Gimnazija fra Grge Martića

Nikola Rončević

MORALNO-ETIČKE DILEME I MOGUĆNOSTI NJIHOVOG RAZRJEŠAVANJA

Stručni aktiv društveno-humanističkih znanosti

Mostar, 2019.

1
 SADRŽAJ:

1. UVOD……………………………………………………………………………3
2. ŠTO SU DILEME I NJIHOVA PODJELA……………………………………...4
2.1 Primjeri etičkih i moralnih dilema, te njihovi ishodi…………………………….6
3. ZAKLJUČAK ………………………………………………………………….8

2
 1. UVOD

Jedna od specifičnosti etike kao filozofske discipline je ta da je ona praktična. Etika se

ne postavlja samo u sferu teoretiziranja o pojmovima bitnim za ovu granu filozofije, kao što su
moral, dobro, loše, vrline, altruizam, egoizam, sloboda, dužnosti i drugi, nego i mogućnosti
njihove primjene u svakodnevnom životu. Upravo iz ovog razloga filozof Milan Kangrga u
uvodu svoje knjige Etika- osnovni problemi i pravci upućuje na Aristotelovo i Kantovo
određenje predmeta etike.

Aristotel u Nikomahovoj etici govori da cilj predmeta koji se obrađuje nije isključivo teorijski,
nego se etika bavi vrlinama i njihovoj primjeni u izgradnji vlastite ličnosti. Aristotel pokušava
proniknuti u ljudsko djelovanje, kako djelovati u skladu s vrlinama i biti moralno izgrađen.
Stoga Aristotel napominje na više mjesta da samo znanje o vrlinama ne znači ništa. To znači
da teorijsko poznavanje anatomije ne znači da je poznavalac kirurg, da teorijsko poznavanje
automobilskih dijelova ne znači da je poznavalac automehaničar, odnosno da poznavanje pojma
dobroga ne znači da je poznavalac dobra osoba.

Na sličnom tragu je Immanuel Kant, jedan od začetnike deontološke etike. On smatra da

moralna mogućnost mora prethoditi radnji. Njegov stav da će dobro djelovanje proizvesti
dobrog čovjeka je slično Sokratovom poimanju kako će dobar čovjek biti onaj koji djeluje
dobro. Razlika je u tome što Kant ne pretpostavlja predodređenost pojma dobra.

U ovom izlaganju napravit ćemo kratak osvrt na etičko-moralne dileme , kao području gdje je
etika primjenjiva u praksi. Definirat ćemo etičko-moralne dileme i napraviti njihovu podjelu.
Zatim ćemo deskriptivnom metodom, ukratko izložiti neke od izabranih primjera dilema i
njihove ishoda, te vidjeti koliko, prilikom izbora, odlučuju kontekst problema, razum, savjest i
emocije.

3
 2. ŠTO SU DILEME I NJIHOVA PODJELA

U svakodnevnom životu ne postoji osoba koja nije morala nešto birati. Izgleda da je život
sastavljen od izbora koji mogu biti bezazleni, pa sve do onih koji utječu na vlastiti i živote
drugih ljudi i živih bića. Pod bezazlene izbore podrazumijevamo one koji nemaju moralne
posljedice. To može biti izbor doručka, izbor odjeće za zabavu, ili izbor rute od kuće do
posla. No, treba uzeti i obzir da, iako ovi izbori nemaju moralnu težinu oni mogu utjecati
na život osobe koja je stavljena pred izbor. Možda izbor odjeće za zabavu nije bio
adekvatan, a možda izbor rute od kuće do posla nije bio najsigurniji. Ovakve dileme
možemo nazvati klasičnim dilemama.

Etičko- moralne dileme možemo svrstati pod zajedničkim imenom moralni paradoksi. To
su paradoksi u kojima je pred subjekt postavljen određeni problem izbora gdje ishod ima
moralne i etičke posljedice. Riječ dilema je grčka složenica gdje prefiks di znači dva, a
lemma označava premisu. S obzirom na brojnost izbora i posljedica ti paradoksi mogu biti
trileme, tetraleme ili polileme. U ovom radu zadržat ćemo se samo na dilemama koje ćemo
podijeliti na etičke i moralne.

