Banovići

Banovići su grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Banovići

Sadržaj
Stanovništvo
Banovići (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Naseljena mjesta
Grad Banovići
Položaj
Povijest
Klima
Hidrografija
Zemljopis
Turizam
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Gospodarstvo
Županija Tuzlanska
Šport
Kultura Sjedište Banovići
Izvor Načelnik Midhat Husić

Površina 185 km²

Stanovništvo Stanovništvo
- Ukupno 26.590 (1991.)
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u - Gustoća 160,48/km²
Bosni i Hercegovini 1991.: Banovići

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Banovići imala je 26.590 stanovnika, raspoređenih u 20
naselja.

Stanovništvo općine Banovići

godina popisa 1991. 1981. 1971.

Muslimani 19.162 (72,06%) 16.440 (68,94%) 14.409 (70,86%)

Srbi 4.514 (16,97%) 4.046 (16,96%) 4.441 (21,84%)

Hrvati 550 (2,06%) 728 (3,05%) 919 (4,51%)

Jugoslaveni 1.928 (7,25%) 2.255 (9,45%) 363 (1,78%)

ostali i nepoznato 436 (1,63%) 377 (1,58%) 202 (0,99%)

ukupno 26.590 23.846 20.334

Banovići (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

 Banovići

godina popisa 1991. 1981. 1971.

Muslimani 3.843 (44,49%) 2.250 (32,92%) 2.147 (39,35%)

Srbi 2.534 (29,33%) 1.989 (29,10%) 2.063 (37,81%)

Hrvati 495 (5,73%) 663 (9,70%) 813 (14,90%)

Jugoslaveni 1.525 (17,65%) 1.774 (25,95%) 287 (5,26%)

ostali i nepoznato 240 (2,77%) 158 (2,31%) 146 (2,67%)

ukupno 8.637 6.834 5.456

Naseljena mjesta
Banovići, Banovići (selo), Borovac, Ćatići, Gaj, Gornji Bučik, Grivice, Lozna, Milići, Mrgan, Omazići, Oskova, Podgorje,
Pribitkovići, Repnik, Seona, Stražbenica, Treštenica Donja, Treštenica Gornja, Tulovići i Željova.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Banovići je u cjelini ušla u sastavFederacije BiH.

Grad Banovići
Banovići su rudarski grad u sjeveroistočnoj Bosni. Površina banovićke općine iznosi 185 km² (0,34 % teritorije BiH), a prema popisu
stanovništva iz 1991.godine u ovom gradu je živjelo 26.507 stanovnika. Broj stanovnika stalno je rastao tako da je npr. 1981.godine
broj stanovnika po 1 km² iznosio 135 što je tada bilo iznad prosjekaBiH.

Banovići imaju 19 naselja i oko 74 zaseoka. U samom gradu ima ukupno 26 ulica: Armije BiH, Alije Izetbegovića, Patriotske lige,
119Mbbr., Husinske bune, 10. septembar, Zanatska, Rudarska, Habetova, 7.novembar, Radnička, Božićka Banovića, Kulina Bana,
Ljiljana, Breštica, Rasadnik, Radnička, Željeznička, Školska, Litva, Jezero, Vidova glava, Kredit mahala,Zaima Subašića, Jelah, Alije
Dostovića, kao i "Trg žrtava genocida u Srebrenici" u centru grada .

Položaj
Grad je smješten na sjeverozapadnim obroncima planine Konjuh na nadmorskoj visini 330 - 380 metara, na magistralnom putu koji
povezuje dva velika industrijska centra Tuzlu i Zenicu, odnosno dvije velike županije Tuzlansku i Zeničko-dobojsku. Banovići
graniče s općinama Lukavac, Živinice, Kladanj, Olovo i Zavidovići i na taj način predstavljaju tromeđu županija Tuzlanske,
Sarajevske i Zenicko-dobojske, udaljeni su od Tuzle 36 km, a od Sarajeva, glavnog grada BiH 110 km. Najbliža morska luka je
udaljena blizu 300 km(luka Ploče, Republika Hrvatska) i uz normalne vremenske i prometne okolnosti iz Banovića se na more može
stići za oko pet sati vožnje automobilom.

