IZUMITEUl i RACIONALIZATORI
lli su hrvatski inovatori don Quijotei i
Siziti u očekivanju Godota?
" Č iniš nepravdu, ako hvališ ono što ne razumi­
ješ - ali još više griješiš ako to kritiziraš."
leonardo Da Vinci
Možemo bez lažne skromnosti tvrditi da su
tjudi našeg podneblja dati ogroman doprinos
svjetskom stvaralaštvu, radeći nažalost najčešće
izvan domovine u kojoj, bez obzira na ustrojstvo,
nije bilo dovoljno razumijevanja za umne ljude.
Najčešće inventivnom, posebice znanstvenom
radu, nije pridavana važnost. No zato je svijet
znao cijeniti stvaralaštvo naših ljudi, pa u struk­
turi registriranih patenata, inovacija i tehničkih
unapređenja u zemljama zapadnog svijeta naši
građani zauzimaju znakovito mjesto.
Nema egzaktnijeg uvida u sveukupan dopri­
nos Hrvata razvitku znanosti i tehnološkom raz­
vitku u svijetu.
"Nažalost naši su se istraživači u dokazivanju
identiteta hrvatskog naroda dokazivali isključivo
književnošću, slikarstvom, kiparstvom, glazbom,
kontinuitetom hrvatskog kraljevstva na temelju
pravnih dokumenata, a tehničkom stvaralaštvu
se gotovo nije uopće posveĆivala pažnja". napi­
sao je Boris Puh lovski u svom tekstu Hrvatska
kolije vka zrakoplovstva u istočnOj Europi u kojem
je prikazao zanimanje i konkretna rješenja Hrvata
vezano za povijest letenja u HrvatskOj, od stvara­
laštva Fausta Vrančića, do Franje josipa Domina,
Dragutina Schwarza, E. S. Penkale, Rudolfa Fizira.
Međutim, neosporna je i činjenica da su stva­
raoci našeg podrijetla značajno doprinijeli razvo­
ju znanosti i tehnologije, ali i ukupnom obogaće­
nju kulturne i civilizacijske baštine svijeta.
Poneki od njih zabilježeni su kao stvaraoci iz
zemalja koje su u to vrijeme egzistirale, pa je
mnogim piscima ljudske povijesti promaklo da
ABC
tehnike
su ti stvaraoci našeg podrijetla, što je važno za
bolje razumijevanje duhovnih dometa malih
naroda kao što je naš.
Zbog toga je jedan od naših prioritetnih inte­
resa pokretanje sustavnog, znanstveno uteme­
ljenog, istrazivanja koje bi utvrdilo znanstveno­
tehnološki doprinos Hrvata i građana Hrvatske
sveUkupnom napretku znanosti i tehnologije
dosad u svijetu. Povijest nas uči da inovacijska
djelatnost ne stvara rezultate temeljem planova,
već inovacijskom kulturom i inovativnim uzdiza­
njem kreativnih pojedinaca.
U ABC-u ćemo pokušati podsjetiti na one kre­
ativne i inventivne ljude iz naših krajeva koji su
se svojim djelima i dosezima u prošlosti izdignuli
iznad okvira Hrvatske i bili prepoznati po kvalite­
ti svojih djela.
Ivan Krstitelj Rabljanin
Jedan od prvih bio je Ivan Krstitelj Rabljanin,
ljevač i metalurg koji je po svojim topovima i zvo­
nima - koja se još i danas oglašavaju, bio poznat
ne samo u Dubrovačkoj Republici i u jadranskim
gradovima već i u Italiji, Spanjolskoj i drugim
državama ondašnje Europe. Tajnu kvalitete nje­
govih radova u tehnološkom smislu možemo
nazvati inovacijom u odnosu na stanje tehnike
tog doba. Prvi je izveo unutrašnjost topovske
cijevi sa zavojitim udubljenjima čime je dobio
veću brzinu i duži let ispaljenog zrna. Iako su
bakar i kositar temelj za dobivanje legure bron­
ce, njegov je omjer bio 8% kositra, a u to doba
standard je bio 10%, što govori da imao "ono još
nešto" što je dodavao u leguru koja se pokazala
boljom i lakšom.
a Ivanu Krstitelju Rabljaninu napisano je više
stručnih i znanstvenih radova, ali je s njego­
vim velikim doprinosom hrvatskoj metalurgiji
i tehničkoj kulturi premalo upoznata naša jav­
nost. Njegova zvona odzvanjaju još i danas od
3

5tona i Dubrovnika pa do Kotora i svaki dan nas
podsjećaju na toga našeg znamenitog renesan­
snog ljevača, suvremenika Leonarda da Vincija i
Michelangela Buonarrotija.
Ivan Krstitelj Rabljanin nije samo zanimljiv
kao ljevač umjetnik već barem toliko i kao ljevač
metalurg, odnosno tehnolog. Tehnički dio lijevanja
velikih topova i zvona, osobito u doba kad je on
radio, bio je težak i zahtjevan posao. Tražili su se
posebna vještina i znanje, jer su tadašnja teh­
nička sredstva i pomagala bila veoma skromna i
nerazvIJena.
lako su se lijevanjem bronce bavili Kinezi već
prije tri tisuće godina, a u Europi su grčki i rimski
kipari lijevali kipove, tehnička pitanja lijevanja
zaokupljala su još Leonarda da Vincija, a poslije i
Benvenuta Cellinija (1500.-1570.). I Leonardo, a
i Cellini ostavili su u svojim dnevnicima zanimljive
tehničke bilješke i podatke o lijevanju različitih
predmeta. Leonardo, koji je bio iskusan ljevač
topova podrobno je opisao način kako se odjed­
nom može lijevati mnogo topova maloga kalibra.
Opisao je također kako se lijevaju i topovi velikoga
kalibra, predviđeni za kamene i metalne kugle. Za
ljevačke modele Leonardo je preporučao "običnu
zemlju od koje se prave cigle, pomiješanu s krav­
ljom balegom i striženom vunom".
4 ABC
Visok stupanj znanja i samostalnosti Ivana
Krstitelja Rabljanina u njegovu teškom i tada važ­
nom i traženom zvanju, može se ocijeniti prema
stanju tehnologije i teorije, odnosno metalurgije
. ..
u njegovo vriJeme.
Ivan Rabljanin svoju je broncu počeo lijevati
barem šezdeset godina prije nego što je njemač­
ki mineralog Georgius Agricola (Georg Bauer)
objavio 1566. godine svoje znamenito djelo De re
metallica libri XII.
Vannoccio Biringuccio, u djelu Pirotechnio,
1540. godine - upravo godine u kojoj je umro
Ivan - opisuje način lijevanja zvona koji se u osnovi
i danas primjenjuje, a vjerojatno se od tog postup­
ka nije razlikovao ni postupak kojim se služio Ivan
Krstitelj Rabljanin, primjenjujući svoje iskustvo.
Činjenica da je Ivan lijevao i zvona i topove nije
neobična za tadašnje vrijeme.
Dubrovačka je Republika (od XII. stoljeća do
1808. godine) mnogo polagala na svoj poli­
tički, gospodarski, pomorski, tehnički, vojni i
kulturni razvitak. 5ve su se te grane i djelatnosti
međusobno prožimale i dopunjavale na dobro
Republike i njezinih građana. U okviru gospodar­
sko-tehničkog, pa i vojnoobrambenog razvitka
Dubrovačke Republike od samih se početaka
mnogo pozornosti posvećivalo i metalurgiji.
Proizvodio se bakar, gradile su se ljevaonice i
izrađivalo teško oružje svih vrsta - za tvrđave, pa
i za brodovlje.
Dubrovačka lje vaonica, odnosno isprva kov­
nica topova iz 1410. godine, osnovana je 14
godina prji e nego u Pragu, 40 godina prije nego u
Augsburgu, 62 godine prije nego u Beču i 64 godi­
ne prije ljevaonica u Rusiji.
U Dubrovniku su djelovali vrsni ljevači koji
su dolazili i iz raznih dijelova Europe, a radili
su i domaći stručnjaci. Među njima bio je naj­
poznatiji Joannes Baptista dela Tolle, rođen
u Rabu u drugoj polovici Xv. stoljeća, poznat
u nas pod imenom Ivan Krstitelj Rabljanin. Iz
točnih i sustavno vođenih bilježaka i podataka
Dubrovačkoga državnog arhiva vidljivo je da je
Ivan Rabljanin došao s Raba u Dubrovnik 1504.
godine kao ljevač s velikim iskustvom i znanjem.
Republika je prihvatila njegovu ponudu za rad,
uz uvjet da najprije izlije jedan veliki top. Nakon
uspješnog iskušavanja toga topa dobio je zada­
tak da izlije novo veliko zvono za Gradski zvonik
tehnike
u Dubrovniku. Sve je te poslove izvršio na pot­
puno zadovoljstvo Republike, pa je i primljen u
njezinu službu te je izgradio svoju ljevaonicu u
sklopu današnje tvrđave Revelin.
Za lijevanje zvona, odnosno taljenje bronce
primjenjivale su se posebno građene peći. Kako
je to radio Ivan Krstitelj Rabljanin, nije done­
davno bilo poznato. Danas, nakon što su prije
više godina prigodom arheoloških iskopavanja i
radova na preuređenju tvrđave Revelin otkriveni
ostaci ljevačkih peći iz vremena Ivana Krstitelja
Rabljanina kojima se vjerojatno i on sam služio,
vidljivo je da su te peći bile veoma slične onima
koje su se tada, a i nešto poslije, upotrebljavale
u Europi.
U bilješkama Republike o materijalu za lijeva­
nje naznačeno je 1513. godine da je Ivanu dano
kositra za lijevanje četiriju falkoneta. Kositar je
dakako bio samo jedan od metala za leguru, za
koju je još trebalo bakra da bi se dobila bronca
za topove, koja se sastoji od 90 posto bakra i
10 posto kositra. U pogledu proizvodnje bakra
Dubrovnik je nastojao biti što samostalniji, pa je
stoga već 1507. godine radila rafinerija bakra na
izvoru rijeke Omble kraj Dubrovnika.
Legura bronce za falkanete sastojala se od
samo 8 posto kositra. Zanimljivo je da je to bio
postotak kositra koji su imali moderni brončani
topovi Austro-Ugarske početkom xx. stoljeća.
Nakon prihvaćanja molbe Ivana Krstitelja
Rabljanina u Dubrovniku odobreno mu je da kao
pokusni rad može pretaliti bombardu koju je izlio
njegov prethodnik Perida. Budući da je Repulika
uzela Ivana u svoju službu ponajviše kao ljevača
topova, prvi njegov rad u Dubrovniku bio je top.
Dobio je jedan stari jarbol za izradu drvenog
modela topa koji je trebao izliti kao pokusni rad.
Jarbol koji je Ivan dobio poslužio je kao jezgra
oko koje se izrađivao model, odnosno jezgra
bombarde koju je trebalo izliti. Takav je postu­
pak nedvojbeno primijenio i Ivan. Ivanova je
bombarda - duljine 449 cm, kalibra 13 cm i mase
2 184 kg - bila završena i barutom iskušana 31.
ožujka 1S05. godine.
Taj Ivanov pokusni top bio je jedan od najdu­
žih tadašnjih kolubrina. Naime dužina njegove
cijevi je 34 promjera, slično kao i njemačke
kolubrine.
ABC
tehnike
Talijanske su kolubrine bile duge samo 23
promjera. Možda bi se iz ovog moglo zaključiti
da je Ivan prije toga imao neke veze s njemač­
kim uzorima, odnosno ljevačima, tj. da je i sam
tamo radio.
Daljnja je osobitost tog topa, za razliku od do
tada uobičajenih glatkih, da mu je unutrašnjost
cijevi zavojito udubljena. Sudeći po spomenutim
dvijema posebnostima toga topa, Ivan se svo­
jim prvim i pokusnim radom želio predstaviti u
Dubrovniku kao vrhunski stručnjak tadašnjeg
umijeća lijevanja topova.
Prvobitno jednostavne i nezgrapne oblike
topova iz XlV. i Xv. stoljeća zamijenile su u XVI.
stoljeću umjetnički, ornamentima i reljefnim
slikama ukrašene topovske cijevi bombarda.
Tehničku i umjetničku stranu takva lijevanja savr­
šeno je svladao Ivan Krstitelj Rabljanin.
Opisan prvi Ivanov top kojije izlio u Dubrovniku
1505. godine otpremljen je u ljetu 1816. preko
Trsta u bečki Arsenal, danas Vojni muzej, gdje
se sada nalazi u inozemnoj zbirci pod rednim
brojem 1.
Zvona Ivana Krstitelja Rabljanina
Oblikovanje i dimenzioniranje zvona u pogledu
čistoće, visine i ljepote njihova glasa te odabiranje
najpogodnije smjese metala, a i samo lijevanje
bronce u znalački načinjene kalupe visoko je
iskustveno, pa i teorijsko pitanje koje su uspješno
mogli u prošlosti rješavati samo vrhunski ljevači
bronce, a posebno ljevači zvona. Jedan od takvih
bio je nesumnjivo i Ivan Krstitelj Rabljanin, naš
veliki renesansni ljevač bronce i umjetnik.
Visina i čistoća zvuka zvona, dakle njegova glaz­
bena vrijednost i ljepota ovisni su o veličini, težini
i obliku svakog pojedinog zvona. Pri tome još ni
danas nisu potpuno poznate sve fizikalne i teh­
nološke zakonitosti lijevanja zvona, pa još uvijek u
tom pogledu odsudnu ulogu ima iskustvo zvono­
ljevača. Svako zvono ima stoga svoje posebnosti,
tako da u pogledu glasa i boje tona dva zvona
jednakih dimenzija i metalnog sastava nisu i ne
moraju biti međusobno jednaka.
Sve je to bilo poznato i starim majstorima, ali
pravila i zakonitosti izrade zvona nije bilo moguće
jednoznačno i čvrsto unaprijed odrediti. Za lijeva­
nje bronce služile su posebno izgrađene peći od
opeke.
5
 Veoma su rijetki bili pisani izvori i upute prema
kojima su stari majstori oblikovali svoja zvona. O
tome je prvi, već u XII. stoljeću, nešto zabilježio
benediktinac The ophilus u svom rukopisu.
Za drugi najstariji rukopis o izradi zvona, pohra­
njen u Nacionalnoj središnjoj knjižnici u Firenci,
smatra se da ga je napisao Vittorio Ghilberti
(1418.-1496.). Iako se za njega ne zna točno je li
sam i lijevao zvona, prvi je proučio unutrašnjost
zvona i načinio tablice prema kojima su se una­
prijed donekle mogle odrediti masa, dimenzije,
profili i zvukovna svojstva zvona. To su mogli biti
podaci kojima se možda poslužio i Ivan Krstitelj
Rabljanin, to više što je vjerojatno upoznao umije­
će lijevanja talijanskih zvono ljevača. Da je tome
tako, daju naslutiti oblik, izgled i ljepota zvuka
njegova najvećeg zvona izlivenog 1505. godine,
koje i danas resi Gradski toranj, a i sam grad
Dubrovnik.
U Ivanovo vrijeme pisali su o oblikovanju zvona
Christof Sesselschreiber u svojem rukopisu Buch
der Buchsenmeister napisanom u Munchenu
1524. godine, te Ivanov suvremenik Vannoccio
Biringuccio (1480.-1538./39.) iz Italije, u svojem
(prvom u svijetu objavljenom) djelu o lijevanju
Pirotechnia iz 1540. godine. On je to djelo napi­
sao i na temelju svoga studijskog putovanja u
Njemačku. Njegova krivulja za zvona (scola campa­
naria) obuhvaća zvona mase od 10 do 10 000 funti
podijeljene u stupnjeve, a nastala je na temelju
6 tehnike
praktičnih iskustava. Osnovne podatke za određi­
vanje mase zvona čine: širina zvona na udarnom
obodu zvona, ondje gdje bat udara o zvono,
zatim visina i gornja unutarnja širina zvona. Za
to određivanje V. Biringuccio načinio je posebnu
grafičku ljestvicu. O svim spomenutim veličinama
ovisi i visina tona zvona.
Koliko su Ivanu bili dostupni ti ili slični iskustveni
podaci njegovih učitelja, nije nam poznato, ali on
zvona nije lijevao napamet.
Ivan Krstitelj Rabljanin prije dolaska u Dubrovnik
1504. godine izlio je zvono koje se nalazi u Rijeci,
na zgradi nekadašnjeg samostana augustinaca.
1503. godine izlio je zvono za katedralu u Splitu,
koje je 1830. godine pretaljeno.
Stručni i umjetnički domet rada Ivana
Krstitelja Rabljanina
O umjetničkoj i estetskoj vrijednosti radova
Ivana Krstitelja Rabljanina neka nam posluže riječi
akademika (vite Fiskovića, koji o Ivanu i njegovim
radovima među ostalim kaže: "Pored svoje vje­
štine u lijevanju, Ivan je bio istančani dekorater..."
iz renesansnih ukrasa plitkih reljefa triju njego­
vih djela: dubrovačkog gradskog i dominikanskog
zvona i dvaju topova, izbija vrsnoća njegova cize­
latorskog umijeća. Njegovi reljefni akanti, razigrane
groteske s rogovima obilja, pticama i paunicama,
klasični festoni s bukranjanima i orlovima, oštro
rezani i jasno raspoređeni, usklađuju se s oblinom
topova i zvona. Daju im jaču vitkost i podređuju se
osnovnom obliku. Motiv s pticama rastvorenih
krila, vaze, niz poredanog akantova lišća i reljefni
Sv. Vlaho u girlandi opetuje se na gradskom zvonu
i na dva topa. Ti ukrasi, čisti u pojedinostima i jasni
u kompoziciji, jednako kao i humanistički natpisi
i stihovi, koje je za njegove umjetnine sastavljao
humanist Ilija Lampidije (rijević, oplemenili su i
dali umjetničku vrijednost njegovim radovima.
Don Frane Bulić smatrao je da je Ivan Krstitelj
Rabljanin osnovao u Dalmaciji prvu ljevaonicu
zvona, te da nakon toga nije bilo u Dalmaciji stalne
ljevaonice zvona sve do oko 1820. godine. Tada je,
naime, iz Bassana u Italiji došao u Split Jeronim
Co/bachini. On je svoju ljevaonicu izgradio u
Majdanu, na sjeveroistoku Solina, nedaleko od
izvora rijeke Jadra.
Pavao Havliček
ABC
 MALA ŠKOLA PROGRAMIRANJA

