PROFII

ZELENI KVADRAT
Zdravlje iz organskog vrta

PROfIL
KAKO POČET!
m Što je vrt
20 Što nije vrt
20 Planiranje
24 Pravila oblikovanja vrta
29 Kako odabrati biljku
33 Nazivi biljaka
UPOZNAVANJE
VRTA
38 Život u tlu
m Tipovi tia
47 Struktura i pH tla
47 Kako popraviti vrtno tlo
49 Okopavanje ili ne?
51 Prirodno kompostiranje
55 Vrtni kompost
61 Listinac
66 Glistinac
68 Uzdignute gredice
KAKO RASTU
BILJKE
72 Sve počinje od sjemena
78 Sjetva u vrtu
85 Sjetva u zatvorenom
prostoru
91 Pikirarsje
92 Prilagodba na vrtne
uvjete
93 Presađivanje
97 Sadnja, mjesto i vrijeme
99 Stoje kvalitetna sadnica
101 Kako saditi drveće i
grmlje
103 Mirovanje
NJEGA BILJAKA
107 Što biljke jedu
110 Gnojenje
111 Organska gnojiva
119 Tekuća organska
gnojiva
123 Kada i kako gnojiti
125 Čuvanje vode
125 Umijeće zalijevanja
129 Malčiranje
133 Plijevljenje
134 Orezivanje
ZAŠTITA VRTA RAZMNOŽAVANJE HRANA SA MALI VRTNI UŽICI
ZELENOG
KVADRATA

140 Biljke zaštitnici vrta 169 Načini razmnožavanja 192 Povrće 282 Cvijeće u vrtu

147 Korisna stvorenja iz 171 Malo botanike 194 Veličina i položaj 286 Trajnice
vrta povrtnjaka
177 Kako sakupiti i sačuvati 296 Lukovičaste cvjetnice
150 Neke životinje mogu sjeme 195 Kontinuirani uzgoj
napraviti i štetu 301 Ukrasno drveće i grmlje
181 Pitajte, ali ne 197 Klimatske razlike
154 Još neka preventivna zahvaljujte 304 Travnjak
rješenja 198 Što je plodored?
187 Dijeljenje
157 Zašto ne i pesticidi? 204 Lisnato povrće

161 Zaštita od mraza i 211 Korjenasto i gomoljasto

hladnoće povrće

220 Lukovičasto povrće

229 Mahunarke

237 Kupusniače

244 Plodovito povrće

266 Bobičasto voće

272 Aromatične biljke

 Predgovor
Kada bi volja i ljubav bile dovoljne da biljke rastu,
nitko nikada ne bi pisao knjige o vrtlarstvu, pa ni ja.
Baš zato vjerujem da lijepe i uspješne vrtove imaju
samo ljudi koji rado čitaju i puno eksperimentiraju. Ne
vjerujem u priče o pojedincima s čarobnim zelenim
prstima, ili onima kojima ništa ne uspijeva. Ako vas
nešto stvarno zanima, sigurno ćete uspjeti.
Iz mnogo čitanja, eksperimentiranja, pokušaja,
ali i pogrešaka, dolazi i moje znanje o vrtlarstvu,
lako sam na Agronomskom fakultetu diplomirala
vrtlarstvo i oblikovanje krajolika, prave spoznaje o
biljkama i prirodnim fenomenima naučila sam prije
svega proučavajući prirodu. Naravno, ne odbacujem
svoje klasično agronomsko obrazovanje, ali mnoge
spoznaje o kojima pišem danas se tek fragmentarno
spominju na pojedinim kolegijima. Posebno se
to odnosi na utjecaj suvremene poljoprivrede na
okoliš, globalni problem pred kojim mnogi stručnjaci
i dalje zatvaraju oči.
No, nisu stručnjaci jedini. Tu svoju opsesiju o
uklanjanju nepoželjnih organizama iz prirode
prenijeli su i na ljude čije znanje o pravoj povezanosti
prirodnih pojava i organizama često počiva na
potpuno krivim pretpostavkama. Priroda je velika
jednadžba, a problem se nikada ne rješava
uklanjanjem nepoznanica. Tako većinu ljubitelja
biljaka još uvijek, nažalost, najviše zanimaju sredstva
za zaštitu biljaka, bolje rečeno otrovi, pa i mene zato
najčešće pitaju čime da prskaju ovu ili onu biljku
ili kako da pobiju krtice i uklone ih zauvijek iz svog
urednog i predrasudama uokvirenog krajolika. A
oni drugi, koji se ne bave uzgojem voća ili povrća,
već samo ukrasnih biljaka, žele da njihovi vrtovi
budu poput soba na otvorenom, čisti i sterilni. U toj
isključivosti nema mjesta za nepoželjne životinje,
već samo za pokojeg šarenog leptirića ili kućnu
mačkicu, sve po mjerilu obiteljskog stereotipa.
8 ZELENI
Krtice, pauci, šišmiši i gušteri na crnoj su listi, iako
su svi redom korisne životinje i hrane se mnogim
štetnicima Ovdje je, dakle, važna estetika, dok se
o prirodi razmišlja premalo ili nikako.
Ekologija i zaštita okoliša godinama su bile u središtu
mog interesa ne samo privatno, već i profesionalno,
jer sam kao televizijska novinarka pratila upravo te
teme. To razdoblje pamtim po procesuiranju velikih
količina informacija vezanih uz zapletenu mrežu
prirodnih fenomena i ljudskih djelatnosti koje vode
do ekoloških katastrofa No, pamtim i mnoge vlastite
kritičke tekstove za koje sam naivno vjerovala da
mogu promijeniti svijest ljudi. Ipak, nakon nekog
vremena postalo mi je jasno da takve katastrofične
informacije i tekstovi teško dotiču ljudsko srce. Za
pojedince kojima sam se obraćala sve su to bile
daeke teme s kojima se jednostavno nisu mogli
poistovjetiti.
Tada sam shvatila da ne mogu očekivati nikakvu
reakciju na svoje ideje ako sam i sama tek pasivni
promatrač s malo oštrijim jezikom. Zaključila sam
da za spas biljnih i životinjskih vrsta nisam napravila
nijedan konkretan potez, niti sam išta napravila za
vlastito zdravlje. I dalje sam kupovala voće i povrće
upitne kakvoće, dok je istodobno moj vlastiti komadić
zemlje stajao napušten i zarastao u šikaru. Bila
sam ista kao i svi drugi, ravnodušan, bespomoćni
potrošač.
Priznajem, nisam se prosvijetlila sama po sebi.
Postala sam mama, i moja me vlastita odgovornost
natjerala da započnem krčenje vlastitog zapuštenog
zemljišta i da na njemu počnem uzgajati zdravo
povrće i voće za svoju obitelj. Ponovo sam uspostavila
onaj jednostavni primarni dijalog sa zemljom. No
ovaj put koračala sam oprezno, da ne bih narušila
njezino fino tkanje, strukturu koja inspirira, ali i
iznenađuje plodovima koji nose tako poseban okus i
miris. To je bio moj povratak na pravi put. Opet sam
se osjećala dobro, ne samo zato što je napokon
KVADRAT
važan dio mog života bio u mojim rukama, već i
zato što sam primijetila da zdrav, organski način
uzgoja biljaka privlači u moj vrt i nove stanovnike,
koje prije nisam viđala Pojavilo se nekoliko vrsta
sjenica, odnekud je došetao jež, odjednom je bilo
i mnogo bogomoljki, bubamara, i neobično mnogo
leptira. Život u mom vrtu postao je bogatiji.
Nekako u to vrijeme jedna me priča dodatno
motivirala i ohrabrila. Pripremajući reportažu o
proglašenju lastovskog otočja parkom prirode,
zanimalo me na koji je način zaštita mora riješena
u drugim dijelovima svijeta Primjer vlade Novog
Zelanda, koja je u jednom dijelu vlastitog akvatorija
zabranila ribolov, oduševio me. lako su tamošnji ribari,
baš kao i naši, isprva bili protiv zabrane izlova ribe i
sve promatrali kroz prizmu novca, 30 godina poslije
potpuno su promijenili mišljenje. Život ne samo da
se obnovio u tom dijelu mora, već su i ribe koje su
KAKO POČETI
se tamo mrijestile počele migrirati izvan granica
zaštićenog akvatorija i punile su mreže zadovoljnih
ribara mnogo više nego prije zabrane.
Taje priča dokaz da pozitivne promjene koje se
dogode u jednom ograničenom dijelu prirode mogu
utjecati i na one izvan svojih granica i potaknuti
obnovu i pozitivne promjene u drugim područjima,
a to se upravo dogodilo i u mom vrtu. Ptice ne
poznaju granice, pa su one iz mog vrta letjele i
u susjedov, hraneći se gusjenicama s njegova
povrća Visoko šišana trava postala je dom mnogim
korisnim kukcima, a noću i krijesnicama koje su se
nakon dugo vremena ponovo pojavile u široj okolici.
Te su činjenice odmah rasplamsale moju maštu.
Zamislila sam kako bi bilo kada bi i vrt moga susjeda
bio njegovan na organski način. Tada to ne bi bio
jedan, već dva zelena kvadrata. A kada bi ih bilo
još i više, u okolnim mjestima, u drugim krajevima
 i zemljama, na cijelom svijetu... Zamislite koliko
bi ljudi, povezanih istom idejom, moglo oplemeniti
svoj okoliš i vlastite živote. Naš bi planet bio tada
poput mozaika, prošaran milijunima malih zelenih
vrtova koji bi liječili rane nanesene prirodi i ljudima
Simbol te ideje, koja je isprva bila samo fikcija, bio
je moj vrt, mali zeleni kvadrat ograđen drvenom
ogradom i podijeljen stazom od stare cigle. Zelena
oaza biološke raznolikosti koja proizvodi zdravu
hranu za moju obitelj.
Više od 150 televizijskih reportaža o organskom
vrtlarstvu snimljeno je baš u tom vrtu, pa nije ni
neobično što je postao prepoznatljiv simbol jednog
novog razmišljanja. A pravi dokaz da je ta ideja
pala na plodno tlo pojava je mnogih novih vrtova u
mojoj okolici. Na tek nekoliko stotina metara zračne
linije pojavili su se vrtovi istog kvadratnog oblika i
iste veličine kao što je i moj vrt. U njima se križaju
putovi od stare cigle kojima koračaju neki drugi
zaljubljenici u ovu jednostavnu ideju. Danas su to
biološka uporišta u kojima ljudi proizvode zdravu
hranu i istodobno čuvaju prirodu. Rodila se jedna
sasvim nova protukultura koju sam sasvim nesvjesno
pokrenula, a kojoj sam danas i jatek skroman član
bez mogućnosti, ali i želje, daje kontroliram.
Ova je knjiga rezultat želje da organsko vrtlarstvo
postane dio kulture življenja i da svatko tko zakorači
u svoj vrt osjeti dašak slobode i zadovoljstva, jer
tako se osjećam i ja Za mene odlazak u vrt nije
samo prilika da uzgojim zdravo voće i povrće, već
je to i zdrava tjelesna aktivnost, jer svaka kretnja
ima smisla i svaki je pokret prirodan. Stoga, kad
bih morala opisati svoju filozofiju vrtlarstva, bilo bi
to ovim riječima: prirodno, opušteno i s užitkom.
Jer, ako nema užitka, bolje je i ne ulaziti u vrt.
Stoga na stranicama koje slijede ne očekujte
upute o napornom radu i pretjeranom kopanju, već
o vrtlarstvu za zaposlene ljude poput mene, koji
za vrt imaju vremena tek vikendom. Ne očekujte
10
ni savršeno uredan vrt, već razbujalu prirodu u
kojoj rastu mnoge korisne biljke. Ipak, očekujte i
svojevrsnu odgovornost, pa čak bih se usudila reći i
poziv da se usprotivite konvencionalnoj poljoprivredi
i velikim korporacijama koje upravljaju industrijom
mineralnih gnojiva, pesticida i GM sjemena. Oni naš
planet vode prema onečišćenju i gladi. A moj je san
da jednoga dana vrtlari svijeta preuzmu odgovornost
oporavka našeg planeta i postanu, svatko na svom
zelenom kvadratu, tiha zelena vojska koju nitko ne
može zaustaviti.
Na kraju ovog predgovora želim zahvaliti ljudima
koji su pomogli da ova knjiga bude u vašim rukama
Na početku hvala dipl. ing. Igoru Toljanu, direktoru
podružnice Zrinjevac Zagrebačkog holdinga, i
svim njezinim sjajnim stručnjacima i vrtlarima za
svesrdnu pomoć svaki put kad je trebalo. Također
hvala i gospodinu Juri Fužiru iz tvrtke Gardena,
koji nikada nije rekao ne. Mojoj dragoj Nataši
Jeletić, dizajnerici koja je za mene kreirala odjeću
od prirodnih materijala, u kojoj se osjećam ugodno
i lijepo, zahvaljujem za trud i uživljavanje u moju
vrtlarsku priču. Veliko hvala i dr. sc. Darku Znaoru,
stručnom recenzentu, jednom od najvećih europskih
autoriteta u području ekološke poljoprivrede, za
argumentirane komentare i nesebičnu kolegijalnu
pomoć. Također, hvala mu što je uz sve svoje velike
obaveze i predavanja diljem Europe imao vremena
iščitavati ovu knjigu od korica do korica. Također
zahvaljujem i mojoj urednici, gospođi Sandri Pocrnić
Mlakar, za iznimno strpljenje i prihvaćanje drukčijeg.
A na kraju najviše hvala mojoj obitelji, prije svega
suprugu, fotografu Nini Šoštariću, koji je svojim
iznimnim fotografijama definirao vizualni identitet
knjige. Hvala mu i za obiteljsko i privatno vrijeme
koje je uložio putujući do našeg vrta i natrag, ali i
za sve one trenutke koji će ostati samo naši.
ZELEN! KVADRAT
Vrt o kojem pišem mjesto je koje p
odnos prema prirodi. To je mjesto
u krajoliku koji me okružuje, u biljka
posadila i u zdravoj hrani koju sam
moj svijet u kojem se osjećam slofc
ga oblikovala kao svoje djelo. ■

• Novi koncept organskog vrta

• Pravila oblikovanja
• Izbor biljaka
• Trendovi u vrtlarstvu
Svaki je vrt svijet za sebe, sa svojim dobrim i lošim stranama. Jedan je
pun sunca, a drugi smješten u dubokoj sjeni. Jedan se nalazi na osami,
a drugi pak utopljen u gradskoj sredini poput oaze zarobljene betonom.
No, uz prirodno predodređene karakteristike, on posjeduje i jednu
sasvim osobnu notu, potpis svoga tvorca koji je odlučio oblikovati prostor
prirodnim elementima. Zato budite svjesni daje vrt često najtrajniji otisak
koji ostavljamo u vremenu, jer mnoge biljke žive dulje od nas koji smo
ih posadili. Stoga nema pravila po kojem se uspjeh jednog vrta može
doslovce prekopirati pa da funkcionira na svakom mjestu. Mikroklima
je najsloženiji sustav u planiranju bilo koje biološke zajednice i često
zahtijeva mnogo truda da bismo je shvatili. Zato je mnogo važnije naučiti
razmišljati kao vrtlar nego slijediti doslovno isprobane recepte drugih,
utemeljene tek na estetskoj dopadljivosti. Samo tako možete stvoriti
svoj vlastiti zeleni svijet, za koji ćete s ponosom reći: “Eto, ovo je moje
djelo."