Povijest
Danasnje ime Banovići su dobili prema stećku Božićka Banovića,[1] nadgrobnom spomeniku iz srednjeg vijeka koji ja lociran u
istoimenom selu nedaleko od grada. Stećak je u obliku sarkofaga s kamenim postoljem veličine 2,20 x 0,90 x 0,70 m. Na prednjoj
strani je stiliziran cvijet, a s bočne strane je natpis na bosančici sljedeceg sadržaja: Ase (ovdje) lezi Božićko Banović, na svojoj
zemlji, na plemenitoj Dramesini, a postavise (stećak) Hlapac i Obodin i Branko s braćom. Na podrucju Banovića je pronađen i
kovani novac iz za koga se pretpostavlja da potječe iz vremena 250 godina prije Krista, dakle iz Rimskog perioda. Raniji naziv Litva,
sto ga je grad dobio po istoimenoj rijeci koja kroz njega protječe, etimološki je nedefiniran.

Hrvatstvo je na području današnje Županije Soli pretrpilo veliku štetu zbog jugoslavenstva. Na području županije analizom
demografskih kretanja sa zadnjih triju popisa logičan je zaključak da su upravo Hrvati daleko više od svih prihvatili ideju
jugoslavenstva, najviše u susjednoj općini Tuzla gdje je popisom 1991. godine utvrđeno 16% Jugoslavena. Hrvata je bio manji broj u
nekoliko općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanja kao posljedica političkog marketinga
i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20. stoljeća, i pred popis 1991. godine. Na zamagljivanje hrvatske svijesti i
odnarođivanje otvoreno su djelovali mnogi faktori i određene političke stranke poput SKJ-SDP, SRSJ (Savez reformskih snaga
Jugoslavije) i još neke sličnih programa.[2]

U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak Hrvata i hrvatstva na ovim
prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan
Tuzlanskog dekanata velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još
nije bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji
su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili
na organiziranju kontaktirali su s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu, Drago
Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja
[2]
Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu.

Hrvata je 1991. u općini Banovićima bilo je samo 2,06% Hrvata. Najmanja su Općinska organizacija HDZBiH koja postoji od 1990.
[2]
godine i najvjerojatnije i u BiH. Nisu nikad prešli izborni prag zbog malobrojnosti. Prvi predsjednik je bio Anto Dokić.

U vrijeme komunizma Banović su bili predviđeni kao suvremeni grad bez vjerskih objekata. Zato se tek 2010-ih u gradu gradi prva
[1]
katolička crkva. U Banovićima je sada 100 katoličkih vjernika u 40 obitelji. Banoviće poslužuju svećenici iz živiničke župe.

Klima
Kontinentalna i umjereno-kontinentalna klima u Banovićima ima za posljedicu topla ljeta s pljuskovima i oštre vjetrovite zime s
manjim količinama snježnih padalina. U prosjeku je svaki treći dan oblačno vrijeme s tim sto je ljetna oblačnost kratkotrajna.
Najčešći su vjetrovi iz sjevernog kvadranta. Relativno često javlja se i grad. Analize i procjene klimatskih karakteristika Banovića i
okolice proizvoljne su i uglavnom empirijske jer na području općine nema niti jedne meteorološke stanice.

Hidrografija
Općina je obuhvaćena slivnim podrucjima Krivaje i Spreče, a orijentirana dolinama rijeka Litve i Turije. Ponivka, Hodžin potok,
Jablanica, Bukovac, Turija, Litva, Radina, Brestica, Brloznik, Draganja, Ostružnica, Begov potok, pripadaju sjevernom području
općine i slivu Spreče, a u zapadnom dijelu, južnog, brdsko-planinskog područja razvijeno je nekoliko manjih slivova koji pripadaju
glavnom toku rijeke Krivaje.

Zemljopis
Čitavo područje odlikuje se nagibom terena prema sjeveru i dijelom prema istoku te se prema tome može podijeliti na ravničarske, na
sjeveru i na sjeveroistoku, brdsko-planinsko sjeverno od ravničarske depresije i brdsko-planinsko s više izrazenim karakteristikama
planinskog reljefa u području južno od ravničarske depresije. Postanak, razvoj i rast općine determiran je eksploatacijom veoma
kvalitetnog uglja koji je i danas značajan izvor energije. Kao jedan od centara bosanskohercegovačkog rudarstva Banovići su u
dosadasnjoj povijesti postigli izuzetne rezultate u eksploataciji uglja.

