Račun pogreške

Statističku obradu rezultata mjerenja i način zapisivanja nazivamo račun

pogreške.

Određivanje srednje vrijednosti rezultata mjerenja

Provedimo račun pogreške i način zapisivanja na primjeru mjerenja temperature hladne vode
iz slavine. U deset jednakih plastičnih čaša nalijemo jednake količine hladne vode. U isto
vrijeme u svaku od njih stavimo termometar, pričekamo barem pet minuta (ako mjerimo
analognim termometrom) i dobijemo sljedeće rezultate mjerenja...

https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/8b109d99-b37e-
4aa4-821c-ab1d3c48e3d6/html/24056_Eksperiment_i_mjerenja.html

Obrada rezultata
Srednja vrijednost je broj koji će predstavljati rezultat našeg mjerenja u slučajevima kada smo
izvršili više uzastopnih, nezavisnih mjerenja iste veličine. Označimo tu veličinu s x, a broj mjerenja
s n. Na taj način se dobije distribucija mjerenja (x1, x2, x3,……..xn). Razmatranje ima smisla ako su
pogreške nastale u mjernom postupku isključivo slučajne. Srednju vrijednost pronalazimo koristeći
relaciju:

 - ne možemo smatrati pravom vrijednošću tražene veličine. To je samo aproksimacija toga iznosa
koja se dobiva iz dotične serije mjerenja, uz pretpostavku da su pogreške slučajne.

Maksimalna apsolutna pogreška pri mjerenju

Prvo odredimo odstupanja svakog pojedinog mjerenja od srednje vrijednosti:

Iz ovako dobivenih odstupanja uzimamo ono koje je po apsolutnom iznosu najveće i

to maksimalnom apsolutnom pogreškom, ΔxmaxΔxmax.

Relativna pogreška
Opisuje točnost mjernog postupka:
Relativna pogreška izražava se u postocima.

Konačni rezultat mjerenja prikazujemo u obliku:

Zapis neke fizikalne veličine dobiven računom nam govori da je ta veličina najvjerojatnije najbliža
stvarnoj veličini, a sva mjerenja po iznosu se nalaze distribuirana oko srednje vrijednosti veličine x i
unutar intervala:

Pogreške mjerenja i njihov izračun

Prije svega, zapamtite: Ne postoji apsolutno točno mjerenje u fizici!

Razlozi pogrešaka mogu biti brojni, ali podijeljeni su u dvije osnovne

vrste:  subjektivne  - one koje je napravila osoba koja vrši mjerenje
i  objektivne  - koje nastaju zbog nedostataka mjerne opreme ili nedostataka u
procesu mjerenja.
Stoga greške dijelimo u 3 skupine:
1. sustavne pogreške
2. slučajne pogreške
3. grube pogreške
- Sustavne greške nastaju zbog pogrešnih mjernih instrumenata, odabira pogrešne
metode mjerenja ili njenog pogrešnog izvođenja itd.
- Slučajne pogreške su pogreške uzrokovane samim postupkom mjerenja. Povezani
su s neizbježnim nedostacima promatrača i uređaja, mogu se smanjiti, ali se ne
mogu potpuno izbjeći.
- Grube greške nastaju zbog ljudskih grešaka tijekom mjerenja, iznenadnih smetnji u
okolišu ili u mjernom uređaju. Rezultati s tako velikim pogreškama trebali bi se
vidljivo razlikovati od ostalih rezultata mjerenja, pa su općenito isključeni iz analize
podataka.
Budući da se slučajne pogreške ne mogu u potpunosti izbjeći, potrebno je zbog
točnosti rezultata mjerenja zadanu veličinu izmjeriti nekoliko puta.
Postupak mjerenja i izračunavanja pogrešaka mjerenja je sljedeći:
1. Veličinu mjerimo nekoliko puta. Mjerimo najmanje 3 puta!

2. Odredite srednju vrijednost mjerenja (x sr )

Srednja vrijednost predstavlja aritmetičku sredinu svih mjerenja. Zato zbrojite sve

dobivene mjerne vrijednosti i podijelite ih s mjernim brojem. Recimo, ako ste izmjerili
3 puta i rezultate mjerenja označili s x1, x2 i x3, tada je srednja vrijednost:
3. Izračunajte apsolutne vrijednosti odstupanja od srednje vrijednosti
( apsolutne pogreške) (∆x)
Apsolutne pogreške izračunavaju se oduzimanjem svakog od mjerenja odvojeno od
srednje vrijednosti. Tako doznajemo koliko je svako mjerenje različito u odnosu na
srednju vrijednost mjerenja. Pozitivna vrijednost ove razlike uvijek se uzima kao
rezultat, pa koristimo apsolutne vrijednosti. U našem primjeru imamo tri mjerenja, pa
računamo tri puta veću apsolutnu pogrešku.

