Field Crop Production

IZVORNI ZNANSTVENI RAD

Utjecaj sorte i tvrdoće vode na prinos i udio vlakna predivog lana
Jasminka Butorac1, Ružica Šurina2, Marija Bujan1,Milan Pospišil1, Marina Brčić1
1
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (e-
mail jbutorac@agr.hr)
2
Sveučilište u Zagrebu Tekstilno tehnološki fakultet, Prilaz baruna Filipovića 28a, 10000 Zagreb,
Hrvatska

Sažetak
U radu se iznose rezultati postignutog prinosa i udjela vlakna pet inozemnih sorata predivog
lana močenih u vrlo mekoj, srednje tvrdoj i tvrdoj vodi. Pokusi s predivim lanom izvedeni
su tijekom dvije godine (2012.-2013.) u Zagrebu na eutričnom smeđem antropogeniziranom
tlu prema metodi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Na osnovi dobivenih
dvogodišnjih istraživanja prinosa i udjela vlakna predivog lana utvrđeno je da postoje
signifikantne razlike između istraživanih sorata. U obje godine istraživanja sorte Viola i
Electra imale su najviši prinos stabljike, sorta Viola najviši prinos močene stabljike, sorte
Viola, Agatha i Electra najviši prinos ukupnog i dugog vlakna, sorta Agatha najviši udio
ukupnog vlakna, a sorte Venica i Agatha najviši udio dugog vlakna. Najmanji prinos dugog
vlakna te najmanji udio ukupnog vlakna ostvaren je kada je lan močen u tvrdoj vodi.

Ključne riječi: predivi lan, sorte,agronomska svojstva, tvrdoća vode

Uvod
Količina i kvaliteta vlakna lana ovisi o čitavom nizu čimbenika od kojih navodimo samo
najvažnije: sorti, agroekološkim uvjetima, agrotehničkim mjerama, stupnju zrelosti lanene
biljke, namjeni za koju se lan uzgaja, preradi stabljike itd.
Današnje komercijalne europske sorte predivog lana su jare sorte prilagođene maritimnoj
klimi. Predivi lan ne podnosi negativne temperature u početku razvoja. Visoke pak
temperature ubrzavaju sazrijevnje lana, pa samim time ne dolazi do izduživanja biljke i
vlakna, a smanjuje se i kvaliteta (Butorac i sur., 2004). Shekhar Sharma i Van Sumere
(1992.) navode da vrijeme sjetve ima značajan utjecaj na prinos i kvalitetu vlakna.
Predivi lan se najčešće čupa u fazi zeleno žute zriobe, jer se želi dobiti kvalitetna stabljika.
Što je biljka zrelija odrvenjavanje stabljike je jače, a time ima manje pristupačnog vlakna za
preradu (Mushtaq i sur., 1984.)
Močenje lana najsloženiji je zahvat u cijelom procesu prerade lana u vlakno.Tijekom
močenja slojevi pektina koji vežu epidermu i stanice kore u stabljici razgrađuju se
djelovanjem enzima močenja (to su uglavnom pektaze, pektinaze i pektat liaze). Time se
stanice epiderme i parenhima kore pretvaraju u sluzavu tvar, a ne oštećuju se stanice vlakana.
Djelomično se mogu razgraditi i druge stanične stjenke putem hemicelulaze i celulaze, pa
takva razgradnja mora biti kontrolirana da bi se zaštitila struktura i čvrstoća vlakna (Butorac,
2009.). Postoji nekoliko načina močenja stabljike lana: močenje lana u polju, močenje lana
u bazenima, kemijsko močenje lana ienzimsko močenje lana. U našim uzgojnim uvjetima
lan se tradicionlno močio do Drugog svjetskog rata u rijekama, jezerima ili barama, a nakon
rata u posebno konstruiranim bazenima za hladno močenje, obično riječnom vodom, ili u
vagonima koji se griju, za toplo močenje. Močenje hladnom vodom obično traje od 7 do 14
dana, ovisno o dnevnim i noćnim temperaturama tijekom srpnja i kolovoza, a toplom vodom
traje od 4 do 5 dana. Najbolji se rezultati postižu vodom temperature 30 ºC (Pasković, 1957.).
Močenje toplom vodom može se obavljati tijekom cijele godine. To je močenje jedan od