1. Diofant iz Aleksandrije starogrčki je mate­ end if

matičar kojega povjesničari kao i Herona iz next x
Aleksandrije smještaju u različita vremena. sleep
Držim da je najtočniji podatak onaj iz Hrvatske
enciklapedije prema kojoj je živio u III. stoljeću Problemsko rješenje 1.
prije Krista. Zaslužan je za razvoj algebre uvođe­ Diofant je živio 84 godine. Jednadžbu
njem matematičkih simbola, a prema njegovom njegovog života nije teško napraviti:
imenu nazvane su Diofantove jednadžbe koje je x/6+x/12+x/7+5+x/2+4=x .
otkrio - takva jednadžba je npr.: 546x+161y=21
(o njima će biti riječi u nekom od sljedećih nasta­ 2. Koliko će godina imati Marko 1994. godine
vaka). Iako se vrlo malo zna o njegovom životu, ako će tada imati onoliko godina koliko iznosi
iza njega je ostalo nešto veoma zanimljivo, a to zbroj znamenki godine njegovog rođenja?
je epitaf (inače prvi nadgrobni natpisi potječu iz Programsko rješenje 2.
stare Grčke) na njegovom grobu, što je ujedno i Dim As Integer x
naš problemski zadatak: Dim As Integer y
"Pralazniče, ovdje je Dio!antov grob i on će ti for x =OTo 9
reći koliko je godina živio. Mladost iznosi šestinu for y=OTo 9
godina koje je praživio. Dvanaestino nje gova if 1994-(1900+10·x+y)=1+9+x+y then
života trebala je do mu obraze prekriju prve , , , ,
.
Print x Y "imat ce ". 1+9+x+y' "godina"
dlačice, a zatim mu je prašio još sedmina života end if
dok nije izabrao ženu. Pet godina nakon toga next y
dobio je lijepo dije te, koje je, navršivši polovinu next x
ukupne dobi svoga oca, umrlo nesretnim sluča­ sleep
je m. Njegov ga je otac nadživio za četiri godine ."
Koliko je godina živio Diofant? Rješenje problema 2.
Marko će 1994. godine imati 25 godina jer je
Programsko rješenje l. rođen 1969. godine (1+9+6+9=25), a iz provjere
Dim x As Integer vidimo da je 1994-1969 = 2S.
For x=l to 100
if x/6+x/12+x/7+S+x/2+4=x then 3. Sofja Kovalevska bila je prva Ruskinja i
print "Diofant je živio ";x; "godina/e." jedna od prvih žena u povijesti koja je stekla

o., C:\DOI:uments and 5ettings\PC\Desktop\problemi freeB<lsic\diofcmtske.Jednadzbe.eHe •

Diof<l.nt .JC xiuio 81 'lodin<l."c. l!!
•
-

Programsko rješenje 1.

Programsko rješenje 2.

ABC
=ilehnl ke 7
doktorat u matematici. U to vrijeme u Rusiji Programsko rješenje 4.
žene nisu mogle studirati i raditi na fakultetu. Dim x As Integer
Zbog toga je Kovalevska emigrirala u Njemačku, rem postavi se jednadzba s jednom nepo­
gdje je završila fakultet i stekla doktorat iz mate­ znanicom
matike. U svojoj matematičkoj karijeri dala je rem x + (x+2S) + (x+2S+S) =91
velik doprinos razvoju diferencijainih jednadžbi for x=l to 99
i matematičke fizike. Prema njenom životopisu if x + (x+2S) + (x+2S+S) =91 then
snimljeno je nekoliko filmova, a najpoznatiji je print "sin ima ";x;" godina"
onaj iz 1983. godine, A Hill on the Dark Side of end if
the Moon. Poznata je njezina izreka: "Nemoguće next x
je biti matematičar, a da nisi u duši i pjesnik." sleep
Koje je godine u 19. stoljeću rođena Sofja
Kovalevska, ako bi 1892. godine, a to je godinu Rješenje problema 4.
dana poslije njene smrti, imala tri puta više godi­ Lako je zaključiti da majka Ima 37 godina, a
na nego što je zbroj znamenki godine njenog otac 42 godine.
rođenja.
s. Ako je ocu 36 godina, a sinu S godina za
Programsko rješenje 3. koliko godina će otac biti dva puta stariji od sina?
Dim As integer x
Dim As integer y Programsko rješenje S.
for x =OTo9 Dim x As Integer
for y =OT0 9 rem postavi se jednadzba s jednom nepo­
if 1892-(1800+10*x+y)= (9+x+y)*3 then znanicom
print x, y , 1800+10*x+y rem 36+x = 2*(S+x)
end if for x=l to 99
next y if 36+x = 2*(S+x) then
next x print "Za ";x;" godina otac ce biti dvaput
sleep stariji od sina"
end if
Rješenje problema 3. next x
Kovalevska je rođena 1850. godine, a umrla je sleep
1891. Obrati pažnju da For-Next petlje počinju
s nulom jer znamenka u godini može biti i nula. Rješenje problema s.
Sada je količnik godina između oca i sina
4. Majka je 25 godina starija od sina, a otac je 7 puta (cjelobrojno dijeljenje 36/5=7), za 26
S godina stariji od majke. Ako svi zajedno imaju godina otac će imati 62 godine, a sin 31, otac će
91 godinu koliko godina ima sin? biti samo 2 puta stariji od sina, znači li to da sin
brže stari od oca jer se količnik njihovih godina

Rješenje problemi! 3.
0 \ C:\Document§ and Setting§\PC\D!"'§ktop\problemi fr!"'eBa§ic\i§koti§teno\majka otac §in.!"'loI!'" •

"jo, in.• 1% ':I ..

ti....
II
•
Rješenje problemi! 4.

ABC
8 tehnike
Rješenje problema 5.

Točno rješenje problema 6.

smanjuje? Kad bi ljudi živjeli npr. 1000 godina

količnik između našeg oca i sina bio bi samo
1,03 dok bi za milijun godina količnik iznosio
svega 1,000003 i bio bi zanemarivo malen, u
fizikalnom smislu mjerenja moglo bi se reći da
je sin po godinama stigao oca i da ne spomi­
njemo beskonačnost. Ovo razmatranje na kraju
svega treba shvatiti samo kao jednu filozofsku
raspravu.
6. Prije 15 godina majka i kći imale su zajedno
18 godina. Koliko će godina one imati zajedno
za 6 godina? Koliko godina sada ima majka, a
koliko kći?

Programsko rješenje 6.
Dim x As Integer
Dim y As Integer
Dim z As Integer
print
for x=1 to 100
for y= 1 to 100
if x+y-30 = 18 and x+y+12=60 and
(y-x»15 and x>1S then print x,y
next y
next x
print
sleep

Točno rješenje problema 6.

U programu treba uz dvije jednadžbe s dvije
nepoznanice postaviti i dva logička uvjeta kako
bismo došli do točnog rješenja jer ćemo inače
dobiti mnogo rješenja koja zadovoljavaju mate­
matički, ali ne i logički.
Netočno rješenje problema 6.
Npr. 18 i 30 zadovoljava jednadžbe: 18+30-
30=18 i 18+30+12=60, ali ne i logički jer razlika
Netočno rješenje problema 6.
u godinama između majke i kćeri mora biti veća
od 15, a 30 - 18 to nije. Pored toga iz zadatka se
da zaključiti da kći mora imati više od 15 godina.
Znači moramo opet upotrijebiti mozak i elimini­
rati suvišne i nelogične rezultate.
Damir Č ović

ABC 9
lehn Ike

'''�7.
Časopis ABC tehnike izlazi od rujna 1957. godine, nepre­
kidno
Vrijeme leti, iza nas ostaju sjećanja. Hrvatska
zajednica tehničke kulture ove, 2016. godine
slavi 70 godina neprekidnog djelovanja i sudjelo­
vanja u širenju tehničke misli, inovacija i promi­
canju različitih tehničkih aktivnosti i rada djece,
mladeži i članstva ... Kroz to vrijeme razvila se
elektronika kao nauka, informatika koja je dos­
tupna gotovo svima i danas robotika te brojčano
upravljanje ... I čovjek je osvojio Mjesec. Da ne
govorimo o istraživanju morskih dubina i svemi­
ra. Vjerojatno najkraće razdoblje u čovjekovoj
povijesti s najviše podataka i noviteta!
Sljednik smo Republičke komisije "Tehnika i
sport" pri Glavnom odboru Fiskulturnog saveza
Hrvatske utemeljene 23. lipnja 1946. godine.
Već tada su nastali pogodni uvjeti, zahvalju-
10
HRVATSKA ZAJEDNICA TEHNiČKE KULTURE
jući tradiciji Zagreba u organiZIranju različitih
modelarskih, maketarskih, auto- i motoklubova,
radioamatera, foto i kinoorganizacija koje su
djelovale prije, a poneke i tijekom rata. Osobito
je bilo razvijeno aviomodelarstvo, a naslijeđen
materijal te solidna izdavačka djelatnost omo­
gućuju nove izazove. Bila je razvijena samograd­
nja opreme i pomagala u pojedinim tehničkim
sportovima što zadivljuje s obzirom na okolnosti
i neimaštinu.
Udruge se razvijaju i u Osijeku, Rijeci - Sušak,
Splitu, Zadru, Bjelovaru, Šibeniku, Dubrovniku,
Sisku, Karlovcu ... zatim Oblasna komisija za
Tehniku i sport za Istru ... I one čisto profesio­
nalne strukovnih tehničkih udruženja. Potporu
daju i tvornice poput Končara, Radioindustrije,
Tvornice automobila Zagreb, Tvornice olovaka,
Tvornice željezničkih vozila Gredelj, Jugoturbine,
brodogradilišta, Pošte, Željeznice... u kojima rade
pojedine stručne tehničke sekcije. Zahvaljujući
tehničarskom, proizvodnom i inženjerskom
kadru, uspjeh je bio zadivljujuć! Gradili su se
avioni, čamci, jedrilice! Otvarale se stručne
tehničke škole.
Naši članovi i suradnici bili su i akademici i
sveuči lišni profesori, neki od svojih đačkih dana
do danas. Hvala im!
Pravni smo sljednik i novonastale društvene
organizacije Narodne tehnike Hrvatske - osno­
vane 17. travnja 1948. godine u Zagrebu. Ime
je promijenjeno u Hrvatska zajednica tehničke
kulture 3. srpnja, ratne, 1992. godine.
Jedna od zadaća svakako je bilo stvoriti uvjete
za razvoj tehničke kulture i predmeta u našim
osnovnim i srednjim školama. Predlagalo se i
osmišljavalo na koji način školovati stručni kadar
da tehnička kultura postane dio opće kulture i da
što više mladeži odabere i tehničko zanimanje.
Bilo je borbe za satnicu u našim školama, pro­
stor i opremanje školskih radionica. Uspjeli smo
oformiti specijalizirane dobavljače i proizvođače
opreme i materijala te izdavačku djelatnost,
ABC
lehn Ike

