Odsjek za hrvatski jezik i književnost

Katedra za metodike i metodologiju znanstveno-istraživačkoga rada

Školska interpretacija reprezentativnih književnih djela

Interpretacija pjesme „Sunovrati“ Williama Wordswortha

Ljubica Nedić,
Hrvatski jezik i književnost,
IV. godina
 Osijek, 20. travnja 2008.
1. William Wordsworth: Sunovrati

Samotan sam ko oblak luto,

Što lebdeć' i brijeg i dol hvata,
Odjednom spazih mnoštvo žuto,
Obilje zlatnih sunovrata,
Uz jezero pod stabla skriše
Oni se s vjetrom što ih njiše.

Redom, ko zvijezde pune sjaja

U mliječnoj stazi što se broje,
U nizu kojem nema kraja
Uz obalu se oni roje:
Tisuće vidjeh kako tresu
Glavama u tom vedrom plesu.

I vali plešu, al' to cvijeće

Nadmašuje ih plešuć' slađe:
Pjesniku nema veće sreće
Nego kad takvu družbu nađe!
Gledah- i gledah- tad mi javi
Prizora tog se smiso pravi:

Jer često znaju oni meni,

Dok ležim sjetan, na um doći,
U nutarnjoj mi bljesnu zjeni
Ozarujuć' me u samoći;
I srce tad mi radost hvata
Pa pleše usred sunovrata.1

1
Luko Paljetak, Antologija pjesništva engleskog romantizma, Konzor, Zagreb, 1996., str. 108.

2
 2. William Wordsworth (1770- 1850)

3. William Wordsworth engleski je pjesnik. Rođen je 7. travnja 1770. godine u

Cockermouthu.
Djetinjstvo je proveo u Lace Districtu (Jezerskom području). Glavni je predstavnik tzv.
„jezerske škole“ engleskih romantičara koji su živjeli povučeno u jezerskom području
sjeverne Engleske. Najznačajnija Wordsworthova zbirka pjesama je zbirka „Lirske balade“
koju je 1798. izdao zajedno s prijateljem i pjesnikom S.T. Coleridgeom , a u kojoj
prevladavaju Wordsworthove pjesme. Osim ove zbirke Wordsworth je objavio sljedeća djela:
Večernja šetnja 1793., Opisne skice 1793., Pjesme o Lucy 1798.- 1799., Pjesme u dva sveska
1807., poema Izlet 1814., Bijela košuta rylstoneska 1815., Razne pjesme 1815., Peter Beel
1819., Vozar 1819.
Umro je 1850. godine u Rydal Mountu.

4. Naslov je pjesme Sunovrati. Naslov je izravno povezan s tekstom pjesme, upućuje nas na
sadržaj. Riječ sunovrati javlja se u četvrtom stihu prve strofe: Obilje zlatnih sunovrata, kao i
na kraju pjesme, u posljednjem stihu: Pa pleše usred sunovrata. Naslov omogućuje potpuno
razumijevanje pjesme. Svaka strofa pjesme Sunovrati povezana je sa samim naslovom. U
prvoj strofi lirski subjekt uočava obilje zlatnih sunovrata, u drugoj strofi opisan je ples tog
predivnog cvijeća, u trećoj i četvrtoj strofi lirski subjekt iskazuje osjećaje koje su u njemu
probudili sunovrati.

5. Iako odmah iz naslova možemo pretpostaviti o čemu će u pjesmi biti govora, smatram da
tema ove pjesme nisu prije svega sunovrati, nego osjećaji koje u pjesniku izaziva lijepa i
skladna prirodna okolina. Naime, ples cvijeća na vjetru potaknuo je lirskog subjekta na
promišljanje o životu i izazvao u njemu prevrat iz tužnog stanja u stanje radosti i sreće. U
prvom stihu iščitavamo osamljenost i otuđenost lirskog subjekta, da bismo na kraju, u
posljednja dva stiha pjesme uočili promjenu raspoloženja i osjećaja i iščitali njegovu želju da,
potaknut ljepotom prirode, zapleše zajedno s cvijećem.

6. Motivi u pjesmi su : oblak, brijeg, dol, žuto mnoštvo, jezero, stabla, vjetar, zvijezde,
mliječna staza, obala, ples, vali, cvijeće, pjesnik, družba, nutarnja zjena, samoća, srce,
radost, sunovrati. Temeljni motiv pjesme jesu sunovrati na što nas upućuje i sam naslov.

