Srednja škola „August Šenoa“ Garešnica

Biologija

Klijavost sjemenke pšenice

u različitim uvjetima
Znanstveno-istraživački rad

Učenik: Matej Turić, 1.g prof. Martina Lebinac

U Garešnici, rujan 2017.

1
 SAŽETAK

1. Obrazloženje teme.......................................................................3

2. Uvod...........................................................................................3

3. Pretpostavka...............................................................................4

4. Materijali i metode.....................................................................4

5. Određivanje proklijalih sjemenki...............................................4

6. Rezultati.....................................................................................5

7. Rasprava i zaključak...................................................................5

8. Literatura...................................................................................6

2
Obrazloženje teme

Pšenica je biljka koja se uzgaja širom svijeta. Globalno, ona je najvažnija zrnata biljka
koja se koristi za ljudsku prehranu i druga je na ljestvici ukupne proizvodnje
prinosa žitarica odmah iza kukuruza; treća je riža. Pšenična zrna su glavni prehrambeni
proizvod koji se rabi za izradu brašna za kruh, kolače, tjesteninu itd; i za fermentaciju za
izradu  piva,  alkohola, votke i biogoriva. Ljuska žita odvajana pri izradi brašna zove
se mekinja. Pšenica se sije na određenom prostoru kao krmno bilje za stočarstvo, a i slama se
može upotrebljavati kao hrana za stoku ili kao konstrukcijski materijal za izradu krovova.

Uvod

Cilj istraživanja bio mi je ispitati djelovanje različitih uvjeta na klijavost sjemenki

pšenice. Prema pronađenim zapisima i nalazima utvrđeno je kako je pšenica poznata više od
10.000 godina. Uzgajana je u Iraku, Maloj Aziji, Kini i Egiptu. Prije 5.000 godina uzgajana je
u istočnom dijelu Europe, a nakon otkrića Amerike i Australije počeo je uzgoj pšenice na tim
kontinentima. Naziv "pšenica" zajednički je u svim slavenskim jezicima s malim
modifikacijama, što ukazuje na uzgoj pšenice u pradomovini Slavena. U našem narodu, pored
književnog i stručnog naziva - pšenica, kaže se još šenica, žito, meka pšenica, obična pšenica,
pšeno i slično. Naziv žito je udomaćen u onim krajevima gdje se pšenica dugo koristila
isključivo kao krušno žito, što je slučaj i s ostalim žitima (raži i kukuruzom). Pšenica se dobro
prilagođava klimi i tlu, te ima puno vrsta i kultivara. Postoje ozime i jare forme pa se uzgaja
gotovo posvuda. Pšenica je najvažniji ratarski usjev, a uzgaja se na oko 23% svjetskih
obradivih površina. Treba istaknuti podjelu na ozime i jare forme te svojstva razvoja biljke u
tijeku vegetacijskog ciklusa od sjemena do sjemena.

Ozima pšenica ima određene zahtjeve prema uvjetima vanjske okoline i ukoliko ti
uvjeti nisu ispunjeni ona neće dati plod. Ona u stadiju jarovizacije traži niže temperature (0-10

3
°C) u tijeku 10 do 35 dana (ovisno o sorti). Ako ti uvjeti nisu ispunjeni ona se dalje ne može
razvijati, niti donjeti stabljiku s klasom i plodom. Jara pšenica posijana u proljeće razvit će se
normalno i donjeti plod, jer ima manje zahtjeve za nižim temperaturama u stadiju jarovizacije
(5-10 °C tijekom 7-12 dana). Faze koje biljka prolazi u svom životnom ciklusu: bubrenje i
klijanje, nicanje, ukorjenjavanje, busanje, vlatanje, klasanje, cvjetanje i oplodnja, formiranje,
naljevanje i sazrijevanje zrna. (URL 3)

U sljedećem dijelu ovoga rada saznat ćemo određuju li različiti uvjeti (svjetlost, tama,
toplina) klijavost pšenice.

Pretpostavka

Pretpostavio sam da će pšenica imati najbolju klijavost u prvoj posudici sa uvjetima

svjetla, topline i vlažnosti, a zatim da će u drugoj posudici sa uvjetima svjetla, bez topline i
vlažnosti imati najmanju klijavost te u trećoj posudici sa uvjetima tame, topline i vlažnosti
prosječnu klijavost.

Materijali i metode

Pri istraživanju korsitio sam sljedeće materijale: sjemenke pšenice, 3 plastične

posudice, vatu, čaša za zalijevanje, termometar, računalo, pisač.

U tri plastične posudice obloženih tankim slojem vate stavio sam po 50 sjemenki pšenice.

1. Posudicu stavio sam na uvjete svjetla, topline i vlažnosti

2. Posudicu stavio sam na uvjete svjetla, bez topline i vlažnosti
3. Posudicu stavio sam na uvjete tame, topline i vlažnosti

Određivanje proklijalih sjemenki

Nakon 5 dana izbrojao sam proklijale sjemenke pšenice i dobivene rezultate zabilježio
sam u unaprijed pripremljenu tablicu i na osnovi podataka izveo sam zabilješke o djelovanju
različitih uvjeta na sjemenke pšenice.

4
Rezultati

Uvjeti Broj proklijalih sjemenki Reultati u postotcima

Svjetlo, toplina, vlažnost 46 92%
Svjetlo, hladnoća, vlažnost 3 6%
Tama, toplina, vlažnost 24 48%

Rasprava i zaključak

Prema navodima drugih autora, rezultati mjerenja i sam istraživački rad poklapa se sa svime
iz literature. Rezultati mojega rada slični su kao i kod rezultata rada iz časopisa učeničkih
istraživanja iz biologije. Jedina je razlika ta da sam ja pšenicu sijao na vatu, a ostali autori
sličnog rada pšenicu su sijali na odnosno u zemlju. Moje pretpostavke su se ostvarile kao i
odgovor na istraživačko pitanje. Najpovoljnija temperatura za klijanje i nicanje pšenice jest 14
do 20 °C i pri njoj nikne za 5 do 7 dana. Pri temperaturi 7 do 8 °C niče za 17 do 20 dana, a pri
nižim temperaturama klijanje i nicanje još je sporije. U uvjetima tame klijanje je smanjeno, ali
zbog povoljne topline i vlažnosti klijanje se ipak odvija.

Literatura
5
- https://hr.wikipedia.org/wiki/P%C5%A1enica
- https://www.agroklub.com/sortna-lista/zitarice/psenica-108/
- URL 3 (http://www.obz.hr/vanjski/CD_AGBASE2/HTM/psenica.htm)
- http://www.hbd-sbc.hr/wordpress/wp-content/uploads/2015/09/Bioznalac-br.1-
2015..pdf