Professional Documents
Culture Documents
Kulturocid Na Sirokom Brijegu PDF
Kulturocid Na Sirokom Brijegu PDF
Nakon što se 16. svibnja 1844. Hercegovačka vačkih nego i iz drugih hrvatskih krajeva, koje su
franjevačka provincija odvojila od matične provin željele da se njihova djeca školuju u ovoj školi.
cije Bosne Srebrene, nastupa iznimno teško vrijeme Institucija, koja je odoljela i prebrodila mnoge
samostalna življenja do proglašenja kustodijom (3. opasnosti nije preživjela kulturocid koji su Hercego
listopada 1852.) te poslije provincijom (27. travnja vačkoj franjevačkoj provinciji i narodu uopće prire
1892.). Nova je zajednica morala imati svoje školsko dili komunisti svojim dolaskom na vlast. U svom su
biće na čemu je mnogo radila. Već od samog odvaja prvom »oslobodilačkom« naletu na Široki Brijeg 7.
nja, a ono se i dogodilo onoga dana kad su iz Kreševa veljače 1945. ubili i spalili cijelu samostansku zajed
put Čerigaja krenula dvojica novaka i nekoliko đaka nicu – đake rastjerali, a zgradu gimnazije uništili i
sa svojim meštrom, morala je naći prostor, učitelje, devastirali. U svom drugom, uistinu kulturocidnom
školska pomagala i ni iz čega ustrojiti osnovno, sred naletu, krajem siječnja i početkom veljače 1947. spa
nje i visoko obrazovanje te novicijat. Prvi su prosto ljuju sve što se našlo u zgradama samostana, gimna
ri bili na Čerigaju, u župnom stanu u Mostarskom zije, sjemeništa i konvikta. Podatci koje donosimo u
Gracu, a od 1848. uzgojni se zavod i novicijat na ovom članku samo su ostatci uništenog kulturnog
stanjuju u samostanu na Širokom Brijegu. S vreme blaga. Valja skrenuti pozornost da gimnazijska iz
nom će se uz samostan na Širokom Brijegu otvoriti vješća koja koristim kao izvor ne navode podatke
i sjemenište i gimnazija, na Humcu
novicijat te u Mostaru bogoslovija.
Do osnutka prave gimnazije her
cegovački su franjevci učinili velik i
čudesan pothvat. Od školske godi
ne 1889./90., kad je osnovan prvi
razred gimnazije, pa do 1917./18.,
kad se u gimnaziji polaže prvi ispit
zrelosti s pravom javnosti, trebalo
je uložiti uistinu mnogo napora,
umješnosti i materijalnih izdataka.
Izdržala je provincija nenaklonosti
turskog, austrijskog i jugoslaven
skog državnog ustroja, ali je ipak
uspjela u svom naumu. Osnutkom
konvikta za vanjske đake gimnazi
ja je postala omiljenim odredištem
mnogih obitelji, ne samo hercego Stanje napadača i branitelja pred sam pad Širokog Brijega
Franjevačka klasična gimnazija s pravom javnosti na Širokom Brijegu, Šesti izvještaj za školsku godinu 1933./34., Mo-
1
S 2
star, Hrvatska tiskara F. P., 1934., str. 16. – 18.
p
2010.
17
Stratišta
18
Stratišta
Knjižnice i zbirke2
Franjevačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Širokom Brijegu, Izvještaj za školsku godinu 1936./37. Hrvatska
2 S 2
tiskara F. P., Mostar, 1937., str. 29. – 33. p
2010.
19
Stratišta
S 2 Franjevačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Širokom Brijegu, Izvještaj za školsku godinu 1936./37., Hrvatska
3
20
Stratišta
uspješnije radila, a na osobit su na
čin imali razumijevanja za nadare
ne siromašne učenike.
Dosad su pristupili Društvu:
dobrotvori s 3.000 dinara:
dr. Jure Grubišić, banovinski liječ
nik na Širokom Brijegu
Anto Buschbacher, posjednik u
Kešincima, Slavonija
utemeljitelji s 1.000 dinara:
dr. Tugomir Alaupović, ministar u
mirovini u Zagrebu;
mr. Ivo Andrijić, ljekarnik u Mo
staru;
fra Tadija Beljan, župnik u Rasnu;
franjevačka rezidencija u Duvnu;
Natpis na Franjevačkom samostanu na Širokom Brijegu koji su komunisti
fra Stanko Kraljević, župnik u mi
otukli 1947.