3
Imenica sunovrati javlja se u naslovu, a zatim u četvrtom stihu prve strofe: Obilje zlatnih
sunovrata i u posljednjem stihu četvrte strofe: Pa pleše usred sunovrat. Međutim, ovaj motiv
prožima cijelu pjesmu, dakle sve četiri strofe pjesme. Smatram da je pjesnik preko motiva
sunovrata, kao jednog od najljepših cvjetova, čitatelju prenio svu ljepotu prirode i upozorio na
moć kojom priroda može utjecati na ljudske osjećaje. To potvrđuju i motivi: jezero, stabla,
vjetar, zvijezde, obala…Motivi samoća, ples, radost također upućuju na utjecaj prirode na
čovjeka jer je lirski subjekt na početku bio tužan i usamljen, a na kraju je, potaknut ljepotom
prirode i plesom narcisa, doživio radost i ushićenost.

7. U pjesmi sam uočila vizualne i auditivne pjesničke slike.

a) vizualne pjesničke slike su:
Odjednom spazih mnoštvo žuto,
obilje zlatnih sunovrata,
Uz jezero pod stabla skriše
Oni se s vjetrom što ih njiše.
Ovim stihovima prve strofe predočeno nam je polje na kojemu se nalazi mnoštvo narcisa. Da
je riječ o vizualnoj pjesničkoj slici dokazuje nam i glagol spazih.
Tisuće vidjeh kako tresu
Glavama u tom vedrom plesu.
U drugoj strofi predočena nam je slika plesa sunovrata.
Gledah- i gledah- tad mi javi
Prizora tog se smiso pravi…
I u trećoj strofi nailazimo na vizualnu pjesničku sliku, na što na posebno upućuje glagol
gledati. Na ovu pjesničku sliku nadovezuju se stihovi posljednje strofe:
Jer često znaju oni meni,
Dok ležim sjetan na um doći,
U nutarnjoj mi bljesnu zjeni
ozarujuć' me u samoći;…

b) auditivne pjesničke slike:

Uz jezero pod stabla skriše
Oni se s vjetrom što ih njiše
Iako sam ove stihove navela i kao vizualnu pjesničku sliku, smatram da je ujedno i auditivna
jer nam dočarava zvuk koji nastaje djelovanjem vjetra na sunovrate.

4
I vali plešu, al to cvijeće
Nadmašuje ih plešuć' slađe:
Ovim stihovima prikazana je auditivna pjesnička slika. Čitajući ove stihove možemo zamisliti
zvuk valova.

c) taktilne pjesničke slike

Uz jezero pod stabla skriše

Oni se s vjetrom što ih njiše…

I vali plešu, al to cvijeće

Nadmašuje ih plešuć' slađe:

Ove dvije auditivne pjesničke slike mogli bismo ubrojiti i među taktilne pjesničke slike,
ponajviše zbog glagola njihati i plesati. Naime, vjetar njiše cvjetove i vjetar pokreće valove,
dakle, cvjetovi i vali plešu dodirnuti vjetrom.

8. Pjesma Sunovrati u svome je izvornom obliku napisana engleskim jezikom. Prijevodi na

hrvatski jezik na koje sam naišla jesu prijevod Ivana Gorana Kovačića i Luke Paljetka. Za ovu
interpretaciju odabrala sam prijevod Luke Paljetka jer mi se učinio suvremenijim što pjesmi
donosi notu lakoće i poleta. Upotreba odnosno zamjenice što ukazuje na to da je pjesma
prevedena štokavskim narječjem.

9.
Personifikacija:
Samotan sam ko oblak luto,
Što lebdeć' i brijeg i dol hvata,…
…uz jezero pod stabla skriše
Oni se s vjetrom što ih njiše.
U prvoj strofi personificiran je oblak i sunovrati.
Oblak je personificiran kako bi se lutanje lirskog subjekta usporedilo s lutanjem oblaka, a sve
to da bi se dočarala osamljenost lirskoga subjekta i njegova otuđenost od svijeta. Oblak je
personificiran kako bi se lirski subjekt mogao poistovjetiti s njim.