Etičke dileme su takve gdje je osoba prisiljena birati između dva moralno prihvatljiva
rješenja, ali mogu biti u sukobu sa pravilima i zakonima neke zajednice ili udruženja.
Ovakve dileme su više usmjerene na praćenje pravila, nego na vlastitu savjest i značajne su
u području etike rada pravosuđa, medicine i psihologije.1

Moralne dileme su situacije gdje je subjekt doveden u takvu poziciju da bira između
moralno ispravne i neispravne odluke. Težina moralne dileme je veća, ukoliko osoba mora
da bira između dvije opcije koje su moralno neprihvatljive.2

Etičke i moralne dileme na osnovu sukoba, možemo podijeliti na više načina. Navest ćemo
neke od njih: epistemološke, ontološke, na one koje postavlja subjekt i one koji su
postavljeni subjektu, dileme iz dužnosti i dileme iz zabrana. Epistemološke dileme su takve
koje uključuju moralne zahtjeve, gdje subjekt ne zna koji izbor ima prednost. Postoje
situacije gdje prilikom izbora subjekt ne može odlučiti koji moralni zahtjev ima veću težinu.
Ontološke dileme su takve gdje subjekt ne zna koji moralni zahtjev je izraženiji, jer u biti

1
Usp. <https://www.storyboardthat.com/hr/articles/e/dilema>
2
Usp. isto

4
 nijedan nema prevagu. Dileme koje postavlja subjekt su produkt vlastitih grešaka koji
tjeraju na promišljanje izbora, dok one koji su nametnuti subjektu nisu produkt vlastitih
grešaka. Dileme iz dužnosti su takve gdje je jedan od mogućih izbora obvezatan, dok dileme
iz zabrane su one, gdje su oba izbora zabranjena.3

Etičke i moralne dileme u svojoj jezičnoj konstrukciji su hipotetičke i razlikuju se od dilema

koje se događaju u stvarnosti. Kao jezični iskaz one su tema proučavanja metaetike.
Problem koji možemo susresti je problem cjelokupnosti etike; dualizma teorijskog i
praktičnog promišljanja, odnosno problem općeg i specifičnog. Metaetiku zanimaju logične
postavke jezičnog izraza, što može biti različito od onoga kako se pokazuje u stvarnosti gdje
prilikom odlučivanja utječu i drugi parametri kao što su: realno prostorno-vremenski
čimbenici, kontekst i psihofizičke sposobnosti subjekta.

3
Usp. << McConnell, Terrance, "Moral Dilemmas", The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Fall 2018 Edition),
Edward N. Zalta (ed.), URL = https://plato.stanford.edu/archives/fall2018/entries/moral-dilemmas/>>

5
 2.1.Primjeri etičkih i moralnih dilema, te njihovi ishodi

Rekli smo kako etičke dileme postavljaju pojedinca nasuprot neke zajednice ili
institucije. Izbori koji su mogući su uglavnom moralno prihvatljivi te se često radi o radnoj
etici.

Prvi primjer etičke dileme vezan je za radno mjesto. Premisa je sljedeća; Zaposlenik jedne
firme otkriva kako poslodavac pere novac. Izbori koji se postavljaju pred osobu su: a)
prijaviti poslodavca nadležnoj instituciji b) ne prijaviti. Posljedice prvog izbora su sudski
postupak protiv poslodavca. Kao što vidimo subjekt je vođen poštivanjem zakona i nahodio
se dužnošću. No, dodatne posljedice koje ga mogu odvratiti od tog izbora su otkaz,
pejorativni epitet ''zviždača'' zbog kojeg bi mogao imati problema u daljnjem zaposlenju ili
epitet ''pacova'' među kolegama što mu može onemogućiti podršku u sudskom procesu.
Ukoliko radnik odluči da ne prijavi poslodavca, posljedice mogu biti povoljne za pojedinca
u vidu napredovanja te uličnog poštovanja njegovog šefa i kolega. Kod razrješavanja dilema
kao jezični izraz, treba napomenuti da će subjekt kome je postavljena ovakva dilema
drukčije odgovarati zavisno kako je problem formuliran. Ako odlučujemo za hipotetičkog
radnika u trećem licu ili ako smo mi taj radnik.

Drugi primjer etičke dileme vezan je za radnu etiku u medicini. Ovaj primjer je formuliran
na osnovu događaja u Zagrebu gdje je ljekarnica zbog priziva savjesti odbila izdati
pacijentici kontracepcijske pilule. Kako je RTL izvijestio javnost: ''Povjerenstvo za etiku i
deontologiju Hrvatske ljekarničke komore u svojoj odluci tvrdi da ljekarnica iz zagrebačke
ljekarne Čelina na Jordanovcu nije prekršila Kodeks ljekarničke etike kada je zbog priziva
savjesti odbila djevojci izdati ginekološki propisane kontracepcijske pilule.''4 U slučajevima
ovakvih dilema koje su specifične i pojedinačne, vijećalo je posebno Povjerenstvo iz
razloga što kod razrješavanje dileme subjekt želi biti siguran da je izabrao pravi izbor. Zbog
toga kada bi se ovo pretočilo u hipotetičku dilemu premisa bi glasila na slijedeći način.

