0-5V ili 0-12V.
informacije:
- lambda sonda ispred katalizatora 3.5. Senzori i sustavi komfora
- lambda sonda nakon katalizatora
- senzor temperature ispušnog plina To su podsustavi i senzori koji nisu vezani za sam rad
- lambda sonda iza glavnog katalizatora motora, a služe za poveüanje komfora. Neki od njih su:
- ventil povrata ispušnog plina (AGR). - parkirni senzori
- senzori klima ureÿaj
- senzori auto-alarm
- tempomat
- lampica za signalizaciju greške
- elektroniþka blokada kretanja
Parkirni senzori
Prilikom ukljuþenja iz senzora se emitira signal koji se
odbija od prepreke. Kada dostigne prepreku, signal se
odbija i vraüa natrag u senzor te se u upravljaþkoj
jedinici parkirnih senzora izraþunava udaljenost objekta
od automobila koja je ovisna o vremenu potrebnom da se
odaslani signal vrati do senzora.
Slika 8. Sustav izlazne grane Sustav klime u automobilu sadrži senzore temperature
svježeg zraka, vanjskog zraka, temperature prostora za
84
ISSN 1846-6168
85
ISSN 1846-6168
86
ISSN 1846-6168
87