342 49th Croatian & 9th International Symposium on Agriculture | Dubrovnik | Croatia
 Ratarstvo

najbržih i najboljih postupaka močenja lana, pri čemu bakterije imaju glavnu ulogu u
razlaganju stabljika lana. Prednost te metode jest činjenica da se močenjem toplom vodom
postiže visoka iskoristivost te dobiva finije i kvalitetnije vlakno.Nedostatak te metode su
visoki troškovi energije i ljudskoga rada, potrebna dodatna oprema i onečišćenje okoliša
zbog upotrebe pogonskoga goriva.
Količina i kvaliteta vlakna ovisi i o tvrdoći vode (Pasković, 1966.). Pasković (1966.) navodi
da voda za maceraciju treba biti što mekša. Macerirana voda prema Kuhnertu (cit.
Pasković,1966.) utječe na boju i sposobnost bijeljenja lanenih vlakana, te ukoliko je voda
mekša, utoliko je proces močenja brži, a i vlakno kvalitetnije s obzirom na sjaj, finoću i opip
vlakna. Naše rijeke, jezera, bare u kojima se močio lan imaju srednje tvrdu vodu, dok je naša
vodovodna voda najčešće tvrda.
Budući da Hrvatska ne raspolaže vlastitim selekcijskim materijalom upućena je na
introdukciju stranih sorata predivog lana, koje mogu u novonastalim uvjetima izgubiti
vrijedna svojstva (Andrassy i sur., 2010., Butorac i sur., 2009., 2011., 2012.). U
sjeverozapadnoj Hrvatskoj se posljednjih godina provode intenzivna istraživanja u pravcu
ponovnog uvođenja lana na poljoprivredne površine uz istraživanje stranih sorata gdje se
prate njihove aklimatizacijske sposobnosti na agroekološke uvjete Hrvatske uz primjenu
adekvatne agrotehnike i prerade (Butorac i sur., 2006. i 2010., Šurina i sur., 2011. i 2012.).
Cilj ovog rada bio je procijeniti prinos i udio vlakna pet kultivara predivog lana močenog u
vodi s tri različite tvrdoće.

Materijal i metode
U2012.i 2013. Godini provedena su istraživanja s predivim lanom na pokušalištu
Agronomskog fakulteta u Zagrebu na eutričnom smeđem antropogeniziranom tlu. U pokusu
je bilo zastupljeno pet soratalana koje su vlasništvo četiri selekcijske tvrtke i to: Viking
(Cooperative Liniere de Fontaine Cany, Francuska), Viola (Van de Bilt Zaden, Nizozemska),
Venica (Agritec, Češka), Agatha i Electra (Cebecco Seeds, Nizozemska). Pokusisu
provedeni prema metodi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Veličina osnovne
parcele u pokusu iznosila je 10 m2.
Gnojidba dušikom, fosforom i kalijem bila je uniformna za sve varijante pokusa.
Primijenjeno je 60 kg dušika, 100 kg fosfora i 150 kg kalija po hektaru. Sjetva je izvršena
28. ožujka 2012. i 12. travnja. 2013. godine samohodnom sijačicom. Gustoća sjetve iznosila
je 2500 klijavih sjemenki/m². Dubina sjetve iznosila je 1 do 2 cm.

Tablica 1. Tvrdoća vode izražena u njemačkim stupnjevima tvrdoće (odH) i u mg/L (ppm)
Tvrdoća vode o
dH mg/L (ppm)
Vrlo meka 0,8 – 1,5 14 – 26
Srednje tvrda 8,2 – 9,5 144 – 166
Tvrda 15,5 – 21 263 – 357
Lan je ručno ubran u fazi rane žute zriobe ovisno o sorti (od 18. do 22. lipnja 2012. i od 26.
lipnja do 2. srpnja 2013.) na površini od 1 m2. Sklop u berbi lana kretao se između 1800 i
1900 biljaka/m2.
Svi prikupljeni podaci obrađeni su analizom varijance, a razlike između srednjih vrijednosti
testirane su Duncan-ovim testom (DMRT).
Nakon što su biljke ubrane analizirana su sljedeća agronomska svojstva: prinos stabljike,
prinos močene stabljike, prinos ukupnog vlakna, udio ukupnog vlakna, prinos dugog vlakna
i udio dugog vlakna. Nakon berbe lana, a prije močenja, određen je prinos stabljike. Nakon
močenja lana 3 dana pri 30 ºCu različitim tvrdoćama vode (Tablica 1.) određen je prinos
močene stabljike. Pomoću valjkaste lomilice odvojen je drvenasti dio stabljike. Predivi lan
je prerađen u vlakno i određen je prinos ukupnog i dugog vlakna, te njihov udio. Tvrdoća