Zaštitni znak HLTK-e, od 3. srpnja 1992. godine
dijelom kao informativnu o svjetskim dostignu­
ćima u znanosti i tehnici. I rad u svakodnevnim
prilikama i za razvoj školskog predmeta, kako se
već sve zvao: ručni rad, poslije tehnički odgoj, a
danas tehnička kultura. Taj je predmet postao
lučonoša po organizaciji i pristupu metodičkim
i didaktičkim razrada ma. Pogotovo u sadržaju i
raznovrsnosti djelatnosti za slobodno vrijeme.
Na ponos ističemo vaš i naš časopis ABC tehnike
koji ove godine slavi svoj 600. broj i koji je opstao
kao jedan od najstarijih u svijetu. Prvi u Europi
tiskali smo školske udžbenike i priručnike za teh­
ničku kulturu koji su prevođeni i na druge jezike.
Bili smo primjer organizacije!
Stalno dokazujemo, stalno nudimo nešto
novo, stalno uvjeravamo da bez tehničkih stru­
ka nema ni napretka društva. Kako onda tako i
danas. Ma zaboravimo troškove, neke su zemlje
postale vodeće zahvaljujući brizi o tehničkom
stvaralaštvu djece i mladeži od vrtićke dobi.
Da ne spominjemo visokoškolsko obrazovanje
nastavničkog kadra kojeg kod nas gotovo ni
nema.
Uz Tehnički muzej "Nikola Tesla" u Zagrebu,
Zajednica danas okuplja 16 nacionalnih save­
za tehničke kulture, 19 županijskih, 34 grad­
ske zajednice tehničke kulture i jednu općinsku
zajednicu tehničke kulture u koje su učlanjene
udruge tehničke kulture (podaci od 30. lipnja
201S. godine). Udruženi su sljedeći nacionalni
savezi tehničke kulture: Hrvatska udruga učenič­
kog zadrugarstva, Hrvatski astronautički i raketni
savez, Hrvatski automodelarski savez, Hrvatski
filmski savez, Hrvatski fotosavez, Hrvatski jedri­
ličarski savez, Hrvatski kajakaški savez, Hrvatski
radioamaterski savez, Hrvatski robotički savez,
ABC
lehn Ike
Hrvatski ronilački savez, Hrvatski savez bro­
domaketara, Hrvatski savez CB radioklubova,
Hrvatski savez informatičara, Hrvatski savez
pedagoga tehničke kulture, Hrvatski zrakoplovni
savez i Udruga inovatora Hrvatske.
Svjesni smo cjeloživotnog obrazovanja djece
i mladeži te pojedinih struka, učitelja tehničke
kulture i ostalih građana. Nastaje novi način
upravljanja strojevima u industriji - robotika.
Traže se nove i novije spoznaje i upute, koje
moramo ponuditi. Želja nam je da idemo u korak
s vremenom! Stoga se provode stalne edukacije
članica u Zagrebu i u Nacionalnom centru teh­
ničke kulture u Kraljevici (koji je otvoren 200S.
godine) ili po dogovoru u bilo kojem mjestu
Hrvatske. Puno je toga prilagođeno uspješnijem
radu učitelja tehničke kulture.
Danas tehničke inovacije trče ispred nas!
Pazimo da nam ne pobjegnu! Nije u dućanu sve
što je netko plasirao na tržište, puno toga svatko
od nas uz osnovna tehnička znanja i vještine
može i sam načiniti.
Imajmo povjerenje u sebe, mi to znamo,
hoćemo i možemo. Krase nas velike vrline:
ustrajnost i strpljivost u radu te stalno traženje
nečeg novog.
Za vrijeme Domovinskog rata održavano je i
napravljeno puno oruđa i oružja u našim tvorni­
cama zahvaljujući tehničkom znanju. Razrađeni
su programi za navođenje, pa čak i karlovačke
bespilotne letjelice za snimanje i izviđanje. Da ne
govorimo da je tehnička kultura spasila mnoge
Raznolikost sadržaja i rad s djecom osnovna je zadaća
Hrvatske zajednice tehničke kulture u školi, centrima i
slobodnom vremenu...
11
Razvijajmo strpljivost, Inventivni pristup i rad s najmlađima odred­
upornost i suoiimo se s nica je i za buduća tehnička zanimanja (sni­
. . mak: izložba radova OŠ Dubovac, Karlovac,
novim Izazovima...
.
IKA 2015.)
živote baš radi usađenog savjesnog rada i pristu­
pa pogotovo prema našim učenicima.
U Hrvatskoj se, danas, spominje 93000 ljudi
do 23 godine života bez zanimanja i 170000
nezaposlenih bez ikakve volje da išta mijenja u
svojem životu. Još uvijek nam u prometu strada
preko dvadesetero djece, a u ostalim životnim
okolnostima gotovo stotinu svake godine. Podaci
koji nas tjeraju da se zapitamo gdje je tko u
sustavu obrazovanja i odgoja pogriješio, bez
obzira na teško privredno stanje uz brojku od
300000 nezaposlenih. Moramo nešto mijenjati.
Posjetitelji Memorijalnog centra Nikole Tesle, Smiljan,
Gospić, lika
12
Hrvatska zajednica tehničke kulture stalno
vodi brigu o nastavnim procesima i usavršava­
nju učitelja te poboljšanju uvjeta rada u našim
školama. Hrvatsko društvo pedagoga tehničke
kulture osnovano je u Karlovcu 1960. godine,
a 1961. u Zagrebu
Ostajemo bez tehničkih struka koje održavaju
sustav stanovanja, življenja, putovanja, zdrav­
stva...
Nadajmo se boljem i da Hrvatska zajednica
tehničke kulture može razvijati svoje programe
na dobrobit društva i Hrvatske. Budimo ponosni
na naše izložbe novih dostignuća i radova, svih
uzrasta, rezultate u robotici i informatici, zrako­
plovstvu, jedriličarstvu ...
Zadaća svih saveza i udruga je rad s djecom i
mladeži. Samo tako uz novitete, izazovne progra­
me i sustavni rad možemo bolje i više.
Istina, i naši pojedini savezi imaju svojih nevo­
lja i poteškoća koje moraju što brže riješiti pa
makar se mijenjali pravilnici i, dakako, način raz­
mišljanja i rada. Da ne postanu svrha sami sebi!
Na Izbornoj skupštini Hrvatske zajednice te h­
ničke kulture, održanoj 30. lipnja 2015. godine
izabrana su nova tijela upravljanja za mandatno
razdoblje od 2015. do 2019. godine. Za pre d­
sjednika Zaje dnice izabran je Ivan Vlainić, a dr.
sc. L ucija Puljak za dapredsjednicu Zajednice .
Za članove Upravnog odbora Zajednice izabra­
ni su: mr. sc. Marica Berdik, Bogomir Hren,
Davor Fulanović, Srećko Ivković, Ivan Knok, teljko
Košara, Duško Kraljev, teljko Medved, Tomislav
Nikolić, Đuka Pelci, Alen Spieg/, dr. sc. Damir
Tomić, dr. sc. Ivan Uroda i Denis Vincek. U
Nadzorni odbor ime novani su Marin Kordić,
Miljenko Ožura i dr. sc. Nedeljko Š tefanić. (o)
Više: hztk@hztk.hr, http://www. hztk. hr/
ABC
tehnike

Na tržištu postoji mnogo sustava i komple­
ta namijenjenih roboti čarima početnicima.
Jedan posebno zanimljiv sustav temeljen je na
svima dobro poznatim "Lego kockicama". lego
Mindstorms EV3 povezuje gradnju robota kori­
steći standardne kockice Lego i programiranje
te grafičko sučelje kako bi robot postao auto­
noman.
Roboti lego Mindstorms EV3 dolaze u dvije
vrste pakiranja: edukacijskoj (Educational, Slika
1.) i kućnoj (Home, Slika 2.). Osnovni element
svakog pakiranja je inteligentna cigla EV3, malo
računalo koje može pokretati motore i očitavati
vrijednosti sa senzora. Ciglu je moguće pove­
zati s pravim računalom koristeći USB-kabel,
Bluetooth ili WiFi.
Osim cigle u svakom se pakiranju nalaze i tri
servomotora te više senzora. U edukacijskom
pakiranju to su:
• ultrazvučni senzor koji se koristi za
udaljenosti od neke prepreke,
Slika 1. Edukacijski komplet LEGO Mindstorms EV3
ABC
=ilehnl ke
ROBOTIKA
• senzor osvjetljenja i boje koji prepoznaje 7
različitih boja i koji se koristi za detekciju crne
linije, provalije, je li svjetlo u sobi upaljeno ili
ugašeno i slično,
• žiro senzor koji detektira nagib robota te
• dva tipkala koja prepoznaju tri položaja: PrI­
tisnuto, otpušteno i udareno, a koji se mogu
koristiti kao detektori sudara.
U kućnom pakiranju izbor senzora je nešto
manji:
• infracrveni senzor pomoću kojeg se mjeri uda­
ljenost od neke prepreke,
• senzor osvjetljenja i boje te
• jedno tipkalo.
U kućnom pakiranju još se nalazi i daljinski
infracrveni upravljač (Slika 3.).
Motori i senzori se s ciglom povezuju koriste­
ći kablove. Pri tome se za spajanje motora na
ciglu koriste izlazni portovi A, B, e i D, dok se za
povezivanje senzora koriste ulazni portovi 1, 2, 3
i 4. Osim toga, cigla ima i ugrađene zvučnike te
=-- ..
13
 koristeći edukacijski paket
(Slika 4.), ili pauka, kobru
i čovjekolikog robota, kori­
steći kućni paket (Slika 5.).
Jednom kad se robot
sastavi, treba ga "naučiti
pameti". Robot se progra­
mira na računalu koriste­
ći softver koji je moguće
besplatno skinuti S inter­
neta: http://www.lego.
com/en-us/mi ndstorms/
learn-to-program.
Nakon pokretanja,
programsko sučelje izgle­
da kao na Slici 6. Svaki
program počinje ozna­
kom START. Pojedine se
Slika Z. Kutni komplet LEGO M indstCN'ms [V3 naredbe izabiru iz izbor-

utor za SO-karticu. Za napajanje se koristi 6 AA

baterija ili posebna punjiva baterija Lego EV3.
U svakom pakiranju nalazi se i zavidan broj
kockica potrebnih za slaganje robota: S41 u
edukacijskom pakiranju, odnosno 601 u kuć­
nom. Pomoću ovih dijelova moguće je napraviti
pokret nu traku, robotsku ruku, psa i Gyroboya,

-
- ..
-
.-

•
Slika S. Roboti koj se mogu složiti kCN'isteći Io.Jtni komplet

nika naredbi lijevim klikom miša i lijepe pored

STARTA. Opcije i funkcioniranje pojedine nared­
be upoznat ćemo nešto kasnije. Kada je program
gotov, prebacuje se u robota. Robot je pri tome
.........�-
spojen s računalom preko USB-kabla ili koristeći
Slika 3. Cigla, motori i senzori Bluetooth. Program je moguće pokrenuti auto­
matski nakon prebacivanja ili poslije, nakon što
se robot postavi na startnu poziciju.
Program se sprema u izbornik File � Save
project as... odabirom imena projekta (na slici
ABCrobot.ev3). Ovo je ime koje će se pojaviti i
na samom robotu. Svakom zadatku unutar istog
II
projekta moguće je dati vlastito ime. To je naj­
jednostavnije učiniti dvostrukim lijevim klikom
na mjestu imena programa (na slici je to pro­
gram Vozi). Na robotu će biti potrebno pronaći
Silk, 4. Roboti koji se mogu slotiti koriSleti edukacijski
komplet
isto to ime i njega pokrenuti.

14 ABC
tehnike
 LEGO MINDSTaRMS E{]u(alio� EV3 Tea(�er Edilio�

. I
Ime programa

izbornik naredbi prebaci u robota i

Slika 6. Sučelje za programiranje robota Lego EV3 i primjer programa koji vrti motore

Robot istraživač h o me/20 13/8/2/ ri ley rove r-ev3-cI assroom­

Udruga spasilaca želi nabaviti novog robota robot-design.htm I.
koji bi pomogao u spašavanju ljudi i životinja iz IZAZOV 2. Napravi program koji će robota
kuća razrušenih potresom. Kako je ljudima opa­ voziti ravno naprijed prema uputama u tablici.
sno ulaziti u kuću, robot mora samostalno prijeći Izmjeri koliko daleko je robot otputovao. Za mje­
sve prepreke i pronaći žrtvu koju će spasiti. Tvoj renje koristi metar ili dulje ravnalo.
zadatak je dizajnirati, programirati i testirati
brzina 35 brzina 75
prototip robota u tu svrhu. Prvi korak je složiti
2 rotacije kotača (rotations)
robota i naučiti ga kako voziti ravno točno odre­
2 stupnja kotača (degrees)
denu udaljenost.
IZAZOV 1. Složi robota koji se sastoji od jedne 2 sekunde (seconds)
cigle i dva motora koji svaki pokreće po jedan Nakon popunjavanja tablice, odgovori na pita­
kotač. nJa :
RJEŠENJE. Ako imaš kućni komplet lego Uz koju je brzinu pri 2 rotacije kotača robot
Mindstorms EV3, predlažemo sastavljanje robo­ prešao VEĆU udaljenost?
ta Track3R iz knjižice s uputama koja dolazi s a) uz brzinu 35
paketom EV3 Home, a koje su dostupne i na b) uz brzinu 75
I i n ku: http://www.lego.com/e n-gb/mi n dsto rms/ c) jednake udaljenosti.
build-a-robot/track3r. Dovoljno je složiti prvih 17 Kada je robot prošao VEĆU udaljenost, ako se
stranica uputa. vozio 2 sekunde?
Ako imaš edukacijski komplet, predlažemo a) uz brzinu 35
sastavljanje edukacijskog vozila (Education b) uz brzinu 75
Vehicle) čije su upute dostupne na linku: http:// c) jednake udaljenosti.
robotsquare.com/2013/10/01/education-ev3- RJEŠENJE. Naredba za vožnju, tj. pokretanje
45544-instruction/. Dovoljno je složiti prvih 45 oba motora nalazi se u zelenom izborniku nared­
slika. bi (Slika 7.), treća naredba po redu (upravljanje
Dodatne ideje za slaganje mogu se naći na smjerom). U lijevom donjem uglu ove naredbe
internetu, npr. http://www.damienkee.com/ (Slika 8.) može se izabrati želimo li robotu zadati

