OSNOVE EKOLOGIJE

III b
 VODA I VLAŽNOST
Biljni organ Biljna vrsta Sadržaj vode (%)
- Voda ima osnovni fiziološki i ekološki značaj
Korijen rotkvica 93,6
za biljke
mrkva 88,2
- Adekvatna opskrbljenost biljaka vodom je Stabljika šparoga (zeljasti dio) 88,3
ključni čimbenik za uspješan rast i razvoj hrast (odrvenjeli dio) 48
- Voda čini 50-98 % svježe mase biljnog tkiva, grab (odrvenjeli dio) 21
5-15 % mase sjemenki List kukuruz 77,0
hrast 51 – 57
bukva 49 – 62
jela 56 – 61
Plod rajčica 94,1
lubenica (sočni dio) 92,1
jabuka (sočni dio) 84,1
grah (sjemenka) 10,5
kikiriki (sirovi plodovi) 5,1
http://www.sumfak.unizg.hr/Predmet.aspx?subjectId=47
- Uloge vode:
1) Neposredan je sudionik u fiziološkim procesima
(fotosinteza)
2) Otapalo je za organske i anorganske spojeve
3) Omogućava čvrstoću biljke (turgor)
4) Hladi i regulira temperaturu biljke (transpiracija)
5) Služi kao transportno sredstvo (unutar stanice i
na razini cijele biljke; produkti fotosinteze,
mineralne tvari, fitohormoni…)
6) Voda ovlažuje stanične stjenke i uvjetuje
njihovu propusnost

Voda do biljaka uglavnom dolazi oborinama,

a manje poplavama i navodnjavanjem

Za biljke je važna: količina, godišnji raspored,

intenzitet i oblik oborine.
Prosječne godišnje količine oborina u Hrvatskoj

Mjesto Oborina (mm/god.)

Risnjak 3700
Fužine 2900
Opatija 1800
Rijeka 1600
Crikvenica 1450
Dubrovnik 1350
Blato (Korčula) 1000
Zagreb 870
Split (Marjan) 850
Hvar 760 - Raspon godišnjih padalina na
Osijek 700 Zemlji je od 3 mm godišnje
(obalna pustinja Čilea, Atacama)
Vis (Hum) 670 do 12 000 mm (Cherapunji, Indija)
Palagruža 300
 Klimadijagrami

- Prikazuje srednju mjesečnu/godišnju količinu oborina, raspored oborina kroz

godinu te srednju mjesečnu/godišnju temperaturu na nekom mjestu

Split Zagreb
 Dva glavna tipa fitoklime
1) Humidna: količina oborina je veća od potencijala isparavanja
2) Aridna – količina oborine je manja od potencijala isparavanja

- Najjednostavniji numerički izraz za određivanje fitoklime je Langov kišni faktor

- Langov kišni faktor = Srednja godišnja količina oborina (mm)/Srednja godišnja temperatura (0C)

Humidnost klime po Langu

 Aridna < 40
 Semiaridna 40-60
 Semihumidna 60-80
 Humidna 80-160
 Perhumidna > 160
 Intenzitet kiše Oborina
Mjesto Datum
(mm/24h)
- Oborine jakog intenziteta znače veliku količinu vode u
Medvednica 12.6.1958. 99,9
kratkom vremenu pa najveći dio oborine otječe površinom i
ne dolazi do rizosfere Varaždin 12.7.1957. 167
- Obilne i jake kiše mogu mjestima s prorijeđenom
Rab 6.9.1948. 280
vegetacijom uzrokovati eroziju i odrone (površinskog sloja)
tla

12.09.2017. „…U velikom nevremenu koje je u ponedjeljak zahvatilo

Zadar u samo dva sata, od 8 do 10 ujutro, palo je oko 190 litara kiše
po metru četvornom što je više nego dvostruko od prosječnih
mjesečnih padalina od 98 litara.”

