Dragi moji maturanti!. Nastavni sadržaji za naredna dva sata fizike za novu cjelinu: DETERMINISTIČKI KAOS.

1.nastavni sat: Periodički atraktori populacijske jednadžbe. Proučiti nastavni sadržaj. Koristite i udžbenik iz fizike i
zabilježite najvažnije pojmove. NE TREBATE SLATI SVOJE BILJEŠKE.

U populacijskoj jednadžbi se javlja kvadrat varijable, pa kažemo da se radi o nelinearnoj jednadžbi koja će dati dvije vrste rješenja. Ova
jednadžba može opisivati rast populacije koji se usporava kad dosegne određenu granicu. Pritom je xn omjer broja subjekata u n-tom
trenutku i maksimalne moguće populacije, što znači da se vrijednosti xn kreću između 0 i 1.

Prvo riješimo jednadžbu tako da je x0= 0.9, odnosno populacija je 90% maksimalne moguće populacije te postavimo kontrolni parametar
na r = 2.5.Neka računalo računa iterande i pritom svaki put zaokružuje rezultat na 7 decimalnih mjesta i unosi ga u sljedeću iteraciju.
Dakle, imamo dvije pogreške u svakom koraku –ulazna veličina je približna i u konačnom rezultatu imamo zaokruženu vrijednost.
Ako za xn uzmemo da je populacija u n-godini, očito je da primjerice funkcija xn+1=rxn, gdje je r (koji se često naziva kontrolni parametar)
brojka koja izražava i količinu raspoložive hrane, i opasnost od predatora, i plodnost jedinki populacije, ne odgovara stvarnosti, jer za r<1
x∞→0, a za r>1 x∞→∞, pa je populacija ili osuđena na izumiranje, ili na beskonačni rast, uživajući u obilju hrane – populacijska ili
logistička jednadžba xn+1=rxn(1-xn).
Važno je za ovu funkciju da je xn zapravo omjer populacije u n-toj godini i maksimalne populacije koja je sposobna preživjeti na tom
određenom teritoriju. Taj član (1-xn) je ograničavajući faktor, koji sprječava nezgodne posljedice koje ima primitivniji oblik te funkcije, a
funkcionira na jednostavan način: kada je xn malen, (1-xn) je velik, i obrnuto, pa njihov umnožak nikada ne ide u krajnosti. Biološki gledano,
to znači da je brojnost populacije jedne godine proporcionalna brojnosti populacije prošle godine (xn) i raspoloživoj hrani, životnom prostoru
i ostalim životnim uvjetima (1-xn). Posljedica toga je da se xn u bilo kojoj iteraciji uvijek zadržava u intervalu [0,1]. Kontrolni parametar r se
odabire u intervalu [0,4].
U slučaju r≤1 ograničavajući član (1-xn) ne može spasiti populaciju od izumiranja, jer sve vrijednosti varijable x u tom rasponu teže nuli. Ali
za malo veće kontrolne parametre događa se nešto vrlo slično onome što se događa i u pravim populacijama – ako je početna populacija
malena (u omjeru prema maksimalnoj), tada populacija ubrzo “procvjeta”, naglo se razmnoži, potom zbog nedostatka hrane za sve ponovno
opada brojnost populacije, pa slijedeće godine opet naraste... i tako sve dok se ne stabilizira na određenoj vrijednosti x, nakon koje se
brojnost populacije više ne mijenja. To se može prikazati i grafički u faznom prostoru, postavljajući broj godina n na horizontalnu os, a xn na
vertikalnu. Slika 1.

Sl. 1. - uz početnu populaciju od 0.01 i r=2.8, populacija se smiruje na jednoj vrijednosti x

Takav sustav je sve samo ne kaotičan, jer konvergira prema jednoj vijednosti x, i može se matematički dokazati da ta konačna vrijednost
ovisi samo o kontrolnom parametru, a ne i o početnoj populaciji. Naime, to da je populacija stabilna, tj. da svaka iteracija ima istu vrijednost
kao i prethodna, i svaka slijedeća, matematički se može izraziti ovako: xn=xn-1, tj. x=rx(1-x). Rješavanjem te kvadratne jednadžbe dobivamo

dva rješenja - xa=0 i xb= . Ta dva rješenja se nazivaju fiksne ili periodične vrijednosti.

