Marko Balaško

Ulica Marije Jurić Zagorke 46

Sveti Križ Začretje

SINOPSIS MAGISTARSKOG RADA

Popis domaćinstava iz 1598. godine kao izvor za socio-ekonomsku

povijest Slavonskog Kraljevstva
Znanstveno područje: humanistička znanost

Polje: povijest

Grana: hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest

Teorijska podloga

Popis domaćinstava iz 1598. godine objavili su Josip Adamček i Ivan Kampuš 1976.
godine (Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV. i XVI. stoljeću, 370-558). Popis je korišten
i analiziran u parcijalno, u člancima koji se bave raznim ranonovovjekovnim temama, ali
cjelovita analiza popisa do sada nije napravljena. Opširnije studije u kojima se u većoj mjeri
referira na popis su sama uvodna studija sveska u kojem je članak objavljen, članak Ivana
Kampuša Porezni popisi i obračuni dike u Varaždinskoj županiji u XVI. stoljeću (Historijski
zbornik 36, 1983.) te knjiga Josipa Admčeka Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do
kraja XVII stoljeća (Zagreb, 1980.). Kampuš koristi dio popisa koji se odnosi na Varaždinsku
županiju, dok dio popisa koji se odnosi na Zagrebačku i Križevačku županiju u ni jednom radu
nije u cjelovitosti obrađen. Adamček se referira na razne dijelove popisa, ali parcijalno i u
funkciji specifičnih manjih tema koju obrađuje. Popise je u svojim knjigama o ugarskim
županijama koristio i njemački povjesničar Georg Heller. Popis su koristili i Hrvoje Petrić za
potrebe monografije Samobor, zemljopisno-povijesna monografija (Samobor, 2011.) te u
članku O najstarijim srpskim naseljavanjima i tzv. privatnim Vlasima u Kraljevini Slavoniji
(Spomenica Josipa Adamčeka, Zagreb, 2009.). Nataša Štefanec je u članku Struktura posjeda
na zrinskim imanjima i porezni popisi Međimurja i okolice, c.1550-c-1610. (Politička,
društvena i kulturna djelatnost Zrinskih i Frankopana u Hrvatskoj, Čakovec, 2011.) donijela
sumarne podatke za Međimurje iz 1589. godine, koje Adamček i Kampuš nisu objavili, jer su
se odnosili na ugarsku županiju Zala, a koji mogu dopuniti popis koji obrađujem. Na koncu,
Branimir Brgles u svojoj recentnoj monografiji koristi neke segmente popisa kod procjene
naseljenosti (Ljudi, prostor i mijene. Susedgradsko i donjostubičko vlastelinstvo 1450.– 1700.
Zagreb, 2019.).

U Hrvatskoj se, a velikim dijelom i u mađarskoj historiografiji, porezne popise uglavnom

koristilo kao izvor za pokušaje rekonstrukcije broja stanovnika u ranom novom vijeku. Radi se
o serijalnoj građi koja je sačuvana u velikom opsegu, koja omogućuje praćenje uspona i pada
broja selišta iz desetljeća u desetljeće. Određivanjem koeficijenata pokušavalo se utvrditi
naseljenost ili desertnost nekog područja, pa i broj stanovnika.
Ipak, budući da se za većinu popisa uglavnom nije raspolagalo brojem domaćinstava ili kuća
po selištu, a ni prosječnim brojem ljudi po kući, takve su procjene u najmanju ruku tentativne i
privremene, do daljnjih detaljnijih istraživanja. Primjeri studija koje možemo koristiti samo
limitirano su studije Jakova Gele (Demografske promjene u Hrvatskoj: od 1780. do 1981.
godine, Zagreb, 1987.), Hrvoja Petrića (Procjene broja stanovnika i ekonomskog razvoja
gradskih naselja sjeverozapadne Hrvatske od kraja 16. do početka 18. stoljeća u Stvaralački
potencijali u funkciji društveno-ekonomskog i kulturnog razvoja sjeverozapadne Hrvatske,
Varaždin, 2002.), Stjepana Krivošića te Vladimira Stipetića i Nenada Vekarića (Povijesna
demografija Hrvatske, Zagreb-Dubrovnik, 2004.).

Josip Adamček, a dijelom i Ivan Kampuš popise su koristili i za procjenu broja plemića, budući
da su popisani vlasnici selišta najvećim dijelom plemići, odnosno za djelomičnu rekonstrukciju
imovinskog statusa, obaveza i privilegija, plemstva, ali i nižih društvenih slojeva, ovisno o
desertnosti područja i prostornom smanjivanju imanja, u dužoj vremenskoj perspektivi. U
teorijskom smislu ta su istraživanja, posebno Adamčekova, bila utemeljena u klasičnoj matrici
društveno-ekonomske povijesti, te se osim poreznih popisa uzimalo u obzir i brojne urbare i
račune s vlastelinstava. Istraživanja su donijela niz važnih rezultata, izračuna, statističkih
procjena i interpretacija, koji će mi biti korisni i za izradu diplomskog rada.