5
Sunovrati su pjesnikovo nadahnuće. Personificirani su kako bi bila dokazana njihova moć,
utjecaj koji imaju na njega.
Sunovrati su personificirani i u drugoj i trećoj strofi:
U nizu kojem nema kraja
Uz obalu se oni roje:
Tisuće vidjeh kako tresu
Glavama u tom vedrom plesu.

I vali plešu, al' to cvijeće

Nadmašuje ih plešuć' slađe

U posljednjoj strofi personificiran je osjećaj radosti za koji lirski subjekt kaže da mu srce
hvata.
I srce tad mi radost hvata
Pa pleše usred sunovrata.

Epiteti:
Obilje zlatnih sunovrata…
Sunovrati su dobili epitet zlatni kojime su dodatno opisani, ovim epitetom predočena nam je
boja sunovrata.
Tisuće vidjeh kako tresu
Glavama u tom vedrom plesu.
Iz ovih stihova zahvaljujući epitetu vedrom doznajemo o kakvom je plesu riječ.
Javljaju se i epiteti koji se odnose na raspoloženje i osjećaje lirskog subjekta:
Pjesniku nema veće sreće…
Dok ležim sjetan, na um doći,

Poredba:
U pjesmi sam uočila dvije poredbe. Prva se nalazi u prva dva stiha prve strofe:
Samotan sam ko oblak luto,
Što lebdeć' i brijeg i dol hvata,…
Ovdje se lirski subjekt uspoređuje s oblakom. Zajednička svojstva članovima poredbe jesu
osamljenost i lutanja.

6
U drugoj poredbi sunovrati su uspoređeni sa zvijezdama. Poredba je utemeljena na svojstvima
boje i brojnosti obaju članova poredbe.

10. Iz autorove biografije doznajemo da je veći dio svoga životnoga vijeka proveo u Lake
Districtu odnosno Jezerskom području.2 Ljepota tog područja duboko ga se doimala i imala je
veliki utjecaj na njegova pjesnička ostvarenja. Stoga je, zajedno sa Coleridgeom, prozvan
„jezerskim pjesnikom“.3 S obzirom na navedene podatke, smatram da je moguće biografsko
čitanje pjesme Sunovrati jer je u pjesmi opisan krajolik u kojemu je pjesnik živio.

11. Pjesma Sunovrati pripada književnom razdoblju romantizma. Wordsworth se smatra

utemeljiteljem engleskog romantičkog pokreta.4 U pjesmi je, preko opisa pejzaža, prikazan
pjesnikov unutarnji svijet što je, svakako, jedna od odlika razdoblja romantizma. Prema tome,
smatram da je pjesma Sunovrati reprezentativno djelo epohe romantizma.

12.U prvom stihu prve strofe javlja se lirski subjekt koji se osjeća osamljenim i otuđenim od
ostaloga svijeta: Samotan sam ko oblak luto…. Zahvaćen takvim razmišljanjima uočava polje
sunovrata koji su se skrili pokraj jezera i njišu se ne vjetru.
U drugoj strofi opisani su sunovrati.
U trećoj strofi lirski subjekt iskazuje svoju radost koju je izazvao predivan prizor plesa
sunovrata.
U posljednjoj strofi ponovno su prikazani osjećaji lirskoga subjekta koji je sada sretan, srce
mu pleše od radosti.
U pjesmi nailazimo na prijelaz iz tužnog raspoloženja u stanje sreće i radosti.
Svaka sljedeća strofa nadovezuje se na prethodnu pa tako dobivamo jednu zaokruženu cjelinu
koja prati promjenu raspoloženja iz tužnog u radosno, a promjena je izazvana prirodnim
okružjem, odnosno oduševljenjem ljepotom narcisa.

13. Pjesma je sastavljena od četiri strofe, svaka strofa ima po šest stihova, što ukupno daje
dvadeset i četiri stiha. Rima u pjesmi je ababcc: luto- hvata- žuto- sunovrata- skriše- njiše,
dakle, sesta rima.

2
Luko Paljetak, Antologija pjesništva engleskog romantizma, Konzor, Zagreb, 1996., str. 84.
3
Skupina autora, Čitanka 2, Školska knjiga, Zagreb, 1999., str. 272.
4
Kogoj- Kapetanić B., Bićanić S., Romantizam, Povijest svjetske književnosti, Mladost, Zagreb, 1976., str.136.