Što je vrt
Vrt je rezultat čovjekova razmišljanja o prirodi, pa se zato, kao i ljudi, jedan
od drugoga međusobno razlikuju. Neki prirodu žele zarobiti, ukrotiti i
zavladati njenim elementima, a neki joj pak dopuštaju da ih nadahnjuje i
pokazuje im način oblikovanja. Takva dva suprotna razmišljanja mijenjala
su se tijekom povijesti, stvarajući formalne, geometrijske vrtove poput
onih u francuskom Versaillesu, nasuprot drugima koji slave prirodnost,
poput romantičarskih engleskih vrtova sa svojim otvorenim krajolicima i
krivudavim stazama. Bilo je to prije svega suprotstavljanje dviju različitih
estetika; jedne koja je slavila geometriju, simetriju i proporciju, i druge
koja je prirodu uvukla u vrt kao jedinu pravu temu, pustila je da prožme
život i ukinula granicu koja ih je razdvajala.

Utjecaj engleskog stila

Upravo zahvaljujući prirodnosti, engleski je stil imao ogroman utjecaj i na
suvremene obiteljske vrtove. Prema tom principu krajolik koji nas okružuje
pokušavamo preslikati i navlastitu okućnicu, i tako stvoriti jedinstvo i sklad.
Naravno, to neće uvijek biti šuma i travnjaci kao u engleskim pejzažima.
Izgled urbanih vrtova oblikovat će zgrade i ulice, dok će onaj seoski
okruživati oranice, vinogradi i šumarci. U takvom, seoskom ambijentu,
smješten je i moj vrt. Ono što ga okružuje stoljećima su svojim trudom
oblikovali zemljoradnici, i zato je tako poseban i jedinstven. Logično je

ZELENI KVADRAT
 PITOMI KRAJOLIK HRVATSKOG
ZAGORJA OKOLIŠ JE U KOJEM
SE NALAZI MOJ VRT. NJEGOVE
LINIJE, BOJE I VRSTE BILJAKA
POSLUŽILE SU Ml KAO
PREDLOŽAK U OBLIKOVANJU,
NADAHNJUJUĆI SVAKI MOJ
KORAK.
16
stoga da sam na početku, dok je oko moje kuće još rasla šikara, željela
maksimalno iskoristiti upravo takvu scenografiju. Ravne linije i pravokutni
oblik oranica preslikala sam na travnjak i povrtnjak, a oblik prirodnih
šumaraka, koji se prostiru svuda uokolo, na nepravilne gredice ukrasnog
grmlja, drveća i cvijeća. To je u osnovi ideja mog vrta.
Novi koncept organskog vrta
Ovaj princip oblikovanja, koji poznsyem iz svojeg iskustva u dizajniranju
vrtova, upotpunila sam jednim novim, vrlo bitnim razmišljanjem. Naime,
u vremenu kada su se razvijali povijesni vrtovi svijet nije bio opterećen
klimatskim promjenama, onečišćenjem okoliša i genetski modificiranim
organizmima Danas su to činjenice koje vrtlari ne bi smjeli zaobići. Zato
sam i ja u svoj vrt unijela još jednu, nepravedno zaboravljenu komponentu
ZELEN! KVADRAT
- onu koja je i ne tako davno bila dio svakog obiteljskog vrta, a to je SVOJ KONCEPT VRTLARSTVA
MOŽDA NAJBOLJE MOGU
uzgoj hrane. Moj su uzor bili tradicijski vrtovi Hrvatskog zagorja, u kojima
OPISATI RIJEČIMA BUJNOST,
su zajedno rasle različite vrste povrća, cvijeća, začinskog bilja i voća. KREACIJA, MAKSIMALNO
Ali, da ne bi bilo zabune, nisam kopirala tradicijski model doslovno, već UŽIVANJE U BILJKAMA I
ČUVANJE OKOLIŠA. TO NUE
samo okvirnu ideju o jednom harmoničnom životu koji je danas nestao.
KONCEPT KOJI UZIMA VRIJEME,
Takav princip uzgoja danas se čini ponovo aktualan, jer se miješanjem NOVAC ILI RESURSE. NAPROTIV,
vrsta potiče biološka raznolikost, a u vrt se privlače ptice i korisni kukci. TO JE OPUŠTENO VRTLARENJE
ZA UUDE KOJI MNOGO RADE I
Priroda na taj način i u doslovnom smislu kao velika tema ulazi u naš vrt,
NEMAJU PUNO VREMENA.
a ne samo estetski. Vjerujem kako sve velike stvari nastaju u centru, u
točci same ideje. Kada nema ideje, nema ni stila, a to je upravo glavni
nedostatak suvremenih obiteljskih vrtova Stoga je većina okućnica
danas tek skup nekontrolirano nabacanih ukrasnih detalja. Stil se negdje
zagubio u vremenu. Znala sam da ja moram razmišljati drukčije.

KAKO POČETI 17
Odnos prema okolišu HRANJENJE ZDRAVIM,
ORGANSKI UZGOJENIM
Suvremeni vrt o kojem pišem mjesto je koje pokazuje moj odnos prema PLODOVIMA IZ VLASTITOG
prirodi. Toje mjesto u kojem uživam u krajoliku koji me okužuje, u biljkama VRTA DANAS JE U PRAVOM
koje sam posadila i zdravoj hrani koju sam uzgojila. Toje moj svijet u kojem SMISLU POVLASTICA.
RAZLOG NIJE SAMO
se osjećam slobodno, jer sam ga oblikovala kao svoje djelo, svijet koji
FANTASTIČAN OKUS, VEĆ I
svakim svojim elementom pokazuje poštovanje prema okolišu u kojem UŠTEDA ZA KUĆNI BUDŽET.
se nalazi. U estetskom smislu riječ je prije svega o činjenici da moj vrt
egzistira na selu, pa sam stoga i koristila materijale koji odgovaraju takvom
ambijentu, poput drveta, stare cigle ili posuda od pečene gline. Toje vrlo
važno, jer svaki je vrt dio općeg okoliša, i jednako kao Što vrtlar uživa u
pogledu, tako je njegov vrt dio pogleda nekog drugog promatrača.

KAKO POČETI 19
 Što nije vrt
Kultura vrtlarstva nešto je što se dobiva naslijeđem,
ali i nešto što se uči. U situacijama kada nemate
sreću uživati u vrtu koji je kvalitetno i lijepo
oblikovan, uvijek ima vremena da to promijenite.
Razloga za takvo što postoji, nažalost, mnogo.
Mnogi vrtovi nisu samo nepraktični, već su i prilično
ružni. Biljke se sade nasumično, obično po principu
- gdje ima mjesta, tamo sadim. Zbog toga izgledaju
kao rasadnici, u kojima se više primjećuje koje su
biljke bile na sniženju od toga daje prostor zaista
promišljen za boravak ljudi. Nažalost, to nije jedini
problem. Mnogo je strašnije što neki vrtlari unose
u svoj vrt sve ono što mu po obliku i funkciji ne
pripada. Sade u stare automobilske gume, plastične
posude i konzerve, krase ih figuricama iz bajki
ili umjetnim životinjama i razmeću se čitavom
mrežom vodoinstalaterskih cijevi za podupiranje
i ograđivanje biljaka. U tom kolopletu neukusa
nailazimo i na ekstremne primjere, i to čak vrlo
ucrtajte vrijedno drveće i ukrasno grmlje koje želite
skupe, kao što su primjerice betonske fontane s
sačuvati, a sve ostalo zaboravite, kao da i ne postoji.
likovima iz antičke mitologije. Dovoljno je zamisliti
Taj će vam postupak pomoći sagledati prostor vrta
sve te likove kako usred nekog seoskog vrta
kao polaznu točku bez opterećenja, u njegovim
promatraju susjedna polja kukuruza i traktore u
osnovnim crtama. Vidjet ćete da odjednom imate
prolazu, pa će vam biti jasno o čemu govorim.
mnogo prostora koji nije dobro iskorišten i koji bi
Svi su ti detalji pokazatelji nepoštivanja vlastitog
se mogao promijeniti.
krajolika, a posebno onog seoskog, koji tako gubi
Sljedeći je korak lista želja. Vrlo je važno znati
svoju draž i ljepotu. Osim toga, doista nije potrebno
želite li samo ukrasne biljke ili vas zanima i uzgoj
kopirati talijanske renesansne vrtove ili saditi egzotično
povrća i voća. Želite li intimnost u trenucima
japansko drveće kada je dovoljno osvrnuti se oko
kad se odmarate, ili vam je važna preglednost i
sebe i uzor pronaći u svojoj vlastitoj okolini.
komunikacija s okolinom. Želite li da djeca koriste
vrt za igru ili planirate miran i povučen kutak za
Planiranje odmor. Želite li provoditi mnogo vremena u vrtu ili

Planiranje uvijek počinje na papiru. Čak i ako ste prezaposleni, pa za vrtlarstvo možete odvojiti
niste vješti u mjerilima, iscrtajte rukom plan svog tek pokoju minutu. Sve su te želje vrlo važne, jer
zemljišta, kuće i drugih objekata, ako postoje. Zatim o njima ovisi koliko ćete uživati u svom vrtu.

20 ZELENI K V A D R AT
 ŽELITE LI U SVOM VRTU
PROVODITI VRIJEME S
DJECOM, KRETANJE I
STAZE PRILAGODITE
NJIMA. OMOGUĆITE IM
LAKO SNALAŽENJE I, PO
MOGUĆNOSTI, VLASTITI
KUTAK ZA UZGOJ BILJAKA.

Lista želja
Naravno, i ja sam započela sa željama. Moj je osnovni motiv bio povratak
iskonskom vrtlarstvu, onom pravom kontaktu sa zemljom i njezinim
plodovima U jednom trenutku života shvatila sam da je besmisleno
imati komadić zemlje na kojem raste šikara, a istodobno kupovati hranu
upitne kvalitete. Objasnit ću vam što pod tim mislim. Svaki put kada u
trgovini kupujemo, na primjer, jednu mrkvu, mi zapravo plaćamo i sve
one procese koji su se dogodili od sjemena do finalnog proizvoda To
znači da plaćamo i uništavanje tla mineralnim gnojivima, pesticide koje
ćemo sami pojesti, trošak hladnjače i, naravno, naftu koja se potroši
u transportu od polja do hladnjače i zatim do trgovine. Nažalost, sva
ta onečišćenja tla, atmosfere i vode nastaju u procesima suvremene
poljoprivrede koja nam nudi plodove koje realno možemo uzgojiti i sami.
Uz to, danas na tržnici možemo nabaviti poljoprivredne proizvode koji do
nas stižu iz svih krajeva svijeta. U svem tom obilju, ljudi su vrt zamijenili
shopping centrom. Zbog toga je na mojoj listi želja na prvom mjestu bio
uzgoj povrća, voća i aromatičnih biljaka

KAKO POČETI 21
 Pravila Igra oblicima
oblikovanja Tek kada ste jasno definirali svoje želje, možete započeti sljedeću fazu
planiranja. To je razmišljanje o prostoru. Zamislite da su povrtnjak,
cvjetnjak ili travnjak kvadrati, pravokutnici ili krugovi i pokušajte ih poput
djeteta koje se igra kockicama rasporediti unutar granica svoga vrta,
praktičnošću i kreativnošću koja odgovara vama, ali i vašoj obitelji. Možda
to djeluje kao igra, ali vjerujte - tako razmišljaju i veliki dizajneri. Želite li,
kao i ja, uzgajati korisne biljke, svakako im predvidite dovoljno prostora
i najkvalitetniji dio vrta. Pripazite da bude smješten na mjestu gdje će
dobar dio dana biti sunca i u blizini izvora vode. Neka taj dio vrta bude
dostupan i povezan stazama, jer ćete u njemu sigurno provoditi najviše
vremena. Na isti način zamislite i druge dijelove vrta, poput terasa i pergola,
ali i komunikaciju među tim prostorima. To znači da na svoj plan morate
ucrtati i staze kojima ćete se dnevno kretati. U svakom slučaju, dobar
raspored pojedinih elemenata u vrtu osnovni je preduvjet funkcionalnosti
prostora koji ste stvorili. Tek tada počinje oblikovanje.

Pravila oblikovanja vrla

Lijep i dobro oblikovan vrt prepoznat će svatko. Možda neće znati objasniti
zašto je tako, ali će to osjetiti iznutra, svim svojim bićem. Ipak, prepoznati
ljepotu i funkcionalnost je jedno, a stvoriti je sasvim nešto drugo. No,
i to je nešto što se može naučiti. Svaki dobro oblikovan vrt slijedi šest
pravila oblikovanja - ponavljanje, ravnotežu, raznolikost, isticanje, niz i
mjerilo. To su univerzalna pravila čije će vam razumijevanje pomoći da
razmjestite pojedine elemente unutar zadanih oblika koje ste iscrtali
na papiru. Taj dio posla sasvim je sigurno najkreativniji, no to ne znači
da vam dopušta preskakanje prethodnih koraka, ili zaobilaženje pravila
oblikovanja. Ne kažem da i to nije moguće, no pravila treba prvo dobro
poznavati da bi ih se poslije moglo kršiti.

Boja, tekstura, oblik i miris

Boja, tekstura, oblik i miris biljaka dodatni su elementi kojima ćete
kreirati svoj vrt. Posebno izazovna pojava je miris. To je iskonsko osjetilo
koje gotovo trenutačno priziva trenutak prošlosti koji je bio povezan
uz određenu emociju. Posebno su mirisne stare sorte cvijeća, kao na
primjer sunovrati, koji su toliko opojni da poželite u čitav svoj vrt posaditi
njihove lukovice. No, iznenadili biste se da i mnoge vrste povrća vrlo
nježno i zavodljivo mirišu kad cvjetaju. Takav je primjer blitva, koju

24 ZELENI KVADRAT
 PONAVLJANJEM boje i oblika
stvorit ćete kretanje i jedinstvo
prostora. Npr., ako u vrtu postoji
skupina trajnica s ljubičastim
cvijetom, ponovite istu boju i u
drugim dijelovima. Isto vrijedi i
za oblike - imate li polukružnu
terasu, ponovite taj oblik i na
drugim dijelovima vrta, travnjaku,
gredicama, stazama, stubama...

ISTICANJE je odnos dvaju

elemenata u kojem se jedan koristi RAVNOTEŽA različitih elemenata
da bi istaknuo drugi. Skupina stvorit će sklad u prostoru.
zimzelenog grmlja koja djeluje poput Predložak potražite u prirodi i
nekog jednoličnog uzorka istaknut njezinom rasporedu oblika, boja i
će i naglasiti zanimljiv cvat neke tekstura biljaka.
neobične biljke.

RAZNOLIKOST
Koristeći različite strukture i boje
postići ćete zanimljivost i natjerati
oko da nastavi istraživati. Ovo
pravilo vrijedi za biljke, ali ne i za
druge vrtne elemente (ograde,
zidove, staze].