12.02.2014.”…U 24 h čak 90,9 mm na Plesu, 62,6 u Maksimiru, 55,2 na

Griču te 46,4 mm na Sljemenu nikada do sada nije se izmjerilo u
povijesti mjerenja…”

13.09.2016 „…Od nedjelje navečer do ponedjeljka

navečer sveukupno je u Zadru palo oko 285 mm kiše…”
Oblici oborina:
1. Kiša – u obliku kapi promjera < 3mm
2. Snijeg – ledeni kristali slijepljeni u pahuljice
3. Tuča – velike čestice leda
4. Rosa, mraz, inje – nastaju uz tlo i na
predmetima uz tlo
5. Magla (kapljice vode 1-130 μm)

- Kiša je najznačajniji oblik padaline za biljke

- Intercepcija je dio kiše koji zbog vegetacije ne
dolazi do tla; šume četinjača 20-25%,
listopadne šume umjerenih područja 15-30%,
poljoprivredne kulture cca10%
Djelovanje snijega na biljke:
1) Povoljno:
- termički izolator koji štiti tlo od prekomjernog
ohlađivanja i zamrzavanja (temperatura zraka: -14
0C, t ispod 10 cm: 0 0C, a na dubini 30cm: +20 0C
- Snijeg u proljeće natapa tlo vodom i tako stvara
zalihe vode u tlu za početak vegetacijske sezone
2) Nepovoljno
- Snjegolomi ako snijeg padne u vrijeme kad je lišće
još/već prisutno
- Deformacija pridanka stabla na strmim padinama
- Lomljenje grana, izvala drveća
- Lavine koje uzrokuju eroziju tla i loma drveća
- Otežana asimilacija ispod snijega
Rosa i magla
- Rosište je temperatura do koje se vlažan zrak mora hladiti (100% relativne vlage zraka), kod konstantnog
tlaka, da počne kondenzacija vode.
- Ako se zrak ohladi do rosišta u donjem sloju zraka nastaje magla, a ako je to u tankom sloju iznad tla
nastaje rosa
- Najčešće neznatan utjecaj na opskrbu biljke vodom, a izuzeci su alge, lišajevi i mahovine koje mogu
vodu primati cijelom površinom
- Na područjima sa čestim ili stalnim maglama tako dobivena voda može imati i značajan udjel u ukupnoj
količini (maglene pustinje Namib u Africi, Atacama u J. Americi)

Tropski epifiti
- Prilagodba na uzimanje vode iz
zračne vlage (npr. posebne dlake)
- Tropske kaćunovice i kozlaci na
površini zračnog korijenja imaju
apsorpcijsko tkivo velamen
radicum (višeslojna epiderma od
odumrlih stanica s velikim porama
koje kapilarno upijaju vodenu
paru)
 Voda u tlu +
+ Vodni deficit + Transpiracija

Praktikum!
 Mogućnost kontroliranja i uravnoteženja procesa primanja i gubljenja vode iz organizma

1) Poikilohidrične biljke
- Odlikuju se promjenjivom vlažnošću svojih stanica i tkiva
- U slučaju smanjenja vlažnosti prelaze u reverzibilno stanje
mirovanja tzv. anabiozu
- Mogu ostati u anabiozi i više mjeseci
- Rastu na staništima gdje se izmjenjuju vlažna i sušna razdoblja
- Bakterije, gljive, alge, lišajevi, rijetke cvjetnice
- Cvjetnice su vrlo rijetke na sjevernoj hemisferi (npr. Ramonda
serbica – sjeverno eksponirane vapnenačke stijene, kanjoni i
klisure, u sjeni, nema konkurencije drugih vrsta)
- Specifične molekularno-biokemijske adaptacije koje
omogućuju viabilnost biljke tokom dehidratacije

