UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU
Predmet: Povijest pedagogije i školstva Bosne i Hercegovine
Semestar: IV
Akademska: 2018./2019. godina

STAV ISLAMSKE ZAJEDNICE O

OBRAZOVANJU ŽENSKE DJECE

Nastavnik: prof.dr. Snježana Šušnjara Studenti: Gološ Nermina /48317

Saradnik: viša ass. Edina Nikšić Rebihić, MA Gogalić Amra /48372

Sarajevo, juli 2019. godine

Uvod
Cilj ovog seminarskog rada jeste prikazati razvoj obrazovanja, odnosno nužnu
potrebu promjene toka odgojnog i obrazovnog procesa unutar edukacijskih
ustanova koje su daleko od postizanja, odnosno stvaranja snažnih kadrova
intelektualaca bez obzira na spol mladih ljudi. Dovodi se u pitanje stav islamske
zajednice kada je riječ o obrazovanju ženkse omladine. Međutim, zapravo je riječ
o pojedincima i njihovim stavovima i mišljenjima o obrazovanju ženske djece i
omladine. Postići jedan takav ideal gdje mlada muslimanka ima pravo na
obrazovanje i postizanje akademskog uspjeha radi ekonomske nezavisnosti i
slobode o kojima su mogle samo sanjati mlade muslimanke jer je njihov život u
rukama obiteljskih obićaja i stanja zajednice i zemlje u kojoj žive.

2
 Prevladati odgojni verbalizam
Marta 1978. godine, u amfiteatru Islamskog fakulteta, održano je dvodnevno
Prvo savjetovanje o medresama. Tom prilikom raspravljalo se o III važnim
pitanjima :
I o nastavnom planu i programu,
II o značaju kvaliteta nastave i
III o unapređenju islamskog odgoja i obrazovanja.
Ozbiljne riječi, upućene su nosiocima odgojno-obrazovnog procesa u medresama
i prisustvom velikog broja imama, predstavnika najviših organa Islamske
zajednice u SFRJ, nastavnika i vaspitača Gazi Husrevbegove i Alaudinove
medrese, kao i brojnih gostiju, a u organizaciji Starješinstva iz SR Bosne i
Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Istaknuto je da se o ovim pitanjima, koje se
odnose na odgojni – obrazovni proces, u posljednje vrijeme, sve češće raspravlja
i govori na raznim nivoima u okviru Islamske zajednice. Zaključcima navedenog
savjetovanja o unapređenju islamskog odgoja i obrazovanja u postojećim
medresama kod nas, predstavljaju značajne momente u odgojno-obrazovnom
djelovanju medresa, jer su pokrenuli reafirmaciju odgojnog rada u islamskom
duhu koji se iz ovih škola neopazice počeo gubiti i ustupati mjesto vjerskom
neutralizmu. Stoga pokrenute su brojne akcije za oživljavanje islamskog odgoja
i osavremenjavanje nastavnog procesa, pa su, u tom smislu, sadržaji kojima
se ostvaruje islamski odgoj učenika izrazitije ugrađeni u plan i program pojedinih
predmeta, slobodnih i drugih aktivnosti učenika. islamski odgojni ciljevi
ostvaruju se i kroz primjenu Kućnog reda; proslavama raznih jubileja,
prvenstveno iz povijsti islama; uključivanjem učenika starijih razreda u
ferijalnu i ramazansku praksu; organizovanjem praktičnih vježbi iz pojedinih
predmeta kao, na primjer: imameta, hatabeta, vaza, fikha, metodike, i tako
dalje. Posebna pažnja posvećuje se izboru, islamskom obrazovanju i
pedagoško-stručnom usavršavanju nastavnika i vaspitača. Sve te aktivnosti i
oblici rada doprinose, zacijelo, poboljšanju odgojno-obrazovnih rezultata
zavoda. I ako su već poduzeti ogromni koraci ka poboljšanju i dalje postoji
potreba za dodatno usavršavanje. Moraju se dalje mijenjati i usavršavati metode
i sadržaje rada. Još uvijek postoji nezadovoljstvo sa postojećim nastavnim
planom i programom u medresama, kako u kvalitativnom i kvantitativnom,
tako i u selektivnom i racionalnom pogledu.