MJERILO
NIZ Jednako neproporcionalno kao
Nizanjem pojedinog elementa u da gradite neboder usred naselja
prostoru nastaje kretanje. Odličan obiteljskih kuća izgledat će i ako
Su primjer drvoredi, ali i niz običnih
pokraj Geste posadite minijaturne
drvenih stupica utisnutih u travnjak trajnice. Njihovu ljepotu bolje će
koji oblikuju put prema kući. istaknuti mala vrtna staza. : ■
 MALE KOSINE NA TERENU gledajući okoliš, zapravo mikrostrukture. Nažalost, i previše često ljubitelj:
MOGU SE IZRAVNAT!
vrtlarstva u vrtove s kontinentalnom klimom donose vapnenački kamen
GRADNJOM SUHOZIDA
OD STARIH CIGLI. BITNO
s obala mora i sade među njega alpske biljke. Takve čudne intervencije,
JE SAMO DA PRETHODNO koje se u vrtlarskom žargonu nazivaju kamenjarima, nikome ne bi smetale
NAPRAVITE DOBRE TEMELJE. kada bi svi vrtovi bili hermetični prostori zatvoreni visokim zidovima No
ISKOPAJTE JARAK I ISPUNITE
oni to nisu, i zato je važno uvijek biti svjestan svoje okoline. Odlučite
GA KAMENJEM ILI DRUGIM
GRAĐEVNIM MATERIJALOM, se stoga za dva ili tri materijala i protegnite ih na cijeli vrt. U vrtovima s
ZATIM NASIPAJTE SITNOG kontinentalnom klimom neka to bude drvo, stara cigla i kamen iz okolice,
ŠLJUNKA. ŠLJUNAK
a u mediteranskim vrtovima autohtoni kamen i drvo.
PORAVNAJTE LIBELOM, DOBRO
UČVRSTITE I ZAPOČNITE
SLAGANJE CIGLI.
Stvarajte polako
Pravila oblikovanja čine se jednostavnima kada imate praznu površinu. nc
ako ste svoj vrt naslijedili, tada i sami znate da su njegovi kreatori napravit
neke stvari dobro, a neke ne. Moj je savjet da si u takvim situacijama
date malo vremena. Nije potrebno vrt preurediti odjednom. Promišljajte
o prostoru koji vas okružuje, upoznajte njegove karakteristike i promjene
koliko god treba, jer to i nije pitanje trenutka, već proces koji može tnsjar
cijeli život. Promatrajte svjetlo kako prolazi vrtom i koliko sjene pada oz
kraja dana. Pratite koliko su ljeta topla, a zime hladne, odakle pusu h la "
vjetrovi, na kojem se dijelu vrta biljke suše, a na kojem rastu odlično. Ti
će vam detalji otkriti mnogo toga što ćete s vremenom upotrijebiti kako
bi vaš vrt bio još funkcionalniji i ljepši, i naravno, pravi dom biljkama.

Kako odabrati biljku

Umjerena klima
Izbor biljke najviše će ovisiti o klimi. Umjerena klima nema ekstrema,
pa su uvjeti rasta pogodni za vrlo velik broj vrsta, uključujući i razne
‘pridošlice’ iz drugih dijelova svijeta Takva je klima u pravilu vlažna, s
blagim zimama i ne prevrućim ljetima. Razlike među godišnjim dobima
vrlo su jasno izražene, pa će i biljke biti prilagođene tim promjenama
To znači da će većina vrtova u takvoj klimi imati mnogo listopadnog DRVENI PLOT DIO JE
drveća i grmlja sa zeljastim cvjetnicama koje cvjetaju u proljeće, prije GRADITELJSKOG NASLJEĐA
nego što se stvori lisnata krošnja. Ljeti će biljke biti zelene i mekih oblika HRVATSKOGA ZAGORJA.
NO VRIJEME SE MIJENJA
Krajolik će biti ispunjen samoniklim cvijećem i mnoštvom livadnog bilja,
I NEMINOVNO DONOSI
a travnjaci i trave dominirat će gotovo svakim vrtom. PROMJENE I PRILAGODBU.
MEĐUTIM, SVE DOK TE
PROMJENE ZADRŽAVAJU
Mediteranska klima VEZU S PROŠLOŠĆU,
POŠTUJU MATERIJALE, BOJE
Mediteranska klima nudi posve drukčiji izbor biljaka 0 tome što raste
I OBLIKE, DJELOVAT ĆE
u tom klimatskom području najviše odlučuje količina padalina Kiša
SKLADNO I ODLIČNO SE
uglavnom pada u jesen i zimi, dok je ljeti vrlo rijetka Temperatura se UKLOPITI U SUVREMENI VRT.
može popeti i do 40 Celzijevih stupnjeva, pa većina biljaka ljeti usporeno
raste. Glavno je razdoblje bujanja u proljeće i ranu jesen, kada je tlo
dovoljno toplo, a i kiše ima više. U takvoj klimi travnjaci uspijevaju samo
uz zalijevanje, jer ne mogu izdržati ljetnu sušu. Navodnjavanje može,
naravno, nadoknaditi nedostatak vode, no to svejedno ne nadoknađuje
nesklad u okolišu, koji je ljeti posve suh. Također, na mnogim mjestima
treba računati i s jakim vjetrovima, ili posolicom, zbog čega je postavljanje
ograda ili sadnja zaštitnog bilja uvjet uspjeha.

KAKO POČETI 29
RAJČICA, PAPRiKA, KRASTAVAC, PATLIDŽAN ! MNOGE
DRUGE VRSTE POVRĆA ZA SVOJ RAZVOJ TREBAJU
DUGO TOPLO RAZDOBLJE. RAZLOG JE U TOME ŠTO
POTJEČU IZ TROPSKIH PODRUČJA AMERIKE I INDIJE.
Z BO G TO G A TAKVE VRSTE U KONTINENTALNOJ KLIMI
ŠTITIMO OD HLADNOĆE I IZNOSIMO U VRT TEK KADA
ZATOPLI.

Vrst© iz drugih
klimatskih područja
0 klimi će, dakle, ovisiti izbor biljaka, iako nije isključeno
da možete uzgajati i vrste iz drugih područja. Dapače,
mnoge su se od njih toliko udomaćile da smo i zaboravili
na njihovo porijeklo. Takav je primjer dalmatinska lavanda,
biljka koja je u tek u 18. stoljeću iz Francuske stigla na
Hvar i odatle se raširila na druge otoke i obalu. Danas
je smatramo domaćom biljkom, ne samo na otocima,
već sve više i u kontinentalnim područjima. Isti je slučaj
1 sa suvremenim povrtnim kulturama. Većina ih dolazi iz
još udaljenijih područja, iz dalekih tropa Južne Amerike
ili Indije. No, one su k nama stigle tako davno pa ih već
s razlogom smatramo domaćim vrstama i teško nam
je povjerovati da ih nekad davno u povrtnjacima nije ni
bilo. Ipak, ne smijemo zaboraviti da, bez obzira na njihov
suvremeni uzgoj i našu ljubav prema njima, potreba za
toplinom koja se formirala tijekom evolucije nije nestala
u nekoliko stotina godina. I danas rajčicu i papriku sijemo
na toplom u kući, a krastavac štitimo folijom od jutarnjeg
mraza. To su karakteristike njihova genetskog naslijeđa
koje ćemo morati uvijek poštovati.
Većina povrtnih kultura za rast će trebati dosta sunca.
Potražite u vrtu dio na kojem sunce prolazi većim dijelom
dana. Na isti način postupit ćete i s drugim biljkama
koje nabavljate za svoj vrt. Stoga je važno da pri kupnji
obratite pozornost na oznake kojima je obilježena svaka
biljka. Na njima je jasno istaknuto treba li pojedina biljka
sunce, djelomičnu sjenu ili potpunu sjenu za svoj rast. Na
tim ćete oznakama pronaći i druge korisne informacije.
Možda nije naodmet da i o tome nešto doznate.
■■
mrnm
Nazivi biljaka
Poput svih proizvoda i robe kojima čovječanstvo trguje i obilježava ih radi
lakše komunikacije, i biljke podliježu specifičnom sustavu oznaka Sve,
naravno, počinje imenom. Na oznaci će prije svega pisati latinsko ime
biljke, a tek poslije domaće. Ipak, često će naziv biljke i njezin opis biti
ispisani na nekoliko svjetskih jezika, pa ćete nerijetko biti zakinuti za
domaći naziv. Upravo zato latinski se naziv pokazao najsigurnijim sustavom
za imenovanje biljaka, a za neke i jedinim, jer su pojedine vrste tako rijetke
ili egzotične da domaćeg naziva jednostavno nema.

PREDNOST KOD KUPNJE

SADNICA UVIJEK DAJEM
DOMAĆIM UZGAJIVAČIMA POPUT
ZAGREBAČKOG ZRINJEVCA,
JER JE RIJEČ O BIUKAMA KOJE
SU PRILAGOĐENE NAŠOJ KUMI.
TAKVE ĆE BILJKE REDOVITO
BITI OTPORNIJE I LAKŠE ĆE SE
UKORIJENITI.
 Moje najdraže biljke

Ponekad se, međutim, u prirodi pronađe varijacija

određene vrste, pa se tada poslije naziva dodaje još
i oznaka subsp., što znači podvrsta (subspecies),
var. za varijetet i f. za formu. Evo primjera. Latinski
naziv za rotkvu je Raphanus sativus var. maior, a
za rotkvicu Raphanus sativus var. radicula. Bitno
je da znate da su vrste s takvim nazivom nastale
prirodno.
eooooao/C
^ČUHICE Stvari su postale malo kompliciranije kada
tateJL50k.
se u prirodu umiješao čovjek. Tada su nastali
kultivari (sorte). Nastali su selekcijom, križanjem
ili genetskom modifikacijom, a prepoznat ćete
ih po navodnim znakovima koji opisuju pojedini
kultivar. Tako se, na primjer, obična kadulja zove
Salvia officinalis, dok se njezin kultivar sa širokim
listovima naziva Salvia officinalis „Broad leaf"
(engl. široki list).

KUPUJETE LI OD DOMAĆIH UZGAJIVAČA,

IZBJEGAVATE TROŠKOVE TRANSPORTA Trendovi u vrtlarstvu
IZ DALEKIH DIJELOVA SVIJETA, A TIME I Izbor biljaka ovisi, nažalost, prečesto o modi, pa
ONEČIŠĆENJE KOJE NASTAJE TIJEKOM
se otuda u našim vrtovima mogu pronaći mnoge
PRIJEVOZA I PAKIRANJA.
egzotične vrste. No, suvremeni vrt sve se više otvara
prema okolini. Rezultat je to našeg stava prema
U svakom slučaju, latinski je naziv univerzalni
prirodi i njezinim vrijednostima, što znači da se i
jezik botanike i koristi se u cijelom svijetu. Za taj
u izboru biljaka sve više postupa ekološki. Sve se
sustav naziva možemo zahvaliti Carlu Linneau,
više sadi autohtono drveće i grmlje, koje je svojim
švedskom znanstveniku iz 18. stoljeća, koji je
ugođajem usklađeno s krajolikom. Ja bih tu dodala i
postavio sustav binominalnog nazivlja koji se
samoniklo bilje. Zar nisu i sve ostale biljke iz prirode
koristi sve do danas. Svakoj je biljci dao prezime
po rodu (Genus) kojem pripada i ime po vrsti dobro došle u naše vrtove. Osvrnete li se oko sebe,

(Species). Tako je, na primjer, latinski naziv za sigurno ćete primijetiti da mnoge vrste samoniklog
luk Allium čepa, za češnjak Allium sativum, a za livadnog cvijeća izgledaju čarobno. Sadnjom takvih
poriluk Allium porrum. Riječ je, dakle, o različitim biljaka od sjemena koje ste sakupili u prirodi, vaš
članovima istoga roda, u ovom slučaju roda Allium. će vrt djelovati još skladnije i ljepše.

ZELEN i KVADRAT
 DRAGOLJUB NEVEN
[Tropaeolum m ajus] [Calendula officinalis)
Volim ga zato što cvjeta Veliki prijatelj svakog
cijelo ljeto i sve do prvog organskog vrta jer
mraza, zato što štiti moje uništava nematode,
povrće od štetnih kukaca parazitske crve iz
i zato što su njegovi tla, jednostavan je i
listovi ukusni u salati prekrasan

DNEVNI LJILJAN
[Hemerocallis fuiva]
[Zinnia elegans] Njegovi krupni narančasti
Iznimno atraktivna i cvjetovi nalik ljiljanu žive
zahvalna cvjetnica koja samo jedan dan, no već
cvjeta mjesecima sljedeće jutro otvara se
novi cvijet

URESNICA
[Cosmos bipinnatus] JORGOVAN
Ova visoka i nježna [Syringa vulgaris]
cvjetnica ne nosi
Njegov me svježi,
slučajno naziv uresnica,
proIj etni miris pod sjeća
posebno zato što cvjeta
na djetinjstvo, na
ujesen, kad se većina
gradske parkove i ulice
drugog cvijeća već
povukla

JAGODE
BOSILJAK BLITVA
[Fragarig sp,]
[ Ocimum basllicum ] [Beta vulgaris var. cicla]
Idealno voće, ne
Budući da odbija muhe, Jednostavno, lijepo i
zauzima mnogo mjesta
ova je fantastična ukusno povrće koje raste
i kontinuirano stvara
začin ska biljka moj veliki gotovo cijele godine;
plodove od proljeća pa
ljetni prijatelj malo traži, a mnogo daje
sve do prvog mraza

TIKVICE
[Cucurbita pepo]
Prekrasna vrtna biljka
s krupnim listovima i
cvjetovima, koja još nosi
i ukusne plodove, idealna
za svaki vrt
O d 1uči Ia 6 iu
simbiozi sa svojim vidljivim i nevidljivim
pomagačima, s milijunima vrijednih
radnika zbog kojiB č^. više
hranjivih elemenata, više vode i zraka.
No, oni nisu besplatni i traže od mene da
radim za njih , da ih čuvam.

Kako popraviti v r t n o t lo

Listinac i glistinac
: " i i

' %
Kada razmišljamo o vrtu, obično prvo pomislimo na biljke koje želimo posaditi.
Maštamo o zelenoj travi, gredicama prepunim cvijeća, o svježem, zdravom
povrću. To je i prirodno, jer naše su oči smještene visoko iznad tla, pa se
zato rijetko sjetimo pogledati prema dolje. A upravo dolje, u tlu, krije se
tajna uspjeha svakog vrta, nevidljiva tvornica koja hrani i podupire zeleni
svijet oko nas. Malo koji vrt ima idealno tlo, no to ne treba biti prepreka.
Upoznajte tlo u svojem vrtu, ali i načine na koje ga možete popraviti.

Život u tlu
Bez obzira na to koliko je malen ili velik, svaki je vrt čudo. Pogledajte
malo bolje običan grumen zemlje. Čak i kadaje u najgorem stanju, uvijek
se u njemu pronađe neka mala buba, crvić i, naravno, milijuni nama
nevidljivih organizama koji žive, rastu i razmnožavaju se u svom svijetu.
Još je ljepše kadaje tlo zdravo i plodno. Tada se u njemu mogu pronaći i
gliste, puževi, različite vrste larvi i kukaca i puno, puno mikroorganizama.
Svi su oni odgovorni za recikliranje organske tvari, odnosno za razgradnju,
tako da biljna hranjiva koji se nalaze u organskoj tvari koja se raspada
postaju ponovo dostupna biljkama.
Neki organizmi u tlu mogu biti i štetni za biljke, neki su i uzročnici bolesti,
no većina ipak ne radi nikakvu štetu ili su, naprotiv, korisni za tlo i biljke.
U pravilu, veća raznolikost i aktivnost u tlu znači i manju mogućnost da će
neki određeni stanovnik tla napraviti veliku štetu. Među njima najpoznatiji
„pozitivci" sasvim su sigurno obične kišne gliste, One uvlače u tlo biljne
ostatke prije nego što ih pojedu i tako sudjeluju u razgradnji organske
tvari. Njihov je izmet odličan izvor biljnih hranjiva, a korisne su i zato što
kopanjem tunela prozračuju tlo.

Fiksa tori dušika

No, osim glista i kukaca, u tlu žive i mnoga mikroskopski mala stvorenja
koja su također vrlo korisna. Neka od njih imaju čak sposobnost da fiksiraju
dušik iz zraka, pa zbog toga organski vrtlari ne moraju trošiti umjetna
gnojiva. Možda to zvuči dosta stručno, ali vjerujte, vrlo je jednostavno.
Fiksatori dušika zapravo su bakterije koje se nastanjuju na biljkama iz
porodice mahunarki (Leguminosae), a među njima i na nekim poznatim
povrtnim biljkama kao što su grah, grašak ili bob. Na njihovu korijenju
čak se i golim okom mogu vidjeti male okrugle kvržice. To nije nikakva
bolest, već su to mjesta na kojima se dogodila simbioza bakterija roda
Rhizobium s korijenjem mahunarki.