49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma | Dubrovnik | Hrvatska 343

Field Crop Production

vode određena je titracijom s 0,1 M HCl uz indikator metil-orange do promjene boje (žuto-
ružičasto) i izražena je u njemačkim stupnjevima tvrdoće (odH) i u mg/L (ppm).

Rezultati i rasprava
Prisutne su statistički opravdane razlike između istraživanih sorata za sva svojstvau obje
godine istraživanja, te između različitih tvrdoća vode za prinos dugog vlaknau 2012. godini
i za udio ukupnog vlakna u 2013. godini. Interakcija (sorta x tvrdoća vode) nije bila
signifikantna ni za jedno istraživano svojstvo u obje godine istraživanja.
Tijekom 2012. godine najveći prinos stabljike, te prinos ukupnog vlakna ostvarile su sorte
Viola, Electra, Venica i Agathai između njih nije bilo signifikantnih razlika (Tablica 2.).
Prinos močene stabljike, bio je i signifikantno najveći kod sorata Viola i Electra. Najveći
udio ukupnog vlakna i prinos dugog vlakna ostvarile su sorte Venica, Viola, Agatha i Electra,
a udiodugog vlakna sorte Viola, Agatha, Venica i Viking.Dobivene vrijednosti prinosa
stabljike, prinosa močene stabljike, prinosa ukupnog i dugog vlakna, te udjela dugog vlakna
niže su od istraživanja Butorca i sur. 2009. i 2012., Daenekindta 2003. i Paveleka, 2001.One
su posljedica izrazito visokih temperatura u vrijeme formiranja i sazrijevanja vlakna (tijekom
travnja, svibnja i lipnja apsolutne maksimalne temperature iznosile su 30,5; 29,3 odnosno
35,3°C).Tehnička dužina stabljike jedino je u sorte Viola bila neznatno iznad 60 cm. Poznato
je da se u prosjeku prinosi stabljike ovih sorata kreću između 8 i 10 t ha-1, prinosi ukupnog
vlakna između 2 i 3 t ha-1, udjeli ukupnog vlakna između 35 i 40%, prinosi dugog vlakna
između 1,2 i 1,5 t ha-1, te udjeli dugog vlakna između 20 i 25%.
Tablica 2. Prosječne vrijednosti agronomskih svojstava sorata predivog lana u 2012. g
Prinos (t ha-1) Udio (%)
Sorta Stabljika Močena Ukupno Dugo Ukupno Dugo
stabljika vlakno vlakno vlakno vlakno
Viking 4,20b 3,20b 1,13b 0,38b 35,27b 11,71ab
Viola 4,73a 3,86a 1,55a 0,50a 40,18ab 13,07ab
Venica 4,27a 3,31b 1,35ab 0,41ab 41,14a 12,54ab
Agatha 4,51a 3,39b 1,38ab 0,50a 40,52ab 14,81a
Electra 4,71a 3,94a 1,53a 0,43ab 38,85ab 11,12b