ABC
tehnike 15
trajanje vožnje u sekundama, stupnjevima ili
broju rotacija. Opcije koje slijede su: smjer giba­
nja robota (ravna strelica i broj O predstavljaju
vožnju ravno, 100 predstavlja okretanje na mje­
stu), brzina vozila (O stoji, 100 najveća brzina,
-100 najveća brzina u suprotnom smjeru), traja­
nje vožnje (koliko sekundi, stupnjeva motora ili
rotacija motora će vozila napraviti).
Kako bi robot vozio prema uputama iz tablice,
potrebno je napisati programe sa Slike 9.
Kada se napravi pojedini program potrebno
ga je prebaciti u robota i odnijeti robota na tlo
(kako ne bi pao sa stola). Koristeći tipke na cigli
pronađi ime projekta kako si ga nazvao na raču­
nalu. Projekt se odabire pritiskom na srednju
tipku. Sam program pokreće se odabirom želje­
nog imena programa i potvrdom sa srednjom
tipkom.
Udaljenosti koje je robot pri tome prošao
mogu se odrediti mjereći metrom stazu koju je
robot prošao. Ako ste koristili robota složenog iz
seta Home, udaljenosti koje je vaš robot prošao
nalaze se u tablici.
brzina 35 brzina 75
2 rotacije kotača (rotations) 20 20
2 stupnja kotača (degrees) 0,1 0,1
2 sekunde (seconds) 19 40
Pri 2 rotacije kotača robot je prešao JEDNAKE
udaljenosti neovisno o brzini - robot će uvijek
prijeći dvije rotacije kotača. To je vidljivo gleda­
jući zastavice na kotačima. Nakon dva okretaja,
zastavice se moraju zaustaviti točno na istom
mjestu gdje su bile na početku, a tijekom vožnje
moraju napraviti točno dva kruga.
Kada je robot vozio 2 sekunde, VEĆ U udalje­
nost je prošao uz brzinu 75. Koliko će ta udalje­
nost iznositi ovisi koliko su baterije napunjene.
U sljedećim brojevima ABC tehnike naučit
ćemo našeg robota kompliciranije vožnje, izbje­
gavanje prepreka te slijeđenje linije.
Dr. sc. Ana Sović Kržić
ravna strelica ravno

UPRAVUANJE SMJEROM STATUSNA SVJE LA

stupnjev�i�: �;:;a��� :t
rotacije
UPRAVUANJE BRZINAMA

Slikil 7. Zelene nilredbe - nilredbe ilkcije Slika 8. Nilredbil vožnje dViI motoril

brzina 35 brzina 75

2 rotacije kotača
(rotations)

2 stupnja kotača
(degrees)

2 sekunde (se­
conds)

Slikil9. Rješenje IZillOVilL

 ASTROFOTOGRAFIJA
grč. 6stron i oster /G asteros/: zvijezda

astronom - onaj koji se bavi astronomijom, proučavanjem kre­

tanja nebeskih tijela; zvjezdoznanac

astronomija - znanost o pojavama u svemiru i o svemirskim ti­

jelima, promatranje, računanje i interpretacija poIožajO, kreta­
nja i sastava svemirskih tijela Ik/osična astronomija; moderna
astronomija/; zvjezdoznanstvQ

Iz prethodno objašnjenih termina proizlazi da je područje

astrofotografije snimanje objekta i pojava koje se doga­
đaju u svemiru. U taj daleki i nedostižni ambijent o kojem
razmišljamo i maštama na temelju pročitanog možemo i
mi ući uz malo truda, znanja i fotografske opreme. Ovo je
specifično fotografska podrUČje i zahtijeva od autora po­
sebna znanja i neku dodatnu fotografsku opremu.

Evo najčešćih motiva što snimaju astrofotografi, roidi, okuitacije (zaklanjanje jednog nebeskog
što znači da ovo i tebe čeka ako ti se želja javi tijela drugim), polarno svjetlo, tranzite planeta,
da uđeš u ovaj čarobni svijet: zvijezde, tragovi zodijakalno svjetlo (odsjaji Sunčeve svjetlosti od
zvijezda, sazviježđa, galaksije, maglice, planete, mnogobrojnih čestica međuplanetarne materi­
Mjesec, Sunce, sateliti, komete, meteori, aste- je) vidljivo dvaput godišnje u ožujku i listopadu

Noćna fotografija neba ispod ovog teksta prikazuje zvijezde razvučene u obliku crta što je poslje­
dica duge brzine zatvarača. Aparat je bio učvršćen no stativu i gibanje se Zemlje ovdje manifestira
iluzijom kao da se kreću zvijezde pa zbog duge ekspozicije nije ostala svijetla točka na snimci već
se ta točka -zvijezda razvuklo u crtu. Vidimo da su tragovi zvijezda zakrivljeni što je posljedica
kružnoga gibanja Zemlje oko svoje osi i oko Sunca. Što smo bliže, poluzakrivljenost će biti veća, a
što smo udaljeniji od njega, tragovi zvijezda bit će ravne crte.
i to u svjetlonezagađenim područjima, pomr­
čine Sunca i Mjeseca i ostale zanimljivosti na
nebu i u atmosferi.

Za snimanje astrofotografija, kao što je na

prethodnoj stranici ili ova desno što prikazuje
pomrčinu Sunca ili pak ova na dnu, nije nam
potrebna neka specijalna oprema, dovoljno je
imati DSLR aparat ili malo bolji kompaktni na
kojima možemo urediti manualne postavke
snimanja i tronožac je obavezan. I već s ovim se
možemo upustiti u prva fotografska istraživanja
svemira. Važno je otići na mjesta gdje nemamo
svjetlosnog zagađenja, odabrati dobru pozici­ Pomrčina Sunca vrlo je atraktivan događaj za
ju i da bude vedra noć i to je sasvim dovoljno.
promatranje a posebno za fotografiranje. Ma­
rama se na vrijeme informirati kada se zbiva
Naravno, treba probati s dužinom ekspozicije
i gdje će biti najbolja vidljivost. Jako marama
i odabrati najbolje vrijeme osvjetljavanja po
voditi računa da kod snimanja ovog fenomena
osjećaju i na osnovu dosadašnjeg fotografskog stavimo jaka tamni neutralno sivi filtar kako bi
iskustva. Treba voditi računa o izoštravanju, fo­ zaštitili senzar aparata
kusiranju jer se automatika neće snaći u mraku
pa ćemo to morati obaviti manualno što i nije Prvu ostrofotografiju snimio je
neki problem ako smo to već radili. Da bismo 1840. godine John William Dra·
dobili zadovoljavajući rezultat, trebat ćemo pri­ per fotografirao je Mjesec. Nje­
lagođavati i ISO osjetljivost. To probajte s neko­ gov sin, Henry Draper je 1880.
liko vrijednosti da vidite koji je rezultat najbolji prvi fotografirao M41 i toka
napravio prvu deep sky ostrofo­
i na kraju uskladite white balance te iskušajte s
tografiju
nekoliko ponuđenih opcija.

Ova prekrasna fotografija Mjeseca snimljena je sedamnaest puta u vremenskim raz­

macima i tih je sedamnaest fotografija u računalnom programu za montažu fotografija spojeno
u jednu fotografsku sliku koja prikazuje putanju Mjeseca tijekom jedne noći. Fotograf je odabrao
atraktivan prednji plan i izoštrio je motiv te postavio elemente snimanja i u pravilnim vremenskim
razmacima tijekom noći snimao Mjesec. Prizor je prekrasan i bogat informacijama - od neobičnog
stabla i stijene u prvom planu, mnoštva sitnih bijelih točkica, tj. zvijezda i sve skupa to povezuje
Mjesec raspoređen u blagom luku u gornjem dijelu kadra
 vidnl kut objektiva je 1200

POGLED UNATRAG
HORIZON 202
film

Evo još "jednog ljepotana" iz

moje zbirke - Horizon 202 za
snimanje panorama. Proizvo­
dio ga je kao i mnoge druge
fotoaparate Krasnogorski me­
haničarski zavod iz SSSR-a.
Specifičnost aparata je u tome
da ima pokretni objektiv čije
je kretanje u radijusu od 120
stupnjeva što mu je i vidni kut.
Koristi lajka film na koji stanu nica proizvela je 1948. godine pod nazivom FT-l koji je
23 snimke s formatom negati­ koristio 35 m m film u posebno dizajniranim i prilagođe­
nim kasetama. Ovaj moj model Horizont 202 naprav­
va 24 x 58 m m . Prvi model pa­
noramskog aparata ova tvor- ljen je 1989. godine s objektivom Industar 28 m m F 2,8

Objektiv na foto grafskim aparatima je ne­

pomičan. Kod ovog panoramskog aparata
objektiv se polukružno kreće dok eksponi­
ra snimku kako to pokazuje shema na vrhu
stranice lijevo. Osnovica kretanja objektiva i
položaja filma je krug. Jednu polovinu kru­
ga koristi objektiv, a na drugoj polovini je
postavljen film. Zbog polukružnog položaja
filma ravne horizontalne linije na snimci će
se reproducirati u blažem ili snažnijem luku,
ovisno koliko su udaljene od fotoaparata.
što su te ravne linije bliže aparatu, njihova
zakrivljenost bit će veća što je vidljivo na sve
tri reproducirane fotografije na ovoj stranici.
Vertikale se ne izobličuju, ostaju pravilne.
 LJUDEVIT GRI ESBACH

/1890 - 1946/

Rođen je u Mitrovici i već kao mladić od 17 godina počinje

se baviti fotografijom i to mu postaje glavno i jedino životno
zanimanje. Za vrijeme Prvog svjetskog rata radio je kao ratni
fotoreporter za austrougarsku vojsku. Po završetku rata, tj.
1919. seli se u Zagreb gdje razvija vrlo dinamičnu fotograf­
sku aktivnost. Jedan je od pokretača i aktivnih sudionika ob­
navljanja života i rada Fotokluba Zagreb. Imao je u Zagrebu
trgovi nu fotografskog materijala i od tog posla je živio. Bio
je posvećen autorskom radu i puno je truda uložio savje­
tujući i pišući upute za fotoamatere te držeći predavanja.
Izdao je i knjigu pod nazivom "Upute u fotografiju" koju je
nekoliko puta nadopunjavao i obnavljao izdanja.

Bio je opsesivni putnik i ljubitelj prirode pa je već 1927. go­

dine izdao prve fotorazglednice Plitvičkih jezera, a već slje­
deće godine producirao je razglednice Zagreba. Važno je
istaknuti da je vrlo uspješno 30-ih godina radio i kolorirane
dijapozitive. Cijeli je svoj život posvetio promociji i unapre­
đenju fotografskog stvaralaštva. Uz kontinuirani društveni
rad nije zanemarivao svoj vlastiti. Naprotiv, imao je vrlo
plodnu umjetničku produkciju. Pored vrlo visokog tehnič­
kog standarda njegovih fotografija, kao autora ga odlikuje
i vrlo suptilan osjećaj za kompoziciju. Fotografija Zavrtnica
iz 1938. kompozicijski je strukturirana ritmičkom izmjenom
svijetlih i tamnih dijagonalno usmjerenih oblika. Ovakve
snimke nisu produkt slučajnosti, već autorovog znalačkog
odabira mjesta s kojeg će se snimati, zatim doba dana s
obzirom na konfiguraciju a m bijenta te svakako objektiva i
njegovog vidnog kuta. Samim je snimanjem napravljen prvi
korak, a drugi je laboratorijska obrada filma te izrada po-

većanja. I u ovoj drugoj

fazi naš autor suvereno
vlada svim njenim po·
jedinostima. Fotografija
desno od ovog teksta
je Račićev mauzolej,
Cavtat. Vrlo dobro su
uravnoteženi križevi i
oblaci na lijevoj stra­
ni snimke u odnosu na
monumentalne grob­
nice na desnom dijelu
kadra. Oblačno nebo
pojačava dramaturgiju
teme groblja, posljed·
njeg počivališta umrlih.
 SF PRiČA

Da rekapituliramo: Maša i ja nalazimo se
u poplavljenom podrumu napuštene stam­
bene višekatnice, nekad luksuzne zgrade na
Manhattanu, danas skoro ruševine. Na ulazna
vrata upravo je nahrupila ekipa plaćenika. U
oklopljenim egzokosturima i naoružana do zuba.
Nas traže. Okružene smo s točno 27 žaba, moj
ih sustav za noćno gledanje vidi sve, čak i onu
najmanju što se skutrila tamo u najmračnijem
kutu. To jest, bile bi žabe da nisu veće od Maše,
priznati da nije bilo ugodno dok je vjetar vani
urlao, a voda se valjala avenijama i ulicama,
noseći pred sobom sve što nije bilo zabijeno u
zemlju, a i puno toga što je bilo.
A kad su se oblaci razišli i pojavilo se sunce,
opet smo se primili posla. Mnogo je ljudi osta­
lo odsječeno, neke stare zgrade urušile su se,
ponegdje je bagra koristila gužvu. 911 nas je
samo slao po gradu. Tu sam naletjela na Mašu.
. . .

resastih izraslina nad očima i oko ustiju i niz Mašu nije trebalo spašavati od poplave.
noge, tako im je povećana površina kože. To da Trebalo ju je spašavati iz ruku dvojice što su je,
bolje dišu. Žabama su se usta razvukla u osmije­ dok je vrištala i otimala se, vukli preko poplavlje­
he. Ne znam je li im drago što nas vide ili se cere ne ulice - voda do ispod koljena - prema trećem,
u kakvu smo kašu upale. koji je sve nadzirao iz oklopljenog egzokostura.
. . . Sef ekipe nije stigao ni posegnuti za svojim
Caprice se rodila uz zapadnoafričku obalu, aOP-om da zove 911, a ja sam iskočila iz gume­
nabildala se na snagu uragana nad zapadnim njaka i potrčala prema njima na što je onaj
Atlantikom, prošla sjeverno od Hispaniole i Kube iz egzokostura raspalio iz višecijevne strojnice.
i opalila svom silinom po Floridi i onda duž Gumenjak s ostalim spasiteljima pojurio je za
Istočne obale sve do New Yorka. Digla je vodu
koja je poplavila pola grada: nalila se u cije­
lu podzemnu željeznicu i tunele, napravila od
podruma mračne baruštine. Caprice se nedugo
nakon što je zalila Veliku Jabuku ispuhala, ali
voda je ostala. Tako vam je to kad ne pazite
što radite s klimom, pa se posljedice globalnog
zatopljenja iz 2000-ih osjećaju još koje stoljeće.
Savezni premijer proglasio je stanje elemen­
tarne nepogode još i prije no što je Caprice
obišla Floridu, pa je grad poplavu dočekao
manje-više spreman, od trećeg kata naviše. Uz
narodnooslobodilačke oružane snage, narodnu
miliciju, policiju, vatrogasce i hitnu pomoć, javi­
la se još i koja stotina tisuća dragovoljaca. I ja
među njima, iako sam zapravo u New Yorku bila
turist, zastala na svojim putovanjima s jednog na
drugi kraj poznate galaksije.
Posla je bilo preko glave. Najprije smo vodo­
nepropusnom pjenom zaptiva li podrume i niže
katove najbitnijih zgrada. Znate već, burza,
Savezne rezerve, muzeji, Ujedinjeni narodi, te
stvari. Potom smo slagali vreće pijeska. Onda
smo, manje-više suhih nogu, negdje na trećem
katu ili više, pregrmili Capricine hirove. Moram

