You are on page 1of 13

68

optereienja treba da bude takav da se dobiju najnepo- vougaone.Razmak rebara kreie se od 1,0 do 2,0 m a
voljniji naponi u betonu i armaturi. moZei viSe.
Rasponise kre6u do 12,0 m, amoZe i viSe,ali se
8.5. OTVORI U PLOEI tada postavlja pitanje racionalnosti.
KasetiranakonstrukcijamoZeda ima jedno polje, a
Otvori mogu biti u zoni koja je zajednidkadvema moZe da bude kontinualna,tj. saviSepolja,kada prosto-
srednjimtrakamapod uslovomda: rija ima takvu duzinu da semoraju ubaciti stuboviiqpod
a) najvede dimenzije otvora ne prelaze lx obimnih podvlaka, dim odnos rasponapreile 1,5 (Sl.
16i
b) prekinuta armatura treba da se nadomestiekvi- 63 i S l . 64).
valentnomdodatnom armaturom;
c) naponi u betonu ne smejupreii dozvoljenugra-
PODVLAKA
nicu.
Izmedu dva otvora treba imati punu zonu koja je
najmanje jednaka, u oba pravca, trostrukoj najvedoj
dimenziji otvora.
U zoni zajednidkoj za srednju i marginalnu traku,
otvori ne smejubiti veii od lx/10 u pravcuXi lv/to
u pravcu Y u odnosuna njihove veie dimenzije.
Sludaj otvora u zonama zajednidkim dvema oslo-
nadkim Iyakana su predmet specijalnih proudavanja,
narodito Stosetide otpornostina poprednesile.
U svakom sludaju preostali presecibetona moraju
biti dovoljni da naponu betonu ne prekoradidozvoljene
granice i po potrebi treba da se ojadaju odgovaraju6om
dopunskompoprednom i poduZnomarmaturom.

Slika63
II DEO

Statidko tretiranje. Ako bi oba sistemaortogo-


9. KASETIRANEKONSTRUKCIJE nalno ukrstenih rebara leiala jedan iznad drugog (kako
(ROsTrLJr) pokazuje sl. 65) i ako bi bili spojeni zglobastoverti-
kalnim i krutim Stapovima,onda sem jednakosti ugiba
Definicija. To su konstrukcije koje se sastojeod na tim mestimane bi bilo drugih zavisnostimedu njiho-
dva sistema ortogonalno povezanih ukrStenih Stapova, vim deformacijama.No, taj sludaj nemamo u armira-
koji na mestima ukr5tanjamoraju imati jednake ugibe. nom betonu jer su iebra spojenamonolitno u istoj rav-
Kasetiranatavanicase prema tome sastoji od krstato-ar- ni, te zajednidki presecirebara moraju izvr5iti jednaka
miranih ploda preko rebara pravilno rasporedenihu dva obrtanja, Sto pored savijanja izaziva i torziju. Ipak radi
pravca sa pravim, rede kosim poretkom (tj. sa dijago- pojednostavljenja raduna, a u korist sigurnosti,jer tor-
nalno postavljenimrebrima). zioni momenti smanjuju momente savijanja,uzimamo
Domen primene. U arhitektonskim konstrukcija- dovoljno tadno za praktidnesvrheda zu vezerebarazglo-
ma ove tavanicese primenjuju iznad sala,vestibila,ho- baste,te kao jedini uslov ostajejednakost ugiba u ukrs-
lova, odnosno prostorija gde ne smeju do6i stubovi nim tadkamarebara.
unutarpolja. Ro5tilj se u konstruktivnom pogledu razlikuje od
Rasponi. Rasponi mogu da budu jednaki u oba obidne rebrastekonstrukcije zbog svogkaraktera pros-
pravca.U tom sludajuimamo kasetiranutavanicukvad- tornog dejstva.To pokazujeve6 i samopribliZno statid-
ratnog oblika, ili razliditi u kom sludajuje oblik pravo- ko tretiranje bez uzimanja u obzir torzionih momena-
ugaoni.Kod pravougaonog oblika odnosrasponane srne ta, odnosno krute \Eze u ukrsnim tadkama.Ovo u oba
biti vedi od 1,5, ukoliko se leh ostvariti prostorni slucaja dovodi do raspodeleopteredenjana drrestatidki
rad ove konstrukcije.Kasetemogu biti kvadratnei pra- krute figure iste vrednosti.
69