7
14. Ova je pjesma pisana devetercem. U pjesmi nema drugih tipova stiha. Odabir samo jednog
tipa stiha (deveterca) pridonosi formalnom skladu pjesme.

15. Pjesma Sunovrati pejzažna je pjesma u kojoj se opisuje polje narcisa koji plešu na vjetru.
Motivi koji, također, upućuju na pejzažnu vrstu pjesme jesu jezero, stabla, zvijezde, vali…
No osim opisa pejzaža u pjesmi iščitavamo i pjesnikov doživljaj opisanoga krajolika, dakle,
pjesnik iznosi svoj intimni doživljaj. Radi ovoga smatram da pjesma ima elemente intimne
lirike.

16. Pjesma ima ujednačen ritam što se postiže jednakim brojem slogova u stihu i jednakim
brojem stihova u strofi.

17. –

18. Pjesme za usporedbu

William Wordsworth: Stihovi napisani u rano proljeće

Kada u tihi uđoh gaj

Tisuću melodija ja
Tu ganut čuh jer i pjev taj
Tugu pobudit zna.

Priroda dade dušu svim

Stvarima pa i meni grudi
Njom prože, zgranuh se nad tim
Što ljud'ma čine ljudi.

Zimzelen svuda do jaglaca

Raste i dojam to je moj
Da svaka biljka s čežnjom baca
Za suncem pogled svoj.

Pjevale ptice dan su cio,

8
Žvrgolile su nešto, mile,
Njihov je cvrkut dokaz bio
Da radosne su bile.

Igrajući se vjetar krao

Stablima se kroz mlade hvoje;
Pomišljati sam tada stao:
Gle, čaroban kraj to je.

Ako taj plan i nauk sva

Narav nam i sad nudi,
Tad s pravom tužim zbog tog ja
Što ljud'ma čine ljudi.5

Pjesmu Stihovi napisani u rano proljeće Williama Wordswortha izdvojila sam za usporedbu
upravo zbog motiva koji se javljaju u njoj. To su motivi, slično kao i u pjesmi Sunovrati, koji
su vezani uz prirodu. Izdvajam sljedeće motive: gaj, melodije, pjev, tuga, priroda, zimzelen,
jaglac, biljke, sunce, ptice, cvrkut, vjetar, stabla…
I u ovoj pjesmi pjesnik iskazuje svoje oduševljenje prirodom, ali ovdje iščitavamo i njegovu
razočaranost ljudima, što nisam prepoznala u pjesmi Sunovrati.
I ovdje su personificirani neki elementi iz prirode poput pjeva ptica koji može pobuditi tugu:
Kada u tihi uđoh gaj
Tisuću melodija ja
Tu ganut čuh jer i pjev taj
Tugu pobudit zna.
Također je personificiran vjetar koji se igra sa stablima:
Igrajući se vjetar krao
Stablima se kroz mlade hvoje.
Ova pjesma sastoji se od šest strofa, strofe su katrene, što opet daje dvadeset i četiri stiha kao i
u pjesmi Sunovrati. Stih je osmerac. Rima je ukrštena, dakle abab: svim- tim; grudi- ljudi.

5
Luko Paljetak, Antologija pjesništva engleskog romantizma, Konzor, Zagreb, 1996., str. 111.

9
Dragutin Tadijanović: Rano sunce u šumi

U zelene krošnje uleti

Proljetni vjetar,
Mlad.

Sunčeve tanke strelice

Probodoše lišće
I grančice
I stabla:
Čitava se šuma zanjiha,
Zasja.

Rosnati cvjetovi,
Bijeli,
I listovi,
I male ptice,
Pozdraviše sunce
Veliko.

