NASTAVNA PRIPREMA IZ GEOGRAFIJE
JUOŠ „Silvije Strahimir Kranjčević“
Nastavnik: Dževad Džafić
Nastavni predmet:
GEOGRAFIJA
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Ishod(i) učenja
Pokazatelj(i)/dio pokazatelja za
odgovarajući uzrast
Preduslovni/korelirani ishodi ili
pokazatelji istog predmeta
Vodeće/istraživačko pitanje
Povezanost sa drugim
predmetima
Cilj nastavnog sata
Sadržajna znanja
Proceduralna znanja
Razred: VI Redni broj časa: 12 Tip časa: OBRADA
Prividno dnevno i godišnje kretanje Sunca. Rotacija. Posljedice rotacije.
A GEOGRAFSKI PROSTOR
Objašnjava prividno dnevno kretanje Sunca i rotaciju Zemlje
Koristi geografski globus i objašnjava rotaciju Zemlje
B.6.1
Objašnjava uzročno-posljedične odnose (interakciju) pojava i procesa koristeći geografsku terminologiju, kritičko
mišljenje, različite geografske metode i geografske vještine.
Kako predstaviti prividno kretanje Sunca i rotaciju na pojednostavljen način
Za predočavanje veličina u geografiji, kao što su rotacione brzine tj brzina okretanja planete zemlje oko svoje osovine
potrebno je poznavanje fizike tj. shavtanja daq su najveće rotacione brzine na ekvatoru a kako idemo prema polovima
brzine se smanjuju dok polovi miruju
Shvatanje i praktično objašnjavanje rotacije Zemlje uz primjenu globusa
rotacija, rotacione brzine, sumračnica, smjena dana i noći
Koristi geografski atlas i objašnjava rotaciju Zemlje
Učenik/ca se osposobljava da koristi geografske alate za objašnjavanje rotacije Zemlje i shvata zakonomjernosti
centrifugalne i centripetalne sile. Drugi Njutnov zakon
 Učenik/ca će biti sposoban/na da uči samostalno, disciplinovano i na vlastitu inicijativu, da koristi prethodna geografska i
opća iskustva te da razumije princip cjeloživotnog sticanja i korištenja novih znanja – uči kako učiti.

razvija fizičko-matematičke kompetencije koje uključuju logičko, stvaralačko i kritičko mišljenje, kao i kompetencije iz
informatičke i digitalne pismenosti (korištenje informaciono–komunikacijskih tehnologija) kroz prikupljanje i korištenje
izvora informacija dobivenih različitim metodama i tehnikama rada. Pri istraživanju različitih geografskih tema, koristi
komunikacijske vještine uz korištenje geografske terminologije. Kod učenika/ce se razvija sposobnost primjene teorijskih
znanja - funkcionalna pismenost.

Razvija se sposobnost razumijevanja geografskih koncepata.

Metodička izvedba, Pri izučavanju prirodno-geografskih i društveno-geografskih odlika prostora, svaki geografski pojam je povezan s
organizacija rada – materijali, osnovnim zakonitostima i zakonomjernostima
tehnologija i mediji koje će se
koristiti, Preporuka je koristiti aktivno učenje i interaktivnu nastavu uz upotrebu raznovrsnih nastavnih sredstava.
(aktivnosti učenika i Nastavnik demonstrira način na koji se vrši rotacija Zemlje
nastavnika)
- Kada je vedar dan zapažamo da se Sunce ujutro pojavljuje nad istočnom stranom horizonta. Tokom dana ono se
lagano izdiže preko nebeskog svoda i u podne dostiže najvišu tačku nad južnom stranom horizonta. Od podneva
do večeri Sunce se spušta prema zapadu i zalazi ispod vidikove linije. (pogledati kroz prozor i odrediti trenutni
položaj Sunca.
- Putanja Sunca preko neba može se svakodnevno pratiti nad horizontom. Ovo kretanje Sunca nazivamo
prividnim (kretanje koje nam se čini), jer mi sa Zemlje koja se kreće posmatramo Sunce koje stoji. Sličan privid
kretanja može se doživjeti kada se putuje vozom. Učenici objašnjavaju - Iz voza koji se kreće, gledajući kroz
prozor vagona, nama se čini da pored nas, u suprotnom pravcu promiču stubovi, obližnje kuće i drveće. Slično
tome dok posmatramo Sunce sa Zemlje, koja se kreće, nama se čini da Zemlja miruje a da je Sunce obilazi od
istoka prema zapadu. Kretanje Zemlje ne primjećujemo, jer se i mi i sve oko nas zajedno kreće. Taj privid kako
se Sunce kreće, od istoka prema zapadu, posljedica je dnevnog obrtanja Zemlje oko njene zamišljene osovine
- Sunce i ostala nebeska tijela, osim Mjeseca, ne kreću se oko Zemlje od istoka prema zapadu, kako nam se to čini,
već se Zemlja svaka 24 sata okrene jedanput oko svoje zamišljene osovine u smjeru od zapada prema istoku.
Zamišljena osovina prolazi kroz središte Zemlje i tačke Sjevernog i Južnog geografskog pola. Ovako kretanje ili
obrtanje Zemlje oko zamišljene osovine naziva se dnevnim kretanjem Zemlje ili rotacija.
- Sve tačke na Zemlji u toku rotacije opišu punu kružnicu. Ove kružnice, kako je to već rečeno, nazivaju se
paralele. Za 24 sata, koliko traje jedna rotacija, tačke na različitim geografskim širinama prelaze različite dužine.
Zbog toga su im različite rotacione brzine. Najveće su na ekvatoru
- Tačke geografskih polova pri rotaciji miruju.
Vrednovanje postignuća (načini
formativnog praćenja i Učenici uz pomoć nastavnika samovrednuju rezultate pomoću rješenja.
sumativna ocjena)
Etički aspekt npr. određenih
sadržaja, ali i aktivnosti, ukazati
na društvenu odgovornost,…
Praktične aktivnosti
Literatura Udžbenik geografije, encarta anciklopedija

(Samo)evaluacija časa i  Da li su ciljevi učenja postignuti?

sugestije za poboljšanje  Da li je bilo stvari koje neki ili svi učenici nisu razumjeli? Zašto je to bilo?
 Koliko su aktivnosti učenja bile uspješne? Da li su učenici bili zainteresovani, motivisani i kompetentni?
 Kakav napredak su učenici postigli na lekciji? Da li su svi učenici napredovali?
 Koje aspekte učenja mogu trebati da ponovim na sljedećoj lekciji?
Samoevaluacija vašeg planiranja i podučavanja u lekciji
Postavite sebi ova pitanja:

 Da li su moji ciljevi učenja bili odgovarajući? Ako ne, zašto ne?

 Da li je struktura lekcije funkcionirala kako sam želio/la?
 Jesu li moje strategije podučavanja bile uspješne? Jesam li jasno objasnio/la stvari? Je li se moje ispitivanje odvijalo
kako sam namjeravao?
 Koliko sam dobro upravljao aktivnostima učenja?
 Da li sam posebno efikasno podržao/la nekog pojedinca?
 Koliko sam dobro pratio/la učenje?
 Da li sam efikasno upravljao/la resursima? Koliko su učenici odgovorili na njih – da li sam odabrao/la prave?