Dragi moji maturanti!. Nastavni sadržaji za naredna dva nastavna sata fizike.

1.nastavni sat: Fraktali Proučite sljedeći sadržaj i zapišite što smatrate važnim. SVOJE BILJEŠKE POŠALJITE DO
SRIJEDE 13.5. 2020. do 17.00 sati.
Ovdje je izdvojen samo mali dio fratala. Kao jedan od najjednostavnijih i najpoznatijih primjera navest ćemo Kochovu
krivulju. Ona se tvori tako da se dužina zamijeni likom prikazanim na prvoj slici lijevo. To se naziva
prvom iteracijom Kochove krivulje. Druga se iteracija dobije tako da se svaka od četiri dužine iz prve iteracije zamijeni istim
likom. Za treću iteraciju moramo zamijeniti svaku od 16 dužina itd. Kochovu krivulju dobijemo nakon beskonačnog broja
iteracija. Na donjoj slici desno vidi se svojstvo samosličnosti - svaki je dio Kochove krivulje sličan cijeloj krivulji.

Kochova krivulja

Kochova pahuljica

Pošto je duljina Kochove krivulje beskonačna (odnosno, teži u beskonačno), i duljina Kochove pahuljice je beskonačna. No,
njena je površina konačna. Uzmimo da je površina osnovnog trokuta 1. Jednostavnom podjelom trokuta vidimo da će manji
trokuti u sljedećoj iteraciji imati devet puta manju površinu. Površina sva tri trokuta u prvoj iteraciji tada je 1/3 površine
početnog trokuta. U sljedećoj iteraciji imamo 12 trokuta ukupne površine 4/27, a površina svih trokuta u sljedećoj iteraciji
jest 16/243. Uočavamo da svi navedeni članovi osim prvog tvore geometrijski niz kvocijenta 4/9, čiji je zbroj:!1/3 + 4/27+
16/243+…= 1/3/1-4/9= 3/5
Cantorov skup je skup odvojenih točaka dužine koji se dobije konstantnim izbacivanjem srednje trećine svih preostalih
segmenata. To je fraktal topološke dimenzije 0 (nula). Predstavio ga je njemački matematičar Georg Cantor.
Uzmimo segment pravca u intervalu [0,1] te izuzmimo srednju trećinu bez krajnjih točaka (dakle, interval <1/3,2/3>). Sa
svakim od preostala dva segmenta učinimo isto i nastavimo postupak s ostatkom. Točke koje ostanu nakon beskonačnog
broja iteracija čine Cantorov skup. Zanimljivo je da je Cantorov skup ono što ostane od prvobitne crte Kochove krivulje.

prvih šest iteracija Cantorovog skupa (zajedno s nultom)

Cantorov oblak

Mandelbrotov skup je skup točaka c kompleksne ravnine za koje je Julijin skup (u užem smislu) povezan. Dobio je ime
po francusko-američkom matematičaru Benoîtu Mandelbrotu.

Mandelbrotov skup

Mandelbrotov je skup zatvoren skup kojemu su sve točke unutar (zatvorenog) kruga polumjera 2 sa središtem u ishodištu.

Mandelbrotov je skup kvazi samosličan jer se u njemu pojavljuju izmijenjene verzije njega samog. Izmijenjene su uglavnom
zbog skupova točaka koji "vire" iz njih povezujući ih s glavnim dijelom.
 14. korak iteracije

Fraktalna dimenzija je vrijednost koja nam daje uvid u to u kojoj mjeri neki fraktal ispunjava prostor u kojem se nalazi.
Postoji mnogo definicija fraktalne dimenzije, od kojih se niti jedna ne može smatrati univerzalnom. Najjednostavnija
je dimenzija samosličnosti, ali se ona može upotrijebiti samo kod vrlo jednostavnih geometrijskih fraktala. 

2.nastavni sat: Fraktali -geometrija kaosa. Koristeći sljedeće poveznice pogledajte taj čudesni svijet fraktala koji ubrajamo
u geometriju kaosa.