4
Usp. <https://www.24sata.hr/news/odbila-izdati-kontracepcijske-pilule-nije-prekrsila-kodeks-602056>

6
Ljekarnici je došla pacijentica sa zahtjevom o uzimanju kontracepcijskih pilula. Razrješenje
ove dileme su dva izbora: A) dati pilule b) odbiti dati pilule. Ukoliko da pilule pomoći će
pacijentici. Ukoliko odbije dati pilule, neće pomoći pacijentici jer se pilule kose sa njenim
prigovorom savjesti . Ovdje vidimo da su društveni kontekst jako bitni jer želimo proniknuti
zašto je odlučeno kako je odlučeno. Postavljaju se pitanja je li ljekarnica iz religioznih
uvjerenja odbila izdati pilule ili je prigovor savjesti došao zbog Hipokratove zakletve. S
druge strane ne znamo zbog čega je pacijentica morala uzeti kontracepcijske pilule jer one
ne sluše samo zbog sprečavanja neželjene trudnoće, nego i zbog regulacije hormona.

Primjeri moralnih dilema su jednako tako brojni, a oni mogu biti: problem eutanazije,
abortusa, smrtne kazne, legaliziranje lakih droga itd. Primjer koju ću opisati je poznat i kao
trolley problem. U prijevodu to je problem trolejbusa, ali možemo ga nazvati i problemom
jurećeg vlaka. Ovaj problem sam obrađivao sa učenicima trećeg razreda i želim pokazati
kako u zavisnosti od konteksta izbori postaju teži s psihološke strane.

Premisa problema je sljedeća: Vlak koji je izgubio kontrolu, kojemu ne rade kočnice juri
velikom brzinom tračnicama. Skretničar koji je vidio da se vlak ne zaustavlja ima tek toliko
vremena da vlak preusmjeri na druge tračnica. Ako vlak nastavi da juri udarit će deset ljudi
koji nešto rade na pruzi. Ukoliko preusmjeri vlak će udariti u dvije osobe. Uz ovakve
premise, učenici su odgovarali pragmatično i utilitaristično. S tim da ove pojmove treba
uzeti s rezervom. Izbori su bili da se spasi što veći broj ljudi. Međutim, dodavanjem
konteksta od učenika su odluke izbora bile manje racionalne, a više emotivne. Odnosno
Savjest je bila izražajnija. Iduća premisa je bila davanje dodatnih podataka. Umjesto deset
ljudi to su bili zatvorenici koji su radili na održavanju pruge. Na drugom kolosijeku su bili
majka i dijete koji su zaglavili u autu. Biranje izbora je već postalo malo otežavajuće, stoga
su učenici zahtijevali više informacija o kontekstu. Kada se počnu dodavati novi podaci , to
je kao otvaranje Pandorine kutije. Zatvorenici su bili iz KP Zenici, koji su bili na
odsluživanju kazne od silovanja do ubojstva. Izbori više nisu bili uglavnom ''pragmatični
da se spasi što više ljudi, nego se gledalo tko ima pravo na drugu šansu. Dijete s majkom je
nevino i možda će ispasti dobar čovjek. Odluke su emotivnije ukoliko se radi o bliskim
porodicama ili članovima obitelji. Recimo da je premisa takva da je među zatvorenicima
stariji brat, a majka i dijete da su naši vlastiti.

7
3. ZAKLJUČAK

Etičke i moralne dileme su hipotetičke naravi i njihovo razrješenje ovisi o emocionalnoj

involviranosti subjekta. Dilema postavljena u jeziku, koja se samo kontemplira izaziva
manje psihičkih reakcija, što znači da je faktor emocija smanjen za razliku od dileme
koja se događa u realnom prostoru i vremenu.
Etičke i moralne dileme su neophodne u nastavi predmeta Etika, jer omogućuju
učenicima koncizno i racionalno razmišljanje, povećavaju retoričke i debatne
sposobnosti te ih pripremaju za važne odluke koje ih u životu neće zaobići.