FOVIZAM (''fauves''- divlje zvijeri)

- prvi put izlažu u Parizu; Jesenjski salon 1905. – ''čudni novi koloristi'' – pod utjecajem
impresionista, samo su pojačali snagu i izražajnost boja
- odbijaju se podvrgnuti redu, marljivosti; žive za oslobođenje i eksperiment; vatromet
neobuzdanih živih boja; ''les fauves'' - s oduševljenjem prihvatili kritiku i po tome se nazvali
- dekorativna tendencije – utjecaj Gaugina
- zajedničko izlaganje na Salonu je rezultat slučajnih susreta, zajedničkih izlaganja mladih
umjetnika koji se nastoje afirmirati na likovnoj sceni
Grupa umjetnika koji su bez ustručavanja izražavali vjeru u bolju i sretniju budućnost, radost i
optimizam na početku novog stoljeća: MATISSE, ROUAULT, MARQUET, VLAMINCK
- pod utjecajem Cezanneovih konstrukcija i forma, slikaju prva djela s fovističkim
kolorističkim karakteristikama; služe se bojom slobodnije, da bi se pojačao intenzitet boje;
istražuju djelovanje čistih tonova, a boja treba ostvariti oblik; nema lokalne boje (ponovi što
su to lokalne boje, sigurno si zaboravio); odriču se prirodnosti, pa im je rijeka ružičasta, sjena
zelena, stablo žuto itd; vole čiste boje – crvenu žutu modru zelenu

- lirizam i radost; prirodan, jednostavan i iskren izraz nesputanosti pravilima i slobode

izražavanja
- jednostavnost – likovna harmonija se ostvaruje odbacivanjegm svega nebitnog u korist
bitnog (nebitno samo škodi slici)
- negiraju formu, perspektivu i anatomiju; slike kompozicijom svedene na 2 dimenzije/ravne
površine; sve se svodi na odnos linija i boja
- simfonija boja – sve su boje tonski uravnotežene – maksimalan intenzitet boje; rabili čiste
boje iz tube direktno

EKSPRESIONIZAM

- dok su fovisti u Parizu uglavnom brinuli o formi, njemački su slikari skupine DIE
BRUCKE (Most) u Dresdenuu, koriste jednako snažne boje, ali često s više crne, uz još
slobodniji oblik – tako izražavajući svoj osobni doživljaj svijeta i suosjećanje sa sudbinom
čovjeka, koju su vidjeli uglavnom kao tragičnu; naglasak na psihičkim problemima,
razotkrivaju naličje stvarnosti; oslobođenje emocija i instinkta
- tih godina je otkrivena ekspresivna stilizacija primitivne afričke skulpture, te je postala jako
popularna u umjetničkim krugovima, pa tako i među ekspresionistima
- velike, jednostavne forme, jasne boje; donose mračne i potresne slike svijeta i čovjeka; E.
NOLDE, SCHMIDT-ROTLUFF, KIRCHNER
- njihova pojava na sceni je bila neophodna, zbog nesigurnih i kaotičnih prilika na kontinentu;
ali i zbog utjecaja preteča: Cezanne, Gaugin, Van Gogh, MUNCH
- drugi val njemačkog ekspresionizma predvodi grupa DER BLAUE REITER (Plavi Jahač –
dobili ime po slici Kandinskog) u Munchenu s nizom istaknutih slikara od kojih će svaki
postati pojmom likovne umjetnosti: V. KANDINSKY ( stilski kasnije otišao prema
apstrakciji), A. JAVLENSKI, F. MARCK, O. KOKOSCHKA ( deformirana linija kao u Van
Gogha), G. GROSZ (pogledaj slike koje sam dala), M. BECKMAN

- od impresionista slikanje u prirodi; odustaju od točnog opisa; linije i boje pojačavaju se do

deformacije; realnost je prisutna, označena samo glavne karakteristike; plohe boja okružene
su čvrstim konturama
- slikari su uglavnom patili od osamljenosti, bolesti, nervoze, hipersenzibilnosti.
- fašisti je smatraju izopačenom

KUBIZAM (1907.-1914.)

- za razliku od fovizma, koji je izraz temperamenta umjetnika, oslobođenja subjektivnosti i