Najjednostavniji primjer primjene fraktala u računalnoj grafici jest stvaranje terena, posebice planina. Planina se tvori tako
da se horizontalno položenom trokutu svaki vrh povisi ili snizi za slučajno odabranu vrijednost. Tako dobivenom trokutu
spoje se polovišta stranica te se tako dobivaju četiri nova trokuta. Srednjemu od njih (omeđen trima dužinama koje spajaju
polovišta stranica prvotnog trokuta) povisimo ili snizimo vrhove kao i početnom trokutu, ali koristimo dvostruko manje
vrijednosti. Postupak sada ponovimo za sva četiri trokuta.

 
Raslinje stvoreno pomoću fraktala
Pomoću sustava iteriranih funkcija u tri dimenzije moguće je kreirati raznoliko raslinje – grmove, drveće, busene trave i sl.
Ako isto napravimo u trodimenzionalnom sustavu te na kraj svake "grančice" dodamo list, rezultati mogu biti zapanjujuće
slični stvarnim pojavama u prirodi.
Nadalje, fraktali se koriste i u kompresiji podataka. Od manje važnih primjena tu je (naravno, vrlo ograničeno) predviđanje
nekih stohastičkih procesa kao što su potresi; slaganje snopova optičkih vlakana, oponašanje rada neuronskih mreža za razvoj
umjetne inteligencije itd. Za male uređaje kao što su mobiteli proizvode se antene u obliku fraktala koje zbog toga mogu
koristiti širok spektar frekvencija ne zauzimajući mnogo mjesta. Uzorak za vojnu kamuflažnu odjeću koristi fraktalnu
strukturu koja se nigdje ne ponavlja te se stoga mnogo teže zamjećuje u prirodi, gdje ništa nije matematički pravilno. Provode
se istraživanja za liječenje aritmije srca, gdje srce kuca u kaotičnom režimu. Vanjskom stimulacijom srca pokušava se postići
prijelaz u pravilan režim. Naposlijetku, neke su fraktalne strukture izrazito lijepe te se prezentiraju kao umjetnička djela.
Fraktali u prirodi

U ovoj brokuli se jasno vidi fraktalna struktura.

Kristalizirani med daje fraktalnu strukturu.

 
Mogućnost primjene fraktala leži u činjenici da mnogi od njih sliče prirodnim pojavama. Često se kao primjer spominje
posebna vrsta brokule te paprat. Med kristalizira u fraktalne oblike, a drveće je, kao i paprat, po svojoj prirodi fraktalnih
svojstava (deblo se grana na grane koje se granaju na grančice...). Zapravo, na neki je način gotovo cijeli svijet sačinjen od
fraktalnih oblika. Mandelbrot je koristio primjer obale mora kao fraktal – uvale sliče zaljevima, rtovi poluotocima... Kad
bismo se malo približili, svaka bi stijena sličila poluotoku. Veće približavanje otkriva izbočine u stijeni koje također
podsjećaju na poluotoke. U tim izbočinama postoje sitne udubine koje imaju isti oblik kao i zaljevi. Takav se postupak može
nastaviti sve do molekulskih razmjera. Mnogo je dijelova ljudskog tijela fraktalne strukture. Očit je primjer sustav krvnih
žila, koje u principu imaju istu strukturu kao i drveće. DNK se namata dajući fraktalnu strukturu... Primjeri su nebrojeni.

2.nastavni sat: Fraktali - znaci kaosa. Koristeći sljedeće poveznice pogledajte taj čudesni svijet fraktala koji ubrajamo u
geometriju kaosa. Bilješke ne treba slati.

https://www.zvjezdarnica.com/znanost/nas-planet/teorija-kaosa-novi-pogled-na-svijet/157

http://www.galaksija.hr/tekst/Fraktali/1095
Molim Vas da sve objave iz fizike označite kao sviđa mi se jer time pokazujete da ste prisutni na nastavi u virtualnoj
učionici. Lijep pozdrav!