A sjenke granatih stabala

Narisaše
Kao prsti
Raznolike
Likove
Po travi
Na kojoj se blista rosa kao suze.6

Pjesmu Dragutina Tadijanovića Rano sunce u šumi možemo usporediti s pjesmom Williama
Wordswortha ponajprije na temelju tematike i raspoloženja koje se javlja u ovoj pjesmi. U
Tadijanovićevoj pjesmi opisano je jutarnje buđenje prirode, opisana je radost kojom krošnje,
lišće, grančice, stabla, šuma, cvjetovi, ptice, trava…pozdravljaju sunčevu svjetlost. Dakle,
kao i u pjesmi Sunovrati prikazano je jedno lijepo, razigrano prirodno okruženje.
Vizualne pjesničke slike dočaravaju nam boje šume (zelene krošnje, bijeli rosnati cvjetovi,
sjenke granatih stabala, likovi na travi, rosa kao suze, sunce). Zvučne slike oživljuju zvukove
šume (vjetar u krošnjama, njihanje šume, male ptice koje pozdravljaju sunce).
Formom se pjesma Rano sunce u šumi razlikuje od pjesme Sunovrati. Pjesma Rano sunce u
šumi sastoji se od četiri strofe. Prva strofa ima tri stiha, druga i treća strofa imaju po šest
stihova, a četvrta strofa ima sedam stihova. Stih je slobodan.

6
Dragutin Tadijanović, Srebrne svirale, Školska knjiga, Zagreb, 1987., str. 21.

10
Vladimir Kočiš Zec: Ispod marelice

Bili smo klinci

Često bježali bi
Na kraj ulice,
Ispod marelice

U hladu voćke
Ja sam brojao točke
S njene svilene tanke haljine

I sada pamtim sve njene tople poljupce

I svaki dodir njen u hladu marelice

A ja spreman za let
Za osvojiti svijet
Nije sanjala to
Htjela je lagano
Zadnji put poljubila me
Ispod marelice

I sad poželim
Da je zagrlim
Da je sakrijem
Da je poljubim
Da joj dirnem lice tu
Ispod marelice

Sad ima sina dva

Muža pravnika
Vodi neki dućan
Isti je svaki dan
Ja još lutam sam
Pa često zalutam
Na kraj ulice
U hlad marelice

11
I sada pamtim sve njene tople poljupce
I svaki dodir njen u hladu marelice

A ja spreman za let
Za osvojiti svijet
Nije sanjalo to
Htjela je lagano
Zadnji put poljubila me
Ispod marelice

I sad poželim
Da je zagrlim
Da je sakrijem
Da je poljubim
Da joj dirnem lice tu
Ispod marelice

Mada više nema nje

Znam da više nema nje
Znam da više nema nje

A ja spreman za let
Za osvojiti svijet
Nije sanjala to
Htjela je lagano
Zadnji put poljubila me
Ispod marelice

I sad poželim
Da je zagrlim
da je sakrijem
Da je poljubim
Da joj dirnem lice tu
Ispod marelice

Jednom sam imao ja sve

Ispod marelice... 7

7
http://trosjed.net.hr/grupe/starije_grupe/ datum posljednjeg posjeta 20.4. 2008.

12
Odabrala sam pjesmu Ispod marelice zato što ona govori o prošloj ljubavi. Lirski subjekt se
prisjeća davne ljubavi, a na to ga je potaknulo drvo marelice. I u pjesmi Sunovrati kao i u ovoj
pjesmi iskazuju se osjećaji koji su potaknuti djelovanjem prirodne okoline. U pjesmi
Sunovrati na lirskoga subjekta djelovalo je cvijeće, a u pjesmi Ispod marelice na osjećaje
lirskoga subjekta djelovalo je drvo marelice, ono je u njemu probudilo osjećaje prema ženi
koju je volio.

19. Nakon prvog čitanja pjesma je na mene ostavila ugodan dojam. Što sam više ulazila u
analizu pjesme, sve više mi se sviđala jednostavnost kojom pjesma odiše. Smatram da je
pjesnik na uspješan način predočio prilično jednostavnu pejzažnu sliku. Tu pejzažnu sliku
učinio je posebnom jer je u pjesmu unio svoj osobni doživljaj opisivanoga krajolika. Posebno
me se dojmilo što je priroda prikazana kao tješiteljica u teškim životnim situacijama. Pjesma
odiše optimizmom i nadom u bolje sutra. Priroda ima moć trgnuti nas iz mrtvila i pozvati na
uživanje u životu, pozvati nas na ples.

20. Cilj je interpretacije upoznati studente s osnovnim bilješkama iz života i djela Williama
Wordswortha i njegovom pjesmom Sunovrati. Također, cilj je povezati pjesmu Sunovrati s
književnopovijesnim razdobljem u kojemu je Wordsworth stvarao, tj. povezati ju s
razdobljem romantizma.