Tijekom 2013. godine ostvarene su gotovo dvostruke vrijednosti prinosa stabljike, prinosa
močene stabljike, prinosa ukupnog i dugog vlakna u odnosu na prethodnu godinu (Tablica
3.). Ove godine najveći prinos stabljike postignut je sa sortama Viola i Electra, najveći prinos
močene stabljike sa sortom Viola, te najveći prinos ukupnog vlakna ostvarile su sorte Viola,
Electra i Agatha. Signifikantno najveći udio ukupnog vlakna imala je sorta Agatha. Najveći
prinos dugog vlakna, kao i prethodne godine, imale su sorte Viola i Agatha, a udio dugog
vlakna Agatha i Venica. Visoke prosječne vrijednosti istraživanih agronomskih svojstava
predivog lana posljedica su ravnomjernog rasporeda oborina tijekom svibnja i lipnja koji je
presudan za prinos i udio vlakna. U istraživanih sorata tehnička dužina stabljike kretala se
između 82 cm u Vikinga i 92 cm u Viole.
Tijekom 2012. godine signifikantno najmanji prinos dugog vlakna ostvaren je kada je lan
močen u tvrdoj vodi (Tablica 4.). Nisu bile prisutne signifikantne razlike kod ostalih
svojstava, ali je prisutna tendencija viših vrijednosti za sva svojstva kada je lan močen u vrlo
mekanoj vodi.Prilikom močenja zapaženo je da je proces maceracije bio brži u mekšoj vodi.
Do istih zaključaka došao je i Pasković (1966.).

344 49th Croatian & 9th International Symposium on Agriculture | Dubrovnik | Croatia
 Ratarstvo

Tablica 3. Prosječne vrijednosti agronomskih svojstava sorata predivog lana u 2013. godini
Prinos (t ha-1) Udio (%)
Sorta Stabljika Močena Ukupno Dugo Ukupno Dugo
stabljika vlakno vlakno vlakno vlakno
Viking 8,65b 6,23d 1,99b 0,58c 32,34b 9,42c
Viola 12,77a 10,36a 3,66a 1,41a 35,43b 13,77b
Venica 8,81b 6,69cd 2,31b 0,93b 35,14b 14,32ab
Agatha 9,08b 7,76bc 3,29a 1,40a 42,78a 18,13a
Electra 11,98a 8,92b 3,33a 1,23ab 37,70b 13,61b

Tijekom 2013. godine prisutna je također tendencija viših vrijednosti prinosa ukupnog i
dugog vlakna i njihovih udjela kada je lan močen u vrlo mekoj vodi (Tablica 5.).
Signifikantno najmanji udio ukupnog vlakna ostvaren je kada je lan močen u tvrdoj vodi.

Tablica 4. Prosječne vrijednosti agronomskih svojstava predivog lana pri različitoj tvrdoći
vode u 2012. godini
Prinos (t ha-1) Udio (%)
Tvrdoća Stabljika Močena Ukupno Dugo Ukupno Dugo
vode stabljika vlakno vlakno vlakno vlakno
Vrlo meka 4,50a 3,61a 1,45a 0,49a 40,12a 13,72a
Srednje tvrda 4,45a 3,54a 1,37a 0,45a 39,03a 12,92a
Tvrda 4,49a 3,47a 1,33a 0,39b 38,43a 11,31a

Tablica 5. Prosječne vrijednosti agronomskih svojstava predivog lana pri različitoj tvrdoći
vode u 2013. godini
Prinos (t ha-1) Udio (%)
Tvrdoća Stabljika Močena Ukupno Dugo Ukupno Dugo
vode stabljika vlakno vlakno vlakno vlakno
Vrlo meka 10,01a 7,86a 3,08a 1,12a 39,67a 14,39a
Srednje tvrda 10,37a 7,85a 2,82a 1,11a 36,03a 14,28a
Tvrda 10,40a 8,27a 2,85a 1,08a 34,54b 12,88a

Zaključak
Prisutne su statistički opravdane razlike između istraživanih sorata za sva svojstva u obje
godine istraživanja, te između različitih tvrdoća vode za prinos dugog vlakna u 2012. godini
i za udio ukupnog vlakna u 2013. godini.
Glede dobivenih rezultata prinosa i udjela vlakna predivog lana tijekom dvogodišnjih
istraživanja sorte Viola, Electra i Agatha ostvarile su najviše vrijednosti. Najmanji prinos
dugog vlakna te najmanji udio ukupnog vlakna ostvaren je kada je lan močen u tvrdoj vodi.