Fiksna, odnosno periodička vrijednost je vrijednost koja je karakteristična za sustav, a može biti nestabilna ili stabilna. Nestabilne
vrijednosti su one u kojima se postiže stabilnost samo ako se sustav već nalazi na toj vrijednosti (vrijednost varijable naravno ovdje označava
određeno stanje). U ovom primjeru to je xa=0. Ako nema populacije, ništa se naravno neće mijenjati, jer život ne nastaje iz ničega. Međutim,
nestabilne vrijednosti su nestabilne upravo zbog toga što malena odstupanja od te vrijednosti imaju velikog utjecaja na daljnje ponašanje
sustava (dovoljna je jedna bakterija, što je mala razlika od nijedne, da se razmnoži i stvori milijarde njih). Kako se ta malena odstupanja od
nestabilne vrijednosti rapidno povećavaju (tj. bakterije se ubrzano razmnožavaju), nestabilne vrijednosti se još zovu i vrijednosti
odbijanja.Za razliku od njih, stabilne vrijednosti sustava su one kojima su vrijednosti “privučene”, tj. nikakva odstupanja od stabilne
vrijednosti ne mogu poremetiti populaciju, pa se ona opet vraća stabilnoj vrijednosti. Iz latinskog jezika, zbog tog privlačenja, preuzet je za
stabilne vrijednosti termin atraktor. Atraktor je za logističku jednadžbu, kako je prije spomenuto, neovisan o vrijednosti početne populacije,

već ovisi samo o kontrolnom parametru, tako da vrijedi xb=  (važno je napomenuti da ovo vrijedi samo za 1<r<3, kako će se kasnije

pokazati). Dakle, za r=2.8 sa Sl. 4, atraktor iznosi  , odnosno populacija, ma kakva u početku bila, završava na 64% svog
maksimuma.Dakle, za r <3 imamo jednu vrijednost odbijanja i jedan atraktor. Međutim, ako povećamo kontrolni parametar malo iznad r = 3,
dobit ćemo zanimljivo ponašanje. Slika 2.
 Sl. 2 - s početnom populacijom od 1% i r = 3,4, populacija oscilira između dvije vrijednosti

Sustav više ne teži samo jednoj vrijednosti, već veliki n pravilno mijenja između dviju vrijednosti. Biološki, jedne godine, stanovništvo
obiluje hranom, a sljedeće se godine pretjerano razmnožava, a zatim, zbog nedostatka hrane, dio populacije umire, stanovništvo se vraća na
staro, pa se ciklus ponavlja. Matematički se ovaj fenomen naziva bifurkacija , a ukazuje na promjenu stabilnosti vrijednosti. Dakle, fiksna

vrijednost x =  nije nigdje nije nestao, ali više nije stabilan kao prije, već se promijenio u nestabilno i zamijenjen je s dvije stabilne
periodične vrijednosti, dvama atraktorima. Tada možemo reći da je bifurkacija promjena vrste atraktora, za 1 <r <3 je atraktor perioda 1, a za
r> 3 je atraktor perioda 2. Ova dva atraktora za r> 3 mogu se dobiti rješavanjem sustava jednadžbi i ne-jednadžbe, x = f  2 (x) ix ≠ f (x), a

rezultat je x 1,2 =  Ove vrijednosti su pokazuju da za sve vr za sve upravljačke parametre 3 <r <1+  . U r = 1