PODVLAKA

REBRO

Slika 64

Slika 65

Dejstvo jednog ro5tilja je pri jednakom ugibu


utoliko ve6e, ukoliko je veia krutost nosadau dvoro-
vima. Ona sejoS viSepovedavapri kosom poretku reba-
tt, po5to kratka rebra u uglovimadeluju kao elastidni
oslonci za duZarebra, usled 6egaova imaju negativne
momente koji srnanjuju momente u polju tih duzih re-
bara. Poveianje nosivosti moLe se ostvariti sanro pri
padjivom prenoSenjusmiduiih napona nastalih ocl tor-
zije i pri besprekornom prenoSenjunegativnih reakcija Slika 66
na uglove. Sistem sa kosim poretkom rebara prikazanje
na sl. 66, sa ucrtanom momentnom povr5inom za di- ziona dvrsto6agred.akako u polju, tako i na prikljudci-
jagonalno rebro. Kao Sto vidimo ovakva kasetirana ma sa ividnim ged,ama u pra\rcu obimnih strana, pri
konstrukcija deluje statidki povoljnije u odnosu na pravi demu se tada dobija da su obe konstrukcije u pogledu
poredakrebara. svoje ekonomidnost:ipribliZno jednake. Medutim, u
Randih godina wSenaje jaka propagandau prilog izvocladkom pogledu roStilj sa dijagonalnim rebrima je
dijagonalnopostavljenogroStilja sa twdenjem da se tak- nepovoljniji zbog razlidite dufine rebara. Osim toga za
vom primenom mogu posti6i matne u5tedejer se pravci sludaj kontinualne kasetirane konstrukcije, rasporedre-
rebara, narodito u blizini uglova, poklapaju sa glavnim bara paralelansa obimnim stranamaje bolji, jer seprav-
trajektorij ama napona. Prilikom uporedenj a dijagonalno ci gredabolje poklapaju satrajektorijama glavnih napona
poloZenogro5tilja sa roStiljem od rebara postavljenih nego u sludaju dijagonalno postavljenih rebara u roSti
paralelno obimu, uzimana je kod prvog sistema i tor- lju.
70

9.I DIMENZUE I OBLIK drugi nadin se primenjujeu sludajubogatijearhitekton-


skeobradekaseta.
Minimalna debljina krstate plode kod kasetirane
Prilikom dimenzionisanjatrebavoditi radunada se
konstrukcije uzima se min. dp = 8 cm, kako bi se os-
armaturarebaraukr5tai na tim mestimaSipkestojejed-
tvarila bolja veza plode i rebarai njihovo staticko sa'
ne na drugima, tj. jedan pravacima smanjenustatidku
dejstvo. Rebra su obidno pravougaonogpresekaSirine
visinu. Ovo je slucaj kada zu rebra iste visine Sto je i
12 do 2A qn (auzetno do 25 cm), tako da u jednom re'
najdeSdisludaj u praksi. It{edutim,rebra se mogu raditi
du mogu da stanu2 do 4 Sipke,dok im je konstruktiv-
i sa razliditim visinarna,s tim Sto zu u jednom pravcu
na visina iznosi ll20 kao racionalnamera, s tim da mi-
vi5e za 3 cm, tj. upravo toliko da se nesrnetanoukrsti
nimalna visina ne $ne biti manja od l/30. Rebra mogu
armaturan dvapravca(Sl. 67).
imati i razuden oblik zavisno od nadina obrade plafo-
njere,Stoje prikazanona sl. 66a. S obzirom na ve6e tro5kovegradenjakasetiranih
Kasetiranetavanice se izrarluju na licu mesta kao tavanicau odnosu na drugekonstrukcije,teba ih raditi
monolitne, ili od ranije izradenih montaZnih kaseta, sarnou onim sludajevimakada je to opravdanoa arhi-
koje se na odredennacin montiraju na svojamesta.Ovaj tektonskihi funkcionalnihrazloea.