ZELENI KVADRAT
JELENAK-OVA JE VRSTA
VRLO RIJETKA, SMATRA
SE UGROŽENOM PA
JE POJAVA JELENKA
U BIOLOŠKOM VRTU
POKAZATELJ ZDRAVOG
OKOLIŠA, JER UPRAVO NJIH
I NJIHOVE LIČINKE PRIVLAČE
STARE DRVENE OGRADE,
KOMPOSTIŠTAI OPĆENITO
MJESTA GDJE SE MOŽE
PRONAĆI ORGANSKA TVAR
KOJA TRUNE.

GLISTE SU POKAZATELJ
PLODNOG I ZDRAVOG
TLA. ŠTO IH JE VIŠE, ZNAČI
DA JE TLO BOGATIJE
ORGANSKOM TVARI.
 ČAK I NA KORIJENU
MLADE BIUKE GRAŠKA
MOGU SE VIDJETI
SITNE DUŠIČNE
KVRŽICE. KAKO BIUKA
RASTE, TAKO SE I ONE
POVEĆAVAJU, PA SU
KOD ODRASLE BIUKE
JOŠ UOČLJIVIJE.

ŠUMSKI JE EKOSUSTAV Ono što se događa u tim kvržicama pravo je malo prirodno čudo, jer umjesto iz
PRAVA RIZNICA ZNANJA. tla, bakterije „hvataju11dušik izravno iz zraka. Biljka tako dobiva hranu, a bakterije
OTKRIĆE MIKORIZE,
energiju za životne funkcije. Ali to nije sve. Korist od toga udruživanja nemaju
PODZEMNOG SUSTAVA
GLJIVA KOJE POMAŽU samo mahunarke. Nakon što završi njihov životni ciklus, dušik i dalje ostaje
DRVEĆU DA BRŽE u tlu, pa tako postaje hrana i ostalim biljkama koje sadimo na tom mjestu.
RASTE I LAKŠE CRPI Ta fantastična pojava vrlo je važna jer je dušik, kao sastavni dio zraka, uvijek
HRANJIVA I VODU,
dostupan i posve besplatan. Nije mi jasno zašto neki vrtlari kupuju i razbacuju
MOGLO BI PROMIJENITI
I SUVREMENI NAČIN skupo dušično „mineralno” gnojivo.
VRTLARENJA.

Mikoriza
Druga, za vrtlare također jako važna simbioza, zove se mikoriza. U tom udruživanju
sudjeluju mikroskopske gljive koje nastanjuju korijen većine biljaka u prirodi.
Za razliku od fiksatora dušika, njihova uloga tek je nedavno postala aktualna u
suvremenom vrtlarstvu, može se čak reći i svojevrsni trend. Priča je počela ovako.
Kada biste pitali bilo kojeg vrtlara je li bolje sjeme nekog stabla posaditi među
isprepleteno šumsko korijenje ili u rahlu, dobro očišćenu površinu, obavezno
bi vam preporučio ovo drugo. Međutim, stručnjaci su, proučavajući šumske
sustave, otkrili da mlado drveće mnogo brže raste u podnožju zrelog drveća
nego na uzorno pripremljenoj površini. Razlog su bile mikroskopske gljive koje

ZELENI KVADRAT-
 Utjecaj mikorize
Mikoriza povećava
Rast i grananje korijena
Lipijanje hranjivih elemenata
Rast cvjetova i listova
Urod
se nastanjuju na korijenu stabala. Prihvaćajući
se na korijen, one se dalje razmnožavaju u čitave
kulture koje izgledaju poput paučinaste mreže.
Tim se fenomenom površina korijena stabla
znatno povećava, pomažući mu u opskrbi vodom
i hranjivima. Zbog njih mlado stablo svoj život
započinje u nekoj vrsti podzemne vodovodne mreže,
koja isprepliće i obavija korijenje zrelih stabala. U
trenu kada gljive zahvate korijen mladog drveta,
cijeli taj podzemni sustav odjednom radi za njega,
pa ono upija više vode i više biljnih hranjiva no što
bi to uspjelo sa svojim malim, nejakim korijenom.
Eto, to je i razlog zbog kojeg drveće koje raste
u simbiozi s gljivama raste brže od onoga koje
sadimo izvan šumskog sustava.
Naravno, i gljive imaju korist od toga udruživanja
jer je korijenje stalan izvor dragocjenog šećera. I
tako bi ta pojava, koja funkcionira već više od 500
milijuna godina, mogla trajati i dalje da se nismo
pojavili mi sa svojim plugovima i svojim otrovima. Jer
svugdje, osim na oranicama pod konvencionalnom
poljoprivredom, mikoriza i dalje pomaže biljkama
Glavni su problem fungicidi, sredstva koja se koriste
u zaštiti biljaka od gljivičnih bolesti. U tim tretiranjima,
osim štetnih gljiva, nažalost, stradavaju i one koje
sudjeluju u mikorizi. Na isti način upropašteni su i
mnogi vrtovi u kojima je tlo preokrenuto, zatrovano i
UPOZNAVANJE VRTA
I Mikoriza smanjuje
Šok od presađivanja
Upotrebu gnojiva
Potrebu za vodom 25%
Stres od suše
beživotno. Stoga slobodno mogu reći da su organski
vrtovi jedino rješenje za pravi povratak prirodi,
mjesta na kojima zamršeni sustav života u tlu i dalje
funkcionira kao nekada
I ja sam odlučila vlastiti vrt oblikovati u simbiozi
sa svojim nevidljivim i vidljivim pomagačima, s
milijunima vrijednih radnika zbog kojih će biljke
u mom vrtu imati više hranjivih elemenata, vise
vode i zraka No, da ne bude zablude, i oni traže
svoj dio, i teško mogu reći da su besplatni. Nisu.
I oni traže od mene da radim za njih, da im
donosim mnogo organske tvari, da osiguravam
povoljnu pH vrijednost tla i, više od svega, da ih
čuvam od pesticida, herbicida i raznih drugih cida
konvencionalne poljoprivrede koji ih neselektivno
uništavaju.
Tipovi tla
Tip tla u vašem vrtu ovisi prije svega o matičnoj
stijeni na kojoj se nalazi. Tako se, na primjer,
vrtno tlo može nalaziti na kredi koja je nastala od
ostataka školjki starih nekoliko trilijuna godina, ili
na pješčenjaku. Matična stijena također određuje
i kemijske elemente koji se nalaze u tlu, pa prema
tome i određuje koliko je plodno. Međutim, tlo nije
sastavljeno samo od stijena, već i od organske tvari.
ORGANSKI VRTOVI MJESTA SU NA KOJIMA
ZAMRŠENI SUSTAV ŽIVOTA FUNKCIONIRA PREMA
PRIRODNIM PRINCIPIMA. STOGA U NJIMA, OSIM
ZA KULTIVIRANE BIUKE IMA PROSTORA I ZA
KUKCE, ALI I ZA ČITAV PODZEMNI MIKROSVIJET.
VRTLARI KOJI SVOJE VRTOVE NJEGUJU NA TAKAV
NAČIN POSTAJU TAKO SVOJEVRSNA ZELENA
VOJSKA, PRAVI ZAŠTITNICI PRIRODE.
 GLINASTO TLO PREPOZNAT To su tijela uginulih životinja, lišće, grančice, uvenule biljke i, uostalom,
ĆETE AKO OD NJEGA MOŽETE
sve što padne na tlo i počne se raspadati.
OBLIKOVATI VALJAK ILI
KUGLICU. TO JE ZNAK DA U osnovi postoje tri tipa tla: pjeskovito, ilovasto i glinasto. Ilovasto je
JE TLO LJEPLJIVO 1VLAŽNO. najpoželjnije jer predstavlja sredinu, ravnotežu. Glina i pijesak manje su idealni,
ZA POPRAVAK STRUKTURE
no postoje načini kako se i oni uz malo truda mogu približiti ilovači.
KORISTE SE PIJESAK I MNOGO,
MNOGO KOMPOSTA.

Glinasto tlo
Glinasto tlo prepoznat ćete po tome što je vrlo ljepljivo, pa ga lako
možete oblikovati u kuglicu ili u valjak. Njegova je prednost u tome što
je bogato hranjivim elementima i što odlično čuva vodu, čak i u ljetnim
mjesecima Međutim, zimi, kad padne temperatura i tlo se počne lediti,
zadržavanje suvišne vode može biti problem i za biljke i za vrtlare. Ipak,,
najveća teškoća javlja se ljeti, zbog ekstremno visokih temperatura kada
iz glinastog tla ispari sva vlaga, a ono se stvrdne
poput betona, i tada gaje vrlo teško obrađivati.
Pjeskovito tlo
Za razliku od glinastog, pjeskovito tlo grubo je na
dodir i oštro. Sastoji se od finih čestica pijeska
i sitnog šljunka, zbog čega se lako obrađuje i
odlično propušta vodu. No, s vodom odlazi i ono
što bismo željeli zadržati u tlu, pa najčešće ima
vrlo malo organske tvari i siromašno je hranjivima.
Uz to, u proljeće se takvo tlo vrlo brzo zagrijava
na suncu, pa se sadnja može obaviti ranije nego
na hladnom i vlažnom glinastom tlu.
Ilovasto tlo
Ilovasto tlo sastavljeno je od približno jednakih
čestica pijeska, gline i organske tvari. Bogato je
biljnim hranjivima, umjereno je propusno i lako
se obrađuje. Zimi rijetko zadržava previše vode,
a ljeti se rijetko isušuje. Te kvalitete ilovasto tlo
čine idealnim za vrtove i za biljke uopće.
Najčešći tip tla u vrtu
Nažalost, ilovastog je tla u prirodi malo, a u
vrtovima još manje. Razlog je u tome što vrtovi,
zbog gradnje kuće ili lošeg načina obrade, imaju
uglavnom poremećenu strukturu i teško ih možemo
svrstati u određeni tip tla Sličnih problema bilo
je na početku i u mom vrtu. Površina na kojoj
sam odlučila zasnovati vrt bila je, naime, potpuno
zapuštena Obrasla starim grmovima bazge i
gustim neprohodnim šipražjem, bila je sve samo
ne vrt. Ipak, tlo je bilo vrlo kvalitetno. Među lišćem
i granjem nalazio se sloj bogate, rahle zemlje,
prepune organske tvari. No kako povrće i cvijeće
ne može rasti u sjeni drveća i grmlja, nije bilo
drugog rješenja nego započeti krčenje.
Nažalost, površina koju sam odabrala nije se mogla
pripremiti nikako drukčije nego uz pomoć bagera
U P 0 Z N AVA N JE VRTA
Vjerujte, pokušala sam i ručno, naivno vjerujući da baš
sve mogu sama Međutim, korijenje drveća i grmlja
može se ukloniti samo na dva načina - otrovima ili
strojno. Naravno, trovanje površine na kojoj ću uzgajati
hranu nije dolazilo u obzir, pa sam morala u pomoć
pozvati bager. I tako je sav onaj nemogući posao
čupanja panjeva i nevjerojatno dugog i debelog
korijenja obavljen brzo i uspješno, ali uz određenu
cijenu. Ne mislim tu na financijski trošak, nego onaj
nanesen površinskom sloju tla, trošak koji i danas,
nakon više godina vrtlarenja, još uvijek plaćam.
Evo o čemu je riječ. Da bi zakopao panjeve i grane,
bager je morao iskopati rupu duboku otprilike dva
metra Morao je popuniti i neravnine u prostoru,
kako bi izravnao kosinu terena, a morao je i mnogo
puta proći ovamo i onamo prije nego što je završio
posao. Naravno, teren je bio savršeno pripremljen,
no površinski sloj tla potpuno je nestao. Zamijenio
ga je mrtvi dio, izvađen iz dubina i preseljen na
površinu. U njemu nije bilo ni humusa, ni glista,
ni korisnih kukaca, ni korisnih mikroorganizama.
Drugim riječima, gore nije moglo biti. Pa ipak, znala
sam da se čak i takvom tlu može vratiti život.
Struktura i pH tla
A baš o životu tla i ovisi uspjeh svakog vrta. I
to doslovce. Hranjivi elementi, voda, zrak, živa
stvorenja, dakle sva živa tvar osim, naravno, svjetla,
nalaze se u tlu. Kadaje struktura tla dobra, tada su
odnosi između tih elemenata u ravnoteži. Bez puno
teorije, dobru strukturu možete i sami prepoznati
dodirom. Ako stisnete grumen zemlje u ruci i on
zadrži svoj oblik, to znači da dobro drži vodu. Ako
se nakon toga taj grumen lako razmrvi u sitne
čestice, to je znak da vaše tlo ima dosta zraka
PH vrijednost tla
Osim strukture, važna je i pH vrijednost tla. Zašto?
Zato što o pH vrijednosti u tlu ovisi koliko su
45
RAVNANJE TERENA I VAĐENJA GOLEMOG
KORIJENJA MNOGO JE JEDNOSTAVNIJE
UZ POMOĆ BAGERA. NO REZULTAT JE
PREOKRENUTO, ZBIJENO MRTVO TLO
KOJEMU TREBAJU GODINE DA SE VRATI U
ŽIVOT.
hranjiva dostupna biljkama. U kiselom tlu (pH
0-7) hranjiva mogu biti isprana, ili se rastopiti u
vodi. Naprotiv, na drugoj strani skale, kod alkalnog
tla (pH 7-14), hranjiva mogu biti zarobljena u
česticama tla, što znači da su posve beskorisni
za biljke. Srednja je vrijednost (pH 7) najbolja
za većinu biljaka, no nikakve veće probleme
nećete^imati ni ako je tlo blago alkalno (pH 8)
ili blago kiselo (pH 6). Problem nastaje kada
su u pitanju ekstremne vrijednosti. Na primjer,
biljke u ekstremno alkalnom tlu ne mogu primati
željezo. To znači da će, ako uzgajate biljke koje
vole kiselo tlo u alkalnim uvjetima, poput vrijeska
ili rododendrona, njihovi listovi požutjeti zbog
nedostatka željeza. Taj se problem obično rješava
dodavanjem treseta. Nasuprot tome, biljkama koje
rastu u vrlo kiselom tlu može nedostajati fosfora,
pa listovi postaju ljubičasti. Taj se problem obično
rješava dodavanjem vapna (kalcijev karbonat)
u tlo. Upravo zbog takvih situacija stručnjaci
često sugeriraju vrtlarima da prije zasnivanja vrta
obavezno naprave pH test.
Struktura tla
Iskreno, ja se nisam previše zamarala takvim
ispitivanjima, jer znam da se pH vrijednost tla može
u većini slučajeva samo privremeno popraviti. Prije
ili poslije tlo će ponovo preuzeti osobine koje je
imalo u početku, pa se zbog toga jednostavno
nema smisla previše truditi. No, to ne vrijedi i
za strukturu tla. Zbog toga sam odlučila da tlu
u svom vrtu vratim onu kvalitetu kakvu je imalo
u prvobitnom stanju, Moj je uzor bilo tlo kakvo
ima najplodniji ekosustav na zemlji, a to je onaj
šumski. Provjerite ovo o čemu govorim kada se
jednom nađete u šumi. Jednostavno, odgrnite
rukom šumsko tlo i pogledajte ga. Imat će gotovo
sigurno idealnu strukturu, bit će plodno i bogato
životom. Niti ga je itko ikada gnojio, niti ga je
U P 0 Z N AVA N JE VRTA
zalijevao, niti prekopavao. Pa ipak, šumsko je tlo
u stanju osigurati život stablima visokim 30,40 ili
više metara. Činilo mi se posve logičnim zapitati
se - pa zar ne bi takvo tlo bilo sasvim dobro i za
moju malu salatu?
Kako popraviti
vrtno tlo
Popravljanje glinastog tla
Da ne bi bilo zabune, tip tla ne možemo mijenjati,
ali strukturu zasigurno možemo. U praksi to znači
da ljepljivo, glinasto tlo možemo barem malo
razlomiti i usitniti ako mu jednostavno dodamo
oštrog pijeska. Teško mi je reći točno o kojoj se
količini radi, jer to bi bilo kao da vam objašnjavam
koliko brašna ide u tijesto za palačinke, ali to je
otprilike jedna lopata pijeska na površinu od 1 m2.
Pazite samo da ne koristite građevinski pijesak
jer je prepun vapna, ili morski pijesak jer sadržava
preveliku koncentraciju soli. Kvarcni pijesak bio bi
idealan. Na taj način glinasto tlo postat će malo
manje kompaktno i lakše će se obrađivati. Isti
efekt postići ćete i ako na 1 m2dodate 1 kg gipsa
(kalcijevog sulfata) koji ima sposobnost da opusti
slijepljene čestice gline. Reakcija je vrlo dobra. I
sama sam to pokušala nekoliko puta; glinasto je
tlo propušalo više zraka i vode, odnosno postalo
je propusnije. Ipak, nedostatak toga postupka je u
tome što njegov efekt traje tek nekoliko mjeseci.
Isto vrijedi i za dodavanje pijeska.
Popravljanje pjeskovitog tla
Pjeskovito tlo je sasvim druga priča. Njegovu
strukturu popravljamo unošenjem organske tvari.
Najbolje je ako imate priliku nabaviti stajski gnoj,
ali dobar posao napravit ćete i s kompostom. Ovdje
vrijedi pravilo što više - to bolje. Ipak, ne pokušavajte
47
 ISPOD SLOJEVA LIŠĆA KOJE količinom manjom od polatački komposta po svakom kvadratnom metru,
POLAKO TRUNE. NALAZI SE
jer u suprotnom nećete postići dovoljnu razinu hranjiva za uzgoj biljaka Oba
RAHLI KOMPOST. NJEGOVA JE
SPOSOBNOST DA ZADRŽAVA
postupka možete napraviti sami, bez nekog posebnog truda ili pomoći. Čak
VODU IDEALNA. STISNETE LI i ako vam je preteško kopati, dovoljno je da kompost nanesete površinski,
ŠUMSKI KOMPOST U RUCI, poput malča a priroda će dalje napraviti svoje.
VIDJET ĆETE DA ZADRŽAVA
SVOJ OBLIK, A TO JE
POKAZATELJ DA ODLIČNO Popravljanje uništenog tla
ZADRŽAVA VODU.
Ovi su savjeti, po mom iskustvu, prikladni za mali broj vrtova Većina će
ih ipak imati situaciju više ili manje sličnu mojoj. To ne znači da vrtlari
masovno uređuju tlo bagerima već da su njihovi vrtovi ili bivša građevinska
zemljišta ili bivše oranice. Možda ova usporedba zvuči neobično, ali razlike
u pristupu obradi zemlje zapravo nema Poput građevinskih strojeva, i
plugovi ne rade ništa drugo nego okreću onaj živi, površinski sloj tla
u dubinu, gdje mikroorganizmi i sitni kukci ostaju bez kisika i ugibaju.
Naravno, nakon nekog vremena život se oporavlja ali nažalost uzalud.
Stiže nova sezona i sve počinje ispočetka.
Nakon takvog lošeg iskustva s građevinskim strojem, moj je prvi korak
bio unošenje organske tvari, i to u golemim količinama Željela sam što
prije vidjeti život u svom vrtu, jer sam znala da će upravo ti živi stanovnici
razrahliti tvrdu i ljepljivu zemlju. Znala sam da će oni započeti trajne
procese nakon kojih tlo polako mijenja strukturu. Međutim, ja nemam
milijune godina na raspolaganju, pa nisam mogla imitirati prirodu baš
doslovce i razbacivati lišće i polutrule biljke po površini tla Morala sam
pribjeći staroj vrtlarskoj praksi i napraviti klasičnu jesensku gnojidbu.
Nabavila sam 10 kubika kvalitetnog stajskog gnoja i duboko ga ukopala
u 10 kvadrata svojeg budućeg povrtnjaka Naravno da sam pritom
preokrenula tlo. No, u ovoj fazi to okretanje nije napravilo nikakvu štetu,
jer kretala sam ionako od nule, od mrtve zemlje.

