1.

Nabroji i ukratko opiši glazbene elemente

Ton se od svakog drugog zvuka razlikuje po svoja četiri osnovna svojstva: visina
tona, jačina tona, trajanje tona i boja tona.
Mjera ili takt je najmanja metrički određena glazbena cjelina.
Ritam je niz tonova i stanki različitih trajanja u glazbenom djelu.
Melodija je slijed tonova različite visine i različitog trajanja.
Harmonija je zvučanje više tonova-najmanje tri tona.
Tempo je brzina izvođenja danog glazbenog djela.
Dinamika je glasnoća ili intenzitet izvođenja glazbenog djela.
Agogika je naziv za postupne promjene tempa.

2. 1. Odgojno-obrazovna područja posebno u jaslicama, posebno u vrtiću

Jaslice: imitativne pjesme, spontane pjesme, imaginativne pjesme
Vrtić: brojalice, pjesme za djecu
Brojalica je ritmizirani govor, prema načinu izvođenja dijele se na govorne i pjevane.
Govorne brojalice ritmički se izgovaraju na istom tonu od početka do kraja brojalice,
pjevane brojalice imaju najčešće 2,3 ili 4 tona različite visine i ritma. Prema sadržaju
brojalice se dijele na konkretne, besmislene(nonsensne),kombinirane. Pjesma za
djecu ima tri neodvojiva elementa, a to su riječi/tekst, melodija i ritam. Sadržaj
pjesme za djecu mora biti jednostavan, djetetu razumljiv, konkretan, zanimljiv,
poticajan za razmišljanje, ujedno stvaran, blizak: o igračkama, životinjama, cvijeću,
mami, tati, braći, prijateljima, životu u vrtiću. Jezik mora biti hrvatski književni,
narječje, dijalekt, lokalni/mjesni govor u tradicijskim pjesmama, njegovati dječju
narodnu pjesmu prema zavičajnoj pripadnosti djeteta u grupi, razvija se osjećaj za
identitet i osjećaj pripadnosti multikulturalnom društvu/sredini. Melodija treba biti
jednostavne melodijske krivulje, postupno nizanje tonova, intervalski skokovi trebaju
biti primjereni i ne smiju biti uzastopni, opseg melodije ne smije prelaziti mogućnosti
dječjeg glasa. Ritam treba biti jednostavan-kombinacije izmjena četvrtinki, osminki i
odgovarajućih pauza. Mjera treba biti jednostavna 2/4, 3/4, 3/8, složena 4/4, 6/8.
 2. Cilj glazbenog odgoja i zašto ga je važno postići
Cilj glazbenog odgoja je razvijati glazbenu osjetljivost/senzibilitet djeteta prema
kontiuitetu djetetovog glazbenokulturnog i općekulturnog razvoja.
Zašto:zbog razvoja glazbene osjetljivosti djece i poticaja razvoja specifičnog
emocionalnog i inetelktualnog osjećaja za glazbu i glazbene aktivnosti.

3. Definiraj slušanje, zadaci i ciljevi slušanja

Slušanje je proces primanja, ili percepcije i prepoznavanja, upoznavanja,
zamjećivanja glazbenih elemenata u aktivnom glazbenom odnosu.
Cilj je podržavanje djetetove glazbene osjetljivosti, razvoj glazbenih sposobnosti i
interesa za intenzivnije bavljenje glazbom.
Zadaci:poticanje djetetova interesa za glazbu, želje za slušanjem glazbe, pjevanjem,
plesanjem i sviranjem, stvaranje navika opuštanja uz glazbu, uvođenje djeteta u svijet
glazbene umjetnosti, njegovanje glazbenog ukusa djeteta izlaganjem biranim i
vrijednim glazbenim doživljajima, razvijanje glazbene percepcije i osjetljivosti
djeteta za izražajne elemente glazbe, razvijanje glazbenih sposobnosti djeteta,
razumijevanje i pamćenje melodije, osjećanje i izražavanje ritma i mjere,
prepoznavanje tempa i dinamike, shvaćanje tonaliteta, utvrđivanje intervala,
upoznavanje djeteta s različitim instrumentima, glazbenicima, pojmom orkestra i
zbora i načinom njihova rada, s različitim glazbenim smjerovima, tradicionalnom
glazbom naših i drugih krajeva, suvremenom i glazbom prošlih vremena,
upoznavanje djeteta s osnovnim elementima glazbene teorije, podržavanje glazbenog
izražavanja djeteta reproduciranjem poznatih pjesmica, brojalica, igara s pjevanjem,
sviranjem na dječjim instrumentima i poticanje stvaralačkih glazbenih sposobnosti
djeteta stvaranjem novih ritmova, melodija i pokreta.

5. Naziv skladbe, autora i od kud dolaze

1. Camille Saint Saens, Karneval životinja, Francuska
2. Antonio Vivaldi, Četiri godišnja doba, Italija
3. Petar Iljič Čajkovski, Orašar, Rusija
3. Neposredna motivacija u aktivnosti, opiši detaljnije i na koji drugi način bi je
napravila
U neposrednoj je motivaciji verbalna priprema svedena na najmanju mjeru zbog toga
što je glazba dovoljno snažna da zaokupi dijete. Na odgajatelju je da stvori situaciju
svojim stvaralačkim sposobnostima:pjevanjem, sviranjem, ugođajem, sredstvima.
Dijete mora osjetiti odgajateljevu predanost, ljubav, sigurnost, toplinu, prisno
obraćanje, prijateljstvo, sposobnost, umijeće, spontanost, nenametljivost. Odgajatelj
u svakom trenutku mora suvereno vladati glazbenom situacijom. U tom je slučaju on
kvalitetan glazbeni posrednik, što znači da glazbom okuplja djecu.