Slika66a

Fqt Fot
Fov

5
rr)
.s
E

Slika 67
7l

9 2. PRORAEI.JNKASETIRANIH KONSTRUKCIJA Iz tablice 7 za n = 6 uzimamo koeficijente iz


druge kolone (er se traZi ugib u tadki 2), te imamo za
Kasetiranatavanica se sastoji od krstatih ploia silu P1 '+ 76 za silu Pz - l28,za silu P, + 138, za silu
i ukrStenihrebara. Proraeun krstatih ploda se wSi po P+ - ll2 i za siluPs + 62.
teoriji krstatih ploda, pri demu se u praksi najceS6epri- Prematomejednadinaza ugib u tadki 2 glasi:
menjuju Lezerove tablice. Q,a teoriju krstatih ploda
vidi posebnu publikaciju od autora pod naslovom 1r
E J6 2 . ( 7 6 P | + 1 2 8P 2 + 1 3 8P : + I l 2 P 4 + 6 2 P s )
,$rstato-armiranekonstrukcije" izdanje Naudne knji- 6n
ge od 1984.godine.)
po5toj e n = 6 to 6emodobi ti :
Sto se tidr: proradunarebara,veejeu prethodnom
alaganju nagla5,enoda, strogo teorijski uzev zbog ukras- 1s
EJ6r= . ( 7 6 P r + t 2 8 P z + 1 3 8P 3 + t t 2 P 4 + 6 2 P s )
nih krutih veza,u njima sejavlja obicno savijanjei tor- 36
zija, koju 6em,o zanemafiti zbog pojednostavljenjara-
duna,Sto samoide u korist sigurnosti, jer torzija vnanju-
je momente savijanja.Frema tome, ostaje kao jedini
uslov jednakost ugiba u wim ukrsnim tadkama, Sto
znactda se prrcradunradi po op5tojmetodi kaa zakrsta-
te plode, s tonr razlikom Stoje kod kasetiranekonstruk-
cije koeficjjent snanjenjau = 1,0 zbogpostojanjaSuplji-
na (kaseta).Da bi se olak5alopostavl_ianje jednadinana
bazi jednakosti ugiba,u tablici 7 date zu wednosti koe-
ficijenata za ug'ibeza sludajeven = 2 do n = l0 polja.

TABLICE7
9.3 OBJASI{JENJE

Osnovni obrazac za ugib proste grede od uticaja


sile P u ma kom presekuprema sl. 68 dobija seiz slede-
6,egrazmatranja:

Trali seugib u tadki - d - od sile P:

Slika68
EJ66. =
P '),3 c
' /d ' t l (;r'- rlr r
Ako raspon izdelimrona n jednakih delova tako da je
/=n'). i s t a v i m co = k , . t r , d = k z . t r .

P .).3
dubiiemo: EJ 66. == k , . k z( n ' - t i - t 3 1 .
6n 3

V r ednos t ik , ' k z (n t - k i -k T d a te s u u tabl i ci 7 I = 6I


za n = 2 do n = 10. One sr istovremenoordinate svih
uticajnihlinija za u,gib60..
Slika69'
Primer prime:netablice 7
Greda ima Se:stpolja, tj. I = 6 .)., a tereti napadaju U slededentizlaganju obradiie se razni sludaje-
u t a d k a m a1 , 2 , ' : r , 4 i 5 . T r a Z i s eu g i b u t a d k i 2 ( v i d i vi kasetiranih tav'anicakoji se mogu javiti u arhitekton-
sl.69). skoj praksi.
72

94. TABLICA7

Broj Ugib Sila - poloZaj


polia
n=2 I 2
n--3 1 8 7
2 1 8
I 18 22 I4
n=4 2 22 32 22
J t4 22 18
I 32 45 40 23
2 45 72 68 40
n=5 J 40 68 72 45
4 23 40 45 32
I 50 76 78 62 34
) 7 6 r28 r 3 8 tL2 62
n= 6 J 7 8 1 3 8 r62 1 3 8 78
4 62 It2 1 3 8 t28 76
5 34 6 2 7 8 76 50
1 72 115 r28 rl7 88 47
2 1 1 5 200 232 2t6 t64 88
n=7 3 t28 232 288 279 216 rI7
4 tI7 216 279 288 2 3 2 t28
88 r64 216 232 200 1 1 5
6 47 88 r17 128 115 72
I 98 r62 190 188 r62 118 62
2 r62 288 3s0 352 306 224 r18
J 190 3s0 450 468 474 306 r62
n=8 4 1 8 8 352 468 512 468 352 188
5 t62 306 4t4 468 450 350 190
6 ll8 224 306 352 350 288 r62
7 62 1 1 8 162 188 190 r62 98
1 128 2r7 254 27s 256 213 152 79
2 217 392 492 520 4 8 8 408 292 r52
3 264 492 648 705 6 7 2 567 408 213
n=9 4 275 s20 705 800 784 672 488 256
5 256 488 672 7 8 4 800 705 520 )1<