21. ORGANIZACIJA INTERPRETACIJE PO FAZAMA

1. MOTIVACIJA
-rješavanje rebusa koji je napisan na papirnatim cvjetovima koji su studentima podijeljeni na
početku sata, cvjetovi se stavljaju u čašu napunjenu vodom nakon čega se latice otvaraju pa
rebus biva vidljiv.

2. NAJAVA TEME
-rješavanjem rebusa studenti su otkrili naslov nastavne jedinice

3. LOKALIZACIJA
- studente ukratko upoznajem s podatcima iz pjesnikova života i razdoblja u kojemu je
stvarao

4. INTERPRETATIVNO ČITANJE PJESME

5. EMOCIONALNA STANKA (studenti samostalno čitaju pjesmu)
6. OBJAVA DOŽIVLJAJA
-studenti zapisuju od tri do pet riječi (imenice ili pridjevi) kojima iskazuju dojmove koje
je na njih ostavila pročitana pjesma

13
 - kratak razgovor o zapisanim riječima

7. INTERPRETACIJA
-studentima dijelim radne listiće koje rješavaju samostalno, upozoravam na vrijeme koje
im je na raspolaganju za rješavanje zadataka
- razgovaramo o rješenjima

8. SINTEZA
- ponavljanje
- na slikokazu je prikazano nekoliko pitanja vezanih za obrađenu nastavnu jedinicu,
studenti bacaju kocku i odgovaraju na pitanje uz koje se nalazi broj koji su dobili
bacanjem kocke

9. ZAVRŠETAK
- gledamo „MC Nuts Wordsworth Rap Video“8 ( računalo i projektor)

8
http://www.golakes.co.uk/downloads/wordsworthrap.aspx, datum posljednjeg posjeta 20.4.2008.

14
 1. RADNI LISTIĆ

William Wordsworth, Sunovrati

1. Kompozicija pjesme (broj strofa, stihova, vrsta stiha).

2. Ispiši motive iz pjesme i odredi temu.

3. Odredi vrstu pjesme.

4. Kakav je odnos naslova i teksta?

5. Prevladava li u pjesmi optimizam ili pesimizam? Izdvoji stihove koji potvrđuju

optimizam/pesimizam.

6. Odaberi i nacrtaj pjesničku sliku koja ti se najviše svidjela! Objasni!

15
 2. RADNI LISTIĆ

William Wordsworth, Sunovrati

1. Kompozicija pjesme (broj strofa, stihova, vrsta stiha).

2. Ispiši motive iz pjesme i odredi temu.

3. Odredi vrstu pjesme.

4. Kakav je odnos naslova i teksta?

5. Prevladava li u pjesmi optimizam ili pesimizam? Izdvoji stihove koji potvrđuju

optimizam/pesimizam.

6. Koji ti je cvijet najdraži? Napiši činkvinu o tom cvijetu!

16
 3. RADNI LISTIĆ

William Wordsworth, Sunovrati

1. Kompozicija pjesme (broj strofa, stihova, vrsta stiha).

2. Ispiši motive iz pjesme i odredi temu.

3. Odredi vrstu pjesme.

4. Kakav je odnos naslova i teksta?

5. Prevladava li u pjesmi optimizam ili pesimizam? Izdvoji stihove koji potvrđuju

optimizam/pesimizam.

6. Koji cvijet najviše voliš? Napiši kratki tekst u stihu ili prozi o tom cvijetu!

17
LITERATURA/ INTERNETSKI IZVORI

1. Luko Paljetak, Antologija pjesništva engleskog romantizma, Konzor,

Zagreb, 1996.
2. Čitanka 1, (ur. Dinka Juričić), Školska knjiga, Zagreb, 1999.
3. Leksikon svjetske književnost- pisci, (ur. Dunja Detoni- Dujmić), Školska
knjiga, Zagreb, 2005., str. 1181.
4. K. E. Sullivan, Wordsworth, The Eternal Romantic, Gramercy Books, New
York,1996.
.
5. Dragutin Tadijanović, Srebrne svirale, Školska knjiga, Zagreb, 1987.
6. Milivoj Solar, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1986.
7. http://www.golakes.co.uk/downloads/wordsworthrap.aspx , datum
posljednjeg posjeta 20.4.2008.
8. http://trosjed.net.hr/grupe/starije_grupe/ , datum posljednjeg posjeta
20.4.2008.

18