 
Iz ovako dobivenih odstupanja određujete koji je najveći u apsolutnom iznosu, a to
je najveća apsolutna pogreška, ∆x max
∆x max = max {Δx 1  , Δx 2  , Δx 3  ,…}
 

Rezultat mjerenja tada se bilježi kao:   (x sr    ± Δx max )

 

4. Izračunajte relativnu pogrešku mjerenja

Relativnu pogrešku mjerenja izračunavate dijeljenjem najveće apsolutne pogreške sa
srednjom vrijednošću mjerenja. Relativna pogreška izražava se u postocima. Razlog
za izračunavanje relativne pogreške mjerenja je taj što, na primjer, nije isto napraviti
grešku od 2 cm pri mjerenju duljine cipele (to je vrlo velika pogreška za tu duljinu)
kao što je na primjer pogreška 2 cm pri mjerenju duljine autoceste od Sarajeva do
Zenice. To je tada vrlo mala, gotovo beznačajna greška).
 
Izračunavate apsolutnu relativnu pogrešku:

 
Što je apsolutna pogreška manja, mjerenje je točnije.
 
BILJEŠKA: 
 
Kako bismo utvrdili što smo naučili, učinit ćemo jedan zadatak:
Nekada davno, na natjecanju u plivanju, svakog natjecatelja pratila su trojica sudaca
koji su mjerili vrijeme za koje pliva u bazenu. Sudac je trebao pokrenuti štopericu u
trenutku kad se oglasila sirena za početak utrke i zaustaviti je u trenutku kada
natjecatelj prepliva bazen i dotakne rub bazena. Zbog nedostataka u samoj metodi
mjerenja (nemoguće je pritisnuti štopericu točno u trenutku kada se nešto
dogodilo!), Mjereno vrijeme bilo je različito za svakog suca.

Evo specifičnih vremena jednog natjecatelja, mjereno s tri suca, u utrci na 50

metara:
§ sudac 1 - 21,42 sek
§ sudac 2 - 21, 51 sec
§ sudac 3 - 21,49 sek
Kako bi imali više povjerenja u rezultat mjerenja, u slučaju da postoje netočnosti koje
se ne mogu izbjeći, mjerenje se stoga provodi nekoliko puta. Rezultat mjerenja je
srednja vrijednost (ili aritmetička sredina) pojedinačnih rezultata mjerenja .

Kako smo već saznali da točno mjerenje ne postoji, tada moramo vidjeti koliko se
svaki pojedinačni rezultat mjerenja razlikuje od srednje vrijednosti, odnosno
izračunati apsolutne pogreške :

Najveća razlika između pojedinačnog mjerenja i srednje vrijednosti je  apsolutna

pogreška mjerenja :

Rezultat se tada bilježi kao:

Što u našem slučaju: 21,47 ± 0,05 s

pri čemu samo tvrdimo da rezultat mjerenja spada u interval vrijednosti 

 
Za procjenu točnosti mjerenja izračunavamo i tzv.  Relativnu pogrešku .
 
ε aps = (Δx max  : x sr ) · 100% = (0,05: 21,47) · 100% = 0,23%
 
 
 
Novo!!!!!!!

Mjerenje i račun pogreške

•Pogreške su uzrokovane:
•Nepreciznošću mjernog instrumenta
•Subjektivnim stanjem opažača
•Malim promjenama uvjeta mjerenja

•Račun pogrešaka je statistički postupak pomoću kojeg određujemo

iznos mjerene veličine i pogreške nastale pri mjerenju.

•Želimo izmjeriti temperaturu vode u bazenu

•Termometrom izmjerimo temperaturu 𝑡 vode u bazenu
•Mjerenja ponovimo pet puta i rezultate unesemo u tablicu

Redni broj t(°C) Δt(°C)

mjerenja
1 25
2 24
3 27
4 26
5 23
•Obrada izmjerenih podataka:
•izračunati srednju vrijednost,
•apsolutnu pogrešku,
•srednju apsolutnu pogrešku,
•relativnu pogrešku