6 2r3 408 s67 6 7 2 705 648 492 264


7 152 292 408 488 5 2 0 492 392 2t7
8 79 r52 213 256 2 7 5 264 2I7 128
1 162 280 3 5 0 378 3 7 0 332 270 190 98
2 280 512 658 720 7 1 0 640 izz 368 190
3 350 658 8 8 2 990 990 900 738 522 270
4 378 770 9 9 0 TLs2 11 8 0 1 0 8 8 900 640 332
n= 10 5 370 710 990 I 1 8 0 1250 I 1 8 0 990 710 370
6 332 640 900 1 0 8 8 11 8 0 rts2 990 720 378
7 270 522 7 3 8 900 9 9 0 990 882 658 350
8 190 368 522 640 7 1 0 720 6s8 512 280
9 98 190 270 332 370 378 3s0 280 r62
73

10. KVADRATNE KASETIRANE


KONSTRUKCIJE

I0.1. PRVISLUEAJ_ KASETIRANA


KONSTRUKCUA RASPONA l*= lu = 4 'L
(sl.70)
2
ABA
[=4h

( REBRAA-A )

'-T
S l i ka7l
ll

Za rebroB-B (Y pravac)ugib u tadki 2 bie,e:(sl. 72)

/.3
St Pl2 P-Q=
6 / ,P

t* =4I
5

Slika70
| = 4I
Kod ove konstrukcije imamo dve vrste rebara
razklit:firu statidkom pogledu. Ukrsne tadke su obele' (REBRA B€)
Zenearapskimbrojevimaod 1 do 9, a pored svakeukrs'
ne tadke upisanaje raqpodelaoptereienja u X-pravcu. Slika 7-
T a k o , n a p r i m e r ,j a s n oj e d a u t a d k a m a7 , 3 , 7 i 9
imamo podjednaku raspodelu opteredenja,ti. po +
(gde P oznaeavaukupan teret jednog polja P = q ' trzJ, L 31 r a ( P - e+) 2 2 P 1 2 +1 4 ( P - a ) l
EJ62y
jer se ukrsnatadka nalazinaodstojanju). od osloncakod 6x 4
oba rebra.Medutim, kod ukrsnih tadaka 2 i 8 imamo u
x3(43P-32Q)
Xpravcu raspodelutereta - a - po5tose ta tacka nala' + II jednacirta
a na odstojanju2). u X-pravcui na odstojanju- X - u 24

Y-pravcu.Kod ukrsnih tadaka 4 i 6 je obrnuta situacija,


Po5tomora biti ispunjenuslovdaje:
tj. u Xpravcu je raspodelaP - Q, a u Y-pravcuje Q.
Iz ovogjasno prozlazida ova kasetiranakonstruk- E J 62x = E J 6 2y to i e bi ti :
cija ima samojednu nepoznatuvelidinu - Q.
Prva jednadina jednakosti ugiba za X-pravaQza \3 .(24P + 32 Q) ).3 .(43 P - 32 Q )
rebroA-A u tacki 2 6eglasiti(s1.71): 24 24
Koeficijente za ovakav aspored sila i za ugib u
2l 'P
tadki 2 uzimarno iz tabltce 7: = 4-
Q- 6

1:PP
E J 6L?^" = .-.(22'- +32'Q+22 '-)= Sadamomenteu pojedinimpresecimanalazimoiz datih
6x4- 2 2
Sema:
+
- (22 P 32 Q) -+ I jednadina
24 Zarebro A-A (vidi sI.71)
74

