Ponajviše na Jadranu postoji običaj koledanja.

Grupe ophodnika idu po mjestu od kuće do

kuće i čestitaju ukućanima Božić i Novu godinu uz prigodne božićne pjesme. kolendavanja
seže daleko u prošlost, a najstariji pisani tragovi se mogu pronaći u 13. stoljeću unutar
Statuta Dubrovačke Republike iz 1272. godine.

Običaj kolendavanja očuvan je u Dubrovniku i okolici do danas, a kolenda se pjeva u noći

Badnjaka i Stare godine. Današnje kolendavanje očuvano je u promijenjenom obliku, a
najomiljenije je kod djece, no i grupe odraslih kolendara u ove dane pjesmom na Stradunu i
starim gradskim ulicama svojim sugrađanima i gostima čestitaju blagdane. U Drenovcima u
Slavoniji se na Badnjak ide u kokodakanje. Običaj sličan koledavanju, pjevanje i recitiranje
po kućama uz druženje i pokoju rakijicu.

Božićna jela po regijama u Hrvatskoj:

Slavonija – medna rakija i strogi post na Badnjak (Od mnoštva suhih kolačića, ističe se
orahnjača i makovnjač)
Središnja Hrvatska – patka, riblja jela, francuska salata
Zagreb – riba (morska I slatkovodna), lignje, grah salata, purica, odojak
Istra i Kvarner – riblja juhica, bakalar, maneštra sa slanutkom posutice (domaća tjestenina
koja se danas poslužuje uz bakalar, salsu, zelje i slično)
Lika – morska riba, janjetina, odojak, pole (pečeni krumpir prerezan napola)
Dalmacija – bakalar, purica, pašticada, fritule, luganige (posebna vrsta kobasica s obiljem
začina koje se pripremaju samo u ovom kraju)