Dokumentarac je navaznija filmska vrsta, primarna u svakom smislu te rijeci;

ona biljezi zivot i pise historiju te je naposljetku i svaki igrani film također neka
varijanta dokumentarnog. drugo, smatra da je danas dokumentarni film
zanemaren kako s obzirom na trenutnu produkciju(pritom oštro razlikuje
tzv.televizijske i prave filmske dokumentarce), tako i u pogledu njegove
teorijske recepcije i historiografskog bavljenja.

(Zoran Tadic, Ogledi o hrvatskom dokumentarcu, Hrvatski filmski

savez; Zagreb, 2009.)

Kad sam upisala umjetnicku akademiju, uvidjela sam moc i znacaj

dokumentarnih filmova i njihov utjecaj u ukazivanju na drustvene probleme.
Mislim da kad ljudi dozive nesto emotivno sto im pruza umjetnost i film, oni ce
pokusati da o tome razmisle i da to promijene.

(Šanda Šoven, producent i reziser dokumentarnih filmova)

JAVNOOBAVIJESNA FUNKCIJA FILMA

Ima jedna izvedenica polazne dokumentaricnosti filma, doduse neujednaceno

povijsno prisutna u programima kina, ali povremeno iznimno vazna, popularna
i indikativna. To je pojava filmskih žurnala (usp.pronay 1976). Snimajuci
"zbivse događaje" - one koji se doista zbivaju pred kamerom- film se zapravo
nametnuo kao izvjestiteljo njima. Žurnali su taj izvjestiteljski aspekt filma,
izvukli u prvi plan, specijalizirali se za njega, povezujući izravno film s tada već
artikuliranom, informativnom javnoobavijesnom funkcijm novina s kojom se
publiku održava u tijeku s potencijalno ili stvarno globalno društveno važnim
zbivanjima - toliko karakterističnom za industrijsku, modernizacijsku civilizaciju.
Već su u najranijim dokumentarističkim snimkama važnu ulogu imali
pojedinačni jednokultni filmovi o nekom važnom aktuelnom državnom
događaju ili o događaju iz života važnih političkih i javnih osoba-tzv
aktuelnosti.No važnu je promjenu označavalo prikazivanje posebnog filmskog
sklopa sastavljenog od niza slika o različitim događajima a taj se sklop - po
gledanju na generički naziv za novine - nazivalo filmskim žurnalom. Filmski
žurnali bili su sastavljeni od pojedinačnih vijesti ili novosti. Tijekom Prvog
svjetskog rata filmski žurnali iz Njemačke i Austrije javljali su se kao filmska
svjedočanstva o aktualnim raznim zbivanjima poznatima iz novina. (redoviti
žurnali javili su se u Hrvatskoj tek za Drugog svjetskog rata i poslije)

Taj je žurnal postao iznimno važnom sastavnicom kinoprograma sve do

prevlasti televizije ( koja je postepeno posve preuzela tu žurnalsku vrstu svojim
dnevnikom ). Nova su se izdanja filmskog žurnala obavezno prikazivala u
kinima prije igranog filma (kao predigra) i bila iznimno popularna, sve dok
televizija nije posve preuzela filmski žurnalizam. Ti su žurnali za najširu publiku
- i onu koja nije čitala novine, ali je povremeno išla u kino - perceptivno
podrobno artikulirali predodžbu o području važne nacionalne i svjetske.
Pridonosili su upravo konstituiranju javne sfere, koja teži obuhvatiti sveukupno
građanstvo (što je efekt demokratizacijskog vida modernizacije). Uostalom,
upravo je svijest o važnoj ulozi sustava vijesti u konstituiranju javnog mnijenja i
bila u temelju sustavnog njegovanja proizvodnje filmskih žurnala u
ideologiziranim državnim sustavima (odnosno u ideologiziranim situacijama,
kakve su ratne)

( Hrvoje Turković - Film i modernizacija)