P2r vidi da, s obzirom na potpunu simetriju, imamo satno


u t a d kIi M , = R t ' I - ( t * ' I = 0 , 6 6P
4')' jednu nepoznatuQ.
,,r'P)

poStoje P = q ' tr2 to 6e biti M r = 0 , 6 6 4 q ' t r 3 Ugib u tacki 2 - X-pravac:

utacki2
P2l
Mz= -'^* P ').
'P 'L = 0,828 lAPP A
E J 6'2^ " = - = ' [ 4 5 ' - +72'Q+68'q+40';l=
A 2 L
5x6
sa P = q 'tr'
ili zamenjeno Mz = 0,828 q 'tr3
=
1a
. ( 4 2 , 5. P + 1 4 ' Q ) - + j e d n . I
B
Za rebroB-B u tadki 4 (51.72) 30

0 , 6 64 P .
0 , 82 8 P . A

0 , 9 2 2P A
1,172P.I

Slika7 3

43P Ugib u tacki 2 - Y-pravac:


Ma=-.P.tr+-.), = O , g 2 2 P' ) \ = 0 , 9 2 2q ' t r 3
644 lAPP
EJ 6r' ru = -_-----: -[32 (p -_ Q)' + 45 . -+40 .- +
5x6 2 2
Za rebroB-B u tadki5

43P
= 1 , 17 2 P. ^ , = 1 , 1 7 q +2 3( p- a ) l = . ( s 7 , s .-ps s. Q )- j e d nII.
M-q6=4-2. P . I + - . t r 2 'tr3 #

datje na sl.73.
Diagrammomenata ugiba EJ D2* = EJ 62u dobijamo:
Izjednadenjem

55
'P=0,282'P
10.2.DRUGISLUEAJ_ KASETIRANA Q=
195
KONSTRUKCIJA RASPONAI*= ly = 5 'L
(5x5polja-sI.74) Momenti u pojedinim presecimarebara:
Za rcbro A-A (Sl. 75)
Na sl. 7 4 obelelenesu ukrsnetadke rebaraod I do
16, kao i raspodelaoptere6enjau X-pravcu,iz degarse utaiki I R r = 0 , 5 P + 0 , 2 8 2' P = 0 , 7 8 2 ' P
116

P-J
P- Lt 0'l'.2O1P P-J = 0 , 1 2 8
P
o,rc3aPP-F=p2285PP - Y = ope68 P:F P: P:R

'l
ly = 0^

Slika 146

P - N = 0 , 5 3 8 1 PP - U = 0 , 1 8 4 6 P P - U
P - S= 0 7 7 t g P P -G ; 0 , 3 2 5 6 PP - Z P
= , 1 3 6q2 P-N P-S

tv = 10I

Slika 147

n
P P-v n
P - O = 0 , 5 ' l 2 l r P P - V =0 , 2 0 ? 9
0 , 7 9 1 4 P .P - H = q 3 6 1 6 P - W = 0 J 5 2 2 P P - H P-O P-M
il

q
32
I\

[ y = 1 0^

Slika 148

2) pod 1,04KN/m2
I3. NUMERICKI PRIMERI
3) plafonrabic3 cm 0,72 ))
4) korisnop = 2,00 ))
13.1.PRVIPRIMER
Dataje kasetiranatavanicakod koje je l* = l, = q= 6,26 kN lmz
= 12,0m. Kasetesu ).* = tr, = 2,0m (sl. 149).Podgu-
ma na podlozi3 cm mrSavog betona+ I cm cem.koSu'
Ploda je kontinualna krstato-armirana.Najvedi
=
ljica.Korisnop 2,0 kN/m' .
momenti su u krajnjim poljima A.

Analiza opteredenja: q
Po Lezeru: max M*,,=11(. -q; t ,)
2 ,5 0k N /m2 min ffi* ffi*
1) ploda8 cm
tt7

A B C

A
B
t
c!
?
rv ll

(l)
tf
_i

A BC
[r= 6I =12 m

Slika 149

q'=g+p/z=5,24kN/.t Po propisima semorausvojitimin g 6/rc cm,tj. maxt =


q"=t1,0kN/m2 = 2d, = 2 x8 = l6 cm (unakrsno)

