Padeži:

No. – Ko šta, što? / vršilac radnje i ono čemu se pripisuje kakvo stanje npr: Brat se vratio
sretno, pa je naša kuća puna radosti.
Ge. – (od) koga, (od) čega? / pripadnost npr: To je kuća našeg komšije.
Da. – kome, čemu? / namjena npr: Kupila je cvijeće svojoj komšinici.
Ak. – koga?, šta/što? / predmet glagoske radnje npr: Obišli su Baščaršiju i Ilidžu.
Vo. – dozivanje, (oj, hej!) / Emire, dođi i napiši zadaću!
In. - (s) kim? (s) čim? / čime i s čim se vrši radnja (sredstvo) i srodstvo s čim npr: Sa svojim
sinom kopao je lopatom zemlju prošle godine.
Lo. – (o) kome? (o) čemu? / o kome o čemu se govori ili gdje se što obavlja ili nalazi npr:
Govorili su o pročitanoj knjizi i odmarali se u hladovini.

Infinitiv - osnovni oblik glagola, njime se ističe samo pojam radnje. Npr. Znao je plivati.
Primjeri: vuk-oh > vući,

Prezent – Obilježava sadašnjost. Npr. Plovimo prema Neumu. Neki od primjera:

Jučer saznam tu vijest, sutra odlazim na Igman, nikad ne čitam novine.

Primjer: prezent glagola čitati i putovati:

Aorist – Obilježavanje doživljene radnje koja je ograničeno trajala u prošlosti, npr. Padoh
naglavačke.

Oni su uglavnom svršenog vida, a od nesvršenog se upotrebljavaju oblici perfekta kao npr.

Dolaziše ovdje svaki dan. > Dolazili su ovdje svaki dan.

Primjer: aorist glagola čitati i pasti:

Imperfekt – Obilježava se doživljena radnja. Npr. Proljeća dolažahu kasno.

Primjer: imperfekt glagola nositi i vući.

Perfekt- glagolsko vrijeme koje se desilo u prošlosti. Npr. Plovili smo prema Neumu.
Primjer: perfekt glagola čitati:

Pluskvamperfekt – radnja koja se desila u prošlosti prije, za vrijeme ili poslije neke druge radnje.
Npr. Kad sam slušao vijesti, bio sam se jako naljutio.
Futur prvi – osnova uloga obilježavanje budućnosti. Npr. Sutra ću posjetiti roditelje.

Futur drugi – njime se označava zavisna budućnost. Npr. Kad bude završio posao pričat ćemo s
njim.

Imperativ – izriče zapovijed. Npr. Pomozi čovjeku u nevolji!

Potencijal prvi – izricanje mogućnosti ili želje. Npr. Kuća bi tada odletjela u zrak.

Potencijal drugi - izriče se mogućnost, npr. Da bijaste došli na vrijeme, bili biste ih upoznali.

Glagolski pridjev radni

Glagolski pridjev sadašnji

U obliku 3. lica množine prezenta se dodaje nastavak ći.
Npr. Zarađivao sam za život prodajući novine. Ili u budućnosti: Zarađivat ću za život
prodajući novine.
Glagolski pridjev prošli – radnja koja se izvršila prije neke druge radnje izrečene
glagolskim oblikom. Npr. Uspavavši djecu, i sama je legla. Također vrijedi i za sadašnjost i
budućnost.

Primjeri
Rijeke jedan član (Una) dva člana (Plavi Nil) 3 člana( Jang Ceng Jang)

Ulice jedan član ( Ferhadija) 3 člana ( Isa-bega Isakovića)

Gradovi jedan član (Bihać) dva člana ( Sanski Most) 3 člana (Bandar Seri Begawan)