ABC
=ilehnl ke 21
ugao, a ja sam se bacila iza HAAV-a - teškog juriš­
nog amfibijskog vozila - narodnooslobodilačkih
marinaca, koji je bujica nabila na hrpu jednako
tako nabijenih elektromobila.
Netko drugi razmišljao bi kako se dokopati
strojnice na HAAV-u, ali ja sam borbeni kiborg,
uma presnimljenog na čip u oklopljenoj lubanji i
tijela ... ne baš bržeg od jurećeg metka, ali tu smo
negdje. Pa sam se, kad je strojnica na egzokostu­
ru na trenutak zamukla, tražeći gdje sam, bacila
iz zaklona na juriš.
Kako je to završilo?
Ja sam Noriko, u savršeno ugođenom Momo
tijelu. Iza mene je, u nekom drugom životu, 38
uzastopnih pobjeda i ni jedan poraz u Areni
protiv kiborga prema kojima je egzokostur preda
mnom bio jedva igračka za malo odraslije klince.
Što mislite, kako je moglo završiti?
Ukratko, nekih pola minute kasnije, uplakana
je djevojčica, što mi je odgovorila kako se zove
Maša, bila u mom naručju.
Pitala bih ja nju i gdje su joj roditelji i zna
li zašto su je ova trojica pokušali oteti (bili su
mi malo prena brija ni, u maskirnim odorama i
naoružani do zuba, da bi bio nekakav pedofilski
lanac), da se u tom trenutku nije pojavilo još pet
egzokostura. Koji su svi jednodušno raspalili po
nama.
I dok sam tako hvatala maglu dok su nam
zrna kalibra 0.50 zujala oko ušiju, shvatila sam
još nešto: momcima je bilo svejedno je li Maša
živa ili mrtva.
A to nije vuklo na dobro.
. . .
Konačno smo, nakon dvadeset minuta potjere
poplavljenom metropolom, Maša i ja završile u
podrumu, zatvorene bandom plaćenika odozgo,
okružene žabama. Ili čime već god, očito su
došle iz svemira, jer toliko zemaljske zoologije
znam da znam kako nisu ovdašnja fauna.
Policija, razmišljam hitro. Nismo jurili baš
praznim ulicama, netko je sigurno zvao pomoć.
A za ovakve egzokosture kakvi stupaju iznad nas,
sigurno bi navratila i narodna milicija, ako ne i
netko ozbiljniji. Ali, nakon već petnaestak minu­
ta, ne čujem nikoga.
I dalje držeći Mašu u naručju, pokušavam
dozvati 911. Badava, u podrumu nema signala.
Prepušteni smo sami sebi. I žabama.
22
Polako spuštam Mašu na tlo, kažem joj neka
bude mirna. Spremna sam na svakakve podmu­
klosti. Na primjer, na munjevito brz jezik što bi
poletio na Mašu.
I uostalom, zašto plaćenici žele ubiti djevojči­
cu? Što je to na njoj tako bitno? Odjevena je u
narančaste hlačice od trenerke i zamrljanu bijelu
majicu i nekakvu crvenu jaknu s kapuljačom.
Okruglo lice, neuredna plava kosa, krupne zele­
ne oči. lančić -
Iznad nas rafal, povici odjekuju praznim pred­
vorjem. Stupanje teških stopala. Još galame,
psovke. lažna uzbuna. Netko je valjda raspalio
po nekom štakoru kojeg je potjerala bujica.
Pretražuju zgradu. Zatvorila sam čelična vrata
u podrum, ali kad vide da je sve ostalo u staroj
napuštenoj zgradi, prozora na prvom i drugom
katu prekrivenih daskama, prazno (a tako mi
se učinilo kad sam se zaletjela kroz ulazna
vrata urešena iskovanim šumskim nimfama sred
bršljana), krenut će pod zemlju. A ovako stjerana
u zatvoreni prostor, s djevojčicom za koju im je
svejedno u kakvom je stanju, nisam u prednosti.
Dvije ručne termobombe i kraj priče: vjerojatno
će čip preživjeti da mi ga usade u drugo tijelo, ali
mala će biti reš pečena. A od žaba će ostati samo
kraci. Zagorjeli.
"Ima li izlaza odavde", pitam žabe. Vjerojatno
neka ekipa, što je svojim svemirskim brodom
sletjela u Newark i onda se smjestila ovdje, gdje
je mračno i vlažno.
"Kreeek", odgovara mi najkrupnija žaba.
Jezgrovit odgovor. Još samo kad bih ga razu­
mjela .
U tom trenutku, najkrupnija žaba pokazuje na
Mašin lančić, zlatne alkice gube se pod majicom.
Izvlačim privjesak ispod majice, kao da je čip
izvučen iz kakve kartice, s kontaktima i svime
time. Definitivno ne bih tako nešto kupila djete­
tu kao nakit.
"Odakle ti ovo?", pitam Mašu.
"Našla sam. Prije tjedan dana." Pogledam je
malo iskosa. Maša pogleda u stranu.
"Ukrala si?"
"Našla sam", ustrajava djevojčica. "Na ulici.
Nakon pucnjave." Zastajem, u jednom kafiću
čula sam na telki nešto o nekakvom obračunu
prije pet dana. Bronx, nisam dalje slušala.
ABC
tehnike
 "Jesi li pokazala nekome? Roditeljima?" Maša
odmahuje glavom.
"Nemam roditelja."
"Pa gdje živiš?" Maša ne odgovara. Čini mi se
da je ili pobjegla iz kakvog sirotišta ili se vuče po
ulici. Prije no što je stignem još nešto pitati, s
one strane čeličnih vratiju začuju se povici i kora­
ci. Egzokosturi su se spustili stubama u podrum.
Za koju minutu, počet će kucati na vrata. Nimalo
nježno, bojim se.
Dobro, sad bar znam što traže. Kako je točno
čip dospio Maši oko vrata pitanje je za neka bolja
vremena. Kao i to kako znaju da ga Maša ima.
Sad je bitno da zbog njega ne pogubimo glave.
A s druge strane vratiju čujem ekipu kako se
dogovara. Čini mi se da će jednostavno raznijeti
bravu, ako ne i cijela vrata: nije neko umijeće.
Osvrćem se okolo, tražim neki izlaz, makar mje­
sto gdje se svi možemo zakloniti. Ali badava,
izloženi smo. Odlete vrata, ulete termobombe
ili banda jednostavno zapraši iz svega što ima.
Uđu, pronađu Mašino tijelo, uzmu čip i odu.
Kraj priče.
"Kreeek", prekida me najkrupnija žaba u moz­
ganju. Pokazuje na čip što visi na lančiću.
"Što da radim s njime?" Na to mi jedna manja
žaba priskače i pruža nekakav uređaj. Uzimam
ga, izgleda poput DOP-a, ali nema ekrana. Koji
vrag? A onda opažam da uređaj ima klizni poklo­
pac. Otvaram ga. Unutra je mjesto za ... čip. Baš
poput onog kojeg je imala Maša. "Trebam staviti
unutra ?"
"Kreeek", odgovara najkrupnija žaba.
"Kre, kre, kre", sa žarom su se uskreketale pre­
ostale žabe. Ništa, da probam. Pažljivo umeće m
čip, sjeda u ležište, zatvaram poklopac. Prolazi
sekunda. Čujem ove vani kako se dogovaraju kud
namjestiti eksploziv da razvale. Dvije sekunde.
Ništa se ne događa. Tri sekunde, četiri -
Odjednom, uređaj se diže s moga dlana,
zastaje u zraku pred nama, zasvjetli. Vlažni
podrum obasja jarko zelenkasto svjetlo što zrači
iz njega. "Idemo, idemo, idemo", čujem ove
vani. Namjestili su eksploziv i sad se sklanjaju
na sigurno.
U jarkom zelenkastom svjetlu, preda mnom
se ukazuju nasloni za oružje. Poslagani komadi
oružja. Velikog oružja. Zbunjeno gledam žabe.
ABC
tehnike
"Kre, kre, kre", žabe poskakuju, nestrpljive.
Posižem za slikom, prsti se sklapaju oko poli­
merne drške. Slika nije slika, shvaćam dok pote­
žem nešto ogromno, poput pištolja, ali lagano,
sasvim mi lijepo leži u ruci, i usmjeravam cijev
prema vratima.
"Pazi, eksplozija", dere se plaćenik vani, zami­
šljam mu prst na daljinskom, lagani pritisak
da aktivira minu. Ja povlačim okidač. VUUUŠ!
BUUUM!
Kad se dim raziđe, nema više podrumskih vra­
tiju. Nema više ni nikoga iza njih. Ni u podrum­
skom hodniku. Plaćenici u svojim egzokostu­
rima, sa svojim strojnicama, jednostavno su
anihilirani. Pretvoreni u elementarne čestice. Ili
prebačeni na drugi kraj svijeta. Ili galaksije. Ili u
neku drugu dimenziju. U krajnjoj liniji, nije bitno,
samo da i h nema.
"Kre, kre, kre", vesele se žabe dok oružje
nestaje iz mojih ruku, svjetlo trne i uređaj opet
postaje tek crni predmet, sasvim bezopasnog,
beskorisnog izgleda.
"Kreeek", kao da me pohvali najkrupnija žaba
dok hitrim pokretom grabi uređaj iz zraka. Tko
im je i kako ukrao čip, vjerojatno nikad neću
saznati. Sad su ga dobile natrag i njihova naprava
opet radi.
Vodim Mašu sa sobom iz hodnika, prate nas
pogledi 27 žaba. Svjetlo nas vodi iz oronule zgra­
durine u poplavljeni grad.
Putujem galaksijom već četiri godine i jednu
sam stvar naučila: naiđete tako na neke stva­
ri, vidite ih, vidite kako rade, ali ne možete ih
objasniti. Izgubljene tehnologije, skrivena zna­
nja, ostaci tko zna koliko drevnih civilizacija,
naprave koje samo isplivaju na najčudnijim mje­
stima. I baš onda kad trebaju, pomišljam dok
dižem Mašu u naručje i gacam kroz vodu prema
HAAV-u što zvekeće prema nama da nas pokupi
i odveze u sabiralište.
Gledam Mašu.
"Imaš li ikoga?" Maša odmahuje glavom.
"Želiš li vidjeti zvijezde?" Maša kima glavom.
HAAV staje, marinac nas poziva neka se
popnemo. Drugi pruža ruke, predajem mu Mašu
i penjem se za njom. Mislim da više neću biti
sama na svojim putovanjima.
Aleksandar Žiljak
23
 POŠTANSKE MARKE

Izdavači maraka znatan prihod ostvaruju od di od 90 tisu­

prodaje maraka i filatelističkih proizvoda. Zbog ća primjeraka
toga sve više svoju produkcijsku politiku usmje­ po motivu.
ravaju k velikim tržištima kao što su ona najmno­ Na papiru ne
goljudnijih zemalja te izdaju marke s motivima postoje zaštit­
koji su, primjerice, povezani s Kinom. Jedan od ni elementi,
redovitih motiva na markama jest i kineski horo­ koji su se inače
skop, zanimljiv ne samo kineskim filatelistima koristili u to
već i brojnim ljubiteljima astrolaškog proricanja, Vrijeme pri
čija je potražnja i popularnost velika čak i danas izradi poštan­
kada znanost ne priznaje astrološke pretpostav­ Slika 2. Kineski horoskop popular- skih maraka u
ke o utjecaju zvijezda na "sudbinu". Takve marke na je tema kod brojnih izdavača RH. Zupčanje je
maraka i filatelista. PT'ema njemu,
izdaju brojne zemlje i teritoriji u svijetu, iako češljasto, bez
ova je godina u znaku majmuna
kineska kultura nije zamjetna u njima samima ubačeni h rupica
(Slovenija, Estonija, Uganda, Srbija, Gibraltar, u obliku polegnutog romboida. Na jednoj je
Mađarska). Nominalne vrijednosti ovih mara­ marki predstavljena kamena ploča na kojoj je
ka uglavnom nisu velike jer izdavači ciljaju na glagoljicom ispisana riječ Kina, dok je na drugoj
masovnost u kupovini maraka, koje uglavnom marki kineskim pismom na papirusu ispisana
završavaju u albumima filatelista. Jedna takva riječ Hrvatska. Kinesko i starohrvatsko pismo
marka izdana je i u Hrvatskoj 2012. godine, odabrani su zbog njihove slikavnosti, ekspre­
povodom kineske godine zmaja, u nakladi od sivnosti i izražajnosti na bilo kojem formatu.
čak 250 tisuća. Osim kineskog horoskopa, zna­ Kinesko pismo ideografsko je pismo koje broji
tan je broj motiva na markama koje se odnose oko SO tisuća znakova, a karakteristično je po
na kineski doprinos razvoju tehničkih znano­ tome što se piše odozgo prema dolje i slijeva
sti, poput prometa, astronomije, graditeljstva i nadesno.
komunikacija. Također, još je jednu marku Hrvatska izdala
Kada je riječ o Kini, Hrvatska je 2007. izdala 2008. godine u izravnoj vezi s Kinom, a to je
dvije prigodne marke "15. obljetnica uspostave motiv ljetnih olimpijskih igara u Pekingu. Rijetke
diplomatskih odnosa između Hrvatske i Kine". su zemlje koje nisu markama promovirale ljetne
Marke su tiskane u Kini, u više boj nom ofsetnom olimpijske igre u glavnom gradu najmnogoljud­
tisku, u arcima od 12 maraka u sutisku i nakla- nije države na svijetu. Još je nekoliko sportskih
događaja (npr.
Svjetsko prven­
6
KR.
stvo u atletici u
•
Pekingu 2015.)
:<, koji su održava­
"' -
ni u Kini popra­
•

-<:'l
ćeno markama
�il.
Z ,·1 europskih drža­
Slika 1. Osim po različitim izumima, Kina je pomata i po <t: �iJ� va (Slovenija),
Kineskom zidu. Dug je oko 6250 km, visok do 16 m i širok
Q, .