5'24 I'0
m a x M - , , = 2 , 0 2 (' , - + 0 ' 7 | kNm/m'
min x J
3 7 ,1 5 ))
2 7 ,4 3 + 0 ,4 1kNm/m' PRORACTJNREBARA

ili max M*.. = 0,00071MNm/m, Usvojiiemo konstruktivnu visinu rebra o o= FI


X,y
= 48 cm = 50 cm, Sirinabo = 20 cm.
Oslonadki momenti (najveCi):
Analiza kasetiranepo m2
qf = 3,12kN/m', ef = 0,OZ
x 6,24= 4,20kN/r'
' l o d e 9' p- tr = 6 , 2 6 k N / m z
l) od p
1 ' o s l . -_ 4- ' -,- 2 . 2 ' 0 2 2
rtl =
1,40kNm/m' = 0,0014
MNm/m'
12 2) odrebara
0,20x O,42xrt,Of3t#)
do = 8 cm, h = 6,5cm (0,065m)
2 , 1 0k N / m 2
0,065
r= -_--- =1,737 ovomeodgovara gkaset.= 8,36kN /* '
Vo,ool4 oilu'= 3,75 Mpa P = d v o r n a s i l a =Q k . t r * . t r , = .
Q k ) , 2= g , 3 6 X 4 , 0 =
a^ = 160 MPa P = 33,35 kN = 0,03336 MN
z = 0,738.h
za ovu kasetiranukonstrukciju uzeti su momenti
po
for-
0,00071 mulamasastr. 76, a premarasporedurebarapo sl. 77.
f-
'a - = 0 , 7 1 .l 0 - a m 2
polF
0,95x0,065x160
(+ 0,7| cm2) R ebraA -A : max M = 1.3546p . L = 1,3546.
0,140 ' 0,03336 . 2,0 =
'f a- - = 1 , 4 3. l O - a m 2 max M = 0,0904 MNm
osl.
0,938x0,065x160
R ebraB -B : max = 2,349p .tr = 2,349.
(1,43 cm, )
. 0,03336.
2,0 = max M = 0,156gMNm
118

R e b r a C - C :m a x M = 2 , 7 1 4 P 't r = usvojeno: 6 o 20 (e 240/360)


= 2 , 7 1 4' 0 , 0 3 3 3 6- 2 , 0 = 0 , 1 8 1 1M N m ili : R -3022(eBR)

Kako je apsmax M u rebru C-C, to ie sedimenzionisa- 0,0904


Y-pravac: . .=
Fa^ Y
i em am a x M = 0 ,1 8 1 9MN m .
nje iz v r S itpr o.lg1I
usvojeno: 6 0 20 (e 2401360)
Rebra su T preseka rll: R -3022(eBR)

b o = b o + 1 6 . d o = 2 0 + 1 2 8= 1 4 8p r i b l i Z n o1 , 5 0m RebraB-B -
0,1s68
X-pravac: Fd- ^- = - , ^ _ ' 3 2 . 7 2 = 2 8 , 3 3 c m '
0 , 1 8 1I
/ :-!::-::
0.r8tl =
x = 0,' 330' / 0 ,11 5 m v e i e o d dp- = 8 cm
\/ 1,5 usvojeno: 6 Q2s(e 2401360)
ili: esn.-R6Ore
0,1s67'
-h = --8- = 0,6J, _h 1S
Y-pravac: Fa^ .v.=
0,191
3 4 , 8 0= 3 0 , 1 3c m '
x 11.5 bo n1

usvojeno: 602sG2401360)
iztablica i = 0,9, bi = 1 , 3 5m ili: esn-R6Ole

0,s0_ - Poprednesile:
r X= L0j2s 1 ,1 9 4 , O v o m eo d g ovara RebroC-C: R r = 1 , 6 2 5P8= 1 , 6 2 5x80 , 0 3 3 3 6=
o,rsn
/- --its
v ootu'= 5'5 r{?a = 0.054MN
o ^ = 1 4 0M P a
0,054
max fs = = 0 , J 2 6MPa manjeod
1 t= 0 ,5 5 4 % 0 , 9 0 1x 0 , 4 1 2 5x 0 , 2 0
0,8 MPA
Za odredlanje statidlg: visinevidi sl. 150
Ne treba posebnoosiguranjeza MB 30. nego samopo-
0 , 5 5 4x 1 . 3 5x 0 . 4 3 7 5 viti 1/2 F u iz polja;uzengSle
0 8/20 crn (po propisimai
F"= --= 32,i2cm-
" 100 konstruktivno).

