2.

TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

2. TEMELJNI
STATISTIČKI POJMOVI

ŠTO JE STATISTIKA?

n  Statistika
znanstvena disciplina koja proučava metode i modele prikupljanja,
sređivanja, analize i tumačenja podataka različite vrste
n  Podaci
promotrena kvalitativna i kvantitativna svojstva objekata, stvari, osoba,
procesa, ...
n  Svrha
donošenje suda o osobitosti promatranih pojava, ispitivanje različitih
pretpostavki, procjena karakterističnih veličina, odabir statističkih
modela koji generiraju pojave, predviđaju razine i stanja pojave
n  Primjena u području ekonomije
prikupljanje i analiziranje podataka o proizvodnji, trgovini, turizmu,
cijenama, financijskim tokovima i drugim ekonomskim pojavama

STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
1
2. TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

DESKRIPTIVNA I INFERENCIJALNA
STATISTIKA

n  Deskriptivna statistika
obuhvaća postupke prikupljanja, uređivanja, tabličnog i grafičkog
prikazivanja podataka, te izračunavanje opisnih statističkih pokazatelja
n  ne razmatra prirodu procesa koji generira podatke

n  dobiveni zaključci o značajkama pojave koje predočuju podaci se

ne poopćuju
n  odnose se isključivo na dani empirijski materijal

n  Inferencijalna statistika
temelji se na zakonima vjerojatnosti i proučava metode i modele kojima se
pomoću dijela podataka (uzorak) donose vjerojatnosni sudovi o cjelini
(populacija)
n  polazi od uzorka iz realne i konačne populacije ili su u svezi sa

statističkim (stohastičkim) procesima, čije se realizacije mogu

smatrati uzorkom procesa

STATISTIČKI SKUP

n  Statistički skup
sastoji se od elemenata kojima se mjeri jedna ili više varijabli koje od
elementa do elementa očituju statističku promjenjivost

n  Varijabla (statističko obilježje )

svojstvo koje je zajedničko svim elementima statističkog skupa
Varijabla se u pravilu javlja u 2 ili više oblika (modaliteta)

n  Populacija (osnovni skup)

podaci o danoj varijabli za svaki element statističkog skupa

n  Parametar
brojčana karakteristika populacije

n  Opseg statističkog skupa

broj elemenata statističkog skupa (konačni i beskonačni skupovi)

STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
2
2. TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

n  Svaki statistički skup mora se odrediti:

pojmovno, prostorno i vremenski

n  Primjer 1.
Registrirani broj pravnih osoba u RH na dan 31. prosinca 2007. godine
iznosio je 252 645. Za svaki subjekt evidentiran je broj zaposlenih na taj dan,
veličina dugotrajne imovine i oblik vlasništva.
n  statistički skup?
n  element skupa?
n  varijable?
n  populacije?
n  deskriptivne metode? parametar
n  moguća primjena uzorka? inferencijalne metode? procjene parametara

MJERNE SKALE I VRSTE

STATISTIČKIH OBILJEŽJA

n  Do statističkih podataka dolazi se mjerenjem svojstava elemenata statističkih

skupova – način mjerenja ovisi o vrsti podataka
n  mjerenje
pridruživanje numeričkih i nenumeričkih oznaka elementima skupa prema
određenom pravilu
n  Mjerenje provodimo prema određenim pravilima koja su dana mjernim
skalama:
n  nominalna,
n  ordinalna,
n  intervalna,
n  omjerna.

STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
3
2. TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

a. NOMINALNA MJERNA SKALA

n  Nominalno obilježje
n  vrijednost nominalnog obilježja je naziv, ime, svojstvo ili kategorija
n  nad vrijednostima nominalnog obilježja nisu dopuštene nikakve
računske operacije (najslabije metričke karakteristike)

n  Dijele se na:
n  Atributivne – vrijednost pokazuje svojstvo statističke jedinice
spol, nacionalnost, vrsta djelatnosti, način studiranja
n  Geografske – vrijednost prostorno određuje jedinicu
mjesto rođenja, mjesto boravka, mjesto zaposlenja, …

n  Nominalna varijabla (pr. vrsta djelatnosti, vrsta robe, ...) se često pojavljuje
u velikom broju oblika – tada se koriste nomenklature, tj. uređen popis
modaliteta nominalne varijable kojima se pripisuje nomenklaturni broj

n  Nomenklature su konvencije koje se donose zakonski ili dogovorom

državnih organa ili međunarodnih organizacija (Jedinstvena nomenklatura
zanimanja, Standardna međunarodna trgovačka klasifikacija, ...)

STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
4
2. TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

Tabela 1. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.

Područje Odjeljak Skupina Razred Naziv

Istraživanje i
eksperimentalni razvoj u
M 72 72.2 72.20
društvenim i humanističkim
znanostima

Izvor: www.dzs.hr, učitano 1. ožujka 2008.

Primjerene metode:
n  dominantna vrijednost (mod),
n  proporcije,
n  hi-kvadrat test,
n  koeficijent korelacije,
n  koeficijent kontigencije,
n  neparametrijski testovi.

STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
5
2. TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

b. ORDINALNA MJERNA SKALA

n  Vrijednost je broj, oznaka ili simbol koji izražava redoslijed ili intenzitet
mjerenog svojstva
ocjena uspjeha na fakultetu, ekonomska razvijenost, školska sprema

n  Ne mogu se provoditi nikakve računske operacije, ali se te vrijednosti mogu

međusobno uspoređivati

Primjerene metode:
n  koeficijent korelacije,
n  koeficijent konkordancije,
n  centralna vrijednost (medijan).

c. INTERVALNA MJERNA SKALA

n  Vrijednost intervalnog obilježja je broj - jednake razlike u brojevima na

intervalnoj skali predstavljaju jednake razlike u promatranom svojstvu

n  Za intervalnu skalu je karakteristično što su položaj nule i mjerne jedinice

određeni dogovorno. Posebno, vrijednost nula ne označava ne postojanje
promatranog svojstva
Tipični predstavnici su Celsiusova i Fahrenheitova temperaturna skala
Primjerene metode:
n  sve navedene kod nominalnih i ordinalnih ljestvica,
n  aritmetička sredina,
n  standardna devijacija,
n  z-vrijednost,
n  koeficijent korelacije.

STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
6
2. TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

d. OMJERNA MJERNA SKALA

n  Sastoji se od brojeva čije jednake razlike predstavljaju jednake razlike u

mjerenom svojstvu

n  Nula na omjernoj skali upućuje na nepostojanje svojstva

n  Obilježje kojemu vrijednost dodjeljujemo prema omjernoj skali zove se

numeričko obilježje
broj zaposlenih, stanje na tekućem računu, cijena, dobit, …
Primjerene metode:
n  sve prethodno navedene (kod nominalne, ordinalne i intervalne razine
mjerenja),
n  geometrijska sredina,
n  koeficijent varijacije.

n  Numeričko obilježje može biti:

n  Diskretno ili diskontinuirano – vrijednost obično dobijemo brojanjem,

pojavni oblik je cjelobrojna varijabla
broj zaposlenih, broj gradova u RH, …

n  Kontinuirano – vrijednost dobijemo mjerenjem pomoću nekog

mjernog instrumenta i može se iskazati u po volji malenoj mjernoj
jedinici (bilo koja vrijednost iz nekog intervala)
visina, težina, osobni dohoci, radni staž, …

STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
7
2. TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

KVALITATIVNE I KVANTITATIVNE
VARIJABLE

n  Kvalitativne ili kategoričke varijable – statistička obilježja koja pripadaju

nominalnoj ili ordinalnoj skali

n  Kvantitativne ili numeričke varijable – statistička obilježja koja mjerimo

pomoću intervalne ili omjerne skale

poznavanje vrste varijabli važno je za

ispravan izbor statističko-analitičkih metoda

PODACI

KVANTITATIVNE KVALITATIVNE
VARIJABLE VARIJABLE

Intervalna Omjerna Nominalna Ordinalna

skala skala skala skala

Diskontinuirane Kontinuirane
varijable varijable

STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
8
2. TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

Primjer 2.

n  Skup se sastoji od 110 989 upisanih studenata na fakultete, umjetničke

akademije i visoka vjerska učilišta u RH u 2005./06. Podaci o studentima
prikupljaju se pomoću statističkog lista. Među njima su i ovi:

(1) Spol (2) Dob

(3) Mjesto rođenja (4) Prebivalište
(5) Državljanstvo (6) Narodnost
(7) Prethodna školska sprema (8) Način studiranja
(9) Zanimanje roditelja (10) Broj članova kućanstva

Definirajte statistički skup. Kojoj vrsti pripadaju podaci dobiveni

pomoću statističkog lista? Navedite moguće modalitete nekih od
navedenih obilježja i neke od populacija u ovom primjeru.

FAZE STATISTIČKOG ISTRAŽIVANJA

n  Podaci o obilježjima (modalitetima statističkih varijabli) dobivaju se

promatranjem ili provedbom statističkog pokusa

n  Prikupljanju podataka prethodi:

n  definiranje ciljeva istraživanja,
n  određivanje statističkog skupa i jedinica promatranja,
n  izvor obilježja i definiranje njihovih modaliteta,
n  sastavljanje upitnika ili obrazaca evidencije,
n  određivanje načina prikupljanja podataka (mjerenje, brojenje, ocjenjivanje,
opažanje, evidencija, anketiranje)
n  planiranje načina obrade podataka.

STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
9
2. TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

n  S obzirom na vrijeme provedbe, statistička promatranja mogu biti:

n  jednokratna (popis stanovništva),
n  periodična (registracija vozila, godišnja prijava poreza),
n  tekuća (podaci o prodaji evidentirani po satima, danima i mjesecima).

n  Podaci se smatraju statističkima samo ako su:

n  prikupljeni prema određenom planu prikupljanja,
n  varijabilni,
n  ako ih je dovoljan broj.

n  izvorne varijable – izražene u mjernim jedinicama obilježja

n  izvedene varijable – provođenjem brojčanih postupaka nad izvornim
varijablama (BDP po stanovniku)

IZVORI PODATAKA

n  Primarni izvor podataka

podaci se prikupljaju na temelju plana promatranja ili eksperimenta

n  Sekundarni izvor podataka

rezultati djelatnosti drugih institucija (javni podaci, informacijski sustavi
na komercijalnoj osnovi, Internet, ...)
n  povoljni su zbog niskih troškova pribavljanja i vremenske brze
dostupnosti – prije primjene treba pomno proučiti metodološke
osnove, odnosno pojmovne i druge definicije kako bi se osigurala
njihova ispravna upotreba

STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
10
2. TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

n  Na internetu pogledajte stranice:

n  www.dzs.hr
n  www.hgk.hr
n  www.hnb.hr
n  www.eurostat.com

Slika 1. početna web stranica Državnog zavoda za statistiku

www.dzs.hr

STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
11
2. TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

Slika 2. Upisani studenti na visoka učilišta u RH po godinama

izvor: www.dzs.hr, Statističke informacije 2008.

Ţablica I3: DUG SREDIŠNJE DRŽAVE 1)

Na k raju raz dobl ja, u m i l i ju n i m a k u n a

01.09.* 02.09.* 03.09.* 04.09.* 05.09. 06.09.

1. Unutarnji dug središnje države 70.792,6 74.696,3 76.806,5 77.299,5 77.584,8 76.640,7
1.1 Unutarnji dug Rep ublike Hrvatske 67.487,6 71.069,8 72.847,4 73.731,4 74.055,4 72.811,1
Trezorski zap isi 17.384,6 17.334,7 17.870,8 17.118,4 17.931,0 18.193,9
Instrumenti tržišta novca 10,7 7,0 7,0 7,0 7,0 7,0
Obveznice 36.708,1 36.482,5 36.354,0 36.281,5 36.077,7 36.324,3
Krediti Hrvatske narodne banke 1,2 0,7 0,8 1,4 1,6 1,2
Krediti banaka 13.382,9 17.244,8 18.614,9 20.323,1 20.038,2 18.284,7
1.2 Unutarnji dug rep ubličkih fondova 3.305,1 3.626,5 3.959,0 3.568,1 3.529,4 3.829,5
Instrumenti tržišta novca - - - - - -
Obveznice - - - - - -
Krediti banaka 3.305,1 3.626,5 3.959,0 3.568,1 3.529,4 3.829,5
2. Inozemni dug središnje države 30.505,5 26.658,9 26.898,0 26.746,7 26.127,4 29.948,6
2.1 Inozemni dug Rep ublike Hrvatske 28.720,1 24.881,7 25.118,4 24.859,7 24.300,9 28.174,6
Instrumenti tržišta novca - - - - - -
Obveznice 18.922,9 14.967,2 14.917,8 14.723,2 14.469,7 18.274,3
Krediti 9.797,2 9.914,5 10.200,5 10.136,5 9.831,2 9.900,3
2.2 Inozemni dug rep ubličkih fondova 1.785,4 1.777,2 1.779,7 1.887,0 1.826,6 1.774,0
Instrumenti tržišta novca - - - - - -
Obveznice - - - - - -
Krediti 1.785,4 1.777,2 1.779,7 1.887,0 1.826,6 1.774,0
3. Ukup no (1+2) 101.298,1 101.355,2 103.704,5 104.046,2 103.712,3 106.589,3

Dodatak: Izdana jamstva Rep ublike Hrvatske

- domaća 13.460,3 13.512,6 13.925,4 13.714,3 13.789,0 13.805,4
- inozemna 32.046,0 32.246,6 32.145,2 33.028,9 32.948,5 32.875,1

Slika 3. Dug središnje države

izvor: www.hnb.hr, učitano 14. listopada 2009.


STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
12
2. TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

Slika 4. sumarni podaci o tržištu rada

izvor: www.hzz.hr, učitano 14. listopada 2009.

Slika 5. naslovnica eurostata

izvor: www.epp.eurostat.ec.europa.eu, učitano 13. veljače 2009.

STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
13
2. TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

PROGRAMSKA POTPORA

n  Tijekom svih faza statističkog istraživanja postupci se mogu provoditi

programskom potporom

n  Statistički paketi
n  SAS,
n  SPSS,
n  StatMaster (Programski paket StatMaster, studentska verzija 1.51 prilog
je udžbeniku I. Šošić (2006) Primijenjena statistika. Sva prava
pridržavaju Školska knjiga i autori. Instalacija programa dopuštena je
isključivo kupcima udžbenika za rad na njihovu osobnom računalu.)
n  STATISTICA, ...

n  Veći broj statističkih procedura zastupljen je u EXCEL-u

n  Za sljedeće predavanje pročitati:

str. 15 – 52 iz obvezne literature

STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
14
2. TEMELJNI STATISTIČKI POJMOVI

PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

1.  Definicija statistike. Podjele statistike kao analitičke

metode.
2.  Statistički skup, statističko obilježje, populacija, opseg
statističkog skupa. Navesti primjer.
3.  Mjerne skale i njihova svojstva.
4.  Faze statističkog istraživanja.
5.  Izvori podataka.

STATISTIKA
pred. Josipa Perkov, mag. math
15