48 ZELENI KV-AD R A T
Okopavanje ili ne? STAJSKI GNOJ PRIKLADAN
JE ZA OPORAVAK GOTOVO
Prošlo je nekoliko godina. Uporno sam radila ono što vrtlari rade SVAKE VRSTE TLA, A
POSEBNO ONOGA KOJI ZBOG
stoljećima U jesen to je bila duboka obrada tla, odnosno okretanje
GRAĐEVINSKIH RADOVA NEMA
površinskoj sloja Obično se to radi tako da se tlo okreće na dubinu U SEBI MNOGO ŽIVOTA. ZBOG
štihače i da se pritom unose velike količine stajskoga gnoja Stari vrtlari TOGA SAM I JA, NA POČETKU
FORMIRANJA POVRTNJAKA U
kažu, nema ništa bolje od dobrog starog stajskog gnoja I u pravu su.
GREDICE UKOPALA UPRAVO
Ono što je upitno u cijeloj priči je princip oranja, odnosno okopavanje. STAJSKI GNOJ.
Na prvi pogled to je koristan i posve opravdan postupak. Jer tlo se
tijekom zime nekoliko puta smrzava i odmrzava, a ta pojava pomaže u
razbijanju ljepljivih čestica tvrdog, glinastog tla. A kada dođe proljeće i
kada se otope snijeg i led, na površini ostaje rahla i mrvičasta zemlja,
idealna za proljetnu sjetvu. Logično je da sjemenu koje tek klija i niče
treba rahli površinski sloj, a ne tvrdo i ljepljivo tlo.

U P 0 Z NAVA N JE VRTA 49
 I to je sve odlično. Međutim, nakon nekoliko mjeseci isto se tlo ponc.:
slijepi i stvrdne, i sve je opet po starom. Posebno je teško kada dođe
ljeto, pa se na površini pojavi tvrda, raspucala zemlja po kojoj nemilosrc- :
prži sunce. Vrtlari taj sloj zovu pokorica. On je doista poput neprobojne
kore kroz koju ne može slobodno kolati zrak, pa korijen biljaka i svi zm
organizmi u tlu nemaju dovoljno kisika. I voda teško prolazi kroz :a*r.u
pokoricu, pa vrtlari još moraju svaki dan okopavati vrt, kako bi om cz.c i
vodi i kisiku da slobodno prolaze, da zemlja napokon počne disai.

BEZ OBZIRA NA TO OBRAĐUJE

LI SE TLO PLUGOM ILI
MOTIKOM, REZULTAT JE UVIJEK
ISTI, PREVRTANJE, UNIŠTAVANJE
ŽIVOTA U TLU I SABIJANJE.
TAKVO JE U POČETKU BILO TLO
I U MOM VRTU, SVAKE GODINE
IZNOVA LJEPLJIVO I GLINASTO.
Sav taj teški rad uopće nije potreban. Nije potrebno duboko kopati i nije
potrebno okopavati. Umjesto motike i uništavanja života u tlu uzmite
radije prirodu kao saveznika. Pogledajte njezin lepršavi stil i pokušajte
slijediti list koji vjetar nosi prema tlu.

Prirodno kompostiranje
U prirodi lišće pada, pokriva tlo i polako trune, osiguravajući tako hranjiva
novoj generaciji biljaka. I tu gdje padne, obično i ostaje, sve dok se
polako ne pretvori u prirodni kompost Nikada i nigdje u prirodi, osim
u pustinjama, nećete pronaći goli dio tla. To jednostavno ne postoji. U
sezoni rasta sve je uvijek pokriveno biljkama, a zimi suhim lišćem. Razlog
je u tome Što priroda nikad ne dopušta suncu da dođe do tla i da UV
DANAS SVOJ VRT
zrakama uništi život na površini. I ne samo to, biljke na taj način čuvaju PROZRAČUJEM UZ POMOĆ
vlagu, jer u šumi ne postoji vrtlar s kanticom zalljevalicom, već samo kiša VILA. DOVOUNO JE DA SVAKIH
koju treba pažljivo rasporediti i sačuvati za razdoblje suše. 5-10 CM VILE UTISNEM U TLO
I RAZMAKNEM AMO-TAMO,
Moje je iskustvo pokazalo da imitiranje prirode ima i te kako mnogo PA DA SE ZEMLJA OPUSTI I
smisla. Nakon nekoliko godina dubokog prekopavanja i gnojenja stajskim OMOGUĆI PRODOR KISIKA.
 RECIKLIRANJEM VRTNIH gnojem, tlo u mom vrtu počelo je živjeti. Pojavili su se kukci i gliste, a
OSTATAKA NASTAJE PRIRODNO korijenje biljaka započelo je rahliti tvrdo tlo. Došao je trenutak za fazu
ORGANSKO GNOJIVO KOJE
koju sam nazvala prirodno kompostiranje. Kada dođe jesen, umjesto sa
MOŽE PRIPREMITI SVAKI
VRTLAR, NA TAJ NAČIN štihačom sada u povrtnjak ulazim s grabljama. Ako sam uzgajala grah,
UZGOJ BILJAKA POSTAJE grašak ili bob, tada nastojim ostaviti u tlu njihovo korijenje jer tako čuvam
EKONOMIČNIJI, A VRT ZDRAVIJI.
dušik u tlu, pa grabljama povlačim samo nadzemni dio koji u jesen već
lako puca. Ostale suhe biljke i ostatke povrća odnosim u kompostište
i tada započinjem gnojenje.
Umjesto slojeva lišća koje pada na tlo, na gredice stavljam kompost ili stajski
gnoj, ovisno o tome što imam. Možete upotrijebiti čak i po Iurazgrade ni
kompost, jer proces razgradnje, odnosno kompostiranja, nastavit će se
izravno na gredicama. Riječ je o sloju od nekoliko centimetara koji se
grabljama jednostavno rasporedi po površini. Nakon toga dolazi sljedeći
sloj, obično slama, također u tankom sloju od nekoliko centimetara. Moj
se vrt prije zime žuti, i mogu vam reći, izgleda prekrasno. Hladnoća, kiše,
snijeg i vrijeme učinit će svoje, i do proljeća ispod sloja slame koja je
već počela trunuti, pronaći ćete rahli, mrvičasti sloj komposta, doslovce
idealan za sjeme i mlade biljke. Tada ćete grabljama razgrnuti već napola
razgrađenu slamu i obaviti sjetvu povrća i cvijeća. A kada se pojave
mlade biljčice, slamu ćete vratiti i tako zaštititi tlo od sušenja. Rezultat
ovakvog, prirodnog kompostiranja na gredicama, bit će plodno tlo
prepuno organske tvari. Prepoznat ćete ga jednostavno po velikom
broju kišnih glista.

Vrtni kompost
Jeste li znali da samo jedna žlica komposta u sebi sadržava više
mikroorganizama no što postoji ljudi na Zemlji? Ta životom bogata
organska tvar nešto je najbolje što možete dati svom vrtu. I još bolje,
ne zahtijeva trošak transporta, pakiranja i vašeg novca, jer kompost je
nešto što možete napraviti i u vlastitu vrtu. Recikliranje ovdje dobiva
svoj pravi smisao, jer sve ono što ćete iz vrta iznijeti, ponovo u njega
vraćate, kao oplemenjenu organsku tvar.

Gdje kompostirati
Kompost se priprema tako da otpatke iz vrta i kuhinje jednostavno
slažete na gomilu i povremeno ih preokrenete vilama. No, ostavite UMJESTO STAJSKOGA GNOJIVA
ZA JESENSKU GNOJIDBU
radije tu mogućnost gomilanja otpada po vrtu u teoriji. Proces truljenja
KORISTIM VLASTITI VRTNI
i raspadanja jednostavno nije dio estetike vrtlarstva, pa zato ni vrt ne KOMPOST ILI GLISTINAC, A
bit trebao biti odlagalište vrtnog otpada Potrudite se i napravite lijepo i PONEKAD I DEHIDRIRANO

funkcionalno kompostište koje će biti ukras, poput vrtnog namještaja a ORGANSKO GNOJIVO.
RASPOREĐUJEM GA PO
ne smetište. U svom sam se životu nagledala organskih vrtova u kojima POVRŠINI GREDICA I ZATIM
su mi vlasnici s ponosom pokazivali kako uzgajaju pojedine biljke i POKRIVAM SLOJEM SLAME.
kako im uspijevaju određene povrtne kulture, kako se ponose što jedu
zdravo i kako navodno njihova obitelj, a posebno djeca imaju od toga
velike koristi. Ja sam se s takvim konstatacijama mogla složiti, pa ipak,
u svim tim vrtovima osjećala sam se nekako loše. Činilo mi se kao da

UPOZNAVANJE VRTA 55

nešto nedostaje. Unatoč nedvojbenoj zdravstvenoj
komponenti, uvijek je nedostajala ona estetska.
Plastične boce, kante i čašice od jogurta svuda
uokolo, najloni razapeti na žičane konstrukcije. Sve
je to djelovalo tako neprirodno, kao da se nalazim
na smetištu, a ne u vrtu. Kompostne su skupine
stajale usred vrtova napola pokrivene najlonom.
Već sam tada odlučila da, ako ikada budem imala
svoj vrt, sigurno neće tako izgledati.
Kako napraviti kompostište
Upravo zato moje je kompostište napravljeno
od drvene konstrukcije, kao zasebni objekt koji
ima funkciju, ali se i materijalom slaže s drvenom
ogradom. Provjetravanje kroz drvene letvice je
odlično, a kad to poželim, cijelo kompostište mogu
rasložiti, pa opet negdje drugdje sastaviti jednako
56
r
SAMO JEDNA ŽLICA KOMPOSTA SADRŽAVA U
SEBI VIŠE MIKROORGANIZAMA NEGO ŠTO IMA
LJUDI NA ZEMUI. ZAMISLITE KOLIKO IH JE TEK U
JEDNOJ ŠACI, NA JEDNOJ GREDICI, U JEDNOM
VRTU. I SVI ONI RADE BESPLATNO, BOUE OD
BILO KOJEG VRTLARA NA SVIJETU.
uredno i lijepo. I na kraju, ako to poželim, u ljetnoj
sezoni po letvicama kompostišta može se penjati
i krasiti ga moj omiljeni dragoljub. Što ima ljepše
od procvalog kompostera.
Iskustvo vrtlara koji su već mnogo puta kompostirali
govori o tome da zapremina kompostišta ne bi
trebala biti manja od 1 m3. To znači u praksi da
ćete sastaviti okvir od stranica jednake širine i visine
(1 x 1m), bez dna i bez poklopca Te stranice mogu biti
napravljene od običnih letvica ili suhog granja pa će
tada kompostište imati stalan doticaj sa zrakom, ali
mogu biti i od spojenih dasaka. Poželjno je, ali ne i
nužno, da se jedna od stranica može podići i spuštati,
jer ćete tako olakšati vađenje zrelog komposta koji
se uvijek nalazi pri dnu. Kad ste tako lijepo napravili
komposter po želji, smjestite ga na travu ili golo vrtno
tlo, nikako na nepropusnu površinu i svakako u blizini
povrtnjaka, jer tamo će biti i najviše vrtnog otpada
ZELENI KVADRAT
Zeleni i smeđi
dijelovi komposta
Priprema komposta podsjeća donekle na pripremu
tijesta za kolač. Jednostavno stavite potrebne
sastojke i dobro ih pomiješate. Naravno, bitni su
i omjeri. Na primjer, stavite li u kompostište samo
pokošenu travu, ona neće istrunuti dugo vremena,
već će se pretvoriti u kompaktnu smrdljivu masu.
Isto tako, stavite li veću količinu grana, grančica
i korijenja, kom posti ranje će trajati godinama.
Ključ uspjeha je u tome da stvorite ravnotežu
između mokrih i suhih, odnosno između zelenih i
smeđih sastojaka. Pozadina tog odnosa zapravo
je njihov kemijski sastav. Zeleni sastojci poput
trave, korova, ostataka povrća, zeljastih vrtnih
biljaka i kuhinjskog otpada odličan su izvor dušika.
Naprotiv, smeđi su sastojci izvor ugljika i pronaći
ćete ih u granju, korijenju, kartonu, novinskom
papiru, suhom lišću ili slami. U praksi to znači da
ćete na jedan dio zelenih sastojaka staviti dva do
tri dijela smeđih. Taj odnos ne treba uzimati zdravo
za gotovo, jer on ovisi o toliko mnogo elemenata
daje nemoguće razmišljati matematički. Ipak, ako
je kompostna hrpa previše mokra, treba dodati
još smeđih dijelova. Obrnuto, ako je suha, dodat
ćete još zelenih dijelova, ili ćete dodati vode. U
svakom slučaju, u tom će poslu svatko najviše
naučiti iz vlastitog iskustva. I naravno, ne zaboravite
sve krupne sastojke usitniti, jer ćete tako ubrzati
proces raspadanja, ali i ujednačenost i kvalitetu
samog komposta.