3
Dalje, pitanje nedostatka planu i programu adekvatnih udžbenika za mnoge
stručne predmete, predstavlja veliku prepreku za normalan rad, kako učenika,
tako i profesora medrese i, sigurno, negativno utiče na nivo učeničkih znanja.
Učenici gradivo trebaju usvajati sa razumijevanjem, a ne da budu prisiljeni
usvajati činjenice, što može rezultirati u njihovom izbjegavanu nastavnog časa.
Dakle, potrebno je češće analizirati nastavni program medrese i način njegovog
izvođenja, a posebnu pažnju posvetiti permanentnom pedagoškom, stručnom i
islamskom usavršavanju svih nastavnika i pedagoga, a posebno nastavnika
stručnih predmeta, jer oni moraju imati poseban senzibilitet za vjerski odgoj
mladih. Da bi medrese ispunile očekivanu ulogu potrebno je da svoju djelatnost
zasnuju na duži rok sa nedvosmislenim akcentom na jačanju odgojno-
obrazovnih ciljeva i mjerila u islamskom svijetu i većom orijentacijom ka
budućnosti. U skladu s tim, neophodno je da medrese još više organizaciono
i kadrovski ojačaju svoje redove, da stvore homogeniji učenički i radni
kolektiv, da pojačaju kvalitet spoljnje saradnje i pomoći. Tada se, tako zvano
pravo grešku neće pretvoriti u pravo na kontiunitet grešaka u sprovodenju
nastavnog procesa.

4
 Obrazovanje i žena

Već u velikom mahu poduzeti su koraci ka poboljšanju i usavršavanju odgojnog

obrazovnog procesa u školama, ali i dalje ostaje pitanje potrebe obrazovanja
ženske omladine. Kako se vremena mjenjenjaju, s tim dolaze nove potrebe i
nedostatci koje zahtjevaju moderne solucije. Uloga žene u zajednici se
blagovremeno mjenja, to jeste dolazi i potreba obrazovanja ženske omladine koje
su jednako kompetentne u postizanju akademskog uspjeha kad im se uruči
adekvatna prilika i potpora zajednice. Želja ženske omladine da studiraju i da
stvore krijeru, pokušavajući oboriti sve barijere koje im stoje na putu ka postizanju
znanja, na što bi trebale imati puno pravo bez obzira na spol i stalež kao i mišljenja
pojedinaca koji smatraju da je ženi jedino mjesto u kuhinji, da je njena uloga u
svijetu da rodi zdravu djecu, da ih sama odgoji i da se brine o svom mužu i
domaćinstvu. Pobjeći od takve jedne kulture i očekivanja starijih generacija kao i
obiteljskih obićaja koji ponekad vuku korijene iz predislamskog perioda stvara
veliki teret nad ženskom omladinom koje žele jednaka prava i mogućnosti koje
postoje u zapadnjačkim zemljama.

5
 Ustanova života i odgoja
Bitno je naglasiti jedan velik pomak kada je u pitanju obrazovanje mladih
muslimnki, a ono se odnosi na otvorenje Ženskog odjela medrese u Dubrovačkoj
ulici u Sarajevu. Bez sumnje, ovaj dar obavezuje sve nas, a posebno vaspitno-
obrazovni kadar Medrese, da bi učenice napuštale medresu obogaćene solidnim
vaspitanjem, opštim i stručnim znanjem, izgrađenim islamskim pogledom na
svijet i stečenim radnim navikama. Otvorenjem Ženskog odjela u Sarajevu
otvorilo je vrata za budućim otovrenjem Ženskog odjela u medresama za druge
gradove. Za takve rezultate potreban je kolektivni napor, odgovarajuće stručno
i pedagoško znanje, iskustvo i umijeće da se sve to prenese na mlađe.

Univerzitetski problemi u islamskim zemljama

Na XII međunarodnom simpoziju islamologa u Alžiru prisustvovalo je oko
stotinu univerzitetskih profesora i naučnih radnika iz 27 zemalja svijeta. Na
skupu je podnešeno preko 50 referata gdje su većina njih utonuli u prošlost
univerziteta. O današnjem univerzitetu i njegovim problemima jedino je
govorio dr. Fadil Džemali. Napomene i mišljenja koja je iznio u svom referatu
predstavljaju plod njegovog dugogodišnjeg rada na polju edukacije i izučavanja
univerzitetskog sistema u prošlosti, a i sada u zemljama Azije, Amerike i
Evrope. Na početku svog izlaganja dr. Fadil Džemali je naglasio da je
većina naroda koji sačinjavaju islamski svijet dobila svoju političku slobodu
poslije Drugog svjetskog rata. Poslije proglašenja nezavisnosti pristupilo se
obnovi zemlje kako u materijalnom tako i u kulturnom pogledu. Da bi se
eliminisala vjekovna zaostalost prišlo se osnivanju naučnih instituta,
univerziteta i reorganizaciji postojećih koji su naslijeđeni od kolonijalizma.
Univerzitet mora da posjeduje jak profesorski kadar koji će raditi na
izgrađivanju svijesti naroda, obnovi ili korigovanju kako kulturnog tako i
socijalnog, ekonomskog i duhovnog načina života. Ne sumnjamo da su mnogi
univerziteti u islamskom svijetu dali, a i sada daju dobre rezultate na ovom
polju. Međutim, cilj referata dr. Fadila Džemali jeste da ukaže na probleme s
kojima je suočen univerzitet na putu realizacije svojih zadataka s jedne strane
i nužnost potpunijeg i homogenijeg rada na univerzitetu s druge strane. Sve
ovo traži maksimalnu angažovanost, a prije toga i ubjeđenje o neophodnosti
reorganizacije univerziteta u islamskim zemljama.