rovini iz Rasna;
Hans Müller, posjednik u Vladislav
Ostale zbirke (glazbena, fizikalna, kemijska) iste cima, Slavonija;
su kao i u prošloj školskoj godini.3 dr. Marko Rebac, odvjetnik u Banjoj Luci;
Zadnje stanje školskih knjižnica, zbirki te usta Stjepan Skelac, posjednik u Čepinu, Slavonija.
nova uzimam za školsku godinu 1937./38. Redoviti članovi Društva s mjesečnim prilogom od
25 dinara:
Školske ustanove4 fra Karlo Grbavac, Prisoje
Jovo Gredić, Mostar
Konvikt vanjskih đaka fra Bernardin Smoljan, Čitluk
Upravitelj konvikta vanjskih đaka je profesor fra
Bono dr. Jelavić. U tom mu poslu pomažu prefekti mjesečno prilažu 10 dinara:
fra Svetozar dr. Petric i suplent fra Marko dr. Dra fra Kažimir Bebek, Klobuk
gićević. Od 335 upisanih učenika u gimnaziju, 128 Ante Burić, Široki Brijeg
je stanovalo, hranilo se, učilo i odgajalo u konvik fra Nikola Hrkać, Veljaci
tu. Godišnja pristojba za konvikt iznosi 5.000 din, Stjepan Koreninić, Zagreb
a plaćala se u mjesečnim obrocima unaprijed po 500 Franjo Kornfein, Zagreb
din. Stjepan Lončarica, Ston
Franjo Mulej, Zagreb
Društvo prijatelja Franjevačke klasične gi- Martin Njavro, Hutovo
mnazije na Širokom Brijegu Ibrahim Ribica, Mostar
Društvo je osnovano koncem školske godine mjesečno prilažu 5 dinara:
1934./35. U njega ulaze poznati ljudi iz crkveno Amelija Afan de Rivera, Mostar
ga, znanstvenoga, društvenoga i političkog života Mate Bekavac, Imotski
te roditelji djece đaka koji se školuju u gimnaziji. Julijana von Berks, Podgorač
Društvu su se pridružili i mnogi hercegovački fratri Mirko Buntić, Novi Sad
koji su i sami pohađali širokobriješku gimnaziju ili Vlaho Gjanović, Orašac
u njoj bili odgojitelji i profesori, a gimnazija im je Darinka Grossi, Gradac
ostala duboko prirasla srcu. Svi su oni svojim nov Dobroslav Majić, Vitina
čanim prilozima potpomagali gimnaziju da bi što ing. Milutin Maksimović, Beograd
S 2
Usp. Gimnazijski izvještaj za šk. god. 1937./38., str. 22. – 27.
4 p
2010.
21
Stratišta
đaci iz okolice. To su djeca rodom sa Širokog Brijega ili iz drugih mjesta Hercegovine i cijele države koji su stanovali
u okolici gimnazije po privatnim kućama, no bili su ustrojeni na način da su imali svoga prefekta, a od đaka su bili
S 2 »banovi« koji bi s prefektom za đake iz okolice bili odgovorni da redovno uče, a imali su i jednu prostoriju u zgradi
p
2010. gimnazije u prizemlju gdje bi prije nastave mogli ponavljati i učiti gradivo što bi im toga dana bilo u školi.
22
Stratišta
Društvu prijatelja za potpore učenicima zličitijih školskih aktivnosti kao što su brojne škol
1.696 Din ske prigode i svečanosti. U gimnaziji u ovoj školskoj
____________________ godini postoje dva pjevačka zbora: dječji i mješoviti.
Svega izdano: 6.197 Din Oni tijekom školske godine sudjeluju u školskim
Primitci: 6.197 Din misama i u gimnazijskim priredbama. Izvode koral
Izdatci: 6.197 Din. ne, religiozne i pučke napjeve te suvremene skladbe
domaćih i inozemnih autora. Zborovođa i dirigent je
Gimnazijske literarne organizacije učitelj pjevanja fra Branko dr. Marić.
23
Stratišta
Od gimnazijskih sredstava kupljene su 124 knji s 19 minerala, darom ing. Dragutina Kostanjšeka
ge. iz Mostara. Nastavnici su i učenici skupili veći broj
U školskoj godini 1937./38. za uvez časopisa i okamenina i ruda po Hercegovini. Za ovu je godinu
knjiga izdano je 8.226 din, a za uvez 415 knjiga gimnazijska uprava načinila osobiti sanduk za dezin
plaćeno je 4.005,50 din. Fond časopisa je identičan fekciju ispunjenih (prepariranih) životinja i to platila
onom iz prošle školske godine, a broji oko 60 doma 974 dinara.