+ = 3.449 ... atraktor razdoblja 2 se pretvara, udvostručuje se u atraktor perioda 4. Četiri atraktora postoje od r = 3.449 ... do r =
3.544 ... , nastaje i atraktor perioda 8, zatim perioda 16, itd. ...Ovo podvostučavanje perioda atraktora događa se sve brže i brže, dok periodi
teže beskonačnosti. No to podvostručavanje prestaje negdje oko r=3.5699457..., na vrijednosti koja se naziva “vrijednosti akumulacije”, kada
umjesto atraktora perioda ∞, nastupa kaos ( Slika 3.), koji se ponaša upravo onako kako se ponašaju ostali kaotični sustavi – nepredvidljiv je,
osjetljiv o početnim uvjetima, a opet pokazuje neke pravilnosti, koje će biti obrađene kasnije. “Vladavina” reda ili nereda označava se obično
izrazima “regularni režim” (ili “periodični režim”) i “kaotični režim” (tj. “neregularni režim”). Taj kaos traje sve do kraja intervala, tj. sve do
r=4.

Sl. 3 - uz početnu populaciju od 1% i r=3.9, populacija prolazi kroz kaotični režim

Postoji još jedna grafička metoda prikazivanja ponašanja atraktora, koja je sigurno najpopularnija (čak i među laicima) i najjasnija. Ako
nacrtamo fazni dijagram tako da horizontalna os predstavlja vrijednosti kontrolnog parametra u intervalu [0,4], a za svaki kontrolni
parametar crtamo odgovarajuće atraktoru u intervalu [0,1], dobit ćemo ono što teoretičari kaosa nazivaju bifurkacijom dijagram. Za
logističku jednadžbu bifurkacijski dijagram prikazan je na slici 4.

Sl.4  - bifurkacijski dijagram, r = [0,4], x = [0,1]

Dijagram prikazuje ponašanje atraktora vrlo jasno: u intervalu r = [0,1] atraktor je 0, populacija umire. Kako se uvjeti okoline mijenjaju i

kontrolni parametar kreće u intervalu [1,3], atraktor raste u skladu s funkcijom x =  . Zatim se mogu slijediti duplikacije razdoblja,
počevši od prvog kod r = 3, pa nadalje do kaosa. Kaos je prikazan kao "mrlja" puna točkica, koje nisu privlačivači, ali su crtane jer je
nemoguće da računalo vidi razliku između beskonačnog privlačnog razdoblja i kaosa. Samo na taj način moguće je vidjeti svu složenost koja
je stvorena ponavljanjem jednostavne kvadratne jednadžbe.Bifurkacijski dijagram generiran je na vrlo jednostavan način: za bilo koji početni
x 0 uzimamo prvu vrijednost kontrolnog parametra iz određenog intervala (npr. [0,4]), odredimo broj puta ponoviti logističku jednadžbu (na
primjer 100 ili 200).Slika dobivena za ovaj određeni kontrolni parametar treba biti, s dovoljnim brojem iteracija određuje položaj atraktora u
okomitom smjeru. Kad je izračun za taj kontrolni parametar završen, povećavamo ga za mali broj, ponovimo izračun i tako dalje do kraja
intervala.

Ono što se nismo ranije upitali je, postoji li atraktor perioda 3 u logističkoj jednadžbi? Pretpostavka se čini razumna, iako 3 ne spada u
2n periode, kakvi se javljaju sve do r∞=3.5699457... Rješavanjem f 3(x)=x i f(x)≠x zbilja dobivamo neočekivani rezultat – kontrolni parametar