čini se više zbog

.-.
-

do 8 m, ojačan s 25 tisuća kula. Ovaj obrambeni zid čiji su kineskog trži­

temelji postavljeni još u L. stoljeću prije Krista najveća je Slika 3. Danska je 2012. prikazala
šta nego zbog
fortikacijska građevina na svijetu, a danas se nalazi se na kineski astronomski izum il1276.
UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine godine
samog sport-

24 ABC
tehnike

Slika 4. Na markama Hong Konga, posebne autonomne
regije Kine, obvezan je natpis i Kina
skog događaja. Koliko je poznato, Kina još nije
izdavala marke koje bi bile izravno povezane
s Hrvatskom, iako vrlo često tiska zajednič­
ka izdanja u suradnji s drugim državama (npr.
Švicarska 2009. i Turska 2012.: mostovi, Danska
2011.: astronomija, Tajvan 2014.: umjetnost,
Švedska 2013.: stolni tenis, Velika Britanija i
Grčka 2008.: olimpijske igre, Španjolska 2004. i
Ukrajina 2009.: građevine).
Prikazivanje kineskih motiva na stranim
poštanskim markama, kao besplatan i uvjerljiv
oblik promidžbe, jedan je od pokazatelja šire­
nja kineske kulture, a u zadnje vrijeme i svoga
progresivnog gospodarstva, prije svega prema
Europi i Americi. Veliku zaslugu u tome imaju
njihova predstavništva u zemljama u kojima se
izdaju marke.
Misaona igra
Šah je jedna od najstarijih i najraširenijih igara
na ploči. Razvio se u Indiji oko 600. godine, a
igrao se na ploči s 8 x 8 polja. Igrala su ga četiri
igrača, svaki s po osam figura (predvodnik, slon,
konj, bojna kola i četiri vojnika pješaka). Iz te
je igre u Perziji nastao čatrang koji igraju dva
protivnika. Glavnu su figuru nazivali šah (kralj).
Od VIII. do X. stoljeća Arapi su igru pod imenom
šatrandž prenijeli u Europu, a iz nje je nastao
suvremeni šah. Jedna od najstarijih misaonih
igara u svijetu zahtijeva poznavanje strategije i
taktike, ali traži i mirnoću kao i nadmudrivanje
te intelekt, predviđanje protivničkih poteza i
njihovo neutraliziranje.
Prema legendi koju je 1880. zapisao Vjekoslav
Klaić, hrvatski se kralj Stjepan Držislav (969.-
997.) oslobodio sužanjstva pobijedivši u tri par­
tije mletačkog dužda Petra II. Orseola i za svoj je
znak uzeo šahovsku ploču. Engleski povjesničar
Thomas Hyde u knjizi o istočnjačkim igrama
ABC
lehn Ike
(De Ludis Orientalibus, Oxford, 1694.) spominje
dopisne partije koje su 1650. igrali mletački i
hrvatski trgovci. U XIX. stoljeću šah postaje sve
popularniji u Hrvatskoj zahvaljujući studentima
koji su pohađali europska sveučilišta. Prvi je
šahovski klub osnovan 1879. u Dubrovniku.
Nakon utemeljenja klubova u Zagrebu, Karlovcu,
Varaždinu, Sisku, Osijeku i Vukovaru njihovi su
predstavnici u svibnju 1912. održali osnivačku
skupštinu Hrvatskog šahovskog saveza (HŠS), i
to desetak godina prije osnutka Svjetske šahov­
ske federacije (Federation internationale des
echecs - FIDE). Nakon što je Bugarska 1947.
prva u svijetu izdala marku s motivom šaha, do
danas gotovo da nije bilo godine da nije izdana
jedna ili više maraka s temom šaha u više od 150
zemalja svijeta.
Posebnu pozornost, privlači marka susjedne
Slovenije "Svjetsko prvenstvo za mlade u šahu"
izdana u bloku 2012. Marka prikazuju šahov­
ske figure i most na rijeci Dravi u Mariboru,
mjestu u kojem se održalo natjecanje, te u
kojem je nastupilo više od 2,5 tisuća šahista iz
više od 100 država. Šahovski velemajstor Georg
Mohr i generalni sekretar organizacijskoga
odbora Međunarodnog prvenstva za mlade u
šahu napisao je
stručni tekst koji
prati ovu marku.
Najnoviji primjer
dolazi iz Estonije !
koja je u siječ­ � 2
nju 2016. izdala
t•
marku sa svojim
najboljim šahi­
�i
stom svih vre­
, I
•
i
mena Paulom
Keresom.
Prema nepot­
punim podacima
Svjetske poštan­ Slika S. U šahu podjednako mogu
biti uspješ.ni bogati i siromaš.ni,
ske unije (UPU),
stari i mladi, profesionalci i ama·
samo je zadnjih teri
desetak godina u
svijetu izdano više od 160 različitih poštanskih
maraka s temom šaha. Oko polovine tih maraka
izdale su Mađarska i Armenija.
Ivo Aščić
25
 NOVE KNJIGE TELEKOMUNIKACIJE

Ljudi su od davnina nastojali prenijeti glas ili

zvuk šta dalje. Pri tome su se slulili raznorod­
nim pomagalima kao što su trubaste cijevi za
pojačavanje zvuka, cijevni zvukovadi, raznolike
udaraljke i sl. Uz mnoge pokušaje mehaničkog
pojačavanja prijenosa zvuka, električni su izumi
na početku XIX. stoljeća omogućili konstruiranje
električnih telefona, koji su današnjim naraštaji­
P••1-. Zcn.>:un1c
ma osobito u obliku popularnih mobitela gotovo

ARDUINO nezamjenjivo pomagalo.

Telefonija (grč. tele-: daleko; fone: zvuk, ton,

glas, govor; engl. telephone, phone), postupci
prijenosa zvučnih poruka, ponajprije ljudskoga
glasa, a time i govora, na daljinu. Danas ponaj­
prije označuje električnu telefoniju. Telefon je
uređaj za prijenos telefonijom, a njegovi su
najvažniji dijelovi mikrofon za pretvorbu zvuka u
električni signal te slušalica ili zvučnik za pretvor­
bu električnog signala u zvuk.
Električna telefonija, danas kraće samo tele­
fonija, obuhvaća prijenose zvučnih poruka elek­
tričnim postupcima, a radiotelefonija primje­
nom radija.

II . izdiInje

Hrvatska zajednica tehničke kulture izdala je

II. izdanje knjige o program iranju mikrokontro­
lera mladog autora Paola Zenzerovića. Knjiga je
izišla iz tiska krajem listopada 2015.
Knjiga je namijenjena svima koji žele naučiti
ponešto o elektronici, mikrokontrolerima i pro­
gramiranju te kroz jednostavne primjere voditi
će vas korak po korak kroz to što su mikrokon­
troleri, kako rade, kako ih možemo programirati
te što s njima sve možemo učiniti.
Knjigu možete naručiti na adresi e-pošte:
abc-tehnike@hztk.hr po djen i od 70 kuna. Rekonstrukcija ReiSOVi! telefoni!

26
ABC
lelln l h
 Fiksna ili klasična telefonija obuhvaća postup­ život sam predstav­
ke komuniciranja preko žičanih (danas dijelom i ljao učiteljem gluhih.
svjetlovodnih) telefonskih linija. Istražujući zvučne
Bežična telefonija ima nekoliko značenja. U pojave konstruirao
vrijeme pojave radija to je bio prvotni naziv za je 1875. godine jed­
radijski prijenos zvuka, ponajprije govora i glaz­ nostavan elektro­
be. Posljednjih tridesetak godina to je naziv za magnetski telefon,
prijenos na manje udaljenosti između osnovne koji je odmah ušao
stanice fiksnoga telefona i njegovih bežičnih u praktičnu upora­
"kombinacija", koji sadrže mikrofon, slušalicu, bu, pa ga se stoga
brojčanik, a većinom i slovno-brojčani pokaznik. smatra izumiteljem
Danas to znači i prijenos na veće udaljeno­ telefona, iako je prije Alexander Graham Bell
sti u posebnim mobilnim telekomunikacijskim njega bilo već nekoliko načelnih izuma telefona.
mrežama putem mobilnih telefona, popularnih Osnova Bellova telefona bila je tzv. Bellova sluša­
mobitela. Prijenos u mrežama može biti metal­ lica, elektromagnet pokraj čijega je pola postav­
nim vodičima, svjetlovodima, radijskom vezom ljena elastična željezna membrana. Titranjem
između zemaljskih stanica ili telekomunikacijskih membrane pod utjecajem zvuka u zavojnici elek­
satelita. tromagneta inducirali su se modulirani električni
Posljednjih dvadesetak godina telefonske impulsi, a u drugoj takvoj slušalici ti su impul­
se veze uspostavljaju na internetu kao Vo/P­ si promjenjivim magnetskim poljem potaknuli
-aplikacije (engl. Voice over internet protocol: titranje membrane, koja je proizvodila zvuk.
glas preko internetskog protokola), a osobito Bellova s/ušalica obavljala je dakle obje zadaće:
preko popularnoga svedostupnog skajpa (engl. u nju se govorilo, odnosno dovodio bilo kakav
Skype, prema tvrtki SkypeGroup koja ga je pusti­ zvuk, a i iz nje se slušalo!
la u promet), kojim se danas besplatno koristi Bell je 14. veljače 1876. prijavio patent za
više od tri stotine milijuna korisnika. prijenos glasa na daljinu električnim impulsima,
Očekuje se kako će bežični telefoni u mobil­
nim mrežama ili preko interneta uskoro potpuno I. • JlI..
,..."........
. .,

potisnuti klasične fiksne telefone.

lILII•."..

•. I�'.'" ."..... ..... . ""

Prvotni izumi telefona. Nakon izuma elek­

tričnoga telegrafa pojavila se zamisao prijenosa
zvučnih poruka na daljinu na sličan način. Glavna
je poteškoća bilo pretvaranje zvuka u električne
impulse te, obratno, električnih impulsa u zvuk.
Niz je izumitelja kroz gotovo četiri desetljeća
nudio neka rješenja. Među njima je bio Antonio
Meucci (1808.-1874.), talijansko-američki izu­
mitelj, koji je primjenjujući modulaciju svjetlo­
snog snopa konstruirao tzv. fotofon, a koji se u
posljednje vrijeme drži prvim izumiteljem tele­ •

fona. Potom Johann Philipp Reis (1834.-1874.),

njemački izumitelj, koji je 1861. godine konstru­
irao mikrofon na načelu zvukom upravljanoga
kontakta između ugljenih elektroda te uređaj za M
r...
. ..
•

razgovor na daljinu, nazvavši ga telefonom.

Bel10v telefon. Alexander Graham Bell
(1847.-1922.), američki fizičar škotskoga podri­ - .

jetla, proučavao je pojavu govora te je u Bostonu

(SAD) osnovao školu za gluhonijeme, a cijeli se Patentni nacrt Bellova telefona il 1876. godine

ABC 27
lehn Ike

Izgled i presjek Bellove slušalice, koja je u početku isto­
dobno služila i kao "mikrofon" (onodobna ilustracija)
dakle 35 godina nakon postavljanja prve tele­
grafske linije. Nakon velikog uspjeha telegrafa
kojim je umrežen gotovo cijeli svijet, telefon
prvo vrijeme ni među stručnjacima ni u javnosti
nije izazvao osobit dojam, smatrao se gotovo
nekorisnom igračkom. Ipak, Bell je nakon dvije
godine uspio postaviti prvu telefonsku liniju
između Bostona i 50mmervilla.
Telefonski uređaj, tzv. telefonski aparat sasto­
jao se od dviju slušalica, jedne u koju se govorilo
A. G. Bell otvara telefonsku liniju između New Yorka i
Chicaga 1892. godine
28
(koja je ubrzo zamijenjena ugljenim mikrofo­
nom) i druge iz koje se slušalo, izvora struje,
električnih vodova koji sve to spajaju, čemu je
ubrzo dodano zvonce za signaliziranje poziva.
Takva dva uređaja na udaljenim mjestima spoje­
na su dvama električnim vodovima, tzv. telefon­
skom linijom. Pojedinačne telefonske linije nisu
omogućavale puno iskorištenje telefona. Za to
je bila potrebna telefonska mreža. Ubrzo je više
uređaja spajano u telefonsku mrežu, a po dva
uređaja unutar mreže spajala su se u tzv. telefon­
skoj centrali, prvo ručno, u potom automatski.
U SAD-u je već 1878. godine bilo u uporabi
oko 14 tisuća telefona, prvotno za privatnu i
zatvorenu poslovnu uporabu, ali ubrzo su spa­
jani u mreže. Prva je javna telefonska mreža
puštena u rad 25. studenoga 1878.
Bell je za svoj izum primio mnoga priznanja:
1902. godine Albertovu medalju u Ujedinjenom
Kraljevstvu, 1907. godine Medalju Johna Fritza,
1912. godine Medalju Elliot Cresson i dr.
Izum mikrofona. Bellova slušalica u koju
se govorilo ubrzo je zamijenjena mikrofonom
(prema grč. mikros: malen; engl. microphone),
napravom koja je zvuk pretvarala u električne
impulse. Tako je nazvan vjerojatno stoga jer je
bio malen prema prvim pretvornicima zvuka s
trubama za mehaničko pojačavanje zvuka.
Prvi su ugljeni
mikrofon na načelu
zvukom mijenjanog
električnog otpo­
ra između kontak­
ta ugljenih štapića
neovisno konstrui­
rali već spomenuti
J . Ph. Reis, potom
David Edward
Hughes (1831.-
1900.), englesko­
Telefon tvrtke Ericsson II
1890-ih godina
-američki izumitelj,
te Emil Berliner
(1851.-1929.), njemačko-američki izumitelj,
poznat po izumu gramofona.
Znatno usavršen mikrofon s ugljenim zrncima
patentirao 1877. godine Thomas Alva Edison
(1847.-1931.), znameniti američki izumitelj.
Ugljeni se mikrofon rabio u telefonima, radio­
telefoniji, razglasu i dr. u prvim godinama, a u
ABC
tehnike