SMEĐI SASTOJCI ZA KOMPOSTIRANJE SU

KARTON, GRANČICE, SIJENO, SUHO LIŠĆE I
SL., DOK SU ZELENI DIJELOVI VRTNI KOROV I
KUHINJSKI OTPAD. PRAVILNIM OMJEROM NASTAT
ĆE KOMPOST, IDEALNA ORGANSKA TVAR ZA
GNOJENJE, POPRAVLJANJE STRUKTURE TLA I
SJETVU U POSUDICE.

ZELENI KVADRAT
neće nepotrebno hlapiti i gubiti se u atmosferi. No,
da bi malč doista čuvao vlagu, gredicu prethodno
obavezno morate dobro zaliti. Osim toga, slama će
polako trunuti i tako stvarati rahli površinski sloj,
dakle posve suprotno od tvrde i suhe pokorice.
Pogledate li čak i usred ljeta ispod malča, tlo će
uvijek biti tamno i vlažno, baš kao i u šumi.

SVIa nje korova

Malč će, osim čuvanja vlage, smanjiti i razvoj korova,
pa ćete s plijevljenjem svakako imati manje posla.
Sve u svemu, to je odlično rješenje za povrtnjak,
pa je stoga dobro znati koje su biljke prikladne za
tu svrhu. Na prvom mjestu i najdostupnija svakako
će biti trava iz vašeg vlastitog travnjaka. U tom
slučaju izvor je vaš vrt, i sve što treba jest skupiti
posušenu travu nakon košnje i rasporediti je oko
čuvati vlagu i sprječavati razvoj korova, no loše je što
povrća. No, prije toga ipak savjet. Svježa trava u
vrlo sporo trune. Također, tijekom razgradnje miko-
gustom sloju mogla bi brzo početi trunuti, pa ju je
roorganizmi će iz tla upotrijebiti sav dušik za vlastite
zato dobro prije nanošenja ostaviti da se dan-dva
potrebe, uslijed čega će privremeno goći do manjka
osuši na travnjaku, i tek tada sakupiti.
dušika u tlu (tzv. dušične depresije) i nemogućnosti da
ga koriste. Na taj način malč od kore drveta umjesto
Vrste malča da hrani zapravo oduzima hranjiva.
Ponekad trave neće biti dovoljno, pa ćete se morati
snaći i drukčije. Malč može biti i kopriva, gavez ili
bilo koja mekana livadna biljka. Bitno je samo da ih
Plijevljenje
prije stavljanja na gredicu usitnite, otprilike kao da ih Nažalost, lijepe riječi vezane uz plijevljenje ne mogu
naći. To je težak i često dosadan posao, barem
pripremate za kompostište, jer malčiranje je također
meni. Zato se uvijek trudim korove povaditi što
način kompostiranja. Imate li prilike, mnogo je lakše
ranije, dok su još mali, ili na razne načine pokuša­
ako nabavite balirano sijeno ili, još bolje, slamu.
vam smanjiti njihov broj. A ponekad ih, da budem
Sijeno može često sadržavati livadne biljke koje su
posve iskrena, čak i ostavljam uz svoje biljke, jer
već stvorile sjeme, pa ćete na taj način unijeti u svoj
svoj vrt ne doživljavam kao apoteku.
povrtnjak nepotrebne korove. Sa slamom možete
biti opušteniji. Ona relativno brzo trune i odličan je
dodatak za popravljanje strukture tla. Korisni korovi
Jednu vrstu malča nemojte nikako upotrebljavati u Rastu li izvan vrta, neki korovi zapravo su posve
povrtnjaku. Riječ je o kori drveća, malču koji se često korisne biljke. Takav je primjer maslačak, čiji su
upotrebljava u hortikulturi. Naime, i kora će dobro listovi jestivi i bogati vitaminima, pa ih ljudi zato

NJ EGA BI L J A K A 133
 NEKOLIKO MJESECI NAKON stvarno brza i efikasna. No, budući da ja ne volim motorne strojeve u
SLAGANJA KOMPOSTNE
vrtu, smislila sam rješenje koje mi odgovara. Jednostavno sam u vrtu
HRPE, ČAK I AKO NIJE
POSVE RAZGRAĐEN, VRTNI napravila dva kompostišta. Jedno je ono pravo, u koje stavljam sve kako
KOMPOST SPREMAN JE ZA treba, a drugo je neka vrsta vrtnog koša za smeće. U njega bacam cijele
PROSIJAVANJE. U TU SVRHU biljke, zajedno s njihovim korijenjem. Nakon godinu-dvije i te će biljke
KORISTIM OKVIR S MREŽOM
KROZ KOJI PROSIJAVAM
istrunuti i pretvoriti se u kvalitetan kompost koji ću samo sakupiti s
POLURAZGRAĐENE DIJELOVE dna kompostišta, bez ikakva posebnog truda. Nastat će ono što vrtlari
ORGANSKE TVARI. ONO nazivaju hladnim kompostom.
ŠTO OSTANE VRIJEDNO JE
ORGANSKO GNOJIVO, NEŠTO
NABOLJE ŠTO MOŽETE DATI
Hladno kompostište
SVOME VRTU.
Dakle, hladno kompostište bit će ono u koje ćete biljke stavljati svaki
dan, stvarajući slojeve koji će polako trunuti, otprilike kao i na šumskom
tlu. Takav kompost dovoljno je tek povremeno prozračiti, kako biste
spriječili razvoj neugodnih mirisa. Njegova je prednost u tome što
zadržava mnoge korisne mikroorganizme, no loša strana je što može
postati dom miševima ili voluharicama.

Toplo kom postište

Nasuprot tome, toplo kompostište zahtijeva više brige. Kompostna hrpa
slaže se odjednom, sve do vrha, slijedeći slojeve zelenih i smeđih sastojaka
Ta se hrpa mora redovito prozračivati, i redovito zalijevati u suhom razdoblju.
Bitno je da ne bude ni mokra ni suha, i da miriše na svježu plodnu zemlju,

60 ZELENI KVADRAT
poput one šumske. U svakom slučaju, redovitim
prozračivanjem, tj. okretanjem komposta, otjerat
ćete i miševe i voluharice, jer oni ne vole da im
netko neprestano okreće nastambu. Osim toga,
stalni dovod kisika koji donosi preokretanje mase
omogućuje burnu razgradnju unutar komposta, i to
zahvaljujući zdravoj kulturi mikroorganizama koji za
život trebaju kisik. Takva burna razgradnja razvija
često i vrlo visoku temperaturu, ponekad i višu od
60 Celzijevih stupnjeva, pa otuda i dolazi naziv topli
kompost. Nije rijetkost da se za nešto hladnijih
dana iz otvorenog kompostišta na polju puši kao
iz peći. To je sasvim normalno i, dapače, znak da
je kompostna gomila zdrava. Mnogi će se vrtlari
složiti daje baš takvo kompostiranje odličan način
za uništavanje mnogih štetnih mikroorganizama,
jajašca štetnih kukaca i sjemena korova. Ipak,
treba također uzeti u obzir datoplinom kompostne
gomile nestaju i mnoga korisna bića, a čestim
preokretanjem gubi se, nažalost i dosta dušika
iz komposta. No, već sam više puta ponovila,
vrtlarstvo i jest kompromis. U svakom slučaju,
kompost, ovisno o dobu godine, može biti zreo već
nakon četiri ili šest mjeseci. Bit će to mrvičasta,
U P 0 Z N AVAN JE V RTA
tamna organska tvar bogata hranjivima idealna za
gnojenje, popravljanje strukture tla ili malčiranje.
Listinac
Suho je lišće jedan od smeđih sastojaka u
kompostiranju. Njegova je karakteristika što se
vrlo sporo razgrađuje. Upravo zato lišće se ne treba
dodavati u kompost u prevelikim količinama. Imate
li vrt u kojem u jesen skupljate mnogo suhoga lišća,
dajte si truda i napravite kompostište u koje ćete
ubacivati isključivo listnu masu. Zbog njegovog
specifičnog volumena lišće nećete trebati ni okretati.
Moj je savjet, zaboravite ga na dvije do tri godine.
Nakon tog vremena nastat će listinac, kvalitetan
kompost poput onoga koji nastaje prirodno na
šumskom tlu. Budući da nema visoki sadržaj
hranjiva, odlično će poslužiti za sjetvu u posudicama
ili kao malč, a možete ga iskoristiti i za daljnju
proizvodnju supstrata. Primjerice, listinac je odličan
za kombinaciju sa svježim stajskim gnojem i zelenom
i smeđom drvnom masom. To je dobitna kombinacija
od koje će nastati vrlo kvalitetan kompost
61
KALIFORNIJSKE GLISTE NASTALE SU KAO
REZULTAT ISTRAŽIVANJA AMERIČKIH
STRUČNJAKA S KALIFORNIJSKOG SVEUČILIŠTA
50-IH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA. IAKO SU
VEOMA SLIČNE KIŠNIM GLISTAMA, MNOGO SU
PRODUKTIVNIJE, ŠTO ZNAČI DA U KRATKOM
VREMENU MOGU PROBAVITI VELIKE KOLIČINE
ORGANSKE TVARI.

GLISTE VOLE GOTOVO SAV KUHINJSKI

OTPAD. IZBJEGAVAJTE LUK, NARANČU, LIMUN I
ZAČINJENU HRANU, A OSTALI OTPAD USITNITE
KAKO BI GA GLISTE LAKŠE PROBAVILE. PRITOM
SE NEMOJTE IZNENADITI AKO HRANU PRVO
„NAPADNU11MALI BIJELI KUKCI, ONI SU TAKOĐER
KORISTAN DIO PRIPREME GL1STINCA.

Glistinac
Za razliku od listinca, glistinac je iznimno bogat
hranjivima. Upravo zato ističem ga na prvo mjesto
u popravljanju strukture i plodnosti svakog vrtnog
tla. Za razliku od komposta, koji nastaje razgradnjom
organske tvari, glistinac nastaje kao rezultat
probavnog trakta određene vrste glista. Da ne
bude zabune, kišne gliste ne pripadaju toj skupini,
što znači da ne možete otići u svoj vrt i iskopati prve
gliste koje nađete. Gliste koje se upotrebljavaju za
proizvodnju glistinca selekcionirane su 50-ih godina
prošlog stoljeća na Kalifornijskom sveučilištu, pa ih
stoga popularno nazivaju jednostavno kalifornijskim
glistama. Vrlo su produktivne, što znači da mogu u
kratkom vremenu probaviti velike količine organske
tvari i pretvoriti je u kvalitetno gnojivo. Prema tome,
ako želite imati vlastiti glistinac, gliste ćete morati
potražiti kod specijaliziranih uzgajivača. Sve ostalo
možete napraviti i sami.