pri kojemu počinje atraktor perioda 3 jednak je 1+ =3.8284..., što je duboko u kaotičnom režimu! Međutim, vratimo li se bifurkacijskom
dijagramu, vidjeti ćemo da postoji stanovita “rupa” u kaosu, takozvani “prozor regularnosti” u kaotičnom režimu, i to baš perioda 3. To se
sve bolje vidi na slici uvećanog desnog, kaotičnog dijela bifurkacijskog dijagrama. Ako se u bilo kojem jednodimenzionalnom sustavu (što
logistička jednadžba jest) pojavi atraktor perioda tri, taj isti sustav imati će također i potpuno kaotična područja. Dokazano je da jedan period
“povlači za sobom” drugi, veći period, pa da za svako kontinuirano jednodimenzionalno preslikavanje vrijedi da u njemu postoje atraktori
svih perioda iz skupa prirodnih brojeva, odnosno da se u prozorima regularnosti u kaosu mogu naći atraktori perioda 5 (koji je slijedeći
najveći prozor u kaosu, na bifurkacijskom dijagramu nalazi se nalijevo od prozora perioda 3, na r=3.73817..), perioda 7, 9, 11, 13, itd. Ako
bolje promotrimo jedan od tih regularnih prozora, primjerice onaj perioda 3, vidjeti ćemo da svaki od ta tri atraktora prolazi kroz niz
podvostručenja perioda, sve do vlastite vrijednosti akumulacije, i vlastitog “malog” kaosa, i da uvećan izgleda vrlo slično cijelom dijagramu.
Tako dobivamo atraktore perioda 6, 10, 14, 18, itd., a u konačnici se može pokazati da u tom ograničenom prostoru kaosa, od r ∞ do 4, imamo
beskonačno mnogo periodičkih prozora, čija širina teži nuli, a čiji periodi variraju u skupu prirodnih brojeva.

Za ove atraktore neobičnog perioda, koji se nalaze u redovitim prozorima u kaosu, vrlo je važno da nisu stvoreni bifurkacijama koje smo
prije proučavali, tj. dupliciranjem perioda. Atraktori ovih bifurkacija nastaju doslovno "iz ničega" (kaos koji im prethodi ne može se smatrati
konkretnim vrijednostima određenog razdoblja, iz kojih se mijenja stabilnost, kao što je slučaj u udvostručenju razdoblja). Ova bifurkacija se
naziva tako, jer uvijek proizvodi nekoliko periodičnih vrijednosti istovremeno - jedna od tih vrijednosti je nestabilna (pa se naziva "sedlo"), a
druga je stabilna (i naziva se "čvor"). Standardniji naziv za ovu vrstu bifurkacije je tangenta bifurkacije (jer, kao i kod udvostručenja
razdoblja, u vrijednosti bifurkacije, smjer f(x) = x tangenta na krivulju f  n (x), gdje je n period atraktora. Kao što vidimo, ove bifurkacije nisu
manje važne od onih koje smo promatrali prije. Primjer ove vrste bifurkacije može se vidjeti na slici 5. , gdje jedan atraktor izvire iz kaosa na
lijevoj strani.

Sl. 5 - bifurkacijski dijagram, r = [3.82,3.86], x = [0.4,0.6]

Postavlja se pitanje, što se događa za r>4? Nakon te granice kontrolnog parametra, vrijednosti biježe van granica intervala [0,1], i dalje u
beskonačnost (dokazano je matematički da ako vrijednost izađe iz tog jediničnog intervala, više se nikada ne vraća). Biološki gledano, to je
nezamislivo – beskonačan rast, preko svakih granica i maksimuma, nije još do sada zabilježen. Čak i s računalnog stanovišta, neoprezno
računanje s kontrolnim parametrom većim od 4 dovodi do sloma sustava (doslovice). Međutim, čak i u tom području, naizgled kaotičnijem i
od kaosa, postoje zanimljivosti. Naime, to područje nije ni u periodičnom, ni u kaotičnom režimu.

2.nastavni sat: Deterministički kaos – ponavljanje i utvrđivanje. Pogledajte priloženu prezentaciju gdje su sažeto prikazan opis i svojstva
determinističkog kaosa.                                                               

37 DETERMINISTICKI
KAOS.ppt

Odgovorite na sljedeća pitanja i pošaljite odgovore do 2.5. 2020. do 17:00 sati.

1. Navedite dva razloga zbog kojih klasični determinizam u sustavima s kaotičnim režimom nije moguć.

2. Kakvo je značenje prozora regularnosti u bifurkacijskim dijagramima.?

3. Obrazložite tvrdnju: Dinamički sustav se nalazi u regularnom režimu.