Vjezba 54

Rečenice
1. Thales primus solis defectionem praedixisse dicitur.
2. Hippocrates et Galenus peritissimi medici fuisse existimantur.
3. Fulvia, Antonii uxor, linguam Ciceronis acubus laceravisse traditur.
4. Xanthippe, Socratis philosophi uxor, morosa admodum fuisse fertur.
5. Discipule, errare videris. Discipuli, errare videmini.
6. Malorum societatem vitare iubemur.
7. Helvetii per provinciam Romanam iter facere vetiti sunt.

1. Smatra se da su Feničani bili prvi mornari.

2. Pripovijeda se da je car Dioklecijan bio sin pisara.
3. Vojnicima je bilo zapovjeđeno da iskopaju jarak.

XIX. De dis et deabus antiquorum Romanorum

Antiqui Romani, quia rerum naturam plane cognoscere non poterant, admodum superstitiosi
fuerunt. Permultos deos deasque venerabantur, quorum aliquos a Graecis receperant. Deorum
pater Iuppiter fuit, cui in Capitolio praeclarum templum sacrum erat. Iovis uxor Iuno fuit.
Neptunus, deus maris, et Pluto, deus inferorum, fratres Iovis fuerunt. Minerva, sapientiae dea, ex
Iovis capite armata prosiluisse dicitur. Mars, Iovis et Iunonis filius, deus belli fuisse traditur.
Mercurius deorum nuntius et mercatorum deus erat. Vulcanus, deus fabrorum, deformis et
claudus, Venerem, pulcherimam omnium dearum, uxorem habuit. Apollo solis et oraculorum
deus, Diana, eius soror, lunae, ventionum, silvarum dea erat. Venus, dea veris et amoris, apud
Romanos in praecipuo honore erat, quia Romulus et Remus ab ea originem ducere putabantur.
Vesta, Iunonis soror, dea ignis domestici fuit. Ceres, Iunonis et Vestae soror, prima homines
agruculturam docuisse traditur.
Prijevod
1. Govori se da je Tales prvi prorekao pomrčinu sunca.
2. Smatra se da su Hipokrat i Galen bili najvještiji doktori.
3. Priča se da je Fulvija, Antonijeva žena, Ciceronov jezik rastrgala iglama.
4. Govori se da je Ksantipa, žena filozofa Sokrata, bila vrlo mrzovoljna.
5. Učeniče, čini se da griješiš. Učenici, čini se da griješite.
6. Nalaže se da izbjegavamo društvo zlih.
7. Bilo je zabranjeno da Helvećani putuju po rimskoj provinciji (južnoj Galiji).

1. Phoenices primi nautae fuisse putantur.

2. Imperator Diocletianus filius scribae fuisse narratur.
3. Milites fossam ducere iussi sunt.

XIX. O bogovima i božicama starih Rimljana

Stari Rimljani, jer jednostavno nisu mogli spoznati prirodu, bili su veoma praznovjerni. Štovali su
mnoge bogove i božice od kojih neke bijahu preuzeli od Grka. Otac bogova bio je Jupiter
kojemu na Kapitoliju bijaše posvećen sjajan hram. Jupiterova žena bila je Junona. Neptun, bog
mora i Pluton, bog podzemnog svijeta, bili su Jupiterova braća. Govori se da je Minerva, božica
mudrosti, naoružana iskočila iz Jupiterove glave. Priča se da je Mars, sin Jupitera i Junone, bio
bog rata. Merkurije bijaše glasnik bogova i bog trgovaca. Vulkan, bog kovača, ružan i šepav,
imao je za ženu Veneru, najljepšu od svih božica. Apolon bijaše bog Sunca i proročišta, Dijana,
njegova sestra, božica mjeseca, lova i šuma. Venera, božica proljeća i ljubavi, bijaše kod Rimljana
u osobitoj časti jer se smatra da su Romul i Rem vukli lozu od nje. Vesta, Junonina sestra, bila je
božica domaćega ognjišta. Priča se da je Cerera, Junonina i Vestina sestra, prva poučila ljude
poljodjelstvu.