ZELEN! KVADRAT
Nastamba za gliste
Priprema nastambe za gliste zahtijeva nešto malo
majstorskih sposobnosti. To znači da morate nabaviti
nekoliko starih dasaka, čavle i bušilicu i odvojiti jedno
poslijepodne za taj posao. Za razliku od kompostišta,
sanduk za gliste mora imati i dno i poklopac. Budući
da će biti smješten na otvorenom, dobro je da
poklopac stoji ukoso, kako ne bi zadržavao kišne
kapi i nepotrebno trulio od vlage. Dakle svjetlo im nije
važno, ali kisik jest. Zbog toga je važno predvidjeti i
otvore za prozračivanje, najbolje uzduž gornjeg dijela
sanduka, kako gliste ne bi kroz njih izašle.
Ovaj jednostavan sanduk dimenzija 1,5 x 0,6 m
može biti dom za otprilike dvije ili tri manje kolonije
kalifornijskih glista. Koliko ćete kolonija nabaviti
ovisi zapravo o količini kuhinjskog otpada koju
tjedno proizvodi vaše kućanstvo, zatim o veličini
sanduka za gliste i na kraju o potrebama vrta i
uzgoja biljaka. Otprilike to znači da na dva kilograma
glista dolazi jedan kilogram otpadaka. Raspitajte
se kod uzgajivača koliko je teška jedna kolonija,
pa ćete prema tome znati predvidjeti i koliko ih
zapravo trebate.
Priprema podloge za gliste
Najviše posla ova stvorenja zadat će vam u početku.
Tada, osim sanduka, treba za njih pripremiti i
podlogu, neku vrstu stelje u kojoj će živjeti. Na kraju
krajeva, i gliste su neka vrsta mikroproizvođača
hranjiva, samo što ovo nije iz staje, već iz sanduka
s glistama. Stelju možete pripremiti miješanjem
nekoliko materijala; novinskog papira, kartona,
zemlje, stajskog gnojiva, sjeckane kore drveća i
slame ili sijena. Sve te sastojke treba prije miješanja
dobro usitniti, a zatim potopiti u kanti vode, kako bi
što bolje upili vlagu. Najvažnije pravilo je da gliste
obožavaju vlagu i umjerenu temperaturu.
Gotovom steljom ispunite otprilike tri četvrtine
UPOZNAVANJE VRTA
sanduka i zatim donesite gliste. Već jedan sat
nakon što se smjeste u svoje novo stanište možete
im donijeti i prvi obrok - vaš kuhinjski otpad. Povrće
će biti najbolji izbor, uz napomenu da ne pretjerujete
s lukom i agresivnim začinima. Nadalje, to može
biti kuhano povrće, vrećice čaja, talog kave, kruh,
tjestenina, keksi i voće. Izbjegavajte čili paprike,
začinjenu hranu, meso, ribu i citruse. No, što god
odabrali, ne zaboravite da su njihova usta mala i da
im zato hranu treba usitniti. Razbacajte otpatke na
nekoliko različitih mjesta i zatvorite poklopac.
Briga o glistama
Briga o glistama svodi se zapravo na tjedno
hranjenje i na povremeno zalijevanje. Drugim
riječima, primijetite li da je stelja suha, dodajte
malo vode, otprilike kao da zalijevate cvijeće.
Smjestite li sanduk na mjesto gdje ljeti nema
izravnog sunčevog svjetla, one će biti sretne i
zadovoljne. Naime, kalifornijske gliste najaktivnije
su na temperaturi između 12 i 25 Celzijevih
stupnjeva. Spuste li se temperature niže, one će
se umiriti i neće stvarati glistinac. Stoga, ako želite
da budu aktivne tijekom cijele godine, tijekom zime
sanduk obavezno obložite slojem slame, sijena, ili
kakvog drugog izolacijskog materijala.
Skupljanje glistinca
Koliko ćete često skupljati glistinac ovisi o tome
koliko glista imate i koje je godišnje doba. To
znači da će ritam skupljanja u toplim mjesecima
biti otprilike svaka dva do četiri mjeseca, a zimi,
naravno, rjeđe. Točan trenutak prepoznat ćete po
velikoj količini tamnih kuglica koje nemaju mirisa.
Tada ćete sav taj glistinac, zajedno s glistama,
pomaknuti na jednu stranu sanduka, a na prazni
dio staviti novu stelju. Budući da ćete novi kuhinjski
otpad stavljati na novu stelju, gliste će se polako
63
ZA RAZLIKU OD KLIJALIŠTA, DRVENI SANDUK ZA
GLISTE MORA IMATI DNO. POŽEUNO JE, IAKO NIJE
OBAVEZNO, DA POKLOPAC POSTAVITE UKOSO
KAKO Bi SE VIŠAK VODE OD KIŠE ILI SNIJEGA
LAKŠE SLIJEVAO. GLISTE ĆE ŽIVJETI U MRAKU, NO
NE I BEZ ZRAKA, STOGA IM SVAKAKO PROBUŠITE
NEKOLIKO OTVORA UZ GORNJI RUB SANDUKA.
PRIPREMA PODLOGE ZA
KALIFORNIJSKE GLISTE
NALIKUJE PRIPREMI TIJESTA
ZA KOLAČE. RECEPT JE
JEDNOSTAVAN. NA DVA
DIJELA STAJSKOGA GNOJA
DODAJTE JEDAN DIO SLAME
ILI SJENA, JEDAN DIO
VRTNE ZEMLJE I JEDAN DIO
USITNJENOG I NAMOČENOG
KARTONA ILI PAPIRA. SVE
DOBRO POMIJEŠAJTE I
SMJESTITE U SANDUK ZA
GLISTE. TA ĆE MJEŠAVINA
BITI IDEALAN DOM ZA NOVU
KOLONIJU GLISTA KOJA ĆE
SE UDOMAĆITI VEĆ ISTOG
DANA.
 preseliti i vama ostaviti čisti glistinac.
Takvo gnojivo na neki je način suvremena zamjena
za stajski gnoj. Osnovni je razlog njegova dostupnost.
Ovdje, kao i kod komposta, nema ni troškova ni
straha od sastava gnojiva. Točno znamo što smo
u njega stavili i što smo dobili. Pitanje proizvodnje
glistinca i uopće recikliranja kuhinjskog otpada
zapravo je pitanje kulturološke navike. Naučite li
to svoju djecu, oni će to raditi kao nešto posve
normalno. A upravo tako treba i biti.
Uzdignute gredice
Ako je vaše vrtno tlo doista tako loše i trebale
bi godine da ga popravite, ili ako jednostavno
nemate vremena, tada je najbolje rješenje napraviti
uzdignute gredice. To je stvarno ekspres rješenje
i na taj način s uzgojem biljaka možete započeti
odmah, bez godina uloženih u popravljanje strukture
tla, jer te će gredice biti ispunjene najkvalitetnijim
supstratom koji možete odabrati.
Kako podići gredicu
Uzdignute gredice, kako i sam naziv kaže, više
su od ostalih gredica u vrtu. Njihov izgled ovisi o
materijalu koji ćete upotrijebiti. Radi se o vrtnoj
■intervenciji kroz koju možete upotrijebiti sav koristan
materijal koji ste nakanili baciti. To mogu biti obične
daske, kamen, stari crepovi ili stare cigle. Mnoge
će vjerojatno privući i željezničarski pragovi, no
oni, zbog premazivanja zaštitnim sredstvima koja
onečišćuju okoliš i imaju štetno djelovanje po
ljudsko zdravlje, nisu prikladni za uzgoj povrća.
Dužina takvih gredica nije ograničena, međutim,
širina ne bi smjela biti veća od 120 cm. To je važno,
jer u suprotnom nećete moći rukama dohvatiti
biljke u sredini gredice. Visina također ovisi o vašim
željama, no najmanja neka bude otprilike poput
korijena jedne lijepe mrkve, odnosno 20-30 cm.
68
U RANO PROLJEĆE, DOK JE OKOLNO TLO U VRTU
JOŠ HLADNO, IZNESITE SVOJE PRESADNICE IZ
HLADNOG KLIJALIŠTA ILI KUĆE I POSADITE U
UZDIGNUTE GREDICE, A GRIJANJE PREPUSTITE
PROLJETNOM SUNCU.
Kada je o tako maloj visini riječ, ne trebate se
opterećivati žbukanjem; slaganje cigli ili kamenja
po sistemu suhozida sasvim će dobro poslužiti
svrsi. Radite li okvir od dasaka, kutove učvrstite
pantima kako okvir ne bi popustio pod teretom
supstrata kojim ćete ga ispuniti. Položite okvir na
prethodno okopanu gredicu. To je važno, jer tvrda bi
utabana podloga mogla zadržavati vodu umjesto da
je propušta. Prekopate li gredicu prije postavljanja
okvira, izbjeći ćete taj problem. I to je zapravo sve.
Okvir treba samo ispuniti kompostom ili kvalitetnom
zemljom za cvijeće, i uzgoj može početi.
Prednosti uzdignute gredice
Uzdignute gredice imaju nekoliko prednosti. Prva
je, naravno, kvaliteta tla. Povrće, a posebno ono
korjenasto poput mrkve ili peršina, uživat će u
rahlom, propusnom supstratu. No, osim toga,
uzdignute gredice praktične su i za rani uzgoj
povrća Sunce će u rano proljeće prije zagrijati
uzdignutu, od svih ostalih gredica u povrtnjaku.
Također, zbog propusnog supstrata, na površini
za sjetvu neće biti zadržavanja vode, tako čestog
uzroka propadanja sjemena u početku sezone. To je
i razlog zbog kojeg ovaj način uzgoja preporučujem
i vrtlarima koji nemaju problema s kvalitetom tla.
Uzdignute gredice mogu biti odlično rješenje i
za starije ljude koji imaju problema s leđima ili za
invalide koji se žele baviti vrtlarstvom. Naravno,
za njih se gredice mogu i prilagoditi. Podići ćete
ih tako da budu u visini prosječnog kuhinjskog
stola, i eto dokaza da za vrtlarstvo ne bi trebale
postojati prepreke.
ZELENI KVA D RAT
KAKO
RASTU
BILJKE
Svako godišnje doba pogoduje sadnji neke
/rste povrća ili ukrasnog bilja. Zahvaljujući
sadnicama u posudama, saditi možete kad
god poželite jer takve sadnice imaju razvijen
<orijen i lako se prilagođuju na novu okolinu.

Sjetva na otvorenom i u zatvorenom

■........ — .......... —.............---------- --------
Kako napraviti hladno klijalište
Biljke sunca i biljke sjene
Kako prepoznati kvalitetnu sadnicu
 U BILJNOM SVIJETU SUŠENJE Da bi proklijalo, sjeme treba vodu, zrak, toplinu i svjetlost. Dakle, za početak
NE ZNAČi I KRAJ ŽIVOTA. TO
ne treba mu ni tlo, jer u svojim supkama nosi zalihu hranjivih sastojaka
JE TEK PROMJENA U KOJOJ
SE JEDAN OBLIK PRETVARA U koji mu omogućuju da započne život Njegovo prirodno stanje zapravo
DRUGI, ODRASLI DIO U SJEME, je mirovanje, a mi smo ti koji će to stanje promijeniti. Ne zaboravite to
ILI AKO HOĆETE, BUDAN DIO U
nikad, jer sjeme će zapamtiti da gaje probudila upravo vaša energija,
SPAVANJE.
vaša volja da raste i živi. Na nama još neobjašnjiv način biljke to pamte
zauvijek. Ispričat ću vam zašto u to vjerujem.

Jednog ljeta, kada sam sa svojom obitelji otišla na more, svojeg sam susjeda
ljubazno zamolila da pripazi na vrt. Za moje odsutnosti trebao je samo tu i
tamo zaliti biljke, poplijeviti nešto korova koji bi se pojavio i povezati neku
biljku koju bi vjetar oslobodio potpornja, i to je sve. Riječ je o savjesnoj
osobi koja poznaje biljke i razumije se u vrtlarstvo. Otputovala sam mirne
savjesti, dajući mu posebne upute o pojedinim biljkama. No ono što me po
povratku dočekalo bilo je pravo razočaranje. Vrt je izgledao u pravom smislu
riječi tužno, iako je vrijeme bilo lijepo i susjed je redovito zalijevao. Moram
priznati da me to malo izbacilo iz takta, i već sam odustala od očekivanja
neke značajne kasnoljetne berbe. No već nakon kratkog vremena, i ne
neke osobite njege, vrt je ponovo nabujao i vratio se u svoje predivno stanje.
Lišće je opet poprimilo intenzivno zelenu boju. Biljke koje su već takoreći
polegle na tlo uzdigle su se i počele rađati plodove do duboko u jesen. I
tada mi je sinulo - ove biljke kao da znaju da sam ponovo uz njih.

Sve počinje od sjemena

Temperatura
Biti s biljkom od početka znači krenuti od sjemena. Ako je riječ o sjetvi
u vrtu, tada taj početak znači proljeće, naravno, uz neznatne razlike.
Neke će vrste proklijati već u veljači ili ožujku, dok ćete druge sijati tek
u svibnju, odnosno kada prođe opasnost od mraza. Po mom iskustvu,
poznavati temperaturu klijanja pojedinih vrsta vrlo je važno, možda i
važnije od ostalih čimbenika. Ako zanemarimo sve sitne varijacije, u
konačnici vrijedi samo jedno pravilo. Na temperaturi ispod 7 Celzijevih
stupnjeva ne vrijedi ni pokušavati sijati. Zapravo, bolje je čak i pričekati
da zatopli. Jer, ako je tlo mokro i hladno, sjeme će sporo klijati i uhvatiti
takav, usporeni ritam, pa se lako može dogoditi da ga prestigne ono
koje smo posijali mnogo kasnije, ali uz višu temperaturu.

72 ZELENI KVADRAT
 VEĆINA POVRĆA MOŽE SE Dubina sjetve
UZGOJiTi IZ VLASTITOG
SJEMENA. NA TAJ SE NAČIN Uz temperaturu, vrlo je važna i dubina sjetve. Nekada se smatralo da
GENERACIJAMA MOGU ČUVATI sjeme treba dobro pokriti kako ne bi imalo kontakt sa svjetlom, no novija
POSEBNE I RIJETKE VRSTE istraživanja dokazuju daje svjetlo za klijanje važno većini vrsta Zapravo,
KOJE SMO DOBILI U NASLJEĐE
i u prirodi je tako. Sjeme nikada ne zakopa samo sebe, već jednostavno
OD SVOJIH PREDAKA ILI
OPLEMENILI SAMI. padne na tlo i završi negdje ispod kakvog lista ili u sjeni druge biljke, u
svakom slučaju ne u potpunom mraku. Upravo stoga sjeme treba pokriti
tek tankim slojem supstrata, toliko tankim da ipak propušta dio svjetlosti.
Pravilo je posebno važno za sitno sjeme, dok ćete ono krupnije, poput graha
ili graška, ipak sijati dublje. U praksi to znači da ćete sjeme promjera 1
cm pokriti slojem supstrata od jednog centimetra. Ipak, svako pravilo ima
iznimke, a to su biljke koje uopće ne treba pokrivati, jer za klijanje trebaju
svjetlost. To su, ako govorimo o obiteljskom vrtu, uglavnom začinske i
ljekovite biljke poput bosiljka, majčine dušice, mažurana i kamilice. Sve
one vole biti razasute na površini zemlje.

ZELEN i KVADRAT
DA BI PROKLIJALO,
SJEME TREBA TOPLINU,
SVJETLOST I VODU.
ZAPOČINJETE LI UZGOJ
U KUĆI, POSUDICE
SMJESTITE NA SOBNU
TEMPERATURU I U
BLIZINU PROZORA.
U FAZAMA KLIJANJA I
NICANJA ZALIJEVAJTE
UZ POMOĆ PRSKALICE,
MEKOM ODSTAJALOM'
VODOM. VJERUJTE,
USPJEH NEĆE IZOSTATI.
Vlaga BEZ OBZIRA NA TO ŠIJETE LI POVRĆE ILI
CVIJEĆE, ZA SJETVU JE VAŽAN KVALITETAN,
Sljedeći važan uvjet za klijanje sjemena je vlaga PROPUŠTAN SUPSTRAT. DOBRO GA PRITISNITE
Šijete li u rano proljeće, kada je tlo još vlažno, bit će RUKAMA KAKO U NJEMU NE BI OSTALO ZRAČNIH
dovoljno da grabljama usitnite površinski sloj tla i DŽEPOVA I IZRADITE REDOVE. SJEME PAŽU1VO
RASPOREDITE KAKO BISTE IZBJEGLI PIKIRANJE,
započnete sjetvu. Međutim previše vlage nije dobro,
PREKRIJTE TANKIM SLOJEM SUPSTRATA I DOBRO
jer tada se tlo ne može pripremiti, a sjeme može ZALIJTE.
istrunuti ako predugo leži u vodi. Pravi trenutak
lako ćete prepoznati ako se na vaše čizme lijepi
blato. To je znak da još morate pričekati. Naprotiv,
šijete )i tijekom proljeća ili ljeta, tada je dobro
gredicu prethodno dobro natopiti vodom. Na taj
način sjeme odmah dolazi u kontakt s vlagom i
ubrzano bubri. A voda koja će isparavati sljedeća
dva do tri dana stvorit će izvrsne uvjete za zdrav
početak klijanja.

KAKO RASTU BILJKE 77

Sjetva u vrtu
Priprema tfa
lako mnogi vrtlari zaziru od izravne uporabe sjemena,
već se radije služe gotovim presadnicama, sjetva
na otvorenom nije uopće nikakav problem. Veći je
problem priprema tla, barem za one vrtlare koji tlo
prekopavaju. Ija sam to prije radila, mučeći se da
pripremim površinski sloj tla što bolje mogu. Željela
sam da bude ravan i prepun usitnjenih čestica tla,
neka vrsta štreberskog supstrata bez mane. Vrtlari
vole takvu zemlju nazivati mrvičastom, i to je možda
najbolji naziv, jer točno opisuje strukturu koja je
idealna za sjetvu. Ipak, od tog dana prošlo je mnogo
vremena. Danas sam mnogo ležernija. Znam da će
mrvičasto tlo za mene pripremiti mikroorganizmi,
gliste i razni kukci. Stoga u jesen gredice obično
prekrivam slojem komposta i slamom. Slama se
do proljeća uvijek djelomično razgradi, pa je tlo
ispod nje idealno za sjetvu.
U proljeće, kad temperatura dopušta sjetvu i kad
tlo više nije ljepljivo, uzimam svoj alat i odlazim u
vrt. Najprije grabljama razmičem slamu u stranu,
jer preko nje ne mogu sijati. Nakon toga vadim
korov, što u rano proljeće obično nije teško, jer je

TLO ISPOD MALČA UVIJEK JE RAHLO i

MRVIČASTO, PA PRIJE SJETVE NE TREBA
UČINITI NiŠTA VIŠE NEGO SLOJ SLAME ILI
SIJENA RAZMAKNUTI U STRANU I GRABUAMA
PORAVNATI GREDICU.