instinkta, KUBIZAM se pojavljuje kao intelektualni pravac i usmjeren je k arhitekturi slike
- stvara novu vizalnu koncepciju objekta od kojeg su eliminirana pravila akademske
perspektive i modelacije; da bi naglasili volumen koriste geometrijske planove gdje se lica i
profili spajaju i tako predstavljaju objekt iz svih kuteva i gledišta, možemo reći da uvode 4.
dimenziju, odnosno – vrijeme; njihov rad se nastavlja na slikarstvo Cezannea; neki su slikari
toliko pojednostavnili oblike, da su kuće postale nalik na obične kocke – naziv KUBISTI
(iako im to ime neće odgovarati u analitičkoj fazi, zadržali su ga
- 1907. ''Gospođice iz Avignona'' – početak kubizma; Picasso pod utjecajem Cezannea i
afričke plastike (iako je poricao cijeli život)
- Picassovi omiljeni motivi analitičke faze: mrtve prirode s voćem, bocom, instrumentom,
ljudski lik (rijeđe); pejzaž samo u prvoj fazi svog slikarstva (onoj fazi koju je Lovre zapravo
trebao napraviti za referat)
 - ANALITIČKI KUBIZAM – kao što se u laboratoriju rastvara i analizira materiju do
najsitnijih čestica, tako su slikari rastvarali i analizirali oblike, najčešće ljudski lik ili
mrtve prirode, razbijajući ih do tako sitnih ulomaka rasutih po površini slike da se
ponekad jedva moglo prepoznati od čega potječu
- SINTETIČKI KUBIZAM – slikari su počeli spajati i komponirati pojedine ulomke
oblika stvarnih predmeta u odnose i spojeve kakvih u stvarnosti nema; najčešće su
povezani ulomci različitih predmeta na stolu, uobičajenih u mrtvim prirodama - čaše,
novine, gitara – u nove kompozicijske cjeline, neovisno o obliku i smislu

- kubisti su poznati i po tome što su uveli u slikarstvo tehniku kolaža; stranica novine po
njima tako nema samo sadržajno značenje, već i likovno (idi vidi: skaline od terace na Bijelu
kuću, Bol Brač – street art umjetnik oblijepio zid stranicama iz omiljenih knjiga i crtao preko
toga; kad smo već kod street arta, ako volite street art, pogledajte film EXIT THROUGH THE
GIFTSHOP – to je dokumentarac o liku koji se zove Banksy –google it, znate ga sigurno )
- osnivači PABLO PICASSO I GEORGE BRAQUE itd. ( jedan Čeh među njima se zvao Jan
Kubista – no joke!)
- umjetnici ne nastoje stvoriti iluziju, privid trodimenzionalnog oblika, nego volumen
predmeta analiziraju plošno, odnosno prostiru ga u ravninu slike

APSTRAKTNO SLIKARSTVO

- mnoge je stilove u modernoj umjetnosti publika dočekala neprijateljski, no ništa, ali baš
ništa nije izazvalo toliki krik i bijes, zgražanje i paranoju u tradicionalnim likovnim redovima,
kao što je to učinila apstrakcija.
- njihova umjetnost pod direktnim utjecajem otkrića mikroskopa; mogli su povećati pojedine
tvari i tkiva čak nekoliko tisuća puta; znanstvenici došli do novih saznanja o strukturi materije
i o dotad nevidljivom svijetu mikroorganizama; to je čovječanstvu otkrilo dotad nevišene
oblike i boje žive i nežive prirode. Mikroskopske slike ne nalikuju ničemu stvarnom, što u
prirodi možemo vidjeti prostim okom, one se doimaju apstraktnima – iako prikazuju
najkonkretniju stvarnost – materiju samu! Takve se uzorke jedino može vidjeti iz ptičje
perspektive, kad vidimo da priroda i na makro razini stvara prekrasne boje i uzorke.
- dvije glavne struje: ORGANIČKA I GEOMETRIJSKA apstrakcija.
- ORGANIČKA – osnivač je VASILIJE KANDINSKY, njegovi akvareli pod nazivima
Impresije i Improvizacije; pri odabiru boja pustio mašti na volju; slike pokazatelj unutarnjeg
stanja duha; organička apstracija je pod utjecajem otkrića mikroskopa, što smo gore već rekli,
a to se može vidjeti na slikama Kandinskog; usporedite ih s mikroskopskim slikama bakterija
ili slično.
- GEOMETRIJSKA – osnovao je KAZIMIR MALJEVIČ; njegov Crni kvadrat na bijelom
polju odlučan je prekid s tradicijom ( to je ustvari bio dio scenografije za jednu avangardnu
dramu 1913.); nakon toga radi još odvažniji Bijeli kvadrat na bijelom polju; piše manifest u
kojem se zauzima za prevlast čistog osjećaja u umjetnosti ( supremaciju – pokret
SUPREMATIZAM nastao iz tog manifesta); nastoji dosegnuti savršen sklad oblika i boja
nepredmetnim slikama, kompozicijama crta i osnovnih geometrijskih likova: kvadrata,
kružnice, trokuta. Pridružuju mu se još RODČENKO I MAJAKOVSKI

ORFIZAM

- način slobodnog komponiranja boje i oblika na slici, zbog optičke ugode; pokret dobio ime
po Orfeju, mitskom pjevaču i sviraču koji je imao moć glazbom čak pripotomiti životinje.
Bračni par DELUNAY uvode orfizam u likovnu umjetnost, rabili su uglavnom apstraktne
krugove, odnosno prstenove različitih svijetlih boja, nalik ponekad dugi ili širenju valova
zvuka; slike nikad nisu posve nepredmetne, uvijek je tu bar jedan prepoznatljivi predmet (sjeti
se slike s deformiranim Eiffelovim tornjem)