ćih i inozemnih jedinica.
Kemijska, čuvar je fra Vojislav Mikulić, suplent.
Učenička knjižnica, vodi ju knjižničar fra Oton U odnosu na prošlu školsku godinu ostala je ne
dr. Knezović. promijenjena.
Knjižnica broji oko 2.600 knjiga. Po naslovima
prevladava beletristika, najbolja književna ostvare Zemljopisno-povijesna zbirka, čuvar je profe
nja domaćih i inozemnih pisaca što đacima treba za sor fra Marijan dr. Zubac.
lektiru. Ove je godine knjižnica obogaćena izdanji Ove je godine gimnazijskim sredstvima nabav
ma »Knjižnice dobrih romana«, Matice hrvatske, ljeno:
Srpske književne zadruge i Sv. Jeronima iz Zagreba. Radivojević, karta Jugoslavije
Knjižara Geca Kon iz Beograda darovala je 35 dr. Stjepan Srkulj, hrvatska povijest u 19 karata.
knjiga, a kupljeno je 112 knjiga u vrijednosti od
1.745 din. Taj su novac dali učenici (1.480 din), te Arheološka zbirka, čuvar je fra Vojislav Miku
Zajednica doma i škole (265 din). lić, suplent.
Osim ove, učenici na raspolaganju imaju manje U ovoj školskoj godini zbirka je obogaćena:
knjižnice literarnih organizacija »Cvijet« i »Osvit«. fra Tadija Beljan, župnik u Rasnu, 159 dubrovačkih
i rimskih novčića
Knjižnica školskih udžbenika, vodi ju fra Do fra Mijo Čujić iz Duvna 31 rimski novčić
broslav dr. Šimović, suplent. fra Vojislav Mikulić 76 komada raznih primjeraka
U ovoj školskoj godini knjižnica je obogaćena sa novca
176 knjiga u vrijednosti od 4.736 din. Tu su nabavu Grgo i Martin Spajić 12 predmeta iz kamenog doba
omogućili: Josip Vester, prosvjetni inspektor u mi Pero Ćosić iz Buhova 7 komada iz brončanog doba
rovini iz Ljubljane, davši 724 din; Zajednica doma i Vinko Jurčić, učenik IV. r., jedan veliki brončani na
škole s 4.012 din. laz iz Ružića
Zahvaljujući osnivanju ove knjižnice školske go fra Lazo Čolak 6 komada rimskih novčića
dine 1935./36., 105 siromašnih učenika ove se škol fra Serafin Dodig 12 novčića i 2 komada nakita iz
ske godine služilo s 268 školskih knjiga. kamenog doba
fra Ćiril Ivanković 6 raznih novčića
Mile Antić, učenik II. r., 3 mletačka novčića
Zbirke7
fra Bonifacije Majić 1 komad raznih papirnatih nov
Fizikalna, čuvar je fra Radoslav dr. Vukšić, pro čanica.
fesor.
Sadržaj zbirke nije se mijenjao u odnosu na proš Etnografska zbirka, čuvar je fra Branko dr. Ma
lu školsku godinu. rić, učitelj pjevanja.
Prirodopisna, čuvar je fra Vojislav Mikulić, su U ovoj je školskoj godini zbirka bogatija za:
plent. - jedne gusle i jednu sviralu, dar fra Bone dr. Je
Podzbirke: antropološka, zoološka, botanička, lavića, upravitelja konvikta;
mineralogijska i petrografijska, geološka i paleonto - 5 vezenih maramica, dar fra Zlatka Sivrića, žu
loška. U ovoj je školskoj godini zbirka obogaćena pnika u Mostarskom Gracu;
8
Gimnazijsko izvješće za šk. god. 1937./38. str. 32.
S 2 9
Gimnazijsko izvješće za šk. god. 1937./38. str. 32.
2010. p 10
Za dokumentarni film Plava skamenjena vječnost HRT-a u listopadu 1990.