Ručno posluživana telefonska centrala iz 1880-ih godina
za prespajanje 100 telefona, tzv. telefonskih brojeva
nekim se primjenama zadržao do pred kraj XX.
stoljeća.
Poslije su konstruirani mikrofoni na osnovi
promjena električnog kapaciteta (kondenzator­
ski mikrofon), elektromagnetske indukcije (elek­
trodinamički mikrofon), piezoelektrične pojave
(kristalni mikrofon) i dr.
Vijest o izumu i uporabi telefona. Široka je
javnost upoznata s izumom i primjenom tele­
fona člankom u časopisu Scientific American u
SAD-u u listopadu 1877. godine.
Vijesti i prvi telefonski uređaji stizali su u
Europu iz SAO-a. Za naš dio Europe važno je da
je već 20. studenoga 1877. inženjer Franz Nissl
pokusno uveo telefon u Visoku tehničku školu
u Beču.
Telefonija u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je javnost
obaviještena o izumu telefona 27. studenoga
1877. podužim člankom u Agramer Zeitungu,
zagrebačkim novinama na njemačkom jeziku, a
12. i 20. prosinca napisima u Narodnim novina­
ma. Prva knjiga Novovjekih izumal izlazi 1882.
godine, a u njoj su po jedno poglavlje o telefonu
i mikrofonu. Veliki promicatelj znanosti i teh-
1 Mijo Kišpatić, IvanŠah, Novovjeki izumi u znanosti, obr­
tu i umjetno5ti. Knjiga 1., Matica hrvatska, Zagreb 1882.
ABC
lehn Ike
nike Oton Kučera
(1857.-1931.), svo­
jedobno i predsjed­
nik Matice hrvat­
ske, zanosno piše2:
"... mi imademo
telefon, koji prenosi
na stotine kilome­
tara govor čovječji,
tako točno, da ćeš Klasični fiksni telefon tvrtke
i glas onoga prepo- Iskra iz 1960-ih godina
znati, koji govori. A tko je taj čarobnjak koji
je ovo nevidjeno čudo izveo? Tko drugi, ako
ne magnetične i električne sile u ruci umnika
čovjeka."
Prvi je telefon u Hrvatskof uveden kada je
Gradsko poglavarstvo grada Zagreba donijelo
1880. godine odluku o izgradnji službene tele­
fonske linije između Građevnog ureda poglavar­
stva u Ćirilometodskoj ulici i Vodovodne stro­
jarnice u blizini današnjeg 2apadnog kolodvora,
duge oko 3,5 km. Kako je 9. studenoga Zagreb
pogodio katastrofa lni potres, ta je telefonska
linija puštena u promet tek 8. siječnja 1881.,
samo četiri godine nakon prve telefonske linije
u Americi.
Narodne novine donose 16. travnja 1881. opis
te linije:
"Taj telefon je po žici spojen s vodovodnom
strojarnicom; kao što se telegrafski obći s naj­
daljnjimi krajevi, tako se iz građevinskog ureda
na viećnici mogu sa svoja tri kilometra daljine,
razgovarati jedan s drugim baš kao da sjede u
sobi."
Već je u ožujku 1881. godine Gradsko pogla­
varstvo Varaždina odlučilo u gradu postaviti
telefonsku liniju. Nekoliko je zagrebačkih gospo­
darstvenika nastojalo postaviti vlastite telefon­
ske linije. Prvi je od njih, Gustav Pongrac dobio
S. travnja 1883. dopuštenje da po stupovima
telefona gradske uprave postavi telefonski vod
od svoje pilane u Vodovodnoj ulici do stana u
Mesničkoj ulici. Slijedili su ga drugi poslovni
ljudi, trgovci i posjednici.
2 Oton Kučera, Crte o magnetizmu i elektricitetu. Matica
hrvatska, Zagreb 1891.
3 Velimir Sokol, Stogodišnjica telefonije u Hrvatskoj,
1881.-1981. pn; Zagreb 1981.
29
 M i n istarstvo tromagnetskih dijelova telefona elektroničkim
razvoja i komunikaci­ dijelovima, ponajprije pojačalima signala, čime
ja u vrlo je složenim je poboljšana čujnost i doseg telefona, potom
upravnim odnosi­ zamjena relejnih birača elektroničkim biračima,
ma između Zagreba, zvonaca raznim zvučnim signalima i dr.
Budimpešte i Beča Drugi je korak bio pretvorba analognih signala
povjerilo koncesiju u digitalne, čime je znatno poboljšan prijenos
za mjesnu telefonsku zvuka, izbjegnute smetnje i slabljenja na Iinija­
mrežu u Zagrebu tada mo.
uglednom zagrebač- Treći je korak bio uvođenje elektroničkih pre­
kom poduzetniku spojnika na telefonskim centralama i zamjena
Vilimu Schwarzu žičanih vodova na mnogim dijelovima mreža
(1831.-1905.). Prva radiovezama ili optičkim vezama.
je telefonska centra­ Velik je skok bila pojava mobitela, bežičnih
la za 100 pretplat­ telefona u bežičnoj mobilnoj mreži te konačno
nika bila smještena raznolike komunikacije, među njima i telefonske
Suvremeni bežični fiksni U njegovoj kući na preko interneta.
telefon uglu Radićeve ulice i Mobilna telefonija. Mobilni telefon, razgo­
Krvavog mosta. Centrala je proradila 21. pro­ vorno mobitel, suvremeni je telefon koji radi u
sinca 1886. za prvih 4S korisnika, ali je službeno bežičnoj mreži koju održavaju pružatelji usluga,
otvorena 1. siječnja 1887. Bilo je to samo osam tzv. operateri. Mobilna telefonija pojavila se
godina poslije prve javne centrale u Americi. 1980-ih godina, prvotno kao prijenosnik samo
Prvih je mjeseci obavljano 80 do 100 razgovo­ zvučnih analognih signala, ali ubrzo kao prijeno­
ra dnevno. Zagreb je tada imao malo više od 34 snik digitalnih signala zvuka, a od 1990-ih godi­
tisuće stanovnika i oko dvije tisuće kuća. na kratkih slovno-brojčanih poruka, tzv. SMS­
Prva je javna telefonska govornica postav­ -poruka (engl. short message service: usluga
ljena 20. lipnja 1889. na današnjem Zapadnom kratkih poruka), slikovnih MMS-poruka (engl.
kolodvoru. multimedia messaging service: usluga multime­
Telefon se uvodi i u drugim gradovima u dijskih poruka), a danas i elektroničke pošte ili
Hrvatskoj. Prva telefonska linija u Dalmaciji e-maila (engl. electronic mail). Tijekom godina
postavljena je 22. veljače 1890. između Zadra mobiteli su postajali sve manji i lakši, s pokazni­
(tada glavnog grada Dalmacije), Šibenika i kom sve većeg razlučivanja, ubrzo su "izgubili"
Splita. Prva telefonska mreža uz jadransku obalu vanjsku antenu,
postavljena je u Rijeci 25. ožujka 1890. a potom i meha­
Konačno je i država pokazala zanimanje za ničku tipkovni­
telefoniju, pa su 1. siječnja 1894. podržavljene cu. Jedino su još
sve koncesije i otkupljene sve telefonske linije i uvijek zadržali
mreže u Austro-Ugarskoj. "dosadno" povre-
.
Telefon je bio jedno od najvećih tehničkih mena punjenje
.

dostignuća na kraju XIX. stoljeća. Tih godina akumulatora IZ

Kučera opet piše: gradske ener­
"Smijemo dakle zaista reći, da je pretvorba getske mreže ili
zvučnih valova u električne i opet obratno elek­ a u t o m o b i l s kog
tričnih u zvučne, svakako jedan od najvećih i akumulatora.
najdivnijih uspjeha, kojima se fizikalna nauka do Većina današ­
danas dovinula." njih mobitela ima
Suvremena telefonija. U drugoj polovici Xx. pokaznik velikog
Klasični mobiteli u prvih dvade·
stoljeća u telefoniji je primijenjeno nekoliko razlučivanja, tzv.
setak godina razvoja postajali su
dostignuća. Prvo je bila postupna zamjena elek- we man� i lakši
dodirni zaslon

30 ABC
lehn Ike
 1_ 6 (engl. touch screen), koji osim pokazivanja infor­
macija u raznolikim oblicima (slova, brojke,
.... crteži, stalne i pokretne fotografije i dr.) služi
i kao virtualna tipkovnica za dodirno upravlja­
�
,
_r.- . -

nje mobitelom. Suvremeni mobiteli, osobito

tzv. pametni mobiteli (engl. smartphone), među
kojima su najpopularniji modeli iPhone, imaju
i druge dodatne mogućnosti, ponajprije sat,
kalkulator, radio, GPS (engl. global positioning
system: globalni položajni sustav), fotografski
aparat, filmsku kameru i dr. Tako suvremeni
mobitel postaje gotovo sveobuhvatni uređaj za
mnoge namjene i spajanje u telekomunikacijske
mreže i korištenje njihovim uslugama.
Suvremeni iPhone tvrtke Apple s dodirnim zaslonom Dr. sc. Zvonimir Jakabović

SVIJET ROBOTIKE

Smrt "oca robotike" amerikanca Josepha

Engelbergera koji je preminuo 1. prosinca 2015.
godine svakako je događaj kojim će protekla
godina biti zauvijek obilježena u povijesti robo­
tike.
Ali ako se izuzme taj tužan događaj, po svemu
ostalom protekla godina bila je za robotiku sretna
i izuzetna. Prije svega komercijalno. Proizvodnja
i prodaja robotičkih proizvoda bilježili su nat­
prosječan godišnji rast. Prije svega se to odnosi
na uhodani core-busines industrijske robotike,
a servisni su roboti u pojedinim segmentima
masovne proizvodnje izmicali mogućnostima
standardnog praćenja. U području razvoja nije
bilo revolucionarnih proizvoda koji bi se osobito
izdvajali, ali su neki dugotrajni razvojni procesi
uspješno završeni ili su poprimili jasniju tržišnu
perspektivu. Više nego ikada roboti su dio sva­
kodnevnog života.
Jedno od referentnih mjesta za upoznavanje RoBoHon je visok 19,5 cm i težak oko 390 grama i ima
godišnjih trendova u robotici je japanska izložba 3G, LTI Wi-Fi priključke. U telefonskom modu ruke mu se
iREX ( International Robot Exibition) u Tokiju koja podignu tako da ga možete držati na uhu. Robot telefon
ima nisko rewlucijski QVGA-monitor od 2 inča, moguć·
se održava krajem godine. Na izložbi u prosincu
nost prepoznavanja glasa za mnoge naredbe, kao i funk·
2015. godine sudjelovalo je 446 kompanija. ciju projektora za prikazivanje slika snimljenih k amerom.

ABC
lehn Ike 31

Q-bot se uvlači ispod podova i postavlja izolacijski sloj
Ul minimalnu gradevinsku intervenciju. Osim toga može
se koristiti i za pregled nepristupačnih prostora i njihovo
. Za takav posao s tradicionalnom tehnologijom
mJerenje.
.
predstavnici industrije i akademije. Na konferen­
ciji održanoj sredinom 2015. godine proglašeni
su pobjednici: nagrađen je Tom Lipinski iz tvrtke
Q-Bot Ltd. za razvoj jednostavnog robota koji se
koristi za postavljanje toplinske izolacije u podo­
ve starih kuća. Korištenjem robota postižu se
uštede energije bez skupih građevinskih zahvata.
Q-bot je tehnološki jednostavan žično vođen
robot koji se uvodi kroz postojeće otvore, poput
ventilacijskih ili, uz minimalnu intervenciju, u
prostor ispod podova. Korištenjem ekspandira­
juće poliuretanske pjene zatvaraju se pukotine ili
se postavlja kontinuirani izolirajući sloj. Tako se
povećava termička izoliranost prostora na način
da sloj uz tlo ima i dalje mogućnost "disanja".

potrebno je skinuti cijeli pod, postaviti izolaciju i

iREX je pokazao da su androidi tijekom 2015. ponovo vratiti pod.
godine bili vrlo uočljiv trend u razvoju robotike, S poslovima razvoja, proizvodnje i korištenja
a na to je posebno utjecalo natjecanje androida proizvoda poput Q-bota Velika Britanija poku­
koje je pokrenula DARPA (istraživačko-razvojna šava promijeniti odnose u području robotike
agencija američke vojske) u okviru natjecanja (gdje je vodeći Japan) i poduzetništva (gdje je
interventnih robota ROBOTIC CHALANGE za rad vodeći SAD). Korištenjem jednostavnog Q-bota
u akcidentnim situacijama čije finale se odigralo postiže se ušteda i do SOO eura na prosječnom
sredinom 2015. godine. Financiranjem razvoja energetskom računu godišnje jer su investicije u
androida VALKYRIE i svemirska agencija NASA promjenu minimalne, a dobit u uštedi energije i
uključila je androidne robote u svoje planove za čuvanju okoliša veliki.
istraživanje Marsa. Japanske tvrtke tradicional­
no nastavljaju rad na adroidima. Dok na jednoj
strani širokog izbora razvijanih androida stoje
veliki roboti poput ATLASA, PETMANA ili ginoide
ACTROID-SIT, na dugoj su strani mnogobrojni
minijaturni androidi. Jedan od njih posebno je
zanimljiv jer pokazuje povezivanje robotike i
mobilne telefonije: tvrtka Sharp predstavila je
svoj novi smartfon RoBoHon u obliku miniandro­
ida koji šeta naokolo. Nije u serijskoj proizvodnji,
ali kroz pojavu proizvoda nalik njemu da se vidje­
ti univerzalan utjecaj robotike i kako bi se mogao
razvijati svijet mobilne telefonije.
Jedan od pokazatelja smjerova razvoja robo­
tike su i godišnje nagrade za iznimna postignu­
ća u poduzetništvu i komercijalizaciji robotič­
kih inovacija koje dodjeljuju IEEE Robotics and
Automation Society i International Federation of
Robotics. Nagrade se dodjeljuju tako da odabrani
finalisti tijekom godišnjeg simpozija pred audito­
Robotifka ruka JACa predstavlja novost u poboljšanju
rijem predstavljaju svoja postignuća. Pobjednike
konvencionalnih invalidskih pomagala vezanih uz tradici­
bira prosudbeno povjerenstvo koje sačinjavaju onalna elektrokolica.