REJONIZAM

- jedan od brojnih smjerova u carskoj Rusiji, to su prevratnička vremena tik prije Oktobarske
revolucije, pada kraljevske obitelji Romanov i uspostavljanja socijalizma; utemeljen na
spoznaji da se svjetlost širi zrakasto i držao se načela da slikarstvo treba prije svega dočarati
te zrake svjetlosti (franc. Rayon- zraka); predstavnici I. GONČAROVA I N. LARIONOV; oni
su svi intelektualci i pobornici revolucije, no na njihovo veliko razočarenje, ona izreka da
revolucija jede svoju djecu se pokazala točnom – nakon uspostavljana totalitarnog režima
njigova umjetnost je proglašena nepoželjnom i optuživani su da žire kapitalističku
propagandu Zapada; u doba Lenjina su doživljavali samo ideološku kritiku, no u doba
Staljinova terora ti su pokreti posve ugašeni (možete pretpostavit šta je to značilo za one koji
su odlučili ne pobjeći iz mother russia)
FUTURIZAM

- 20. stoljeće obilježili izumi benzinskog motora i električne energije; futuristi su pokušali
prenijeti u slikarstvo nova iskustva promatranja kretanja što je omogućila fotografija i film, te
istodobno dočarati pojam brzine, karakteristične za novo stoljeće
- pokret znatnih razmjera, krenuo iz književnih krugova Italije (Marinetti, Futuristički
manifest) i obuhvatio sve umjetnosti
- izražavao oduševljenje mladih naraštaja mogućnostima razvoja tehnologije, odnosno
strojeva, osvajanjem prostora i vremena brzinom kretanja; također su vjerovali da će tahnički
napredak utjecati i na brži napredak društvenih odnosa i opći boljitak – to je preraslo u kult
stroja!
- Dvadesetih godina pokret je preuzela i politički preradila fašistička diktatura Mussolinia u
nehumanu ideologiju što će stroj izdignuti iznad čovjeka, a tehnički razvoj staviti ispred
slobode i čovjekova života.
- kako prikazati pokret i toliku brzinu kretanja? Ili istodobnim prikazom nekoliko faza pokreta
ili iskrivljenjima odnosno zamućivanjem oblika
- BOCCIONI, CARRA, BALLA, SEVERINI

METAFIZIČKO SLIKARSTVO i MAGIČNI REALIZAM

- MAGIČNI REALIZAM - tvorac ovog osebujnog stila nastalog u Italiji je GIORGIO DE

CHIRICO, s pravom nazvan pretečom nadrealizma (Dali)
- realistična uvjerljivost; ambijenti gradova osvijetljenim jarkom svjetlošću; oštro ocrtani
bridovi klasičnih građevina; potpuno pusti i nenastanjeni trgovi s dugim sjenama (kakve se
pojavljuju samo u snu); neizvjesnost i tjeskoba; emocionalna izgubljenost i otuđenost čovjeka
u suvremenom životu (Kafka anyone?)
- udružuje se sa slikarom Carraom, a njihovo slikarstvo tajanstvenih i začaranih prostora su
nazvali PITTURA METAFISICA ILI METAFIZIČKO SLIKARSTVO

DADAIZAM

- obuhvatio sve umjetnosti i proširio se Europom potkraj prvog svjetskog rata; odgovor
umjetnika na tragične životne okolnosti; možemp reći kako dada nije stil nego negacija stila,
kao što je humanost negirana u to doba; drsko napadaju i ismijavaju društvo, osobito nositelje
vlasti – sve ustanove društva i države, a društvo im oštro i odgovara, napadajući ih kao
rušitelje kulture, duševno bolesne ili djetinjaste
- svojim umjetničkim činom ili djelovanjem samo žele upozoriti društvenu zajednicu na
uistinu ozbiljno i tragično razaranje neviđenih razmjera: prvi svjetski rat; nova tehnološka
otkrića se sad koriste za uništavanje ljudskih resursa i ubijanje milijona ljudi!
- dadaizam se razvio među intelektualcima i umjetničkim izbjeglicama u jedinoj neutralnoj
europskoj državi – Švicarskoj; dakle umjetnici nisu izgubili razum već su besmislom i
destrukcijom u svojim djelima htjeli pokazati kakav besmisao i uništavanje vladaju u
stvarnom životu; prikazuju društvo u zrcalu i društvu to smeta, jer slika nije lijepa – te su
prognani; oni su jednostavno tadašnje prilike i društveno stanje prenijeli na papir.
- oštri kritičari kapitalističkog društva, osobito u Njemačkoj; najveći crtač i slikar,
nemilosrdni kritičar je bio GEORG GROSZ; drži se načela da moralno negativno, nepošteno i
nasilno treba kritizirati likovno ružnim i nakaznim, kako bi se u gledatelja izazvala
neposredna emotivna odvratnost; njegov veliki prijatelj je bio Miroslav Krleža koji je i sam
bio zagovornik stajališta da zadaća umjetnosti nije ulagivati se i povlađivati vlastima i
povlaštenoj klasi te uljepšavati sliku života, NE, već oštrim kritičkim umom mora biti budna
savjest društva, hrabro otkrivati nepravde u zajednici i najstrože ih osuđivati. Krleža je o
Groszu napisao jedan os svojih najboljih eseja o likovnoj umjetnosti.
(Obavezno pogledati slike GROSZ)

SRETNO! 