Sahara i jerihonska ruža (Anastatica hierochuntica,

Brassicaceae) -
https://www.youtube.com/watch?v=qK4tFicSbzc
Ramonda serbica
2) Homoiohidrične biljke
- Imaju relativno stalnu vlažnost
- Nezavisnije su o promjenama u vanjskoj sredini
- Imaju veliku centralnu vakuolu (snabdijevaju protoplazmu vodom za vrijeme kraćih
sušnih razdoblja, no stanica više nije sposobna elastično izdržati skupljanja i rastezanja
prilikom de/rehidratizacije)
- Razvoj kutikule na površini epidermalnih stanica biljnih organa
- Puči reguliraju transpiraciju, korijen uspješno apsorbira vodu iz zemlje
- Vrlo produktivne u najrazličitijim okolnostima u prirodi i gotovo sve više biljke spadaju u
ovu skupinu
 Životne forme biljaka u odnosu na vodu

Hidrofiti Higrofiti Mezofiti

Kserofiti
1) Akvatične (Hidrofiti)
2) Terestične biljke
a. Higrofiti
b. Mezofiti
c. Kserofiti

Biljke koje opstaju u

uvjetima umjereno
vlažnih i umjereno
osvjetljenih staništa, na
kojima se ne pojavljuju
ekstremne temperature.
Biljke koje su otporne Stanovnici oceana, jezera, bara,
na sušu rijeka i potoka.
Biljke koje su prilagođene uvjetima vrlo
vlažnih staništa.
 Kserofiti

- Biljke sušnih staništa (vlažnost je nedovoljna u odnosu na mogućnost evaporacije)

- Prilagodba na manjak vode (i na visoke temperature)
- Vrlo raznolika skupina, radi različitih uvjeta u kojima rastu

Stevanović & Janković (2014):

Ekologija biljaka sa osnovama
fiziološke ekologije biljaka
 Sukulenti:
Prilagodbe: - Puči zatvorene po danu
1. Jače razvijen palisadni parenhim, višeslojni mezofil - CAM metabolizam
- Spor protok vode
listova - Sočni listovi/stabljika puni vode
2. Debele stanične stijenke - Redukcija listova (dlake, trnovi)
- Energično upijanje vode iz tla
3. Manji kožasti listovi - Površinski razgranat korijen
4. Debela kutikula, dlake, voštane naslage
5. Gusta nervatura listova, široke i brojne traheje radi
efika snog provođenja vode
6. Povećan broj sitnih puči
7. Odbacivanje listova i/ili stvaranje bodlje
8. Povećana osmotska vrijednost staničnog soka
9. Veća otpornost prema fiziološkoj suši stanica
10. Veći korijen (dubina, razgranatost, horizontalno
Pustinja Sonora i saguaro kaktus -
pružanje) https://www.youtube.com/watch
?v=1HehjkwSB6k
11. Sukulencija i organi za pohranu vode
Kadulja
Hrast crnika (Quercus ilex)
Osinica (Dryas octopetala)

Mlječika (Euphorbia candelabrum)

Čuvarkuća (Sempervivum tectorum)

Brnistra (Spartium junceum)
 Higrofiti

- Stalno su dobro snabdjeveni vodom, u uvjetima suhog zraka i/ili podloge brzo venu i suše se

2) Higrofiti vlažnih i otvorenih staništa

1) Šumski higrofiti
- Jako vlažno zemljište, a zrak može
- Prizemni slojevi vazdazelene
biti i suh
tropske šume i listopadnih
- Problem nedostatka kisika u
šuma umjerenog područja
podlozi prezasićenoj vodom
- Skiofiti
- Adaptacija na anaerobiju:
- Stalno otvorene puči
aerinhim (puno intercelulara i
- Zrak je jako vlažan pa imaju
zračnih šupljina kroz cijelu biljku)
problem transpiracije i
- Glatki listovi, krupne malobrojne
protoka vode koji
puči
rješavaju gutacijom
- Nemaju sposobnost efikasnog
- Nježni i tanki listovi
sprječavanja transpiracije

Močvarna kaljužnica (Caltha palustris)

Seminar:
Vodene biljke - hidrofiti
Hvala na pozornosti !