Literatura
Andrassy, M., Šurina R., Butorac,J. (2010). Influence of agroecological conditions on the
properties of flax fibers in Croatia.5th International Textile, Clothing and Design Conference.
Dubrovnik, p. 32-37.
Butorac, J., Pospišil, M., Mustapić, Z. (2004). Prinos i udio vlakna predivog lana u uvjetima
suše. 39. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, str.
563-566.
Butorac, J.,Pospišil, M., Mustapić, Z., Zorić, D.(2006). Procjena važnijih agronomskih i
morfoloških svojstava sorti predivog lana pri različitoj gustoći sjetve. Sjemenarstvo 23(5/6):
437-445.

49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma | Dubrovnik | Hrvatska 345

Field Crop Production

Butorac, J., Pospišil, M., Mustapić, Z. Duvnjak, I. (2009). Procjena agronomskih i morfoloških
svojstava sorata predivog lana bez prihrane i s prihranom dušikom. Sjemenarstvo 26(3-4):
119-129.
Butorac, J. (2009). Predivo bilje, Kugler d.o.o., Zagreb.
Butorac,J., Šurina, R., Andrassy, M., Augustinović, Z., Pospišil,M. (2010). Some agronomic
and textile properties of flax cultivated in Croatia (Križevci).5th International Textile,
Clothing and Design Conference. Dubrovnik, p. 42-47.
Butorac, J., Šurina, R., Andrassy, M., Pospišil, M., Augustinović, Z., Brčić, M. (2011). Utjecaj
dužine vegetacije kultivara predivog lana na morfološka i tekstilno-tehnološka svojstva. 46.
Hrvatski i 6. Međunarodn i znanstveni simpozij agronoma. Opatija, str. 723-727.
Butorac,J., Augustinović, Z., Šurina, R., Pospišil M. (2012). Utjecaj stupnja zrelosti na prinos i
udio vlakna predivog lana. 47. hrvatskii 7. Međunarodni znanstveni simpozij agronoma.
Opatija, str. 464-468.
Daenekindt, A. (2003). Belgische rassenlijst vezelvlas 2002. Vlas Berichten 4:1-4.
Mushtaq, A., Jamil, N. A., Hanif, A. H. Saeed, M. A. (1984). Quality characteristics of various
flax (Linum usitatissimum) fibres as affected by maturity. Pakistan J. Agric. Res. 5(1): 18-22.
Pasković, F. (1957). Morfološka i tehnološka svojstva nizozemskih sorti lana. Tekstil 4:309-
326.
Pasković, F. (1966). Predivo bilje. I dio Konoplja, lan i pamuk. Nakladni zavod znanje, Zagreb.
Pavelek, M., (2001). New varieties - Venica. Czech J Genet Plant Breed 37:103-104
Shekhar Sharma, H.S., Van Sumere, C.F. (1992). The Biology and Processing of Flax. M
Publications, Belfast, Northern Ireland.
Šurina, R., Butorac, J., Andrassy,M. (2011). Ovisnost svojstava vlakana o svojstvima biljke
lana. Tekstil 60(2-3):87-101.
Šurina, R. Andrassy, M., Butorac,J. (2012). An interdisciplinary approach to flax research.12th
World Textile Conference AUTEX 2012. Zadar, p. 181-186.

The influence of variety and of water hardness on fibre flax yield and
share of fibre
Abstract
This paper presents the results of the achieved yield and share of fibre of five foreign
varieties of fibre flax.The selected varieties were rettingin very soft, moderatery hard and
hard water. Cultivar trials with fiber flax were set up in two years (2012-2013) and one
location (Zagreb) on anthropogenized eutric cambisol.The trials were carried out according
to the RCBD in four replication.
According to the results of the two-years research into the yield and share of fibre of fiber
flax, significant differences were established between the varieties under study. In both
investigations years the varieties Viola and Electra were recorded the highest steam yield,
variety Viola the highest steam yield after retting, the varieties Viola, Agatha and Electra the
highest total and long fibre yield, the variety Agatha the highest share of total fibre and the
varieties Venica and Agatha the highest share of long fibre. The lowest yield of long fibre
and share of total fibre were recorded when the fibre flax were retting in hard water.

Key words: fiber flax, varieties, agronomic traits, water hardness

346 49th Croatian & 9th International Symposium on Agriculture | Dubrovnik | Croatia