u s v o j e n o3: 0 2 8 + 3 Q 2 5G 2 4 0 / 3 6 0 ) OBIMNE PODVLAKE - dim.40/80 cm


i l i e B R 4 0 0 / s 0 0- 3 0 2 2 + 3 o l e
Statieka Semadataje na sl. 151
0 , 5 0- 0 , 0 8 7 5
r,,= -----.::::::--:- = 1,124ovomeodgovara 9., ' 12
' 0,1811 m a x M = - : - - - - - + 0 , 8 7 4 1P ' t r + 1 , 4 3 8P ' 2 t r +
/
v o b = 5 ,9 MP a 8
lJs
1 t =0 , 6 2 5 % r , 6 2 5 9P . I '12 ll,6 x 144
Ez
+_----+
4 88
= 0,62!"t3s:jlts = 3 4 ,8 0c m2 8 ' 36x 144
a ' 3 3, 3 6. 2 , 0+ I ,438 . 33,36. 4,0 +
100 + 0,8741
8
usvojeno: 6 Q 28 (C 240/360)
1 . 6 2 5 8x 3 3 . 3 6x 1 2 . 0
iii: egR+oo/500- 6622 +- -
4

RebraA-A maxM=0.7722td.{m
0.0904
X-pravac: Fa^ '-\= _ - x 3 2 , 7 2 = 1 6 , 3 3c m 2
o'181t Na sl. 152 datje drugi nadin sa parabolidnim opte-
Mo reienjem. Ordinataopteredenjaparabole= 0,75 x 8,36 x
,' M s * F a )
x 6,0 = 37,5 kN /m' .
l19

S l i ka150

0r87l,P 1'43P
8 l,625gP 1 , 4 3 8P 0 , 8 7 4P P=33,36kN
)od

9 2 = 8 , 3k6N / m '
Po-
rai + S.T
PARAPET
- 3,6+8,0
7 9r=1'1,6
kN/m'
1'= 6tr= 12,0m

i Slika l5 i

37,5kN / m'

44
--+

Q t= 1 ',16 k N / m '

[ = 12,0m
te-
5x Slika 152
r20

lr . 6 . 1 4 4 3 7 ,5 . 1 4 4
maxM= ukupna zategnuta: F " = F r , n F u , = 5 8 , 6+ 2 6 , 3=
8 9,6
= 84,90cm2
znaai dobili smo gotovo isti rezultat kao u prethodnom
h-- -
radunu. = Fu,
Fi(Rritisnuta) - x = 2 6 ' 3 . 74 34, 11_
'
x -a 3 4 , 1 1- 4
Ako podvlaku uzmemo kao G-presek prema sl.
= 34,84 cm2
153

x = 0 , 4 6 1 7 4 = 3 4 , 1 1c m

Za zategnutuarmaturu usvajamo: 14 0 28 -

u 3 reda6 + 6 + 2 i l i eB R 400/ 500


f Z+ OFeO,povi j enu
R-6Q25+ 4A28

Za pritisnutu armaturu usvajamo:6 A 28 G 2401360)


Glavni kosi zateZuii naponi:

Rr = 218,3 k N = 0 , 2 1 8 3M N

0 , 21 8 3
max ro) = 0.867 MPa veceod 0,8 MPa
0 , 9 5. 0 , 7 4 . 0 , 4 0

Sl i k a1 5 3 Povijena armatura dovoljna je za pokrivanje glav-


nih kosih napona
OO 8
s a b p / 3 = 1 , 5/ 3 = 0 , 5 0m i m a 6 e m o , = = = 0,20 Q8/25 cm.
uzengi j e:
x 4l Napomena: Podvlakaje radunatakao prosta gre-
da, Sto odgovarastvarnosti,ako su stubovi od nearmi-
bplbo=50/40=1,25 ranog betona ili armirani sa minimalnim procentom
8_ 40 armature, te ne mogu da prime iole znatniji moment'
i=l -(1 -;i)''(l - -rr) =0,868 Medutim, ako uzmemo da je stub armiran sa viSe
od l,O%, onda moZemoradunatida je podvlakaelastic'
b, = 0,868x 50 = 43 cm usvojeno
bi = 40 cm u stub.
no ukljeStena