6
Glavna pažnja usmjerena je na najveći problem s kojim je suočen univerzitet
u islamskim zemljama, a koji će biti prisutan i u budućnosti jeste, tako zvani
studentski problem Ovaj problem je komplikovan, višestruk i vrlo složen.
Dakle, prihvatanje principa demokratičnosti u školstvu traži otvaranje
univerzitetskih vrata svakome ko želi dalje školovanje. Ovo je i princip
islama po kome je traženje nauke dužnost svakog muslimana i muslimanke.
Međutim, problem se javlja kada potražnja za upisom bude veća od
materijalnih mogućnosti univerziteta. Neki univerziteti otvaraju širom vrata
žvrtvujući na taj način i kvalitet i naučni nivo dok drugi daju prioritet
talentima što je po našem mišljenju ispravnije.
Dr. Fadil Džemali zalaže se za princip materijalnog pomaganja studenta, za
pravilno formiranje prije upisa na fakultet i usmjeravanja na fakultetu imajući
u vidu sklonost studenta s jedne i potrebe društva s druge strane.
Kako možemo vidjeti u ovom periodu postavljaju se temelji za izgradnju za što
kvalitetniji i uključeniji odgojni - obrazovni proces za svu omladinu bez obzira na
spol i materijalne mogućnosti, gdje obrazovanje muslimana i muslimanke
predstavljaju glavni princip islama, koji nije bio poštovan niti primjenjen u
prošlosti, ali kako se ljudi kreću tokovima modernizacije, ona zahtjeva tu
promjenu i konstantno usavršavanje odgojno – obrazovnog procesa diljem svijeta.
Stoga dužnost islamske zajednice jeste poštovati islamkse principe koji nalažu
potrebu pozitivnog stava kada je riječ o obrazovanju ženske djece i omladine.
Kroz povijest čovječanstva imali smo priliku upoznati se sa ulogom žene toga
vremena i prepreke sa kojima se suočavala da bi napravila put i olakšala barijere
koje su spriječvale jako željenu promjenu u obrazovnom procesu. Dakle, mjesto
i uloga žene u razvoju Islamske zajednice određeni su pozitivnim kur′anskim
propisima i životnom praksom u doba stvaralačkog zanosa i kreativne snage
prvih teoretičara islama. Naše vrijeme postavilo je pred ženu nove enigme, a
pogrešna praksa tijesne okvire koji iz dana udan sve vidljivije pucaju. Spremiti
muslimanku za vrijeme i prilike u kojima će živjeti, ne odstupajući od kur′anskih
načela obaveza je kojoj islamska zajednica nastoji udovoljiti.
Sasvim je očito, iz predaje koju Buharija bilježi kao vjerodostojnu, da su
žene, kao i muškarci, pohađale Muhamedovu a.s. školu i prisustvovale
skupovima i javnim predavanjima. Zabilježene su veoma značajne diskusije
koje su pokretale žene u prvim danima povijesti islama Sam Kur′an bilježi
jedan karakterističan dijalog žene sa Božijim Poslanikom. Iz prvog, stvaralačkog,
perioda islama povijest je zabilježila veliki broj žena koje su se istakle u raznim
oblastima života.

7
U periodu dekadence uloga žene je potpuno zanemarena. Ona je u cjelosti
isključena iz javnog života i zanemareno njeno obrazovanje. Zatvorena je u
hareme da ne bi mogla ništa čuti ni vidjeti. Stalno se govori i piše da je islam
dao ženi najveća prava i da ga u tome nije dostigao ni jedan sistem. U
praksi stvar sasvim drukčije izlgeda. U okviru Islamske zajednice definitivno
se spoznala neminovna potreba uključivanja žene u vjerski život. Žena je
već odavno dobila svoje mjesto u društvenoj zajednici. Zašto joj tako mjesto
ne osigurati i u Islamskoj zajednici.

8
Literatura:
Ahmagić, A. (1979). Mi o ženi. Islamska misao : str. 26
Ahmagić, A. (1979). Žena o sebi. Islamska misao : str. 27
Ramić, J. (1979). Univerzitetski problemi u islamskim zemljama. Islamska misao:
str. 22
Rušid, I. (1979). Budućnost djeteta u islamskom svijetu. Islamska misao: str.110
Salihspahić, Dž. (1979). Prevladati odgojni verbalizam. Islamska misao: str.108