Definiranje uloge zborskog pjevanja u odgoju i obrazovanju

Ovaj članak govori o prednostima i ulozi zborskog pjevanja u školi. Zbor zauzima
važno mjesto u školama kao izvannastavna aktivnost. Dio uloga se ostvaruje
misleći na različite potrebe: Potrebe učenika (ostvarenje glazbene i odgojne
uloge), potrebe zajednice učenika (kroz ostvarenje socijalne uloge), škole (kroz
ostvarenje kulturno-umjetničke potrebe škole), opće zajednice (kroz javne
kulturne uloge).
Zbog malog broja sati osiguranih za zborsko pjevanje nedostaje puno
umjetničkog izražaja, elemenata. Međutim, naspram učioničkog pjevanja, u
zboru se ipak može točnije izraziti njena uloga, te dostići barem neku
umjetničku i estetsku razinu. Dostizanje minimalne umjetničke razine pjevanja
u zboru odgovornost je nastavnika.
Dodatni plus zbora je to što se u zboru okupljaju djeca sličnih interesa, točnije
za pjevanjem, te time je veći broj učenika u skupini zbora koja pokazuje veći
interes prema glazbi i pjevanju nego u razredu. Glazbena uloga zborskog
pjevanja je razviti glazbene sposobnosti i vještine učenika radi stvaranja
estetski i umjetnički prihvatljive glazbene izvedbe. VAŽNO je da zbor ne bude
pretežak, a nastavnik da ima prevelika očekivanja, inače postižemo manje time.
Socijalna uloga zbora se pokazuje kroz druženje i zajednički interes učenika,
kao i kroz neki npr. sport te prate ista pravila i norme. Dobri odnosi su važni ne
samo za učenike, nego i efikasnost rada i kvalitetu probi, izvedbi itd. Također je
dobro što se zbor većinom gradi od učenika različitih razreda (heterogena
skupina). Nastavnik je dužan stvarati i održavati dobru atmosferu.
Odgojna uloga predstavlja odgojne ciljeve koje su vezane uz prihvaćanje
pravila, vrijednosti i moralnih normi. Također je vezana uz stvaranje pravilno
odgojene mlade osobe od učenika koja prihvaća pravila i moralno je pouzdana i
pravedna, a također i pomaže učeniku u gradnji samopouzdanja.
Kulturna i umjetnička uloga realizira se putem priredbi, nastupa.
Oblici i stilovi komuniciranja dirigenta s pjevačkim zborom

Ovaj rad govori o načinima pristupanja i komunikacije dirigenta prema zboru, o

odnosima različitih načina komunikacije u usporedbi sa nastavnom i drugim
vrstama komunikacije, te koje su značajke istih.
Uvod rada se sastoji od obrazloženja, uvođenje u osnovne pojmove
komunikacije na razini opće psihologije prema raznim istraživačima poput
BognarMatijević, Rojko - podjela oblika komuniciranja (verbalna i neverbalna,
sve između). Za glazbu Rojko smatra da nije jezik, ali ju se može učiti kao jezik,
te se ona prenosi neverbalnom komunikacijom kroz geste, tjelesno i glasovno
ponašanje.
Uloga dirigenta u zboru je mnogostrana: biti lider, menadžer, te onaj koji
planira, motivira i vodi zbor. Prema tome, važno je da dirigent osim dobrog
glazbenog obrazovanja posjeduje rukovodstvene vještine.
Dirigenti su prema različitim istraživačima podijeljeni u različite tipove prema
tipovima vođenja: Autokratsko/demokratično, autoritativno/inovativno...
Dvije istražiteljice, Emmons i Chase, dirigente djele prema stilu vođenja: voditelj
sklon zapovijedanju, vod. Društvenog kluba (dobri odnosi), oprezan voditelj
(izbjegava rizik), dobronamjeran voditelj (nagrade i kazne), lukavi voditelj
(mijenja metode), vođa tima (balans između potrebe pjevača i realizacije glazb.
ciljeva).
Među autoritativne stilove vođenja pripadaju voditelji skloni zapovijedanju i
dobronamjerni voditelji (jednosmjerna komunikacija), a demokratske -
inovativne spadaju voditelji društvenog kluba, oprezni i lukavi voditelji. Najbolji
balans, tj. stil vođenja je vođa tima.
Načini komunikacije sa zborom su verbalizacija, demonstracija i dirigentska
gesta. Za ranu fazu kada se upoznaje tekst i skladba, dopušteno je verbalno
pojašnjavati. Demonstracija, tj. komuniciranje glazbom je kvalitetniji način
prenošenja ideje interpretacije, a ona je upotpunjena izrazom lica, položajem
tijela i bojom/tonom glasa. Dirigentska gesta je prisutna pri izvođenju, te daje
jasne upute pjevačima. Pjevači moraju biti upoznati obrascima taktiranja, a
dirigent treba biti što precizniji. Ne smije se miješati verbalno i dirig. Gesta jer
ako se kaže jedno a pokaže drugo, zbunit ćemo pjevače. Osim ruke, važni
elementi su kontakt očima, držanje tijela, ton glasa, izraz lica.
Ciljevi i zadaci zborskog pjevanja u odgoju i obrazovanju

Ciljevi i zadaci glazbenog odgoja različiti su prema razini obrazovanja (OŠ, SŠ, GŠ).
U općem obrazovanju neki od tih su povećanje znanja i vještina, razvijanje
interesa za društveno korisni rad, prepoznavanje darovitih učenika, aktivnosti
slobodnog vremena u korist prevencije ovisnosti i nasilja, osposobljavanje za
komunikaciju i toleranciju.
Pristupi ciljevima zborskog pjevanja mogu biti estetički pristup (umjetnost radi
umjetnosti, praktični pristup