U zei emodaj e Mosl '= 15%od max Mpot.la


h = 0,653 = 0,907m (91 cm)

t j . M o t l ' = 0 , 1 5 . 0 , 7 7 2 2= - 0 , 1 1 6M N m ( s t u bj e a O l 0 )
S obziromna veliku visinu.treba dvostrukoarmirati
dabi ostalepretpostavljene
dimenzije
40/80 cm. Momentna i vi ci stubaj e Mtu = 0,9 x 0,1I $ = - 0,104M Nm

0.74 Normalnasileu stubu: N = 2Rr = 2 x0,2183 = 0,4366=


M.o = (' = -)'' . 0,40= 0,514MNm
0.653 = 0,44 MN

AM = 0.2582MNm 0.104
e = -:l;- = 0,24 m; e^= 24 + 16 = 40 cm
0.44
0,514
Fu , = = 5,86'10-3 m'=
40
0,846.0,74.140 M " = 0 , 4 4x 0 , 4 0= 0 , 1 7 6M N m , E^lh= -- = 1,10
= (5 8 ,60cmz)

0,2582 po Ritterovim tablicama:


FA2
= - 2 , 6 3' 1 0 - 3 m 2 -
toza- o*, t o- 12.0,4 , 0362
t ,'l = - - - : - - =5,55
= (2 6 ,30cm2) 0J76
t2I

It= l J ' = 0 .9 0 % A M = 0,061MN m

F ^= 64,9 cmz -+ l l O 28 (,e 2401360)


F"=Fl=o,eo - + 13'o
cm2t 4 022
i#' F ' ^ = ' 7 , 7c m z - 2O22G2401360)
(e 24a/360)

S obzirom na elastidnouklje5tenje,moment u po- 13.2. DRUGI PRIMER


lju se smanjujeu odnosuna prostu gredui sadaiznosi: Kasetiranakonstrukcijaima istu osnovu t2 x 12
m, ali dijagonalniporedakrebarapremasl. 154.
.o Mpotj" = 0,85 ' 0,7722= 0,6553MNm Kako se rasponkrstate ploce neznatnorazlikujeod plo-
de u primeru l), to se ploda u svemuusvajakao u pri-
sausvojenimdimenzijamapreseka40/80 cm -
meru l ).

AM = 0,1413MNm, F", = 58,90 cm2, F'^, = 14,40cm2 DABC

Fu = 58,gO+ 14,40= 73,30cm2 Usvojeno12 O 28


(c 24o1360) E
7 4 - 3 4' ',-1_1
s
. ll
Fa' ^ = 1 4 , 4' - l - . . - = 1 9 , 0 c m 2- u s v o j e n o 4 Q 2 5
3 4 , 1 1- 4 c/)
x
(e 24oI 360) -..?
ll

Ako bi postojao stub i iznad kasetirane,to bi elas-


tidno uklje5tenjebilo znatno veie. Uzeiemo da je odnos
krutosti stubovatakav da donji stub prima 60% od mo-
menta u dvoru, kojitemo sadauzeti 25% od momenta
prostegrede,te ie biti:

14os l'= 0 ,2 5 . 0 ,7 7 2 2= 0 ,1 9 3M N m

Na donji stub otpada: 0,6 . 0,193 = 0,116MNm


Slika 154

ividni moment Miu = 0,104MNm, N = 0,88 MN e vornasilaP = 8,34 . 2,122= 37,5kN = 0,0375MN

e = 12 c m , e^= 2 8 c m, M u = 0 ,8 8 . 0 ,2 8 = Proradunrebara:

= 0,249 MNm Analiza optereienja ista kao za primer 1). Mo-


menti su uzeti po formulamana str. 96 ; rasporedre-
t2 x0.4 . 0362 barapremasl. 154
a a / h = 2 8 1 3=6 0 , 8 , c r = = 2,50
0,249
Rebra A-A -

ovomeodgovaraiz Ritterovih tablica p = 1,257o= 1t' m a x M = 2 , 2 8 2 P ' L = 2 , 2 8 2x 3 7 , 5 . 2 , 1 2 = 1 8 1 , 6k N m =


= 0 , 1 8 1 6M N m
F " = F l = 1 8 , 0 c m 2= ! 4 0 2 5

Rebra B-B -
U ovom sludaju moment u polju iznosi:
max M = | ,460 - 37,5 . 2,12 = 116,07kN m =
* .* M pot j. = 0, 75 ' 0 ,7 7 2 2= 0 ,5 7 5M N m = 0 , 1 1 6M N m

You might also like