Budući da je većina popisa za 16. stoljeće bilježila samo posjednike selišta, prava inovacija za
povjesničare bio je popis iz 1598. godine, koji je, najvjerojatnije zbog redukcije slobodnog
prostora Kraljevstva i drastičnog smanjenja broja selišta, iznimno popisao kućedomaćine po
selištima koji pripadaju raznim društvenim slojevima. Tako smo prvi puta dobili prilično
detaljan uvid u društvene strukturu ispod razine posjednika selišta. Ipak, do sada taj popis nije
bio upisan u bazu podataka te ga se moglo samo limitirano koristiti.

Moja je namjera prepisati popis u bazu te korištenjem raznih kompjuterskih alata donijeti nove
kvantitativne pokazatelje i procjene u domeni demografske povijesti Hrvatsko-slavonskog
Kraljevstva, ali i socio-ekonomske povijesti. Osim klasičnih interpretativnih modela koje je
postavio još Josip Adamček, a koje ću koristiti kao osnovu za analizu dobivenih podataka,
koristit ću i pristupe koje nude Susan Schreibman, Ray Siemens i John Unsworth (A companion
to Digital Humanities, Oxford: 2004.) i Koen Matthijs, Saskia Hin, Jan Kok i Hideko Matsuo
(The future of historical demography: Upside down and inside out, Acco Leuven, Den Haag:
2016.)

Uže područje rada

Nakon prijepis cijelog opširnog popisa Slavonskog Kraljevstva iz 1598. u Excel tablicu,
analizirat ću niz parametara poput ukupnog broja posjednika, selišta, vlastelinstava i kuća u sve
tri županije Kraljevstva, veličinu i strukturu pojedinih posjeda, opustošenost posjeda, odnos
snaga među pojedinim vlastelinima uključujući gradove kao posjednike, udio armalista u
ukupnom broju plemića, broj inkvilina, kmetova, slobodnjaka i predijalaca po
mjestu/vlastelinstvu/županiji, broj udovica posjednica imanja, mjesta naseljena rudarima i
slično. Ti su podaci iznimno važni i za lokalnu povijest. Usporedbom s prethodnim popisima,
pokušat ću dati procjenu broja stanovnika po županijama i u Kraljevstvu. Dakle, analiza će
iznjedriti niz vrijednih i za rani novi vijek iznimno preciznih kvantitativnih pokazatelja iz
domene socio-ekonomske i demografske povijesti Slavonskog Kraljevstva te detaljan uvid u
strukture ranonovovjekovnog slavonskog društva.

Ciljevi/problemi istraživanja

Cilj diplomskog rada je iskoristiti vrijedan i detaljan porezni popis iz 1598. koji je do
sada parcijalno i nedostatno korišten, za bolje razumijevanje socio-ekonomske i demografske
povijesti Slavonskog Kraljevstva te osiguranje niza kvantitativnih pokazatelja koji su do sada
nedostajali u hrvatskoj historiografiji. Problemi istraživanja vezani su uz narav izvora, koji je
primarno zamišljen kao porezni popis u kojem su, pritom, varijable često nedosljedno upisivane,
zbog čega su potrebne brojne prilagodbe i snalaženja pri upisivanju podataka u tablicu i analizi
istih.

Metodološki postupci

U radu ću obilno koristiti kvantitativne metode pri analizi računalne baze podataka,
komparativnu metodu u domeni usporedbe podataka koje nudi popis iz 1598. s ostalim
popisima 16. stoljeća te deskriptivnu metodu.

Očekivani znanstveni i/ili praktični doprinos

Glavni doprinos ovog diplomskog rada izrada je baze podataka, zatim primjereno
historiografsko vrednovanje opsežnog popisa iz 1598. godine, generiranje niza kvantitativnih,
serijalnih podataka važnih za demografsku i socio-ekonomsku povijest Slavonskog Kraljevstva
u 16. stoljeću te početna interpretacija tih podataka. Računalnu bazu učinit ću dostupnom za
znanstvene krugove i javnost kojima će koristiti za prikupljanje podataka iz domene topografije,
genealogije (pojavnost i učestalosti prezimena i imena), izradu obiteljskih stabala, proučavanje
lokalne historije i slično.

Datum: 03.06.2019.

Potpis mentora Potpis voditelja studija Potpis kandidata

dr. sc. Nataša Štefanec dr. sc. Zrinka Blažević Marko Balaško