Turizam
Konjuh je jedna od rijetkih planina u BiH kojom se moze šetati slobodno i bez straha od mina jer je ova planina imala sreću da je
ovaj posljednji rat zaobiđe. Banovići imaju i dva hotela: hotel Litva, smješten u strogom središtu grada i hotel Zlaća smjesten u
samom podnožju planine Konjuh. Hotel Zlaća je naročito atraktivan za visinske pripreme sportaša, za kongrese i seminare, odmor i
svaku vrstu rekreacije. Kapaciteti ovog prelijepog objekta su skoro redovito zauzeti što iziskuje potrebu proširivanja kapaciteta i
obogaćivanja sadržaja stiže za oko sat vremena. Tu se može odmoriti u planinarskom domu uz čaj i čašicu razgovora s ljubaznim
banovićkim planinarima, a onda nastaviti jednim od putova koji vode do vrha Konjuha. Najkraćim se stiže za dva i pol sata.
Gospodarstvo
Izuzev nekoliko manjih poduzeća banovićko gospodarstvo je uglavnom orjentirano na zadovoljavanje i funkcioniranje rudnika.
Postoje nalazišta ugljena. U Banovićima je Rudnik mrkog ugljena Banovići, koji proizvodi separirani ugljen, u asortimanu: kocka,
orah, grah, sitni I i sitni II. Oko 70% ugljena plasira se uTermoelektranu Tuzla.[3]

Šport
Šah, športski ribolov i planinarenje u Banovićima, također imaju dugu tradiciju. Banovićki ribolovci su ekipa koja dostojno
reprezentira ovaj grad. Banovići imaju i svoje skaute koji su na gotovo svim dosadašnjim prije i poslijeratnim natjecanjima osvajali
najviša priznanja.

FK Budućnost Banovići

Kultura
Zgrada Radničkog doma u Banovićima središte je kulturnih događanja. U ovom prelijepom zdanju smjestene su prostorije radija i
televizije Banovići, suvremeno opremljena i jedna od najboljih u BiH, kazališna dvorana, zatim bilijar sala, restoran... U Banovićima
također postoji Kulturni centar (BKC) u kome su smještene prostorije gradske biblioteke i kino sala.

Izvor
Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.",
statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-

mjesnim.pdf

1. Novinarstvo!!! (http://zurnalizam.blogspot.hr/2013/03/spasi-sveti-ivo-u-zivinicama-spasi.html)Spasi, sveti Ivo u

Živinicama, spasi narod svoj6. ožujka 2013. (pristupljeno 22. rujna 2017.)
2. HDZBiH Soli (https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke) Povijest stranke (pristupljeno 4. veljače 2018.)
3. (boš.) Rudnik mrkog uglja Banovići(http://www.rmub.ba/o-nama) O nama (pristupljeno 6. lipnja 2017.)

Naseljena mjesta općineBanovići - popis 1991.

Banovići • Banovići (selo) • Borovac • Ćatići • Gornji Bučik • Grivice • Lozna • Milići • Mrgan • Omazići •
Oskova • Podgorje • Pribitkovići • Repnik • Seona • Stražbenica • Treštenica Donja • Treštenica Gornja •
Tulovići • Željova
Upravna podjelaBosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine • Republika Srpska
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
Unsko-sanska • Posavska • Tuzlanska • Zeničko-dobojska • Bosansko-podrinjska Goražde
Središnja Bosna • Hercegovačko-neretvanska • Zapadnohercegovačka • Sarajevska • Hercegbosanska
Federalni distrikti Bosne i Hercegovine
Distrikt Brčko
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka • Bijeljina • Bihać • Doboj • Istočno Sarajevo • Mostar • Prijedor • Sarajevo • Široki Brijeg •
Trebinje • Tuzla • Zenica • Zvornik
Općine Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine Banovići • Bosanska Krupa • Bosanski Petrovac •
Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin •
Centar, Sarajevo • Čapljina • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok •
Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf •
 Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Goražde • Gračanica •
Gradačac • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce •
Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Konjic • Kreševo •
Kupres • Livno • Lukavac • Ljubuški • Maglaj • Neum •
Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo
• Orašje • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno •
Sanski Most • Sapna • Srebrenik • Stari Grad, Sarajevo • Stolac •
Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Uskoplje
• Usora • Vareš • Velika Kladuša • Visoko • Vitez • Vogošća •
Zavidovići • Žepče • Živinice
Berkovići • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška •
Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi •
Bosanski Šamac • Bosansko Petrovo Selo • Bratunac • Čajniče •
Čelinac • Derventa • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak •
Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad •
Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Kotor Varoš •
Republika Srpska
Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići •
Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci •
Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Prnjavor • Ribnik •
Rogatica • Rudo • Skender Vakuf • Sokolac • Srbac • Srebrenica •
Stanari • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trnovo (RS) • Ugljevik •
Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Banovići&oldid=5128193"

Ova je stranica posljednji put uređivana dana 23. kolovoza 2018. u 08:26.

Tekst je dostupan pod licencijomCreative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima

; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. PogledajteUvjete uporabe za detalje.