32
ABC
tehnike
 Nagrađen je i
Frant;ois Boucher
IZ kanadske tvrt­
ke Kinova Inc. za
izvedbu jednostav­
nog za uporabu
rješenja koje pove­
ćava pokretljivost
i samostalnost
invalida. Kanadska
tvrtka Kinova Inc.
bavi se konstrukci­
jom i proizvodnjom
osobnih robota, lako u robotici nisu postojali
rodovi muški ili ženski, prote­
a specijalnost su
klih godina �e je primjetnija
JOJ rehabilitacijski pojava ženskih androida ili
roboti za svakod­ androidica za koje se uvriježio
nevni život. Dobila pojam ginoida. Rodne osobi­
je nagradu za robo­ ne čovjekolikih robotica ne
očituju se samo u oblikova­
tički manipulator
nju lica i tijela već i u govoru
. .
JACO Rehabilitation I mimiCi. .
Edition sa šest SSG-a
i troprstom šakom. Tvrtka je u rehabilitacijski
program ušla još 2010. godine kada je mani­
pulator JACO montira la na standardna elektro­
invalidska kolica za nepokretne osobe. Prema
tehničkim osobinama manipulator je namijenjen
osobama s mišićnom distrofijom, ozljedama
kralješnice, multiplom sklerozom ili neurološkim
ispadima. Ruka bi im trebala omogućiti obavIja­
nje svakodnevnih poslova koje invalidi inače ne
mogu obaviti sami: npr. da sami sebi dodaju čašu
vode ili uzmu predmet iz ormara.
Manipulator JACO ergonomski je oblikovana,
lagana mehanička konstrukcija s masom od 5 kg
koja je sigurna za uporabu u čovjekovoj okolini.
Maksimalan doseg ruke je 90 cm uz nosivost od
1,5 kg (30% vlastite mase). Zglobovi su pokretani
posebno konstruiranim aluminijskim kompak­
tnim aktuatorima i reduktorima harmonic-drive
pa se manipulator JACO Research Edition giba
glatko i bešumno bez ograničene rotacije u poje­
dinom zglobu. Potrošnja energije je niska i sliko­
vito se uspoređuje se s potrošnjom prosječne
žarulje. Ruka je izvedena od karbonski h vlakana
koja daju optimalnu robusnost i izdržljivost, ali i
prepoznatljiv dizajn. Prihvatnica se sastoji od 3
podaktuirana prsta s mogućnošću individualnog
upravljanja. Prsti su napravljeni od plastike pa
ABC
lehn Ike
omogućavaju prihvaćanje uz prilagodbu obli­
ku objekta, što omogućava pažljivo baratanje
većinom svakodnevnih objekata. Cijena ruke
je oko 50 000 USD što je čini jeftinijom među
sličnim proizvodima iste klase. JACO Research
Edition upravlja se računalom ili posebnom tro­
osnom upravljačkom palicom i s dodatnih sedam
gumba. Upravljanje je intuitivno uz korištenje tri
različita modusa: translacija, rotacija i hvatanje.
Među najuočljivije robotičke trendove iz
2015. čiji se neposredan učinak očekuje već u
2016. godini spadaju aktivnosti mnogih pro­
izvođača automobila na praktičnoj svakodnevnoj
uporabi vozila bez vozača. U tom poslu prednjači
Google koji u 2016. namjerava osnovati samo­
stalnu kompaniju Alphabet koja bi ušla u utrku
s tradiconalnim svjetskim taxi-servisima poput
Dugo najavljivan, pa i očekivan Googlov automobil bez
vozača trebao bi konačno i u široku komercijalnu upora­
bu. Dok se u stručnom smislu drži d a je riječ o sigurnom
i dobro ispitanom stroju, zakonodavci su mišljenja da
je potrebna prijelazna faza s vozačem za upravljačem i
ko(nicama.
Ubera ili Lyfta. Kompanija će biti smještena u
San Franciscu i Austinu u Texasu. Dakle na dobro
poznatom teritoriju i cestama gdje su ta vozila
tijekom ispitivanja prešla milijune kilometara.
Tvrtku očekuje velika borba sa zakonodavcima
koji insistiraju da u autonomnom robotaxiju
bude uvijek prisutan i vozač, što znatno posku­
pljuje usluge robotaxi službe, a čini je i besmi­
slenom.
Nešto slično, kad je riječ o zakonima, događa
se i s dronovima koji svojom brojnošću i nekon­
troliranim proširenjem primjena postaju sve
vidljivija opasnost za okolinu. Zbog toga je potre­
ba za zakonskim uređivanjem njihove uporabe
očekivana i razumljiva. U protekloj, 2015. godini
zakon o mogućnosti načina uporabe dronova
donesen je i u Hrvatskoj.
Igor Ratković
33
 -
- -

- -

NACRT U PRi lOGU

-::-
-

-" - �....... - -- -- -

- - - -

- � - - -

Svrha izra�� ovoga jednostavnog elektrom,?-

tora na istosmjernu struju je d a_ naši mladi
-- _ n:JodelarL praktLčno upo.znaju ---11ačln [a.da e . lek:...­
nomotara te da koristeći lernilicu,- univerzalni
mjerni instrument. i kompas, steknu iskuslva koja
-
će im biti potn2"bna u izradi složenijih modela.
-

Princip rada motoraje da se u zavojnici rotora

(poz. 21 na nacrtu) inducira magnetsko polje,
koje će privući njegov- sjeverni i južni magnetski
_ pol prema-nepomičnim r'!lagnetir:na sJatora. (2Sj.
U tom trenutku u ratoru će se promijeniti smjer
struje i magnetskog polja, na kolektoru (24), te
će_ se rotor opet zakrenuti tako da se međusob- _

no privuku sjeverni (S) i južni "(J) polovi statora i

rotora. -To se stalno ponavlja i rotor se počinje
- vrtjeti. - _

Za izradu je potrebno nabaviti sljedeći materijal:

• šper od k utije za-voće za osnovnu plocu (1), -

nosače rotora i magneta isl.

•. bakreni lim debljine 0;4 mm-za četkice kolek­
_

tora (24)
--
.- iZbliral!u_ bakrenu ži�u debljine_ 0,4 gfl1J,- dužine _ Od alate. p"Otrebh(!je.:: nabavlti: -= ::-
_
- _ ---.-

6,S"" m za namotavanje-rotora (21)� • osnovni modelarski alat - pilku, brusni papir ,-=:'-
-- • .dva magneta od_bravice... za vrata namještaja trokute.. . __ _ � _

-
(2S) - • univerzalni - mjerni - instrument za mjerenje- -
-

- - -- --

- . dvije baterije od 1,5 V (27) napona, jakosti i otpora, tzv. AVO metar
--.- -_ . dva gumena prstena promjera 15 mm, u pro-- kompas (-28).
• -- - -

d:ilVaonici vodoinstalaterskog materijala (20) - - -

--
-

Dimenzije na nacrtu su prema materijalima

• kemijsku olovktl (18), žbicLlza bicikl promjera
- koje sam pronašao u mojim kutijama s raznim
2 mm (16) - - -
otpacima. Bakrenu žicu za namotavanJe rotora,
_
ljepilo za drvo i dvokomponentno ljepilo
• kao i bakrli!ni lim, dobio sam od moga prijatelja
• stezaljKe-taelektrokablove (n).
- - --

koji ima servis-industrijske elektronike.

u nedostatku letvice debljine J-mm za oslon-
- - - - -
- -
Rotor se namotava tako ·da se prvi' na bočicu
ce ležaja- (7) mogu se-međusobno zalijepiti dva od Cedevite (23) selotejpom zalijepe kablovske
komada špera od 3 mm. stezaljke (22). Preko njih se namota 6,5 m lzol1-

- -

-- - -
•

-
_Namalanje rolora _
- -
li jepljenje čelkica koleklOf"a na nos.iveJlloči ce

34- r ABC
--

-- - - -

--
l e h n i k-e
-

-
- - --�--- - � - ---
- ------- --
- - -- --
 -

- - -- - -- -

- -

�- --
---

Centriranje ležajeva o!iO'lJine motora nosača gOf"njeg magneta-

rane bakrene· žice- (21). Treba ostaviti po 10 cm -

na svakom kraju za vezu na kolektor. Namotak se'
stegDe stezaljkama (22L te se kroz njegovu_ sredi-'
nu provuče kemijska olovka (18). Oko namotka
s� s gornje i donje strane omota po SO cm bakre­
ne fice,_radi skupljanja pojedinih žica u snop. Na
mjesto gdje kemijska olovka prolazi kroz namo.:
tak treba nanijeti malo - dvokomponentnog ili
tekućeg ljepila. Kroz kemijsku olovku provuče se
žbica za bicikl (16). Na jednoj strani zazor između
žbice i olovke' ispuni se smjesom ljepila za drvo i -
- piljevine, kako bi žbica bila u centru olovke:- --- -�
-

Nosači četkice kolektora (.5) takoder

-

Kolektorse radi·tako da se na kemijsku olovku

namoJa traka papi� dužine 290 m m (19). Na nju pokretni u poprečnom smjeru na osovinu roto­
_ -- se-na.i!Jprol.!!Q postave slQbodni' kraji:'!vi::Jice- s - ra.- �a njih-S� l?ostave tet�ice kolektoraj24) na --
namotanog rotora- i navuku se gumeni prstenoVi koje se zaleme žice za spoj na prekidač (26), s --::;-
_ (20) koji će ih čv.rsto držati. Gledano u smjeru osi
_ nosačem prekidača (14). Sve se spoji na baterije -

olovke, ravnina u kojoj su ove-dvije zice zakrenu-­ 127p<:oje- su u- okviru od- špera- (15). Praktičn-o
-

-­

ta je-za 90· u odnosu na ravninu rotora. Pomoću je četkice pričvrstiti na nosače pomoću konca i
- '-skalpela pažljivo se skine izolacija sa žice, tako da - · malo tekućeg ljepila. ---
- - - _

se 'Osigura dobar kontakt sa četk"icama kolektora Slijedi izrada nOsača gornjeg i donjeg magne..-
(24)_ ta (fO,- 11, 1:2 i 13). Prije 'liepljef!j<rmagneta na
--- - - - -

-Slijedi izrada oba ležaja rotora- (7). Jedan - - okvir i osnovnu ploču treba pomoću kompasa
letaj je pokretan-, na nacrtu je na lijevoj strani odrediti i na njima zabilježiti sjeverni i južni pol.
- -
- - j "stoga cemo ga- nazvati lijevi ležaj. Ovaj se ležaj Gornji magnet treba imati-južni pol okrenut
s�s!C?ji o� n_ ,!sive pločice (SU samog nosača l7) _ prema rotoru, a Eonji magnet sjevrni pol okre-
_

-
s ojačanjem (8). Ležaj se može pomicati izme- nut pre' ma rotoru. lli obrnuto, svejedno je. -
:"" -
du dviju: vodilica (3 i 4), koje su nepomične na Sada treba instrumentom provjeriti jesu li
�

o.�nQvnoj ploči. Ispod ove ploče su_ dvijfL leJvice svi kontaktL strujn_o_ pJohodni. Ćetkice_kolektor�
(2) za njeno učvršeenje i radi postavljanja vijaka - treba očistit!. finim bru�nim eal2i�om, a � bove
- . _
� -- 5 maticama-i podloškama M3x20 (6f zaobliti.
- -
Desni- ležaj (7 i 9) je-nepokretan. tr oba ležaja Nakon uključivanja prekidača� rotor -se zakre··- -
_ s� stave mali komadići_od al!.tene za radioapara_t ne rakom i 'pn će �m,!h- nastaviti s vrtnjom.
_

�
(17);-- kako bi-se� smanjilo trenje u- ležaju. eve se Elektromotor je gotov! - � - --
-

-
-

cjevčice zalijepe na nosače (7) tek kada se na Bojan Zvonarević

ob.a-lezaja.... posTavi goJo_VJofoc Tako_ će se_oslgu- :: _
-

- Li.teratura. :-
__ __ _ _ ..
-_ _ -

rati da su ležaji u istoj osi. V. Hartl: Električni strojevi, Školska knj�ga,

- Zagreb, 1989.
- - - - - -- - - -- - -

- --
- -

-
ABC 35
tehnike - - -

-- -�-- - - -- ----
-- --�
- - - - ___ o - - - - -

-
 -

-
- -- -
-

- -

NACRT U PRilOGU
-
--- - ---

-- - �� - -- --- -- -�- -

- -

- -

• •
-- - -

•
•
" ,

-
/ , , ,

I
-

�
o
-

,
//
o
�
�

--

Dijelovi aviona precrtillli na d epron - -JHeziIIli dijelovi- aviona.-

Za izradu ovoga modela potrebno je nabaviti­

- malo deprona debljine 5 mm ili stiropora deblji-

�I
-

ne 6 mm, koji služi kao podloga za par Kete i

prodaje se upaketima po-desetploča, svjetloze-
-
lene boje. Bitnoje da materijal bude sitnozrnat.
- Običan građevinski stiropor nije prikladan zbog
kruRnih zrnaca_koja se kidaju prilikom rezanja.
-.:- ,::-- Za- lli�p-Ijenje je R6de-sn"o običngJJepilo-za
- --

drvo ili bilo koje tekuće ljepilo, jer-se dijelovi

-- utiču jedan u drugi. Potreban je oštar skalpel,
- škare�fi"okutC flomaster, kolaž-papir ili akrilna-
--

- boja po želji. Model se može bacati iz ruke ili

--._ -_ izbacivati_ pomoću praćke, za-koju je- potrebno Juelilni dijelollLaviona

nabaviti gumicu presjeka 2;(2 mm ili malo već"eg.-

Izradu počinjemo tako da s'e-na-crt printa- u
mjerilu 1 : 1, na formatu A3 i zatim- se svi dijelovi
_
izrežu. Izrezane se dijelove pomoću modelarskih
pribadača postavi na depron i ocrta kemijskom
olo�kom. Izrezane dijelove međus�bno s� s�sta­
vi tako da se dobije avion prikazan na folografiji
-rnacrtu. Modei se sastoji od.samo_trr dijela, trup
,,-o {poz._ l), krila (}:) i vertikalne r!;?pne_ Royršine (.1).
_

-
U nosni dio treba dodati nekoliko podlofaka
takoda model bačen ii ruke leti po kosoj putanji
-

lansiran je..illl iona

- - -

-prematlu. Fina Korel<cij"a putanje -vrši se pomoću

-
-- - - -

_� _savijanja horizon!alnih-!�pn·ih_ po1i'ršina_prema_ - ojačati liiepljenJ�_m yrozirne:.. �rste elastične toli-

- dolje ili- gore. - - - - � - je od fascikla _ za .spise:- � - - -

- - - -

Težište modela označeno je na nacrtu. Model Kao i uvijek, urednik će odabrati nekoliko.
- izbač_e.n iz praćk.e.... aojem-::repDih
s":. ma_ njim zak.ref __ : fOJpgra(ija koje_ prika_zuju Jijek jzraae. Mladim �-

površina za [et po visini leti oko 20 m. Za dovo- model.arima želimo dobru zabavu s ovim mode-
- đenje težišta na željeno mjesto bila su potrebna
- cfva podloška promnjera_ f2 mm. Nosni dio
�-I-� lom.
- -
- - Bojan Zvonarev;ć
-

-- - - - --
Aeroklub.Slavon-ski Brod
-
�-- - - - -
- - - -- - - - ---- -

- -
 ELEKTROTEHNIKA

.,
•
"
o
"
o
81
Ir
�
•
"
81 .I .I
o
"

8 75
o
• M1:2
••
-
� �
12
"
• � �
�
12
• Ml :1
• N
• -

•
"

<
• 2
f.!..l
-

u
•
o
•

o 21
�
� 25
·5
J S S
DJ
24
§
•
•

M 1:1
2. o
�

� •

3mm
22
4 6
M 1:1
'" �
�

I 41
I

19 20 18 1

17 17

- . ...
-.;;;
..

143
15

Bo};lll ZvolI.revi<', dipl. ing.

Aeroklub SlavolI,ki Brod
 ZRAKOPLOVNO MODELARSTVO

ci
8
1

•
•

'o
• M 1:1
•
•
"
" Plast. folija
� 2

j
§
•

.. !Težište _ _____

Bojan ZveMrević, dipl. ing.

Aeroklub Slaven.ki Brod