24
Stratišta
- jednu žensku košulju sa starim finim vezom te
4 stara drvena saplaka, dar G. Svačić, učiteljice
narodne škole u Rasnu;
- 3 zlatna veza od bogate kućne haljine, dar Ljube
Kutleše iz Šuice;
- 12 komada narodnoga veza iz Livanjske krajine,
dar ing. N. Lučića iz Livna;
- više komada narodnoga veziva i starog narod
nog odijela, dar fra Velimira Šimića, župnika u
Šuici i fra Julijana Kožula, župnika u Seonici;
- uprava gimnazije otkupila je znatan broj narod
nih glazbala i veziva što ih je sakupio fra Bran
ko dr. Marić na Duvanjskom polju i Livanjskoj
krajini.
Zanatska ženska škola sestara sv. Franje u Širo
kom Brijegu darovala je jedan album motiva narod
nog veza iz Hercegovine. Ti su motivi rađeni prema
originalima iz gimnazijske etnografske zbirke.
25
U skladu s dekretom pape
Riječ urednika
Urbana VIII. i uredbom II.
vatikanskog sabora izjavlju- fra Miljenko Stojić
jemo da ne želimo preteći sud
Crkve kome se potpuno pod-
vrgavamo. Riječi »mučenik«,
»mučeništvo«, »čudesa« i sli- D ragi čitatelji!
čno imaju u ovom glasilu samo Uistinu mi je drago da vam može Ovaj smo put na Širokom Brijegu, u
vrijednost ljudskog svjedoče- mo podariti peti broj ovog našeg glasila. Knešpolju, tražili barem jednog našeg
Češće nije moglo izlaziti jer smo najprije pogubljenog brata. Uskoro ćemo to uči
nja. željeli prikupiti svjedočanstva još živućih niti i u Ljubuškom. Imamo još dojavu o
svjedoka i dokumentaciju koja je u po masovnoj grobnici na Biokovu i time je
S topama sjedu dobrih ljudi. Usput smo još mnogo naša potraga za sada dovršena.
p obijenih toga pronalazili pa Vicepostulatura danas Ovo naše glasilo i nadalje će izlazi
Glasilo Vicepostulature postupka mučeništva raspolaže s dovoljno svjedočenja i doku ti jednom u pola godine. Nastojat ćemo
»Fra Leo Petrović i 65 subraće«, III., menata te može privoditi kraju ovo pri biti zanimljivi i na korist čitateljstvu. Mi
2 (5), Humac, 2010. premno razdoblje. Znam, svi vjerujemo slim da smo ga već sadržajno i grafički
da su ubijeni franjevci umrli mučenič oblikovali. Ostalo nam je još uravnovje
Glavni i odgovorni urednik: kom smrću, ali treba to potkrijepiti do siti broj čitatelja. Zbog toga sljedeći put
fra Miljenko Stojić, vicepostulator kazima i pričekati da ih Crkva prihvati. više primjeraka šaljemo samo onima koji
Ponovno pozivam sve one koji što su barem djelomično podmirili pretpla
Lektura i korektura: god znaju, ili imaju dokumente koji bi tu. Ispričavamo se odmah svima onima
Zdenka Leženić nam bili od pomoći, da stupe u doticaj koji su to smetnuli ili imaju neki drugi
s Vicepostulaturom. Učinimo svi zajedno opravdan razlog. Samo nam javite i pri
Adresa: da ubijeni hercegovački franjevci jednoga mjerci opet stižu. Ako biste željeli širiti
Vicepostulatura, Trg sv. Ante 1, dana postanu blaženima i svetima, odno glasilo, a ne možete to novčano podnije
88320 Ljubuški – Humac, BiH; sno da ih Crkva proglasi mučenicima. ti, spremni smo vam ga slati i besplatno.
Vicepostulatura, p. p. 1, Po prvi put uvodimo poglavlje Istra Važno je da se istina promiče i za to će
20352 Vid, RH živanja. Podrazumijeva se da ne možemo se uvijek naći dovoljno sredstava, između
stajati iza svakoga navoda ili iza svako ostaloga zahvaljujući i darovateljima.
Veza: ga stila napisa. Isto tako napisi ne smiju Držimo se i dalje zajedno i nitko nas
tel.: (039) 832582 prelaziti određenu granicu, ne smiju se ne će uspjeti pobijediti. Naša ubijena
faks: (039) 832585 razračunavati i moraju bitno pridonositi braća zacijelo će nam biti zahvalna.
pronalasku istine.
epošta: mostar@pobijeni.info
mostar
Ponovno je glasilo »obojeno« isko Mir i dobro!
internet: www.pobijeni.info
pavanjima posmrtnih ostataka ubijenih.
Grafički prijelom i tisak:
FRAMZIRAL, Mostar
ISSN: 18403808
3