Biblija

Sveto pismo ili Bibliju dijelimo na starozavjetne i novozavjetne knjige.

Starozavjetne su pisane u razdoblju prije rođenja Isusa Krista, dok
novozavjetne opisuju političku, ekonomsku i duhovnu situaciju društva
nakon njegovog rođenja.

Biblija svoje ime duguje umanjenici grčke riječi za svezak ili knjigu he
biblos, koja u množini glasi biblia.

Stari zavjet sadrži 46 knjiga i dijelimo ga na pet većih cjelina. To su:

Petoknjižje (Knjiga Postanka, Izlazak, Levitski zakonik, Brojevi, Ponovljeni
zakon), Povijesne knjige (Jošua, Suci, Knjiga o Ruti, Prva knjiga o
Samuelu, Druga knjiga o Samuelu, Prva knjiga o Kraljevima, Druga knjiga
o Kraljevima, Prva knjiga ljetopisa, Druga knjiga ljetopisa, Knjiga Ezrina,
Knjiga Nehemijina, Tobija, Judita, Estera, Prva knjiga o Makabejcima,
Druga knjiga o Makabejcima ), Psalmi, Mudrosne knjige (Job, Mudre
izreke, Propovjednik, Pjesma nad pjesmama, Knjiga Mudrosti, Knjiga
Sirahova), Proročke knjige (Izaija, Jeremija, Tužaljke, Baruh, Ezekiel,
Daniel, Hošea, Joel, Amos, Obadija, Jona, Mihej, Nahum, Habakuk,
Sefanija, Hagaj, Zaharija, Malahija).

Novi zavjet obuhvaća 27 knjiga. To su: četiri Evanđelja (po Marku, Mateju,
Luki i Ivanu), Djela apostolska, 21 poslanica (14 Pavlovih i 7 apostolskih) i
Otkrivenje (Apokalipsu). Napisan je do druge polovice 1. stoljeća.