Srijeda, 1.

April
Razred: 2020
JU.OŠ."SJENJAK"
VI

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

GEOGRAFIJA
Profesor: Jasenko Smajic
Oblici rada:
- Frontalni rad
- Individualni rad
Nastavna tema: ZEMLJINA KRETANJA

Nastavna jedinica: REVOLUCIJA ZEMLJE I NJENE POSLJEDICE Nastavne metode:

- Metoda usmenog izlaganja
- Metoda razgovora
ZADACI NASTAVNOG SATA - Metoda demonstracije
- Analiza slikovnog materijala
OBRAZOVNI ODGOJNI FUNKCIONALNI

- usvojiti znanja o - razvijati logičko -osposobiti

obilježjima razmišljanje, učenika da se
revolucije, mogu orijentisati u Nastavna sredstva:
uočiti razliku
odrediti dužinu prostoru -Udžbenik, zidna karta
između rotacije i
rotacije i njene revolucije, kao i
posljedice važnost izmjene Nastavna pomagala:
dana -Tabla, kreda
i noći, odnosno
godišnjih doba za
život na Zemlji Literatura:
- Muriz Spahić, udžbenik za peti
razred osnovne škole
TIP NASTAVNOG SATA
-Obrada nove nastavne jedinice
 UVODNI DIO ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

Ponoviti sa učenicima prethodnu nastavnu jedinicu

- Šta je rotacija Zemlje?

- Koje su posljedice rotacije?
- Koliko traje Zemljino okretanje oko njene zamišljene ose?
GLAVNI DIO

 Zemlja kao i sve druge planete Sunčevog sistema, obilazi oko Sunca. Ovo
kretanje Zemlje naziva se revolucija. Obilaženje zemlje oko Sunca od
zapada ka istoku obavlja se po liniji koja se naziva ekliptika. Brzina
obilaženja Zemlje oko Sunca je izuzetno velika i iznosi 30 kilometara u
sekundi. Revolucija Zemlje po ekliptici traje 365 dana i 6 sati ili jdnu
godinu. Svaka četvrta godina ima 366 dana i naziva se prestupnom.
 Zamišljena Zemljina osovina je prema ravni ekliptike nagnuta 66,5 stepeni.
Takav položaj Zemlje pri revoluciji uzrokuje različite položaje u odnosu na
Sunce. Zbog toga Sunčevi zraci pod različitim uglovima padaju na Zemljinu
površinu, što ima za posljedicu različito osvjetljavanje i zagrijavanje
Zemljine površine.
 Posljedice revolucije su: -smjena godišnjih doba
-nejednako trajanje dana i noći
-toplotni pojasevi
 Najvažnija posljedica revolucije Zemlje je smjena godišnjih doba, jer se
Zemlja nađe u četiri karakteristična položaja u odnosu na Sunce. Ti položaji
predstavljaju početak godišnjih doba.
 Tokom revolucije Zemlje svi njeni dijelovi nisu podjednako zagrijani.
Najače zagrijavanje je na području oko ekvatora gdje sunčevi zraci padaju
okomito. Idući od ekvatora prema sjeveru i jugu zagrijavanje se smanjuje.
Tako na zemljinoj površini možemo izdvojiti pet toplotnih pojaseva.
ZAVRŠNI DIO

 Ponoviti sa učenicima obrađenu nastavnu jedinicu

- Šta je revolucija Zemlje?
- Šta su posljedice revolucije?
- Zašto se smjenjuju godišnja doba?
- Šta je ravnodnevnica
- Navedi toplotne pojaseve.