Professional Documents
Culture Documents
PREOBLIČAVANJE
PREOBLIČAVANJE
TVORBA RIJEČI: proučava pravila, načine oblikovanja i sredstava za oblikovanje novih riječi na
temelju več postojećih
TVORBENE RIJEČI ( motivirane riječi )= nastanak s tvorbenog gledišta je jasan mogu se rastavit na
tvorbene sastavnice, po uzoru na njih moguća je tvorba novih
NETVORBENE ( nemotivirane riječi) – nastanak nije jasan, ne moru se rastavit tvorbene sastavnice
OSNOVNA RIJEČ= služi kao polazište u tvorbi
TVORBENI UZORAK= osnova rieči+ tvorenica + tvorbeni uzorak
može se tvoriti samo od riječi nastalih na isti način
uvjeti za tvorbeni uzorak: riječ mora pripadati istoj vrsti, tvorbeno sredstvo mora biti isto
tvorbena veza izraza mora biti vidljiva (izraz+sadržaj)
grana- grančica ( nema iste sufixe- tvorb.uzorak)
PREOBLIKOM se opisuje tvorbeno značenje riječi i tako se tvorenica dovodi u vezu s osnovnom rječju
TVROBENA VEZA- povezuje tvorbenu riječ i tvorenicu na dva načina
a) izrazna veza- glasovna povezanost ( kip,kipar)
b)sadržajna veza- imaju zajedničko osnovno značenje ( kip, kipar- ki izrađuje kip)
tvorbeno značenje nije isto što i leksičko značenje stolar, obrtnik, stolar – ki izrađuje stol
-članovi tvorbene porodice su sve riječi koje imaju zajednički izrazni i sadržajni dio u kojem se čuva
tvorbeno značenje cijelo porodice, a to je korijeen riječi
TVORBENA PORODICA- niz tvorbeno povezanih riječi ( kip, kipar, kiparica)
KORIJEN RIJEČI=skup glasova koji nosi temeljno značenje riječi,određujemo ga usporedbom riječi u
tvorbenoj porodici, u tvorbenoj porodici jedan zajednički korijen
TVORBENA OSNOVA=čuva izraznu i sadržajnu vezu tvorenice s osnovnom riječju, određujemo
analizom tvorenice na tvorbene sastavnice, mogu imati više osnova
TVORBENA ANALIZA= rastavljanje riječi na tvorbene sastavnice
TVORBENI ŠAVOVI- granice između tvorbenih sastavnica, mjesto spajanja
prefiks,korijen,infix i sufix= tvorbene sastavnice
tvorbeni šav uvijek je na mjestu morfemske granice,ali obrnuto ne vrijedi
morfemska analiza=rastavljanje riječi na morfememorf.granice
tvorbena analizarastavljanje na tvorbene sastavnice tvorbene šavove
TVORBENI NAČINI:
1)IZVOĐENJE- od jedne osnovne riječi izvodimo tvorenicu ( izvedenicu)—>osnovna riječ+
tvorb.sastavnice ( sufixalna, prefixalna,sufix-prefixalna)
2)SLAGANJE- od dvije osnovne riječi nastaje tvorenica ( 2 osonovne i infix)složenica- basnopisac
(jednostavno slaganje, složeno sufixalna tvorba)
POMOĆNI NAČINI:
SRASLICA-2 osnovne riječi srastaju u tvorenicu ( svjetloplav, blagdan)sraslice(SLAGANJE S NULTIM
INFIXOM)
PREOBRAZBA/KONVERZIJA-mlada – mlada
POLUSLOŽENICE- nastale slaganjem,imaju spojnicu, prva riječ se ne sklanja
SUFIXALNA (hladn-oća)
PREFIXALNA ( ne-istinit)
PREF.-SUFIX.(BEZ-VOLJ-AN)
SUFIXALNA TVORBA-iza tvorbene osnove dodaje se sufix
sufix nema značenje sam po sebi i ne dolazi u samostalnoj upotrebi,dobiva značenje s tvorbenom
osnovom
IMPERFEKTIVIZACIJA- od svršenog glagola tvorimo nesvršeni
PERFEKTIVIZACIJA- od nesvršenog tvorimo svršeni
Glagolske imeniceenje i ba (sjedenje i krunidba)
-vršitelj radnje (ac),mjesne imenice ( pekar-nica),etnici i ektonimi
PREFIXALNA TVORBA
-tvorbenoj osnovni dodajemo prefix
- prijedlozi: ( nad-čovjek, na-gluh,do-baciti, ne-čist)
-prefixi mogu stajati samostalno
PREFIXALNO SUFIXALNA TVORBA
-sastoji se od prefixa, osnove i sufixa
prijedložni izraz- svaki spoj imenice s prijedlogom
SLAGANJE
složena nesufixalna tvorba-> tvorb.osnova+ spojnik+tvorb.osnova ( drugi dio tvorenice j samostalna
riječ) basn-o-pisac
njime nastaju čiste složenice i polusloženice
SLOŽENO-SUFIXALNA TVORBA
istodobno sudjelovanje slaganja i sufixalne tovrbe ( mal-o-broj-an)
tvorbena osnova + spojnik+ tvorbena osnova+ ništični sufix
SRASTANJE=tvorbeni način u kojemu dvije osnovne riječi srastaju u tvorenicu bez spojnikasraslica
( blag-dan)
PREOBRAZBA(konverzija) -nova riječ nastaje bez dodavanja tvorbenih jedinica ( prelazi iz jedne vrste
riječi u drugu)= mlada-mlada
LEKSIKOGRAFIJA= znanost koja se bavi teorijom i praksom sastavljanja rječnika,djeli se na dva
područja: enciklopedijska,jezična.
ENCIKLOPEDIJA=sustavan pregled ukupnoga ljudskoga znanja ili posebnog znanja o nečemu
LEKSIKON= sažeta objašnjenja različitih pojmova,imena,događanja itd.
LEKSIKOGRAFSKI ČLANAK= sastoji se od riječi koja se objašnjava ( natuknica( lema(), gramatičkih
odrednica i leksografske definicije
NATUKNICA/LEMA= riječ koja se objašnjaa, u kanonskom obliku,
odrednice:etimološka,gramatička,stislistička,normativna
LEKSIKOGRAFSKA DEFINICA: obično dolazi nakon odrednica i objašnjava bitna značenja natuknice
tako da ona bude svakome razumljiva
FAUST VRANČIĆ ( kraj 16.st.) – prvi potpuni rječnik hrvatskog jezika ( Riječnik pet najuglednijih
europskih jezika)
BARTOL KAŠIĆ- prva gramatika hrvatskoga jezika
JAKOV MIKALJA- blago jezika slovinskoga, prvi rječnik sa polazišnim hrvatskim
JURAJ HABDELIĆ- Dictionar ili riječi slovenske- kajkavska osnovica
IVAN BELOSTENEC- Gazofilacij – tronarječna kompozicija, najbogatije kaj
ARDELIO DELLA BELLA- Talijansko-ilirski rječnik, dubrovačka štokavština, ima i kratku gramatiku
BOGOSLAB ŠULEK- otac hrvatskog znanstvenog nazivlja, Njemačko-ilirski rječnik,traži nardone riječi
za strane, zamjena u češkome ili novotvorenica
RIJEČNIK HRVATSKOG ILI SRPSKOG JEZIKA( akademijin rječnik)- najopsežniji rječnik, jezično blago iz
svih razdoblja,dijalektizmi,97 sezaka,20000riječi
RIJEČ PREOBLIČAVANJE POSTUPAK TVORBA
dangubiti srastanje
mnogoposštovani srastanje