ZVJEZDASTi KULTIVATOR ODLIČAN JE ALAT ZA

POVRŠINSKU PRIPREMU SJETVENE GREDICE.
POMICANJEM NAPRIJED I NAZAD, ZVJEZDASTI
DIJELOVI USITNJAVAJU KRUPNIJE GRUDE I ČINE
TLO MRVIČASTIM I RAHLIM.

l £ : L E H L K V A 0 R A' T
tlo još vlažno. Ova priprema vrlo je važna jer mlade biljčice u konkurenciji SLOJ KOMPOSTA U REDOVIMA
OSIGURAT ĆE IDEALNE UVJETE
s korovom nemaju gotovo nikakve šanse. Tek nakon takve pripreme
ZA KLIJANJE ! NICANJE. NA
započinje lagan i lijep dio posla. Uzimam ručni zvjezdasti kultivator, svoj TAJ NAČIN BILJKA SE U RANIM
omiljeni alat. i njime pripremam gredicu za sjetvu. Prednost ovog alata FAZAMA RASTA NE MORA
u odnosu na grablje je u tome što svojim oštrim dijelovima usitnjava i BORITI S TVRDIM TLOM.

krupnije grumenje tla, a da pritom ne zadire u donje slojeve.

Napokon stiže i trenutak sjetve. Ako je vaš izbor peršin ili kamilica,
tada ćete sjeme jednostavno rasipati po površini ili, kako bi vrtlari rekli,
sijat ćete omaške. No, za većinu povrća sjetva u redove ipak je mnogo
praktičnija. Da, ali kakvi redovi, kakvog proreda dužine i širine? Ni to nije
nikakva zamršena filozofija Dapače, ovisno o vrsti i njezinoj veličini u
zreloj fazi određuje se i razmak između redova. To znači da morate crtati
po svojoj gredici. U ovom slučaju vaša će olovka biti motika s oštrim
vrhom kojom ćete iscrtati redove za povrće. Podsjećam, ne pretjerujte
s dubinom, jer tako ćete samo spriječiti klijanje.
Ako je sjeme sitno, teško ćete obaviti preciznu sjetvu. Ipak, time se ne
trebate previše opterećivati, jer previše gusto posijane biljke poslije
možete prorijediti. No kod krupnijih sjemenki, kao što su blitva ili grašak,
sjemenke možete posijati i vrlo precizno, pažljivo ih polažući najednaku
udaljenost Vjerujte, to je ipak lakše nego provesti poslije trostruko više
vremena vadeći biljke koje jedne drugima smetaju.

KAKO RASTU BILJKE 79

 NAKON NICANJA POVRĆE Bez obzira na to jeste li sijali omaške ili u redove, sjeme svakako morate
OTVARA NAJPRIJE SVOJE
pokriti. Za tu svrhu obično pripremim košaru punu fino prosijanog
SUPKE, KOJE KOD VEĆINE
komposta, ili jednostavno zemlju za cvijeće. Ako su u pitanju redovi, tada
VRSTA IZGLEDA VRLO SLIČNO.
TEK NAKON TOGA POJAVU UJU pokrivam samo njih, i tako omogućujem sjemenu idealne uvjete u fazi
SE PRVI LISTOVI PO KOJIM SE nicanja. Mlade se biljčice tako neće mučiti dok se probijaju, a ujedno
MOŽE PREPOZNATI ODREĐENA
će lakše razviti one prve nježne korjenčiće. Kada ste s tim poslom
VRSTA, DOK SE SUPKE POLAKO
SUŠE I NESTAJU.
gotovi, gredicu zalijte uz pomoć kantice s ružom, i svakako nastavite
svakodnevno zalijevati sve dok se ne pojave prvi listići.

K lijanje š nicanje
Razdoblje klijanja i nicanja, pa sve do pojave prvih listića, jako je osjetljivo.
U pravilu to nije vrijeme za štednju vode, i ja to dobro znam. Budući da sam
godinama svoj vrt posjećivala samo vikendom, morala sam smisliti način
da se posijano sjeme ne posuši tijekom tjedna Iskreno, nisam smislila
ništa genijalno, već sam samo primijenila svoje znanje o razmnožavanju
IDEALNU ZRAČNU VLAGU sobnih biljaka; kada ukorjenjujem reznicu, tada obavezno preko posude
I ZAŠTITU OD SNAŽNOG
stavljam plastičnu vrećicu. Radim to zato da zadržim zračnu vlagu. Ostavim
LJETNOG SUNCA ZA SJETVU
PRESADNICA OSIGURAVAM UZ
li je nepokrivenu, reznica se obično suši i propada već za nekoliko dana
POMOĆ SANDUKA JABUČARA Na taj način vlaga iz posude ne hlapi, već se zadržava unutar vrećice.
KOJEM SAM PRETHODNO
ODVOJILA DNO. NA TAJ NAČIN
DOBIVAM ODLIČAN OKVIR Upotreba pokrovne folije
KOJI JE DOVOLJNO PREKRITI
Ovaj jednostavni princip koristim i kod sjetve, posebno u ljetnim mjesecima
POKROVNOM FOLIJOM I TAKO
ZAČAS NAPRAVITI PRENOSNI kada sunce žestoko isušuje tlo. Jer sjetva je jedina faza u organskom
MINI PLASTENIK. vrtlarstvu kada se malč razmiče i tlo izlaže suncu. U takvoj situaciji svojem

80 ZELENI K V A D RAT
 NEPRAVILNOSTI I NERAVNINE U MOM VRTU
NISU REZULTAT NEMARA, VEĆ PAŽLJIVOG
PROMIŠLJANJA I EKSPERIMENTIRANJA. IZDIGNUTI
DIJELOVI UVIJEK ĆE BITI SUHI I TOPLIJI OD OKOLINE,
DOK ĆE UDUBUENJA BITI MJESTA VLAGE, HLADA
I ZAKLONA. KORIŠTENJEM OVIH PRIRODNIH
PRINCIPA MAKSIMALNO SE KORISTE POTENCIJALI
VRTA I SMANJUJU KLIMATSKI NEDOSTACI KOJE
_____ NOSI POJEDINO GODIŠNJE DOBA.
ćete sjemenu pomoći ako ga pokrijete folijom. No
pazite da to ne bude tek prozirna PVC folija. Ovaj
put bitno je da materijal propušta svjetlo, ali i kisik
i vodu. Jer ako slučajno padne kiša dok vas nema,
nije loše da dospije i do pokrivenog sjemena. Dakle,
riječ je o pokrovnoj foliji, koja se u konvencionalnoj
poljoprivredi obično upotrebljava za zaštitu od
mraza, mekana je, bijele boje, paučinasta i vrlo
lagana. I upravo je takva folija uspjela ne samo
sačuvati moje sjeme od isušivanja, već je bila vrlo
korisna i poslije, kad su mlade biljčice narasle do
veličine presadnica.
Kada dođe jesen, i kada je tlo još uvijek dovoljno
toplo da započnete sjetvu nekih vrsta koje će ostati
u vrtu tijekom zime, metoda je drukčija. Padne li
previše kiše koja se zadržava na gredici, sjeme
može lako propasti. Zbog toga umjesto redova za
sjetvu na gredici radim malene humke. Taj je način
vrlo prikladan za sjetvu špinata, jer jesenske kiše
ne mogu potopiti njegovo sjeme. Ono će uvijek biti
na vrhu humaka, dok će se voda slijevati u jarke
između njih i lagano otjecati dalje u vrt.
KAKO RASTU BILJKE
S vodom treba pametno
Nakon samo dvije do tri kiše u kratkom vremenu,
primijetila sam da voda koja se nakupila u jarcima
ispod malih brdašaca vrlo sporo hlapi i zadržava
se danima. Presadnice špinata pak, koje rastu na
vrhu brdašaca, iako okružene vodom, kod svake
provjere imale su savršeno vlažan supstrat; niti
im se korijen isušio, niti je trulio od prevelike
vlage. Sva se kišnica slijevala u jarke i zadržavala
kao u nekom prirodnom jezeru. I tu mi je pala na
pamet jedna ideja za koju nisam ni sanjala da će
je toliki ljudi prihvatiti i jednostavno početi koristiti
u svojim vrtovima. Svima onima koji su muku mučili
s nestalnim vodnim režimom u tlu, tj. svima onima
kojima su se presadnice sušile ili propadale od
viška vlage, savjetovala sam da u svojoj percepciji
vrta zaborave na ravnu površinu, već da povrtnjak
zamisle kao prirodni krajolik s brdima, udolinama,
akumulacijskim jezerima vode i zdravim nasadima
na padinama tih brdašaca.
U prvom trenu to je mnogima bilo teško i zamisliti, no
nakon što su poslušali savjet, prvi su put doživjeli vrt
83

u svoj njegovoj ljepoti. Zvali su me iz tjedna u tjedan
i oduševljeno opisivali kako im uspijevaju apsolutno
sve kulture. Zeljaste biljke i po najvećim promjenama
vremena uvijek su imale uzdignute zelene listove.
Saznala sam kako vrt gotovo uopće ne zalijevaju,
jer se u udolinama oko uzdignutih humaka skupilo
dovoljno kišnice koja je bila jednako korisna u
jesenskim mjesecima, u proljeće, a posebno ljeti.
Koje god godišnje doba nastupilo, voda je polako
kapilarno natapala biljke koje je okružuju. Tlo je
uzimalo onoliko koliko treba, a malč od tankog sloja
slame štitio je zemlju od isušivanja. Jednostavno
govoreći, vrt je postao neravni prirodni mikrokrajolik
prošaran tek stazama od slame ili starih cigli. Mjesto
u kojem priroda gospodari vodom, a ne ravna
ploča s koje hlapi dragocjena vlaga unepovrat, a
korijen biljaka stalno se isušuje, pa onda naglo
natapa hladnom vodovodnom vodom. Ukratko,
sustav se pokazao učinkovit ne samo za vrućih
ljetnih mjeseci, već posebno za vrijeme nestalnog
84
U VRIJEME KADA SE POVRTNJAK POLAKO ČISTI
OD OSTATAKA BILJAKA, IZOLACIJSKI ZIDOVI
OD SLAME I KROV OD POKROVNE FOLIJE
OMOGUĆUJU PRODUŽENO RAZDOBLJE SJETVE.
OVA MLADA BLITVA POSIJANA JE U LISTOPADU.
jesenskog vremena, kad mnogi prerano odustaju
od uzgoja povrća. A sezona se prirodnim uzgojem
može produžiti i do dva mjeseca.
Kasna sjetva
Tako je to s vlažnim jesenskim vremenom. A kad
stignu prvi hladni zimski dani i zaprijete malim
zeljastim sadnicama špinata i blitve što su se
razvile iz kasnojesenske sjetve, priči još nije kraj.
Mnogi vrtlari žive u uvjerenju da se kasna jesenska
sjetva blitve ne može ni zamisliti ako nemamo
plastenik. Možda, no ja sam smislila vrlo praktičan
način koji mi je omogućio ne samo da sačuvam
sjeme na prikladnoj temperaturi za klijanje, već i
da primjereno zaštitim mlade tek iznikle sadnice
od smrzavanja. O čemu se radi? Umjesto da
šijem sjeme kasnojesenske blitve direktno u tlo,
tj. u sjetvene redove, i zagrnem ga tek plitkim
pokrovom zemlje, oko redova u cijeloj dužini, s
ZELENI KVADRAT
obje strane, nagrnem sloj slame. Na taj način dobivam nešto poput OVA POMALO NEOBIČNA
KONSTRUKCIJA MOJ JE NAČIN
prirodnih izolacijskih zidova koji sjetveni red štite s bočnih strana. S
DA ISKORISTIM SVJETLO
gornje, pak, strane preko slame polažem komad pokrovne folije kao I TOPLINU SVOG DOMA.
efikasnu zaštitu od mraza. Na taj sam način stvorila pravu prirodnu SMJEŠTENE JEDNE IZNAD
tvornicu topline; napominjem, ne samo da slama i pokrovna folija štite DRUGIH, SVE PRESADNICE
IMAJU JEDNAKE UVJETE.
biljku od smrzavanja, već i slama, lagano se razgrađujići, razvija toplinu
pod pokrovom paučinaste folije, osiguravajući tako prijeko potrebnu
temperaturu za rast mladih sadnica. VEĆ KORIŠTENE PLASTIČNE
POSUDICE DOBRO SU
RJEŠENJE ZA UZGOJ
Sjetva u zatvorenom prostoru PRESADNICA JER DOBRO
ZADRŽAVAJU VLAGU. POSEBNO
Naši su vrtovi prepuni biljaka tropskoga porijekla. Stoljećima ploveći SU PRAKTIČNE ČAŠE OD SOKA
svijetom i upoznavajući egzotične kulture i podneblja, naši su preci JER IMAJU I POKLOPAC, PA SE
sa svojih putovanja donosili najneobičnije vrste povrća u čiju su se SJEME I MLADE PRESADNICE
NEĆE POSUŠITI U UVJETIMA
korist uvjerili u njihovim matičnim podnebljima. Neke su se vrste sjajno
SUHOG ZRAKA.
prilagodile našoj europskoj klimi, dok je uzgoj osjetljivijih kultura zahtijevao
prilagođavanje i posebnu njegu. Paprika, rajčica, krastavac, tikvice, sve su
to biljke koje za rast i sazrijevanje plodova trebaju mnogo topline. Neke

KAKO RASTU BILJKE 85


od njih rastu brzo, pa ih sijemo tek kada dovoljno
zatopli, a to je u kontinentalnoj klimi obično u
svibnju. No, paprike i rajčice rastu sporo, pa ih
zbog toga sijemo u kući već u veljači ili ožujku,
simulirajući uvjete na koje su navikle u domovini.
Na taj način tropske biljke već u početku rastu
okružene toplinom, isprva u našim domovima, a
tek kada zatopli i u vrtovima. Upravo taj ciklus
simulacije, brige, i na kraju očekivanog uspjeha,
ono je što vrtlarstvo čini malom alkemijom života,
koja ništa manje ne oplemenjuje naše srce od
slasnog zalogaja kasnoljetnih rajčica, ili pucanja
kore aromatične zelene paprike.
Ranija sjetva cvijeća i začinskog bilja manje je
uobičajena, no i ona ima mnogo smisla, posebno ako
sezonu želite započeti ranije. Ja obično već u veljači
posijem bosiljak u male posudice, pa je u proljeće
moj vrt prepun već lijepo razvijenih biljaka. No
postoji i drugi razlog zbog kojeg sjetva u zatvorenom
prostoru može imati prednosti. Naime, ako u vrtu
KAKO RASTU BILJKE
MNOGE PRESADNICE, POPUT OVOG MALOG
BOSIUKA, IMAT ĆE ODLIČNE UVJETE AKO IH
SMJESTITE U TOPLOJ SOBI, NEGDJE UZ PROZOR.
STOGA ODABERITE POSUDICE KOJE SVOJOM
VELIČINOM ODGOVARAJU ŠIRINI PROZORSKE
DASKE.
imate problema s puževima ili rovkama koje grickaju
ili izvrću redove s mladim presadnicama, tada je
mnogo praktičnije ako biljke u toj osjetljivoj fazi
uzgajate u kontroliranim uvjetima
Supstrat za sjetvu
Za razliku od sjetve na tlu, ovdje se ne morate
brinuti o kvaliteti površinskog supstrata. Uvjeti koje
će sjeme dobiti u posudama obično su mnogo bolji
od onih u bilo kojem vrtu, barem što se supstrata
tiče. Supstrat za sjetvu obično je vrlo lagan i odlično
propušta vodu. Nemojte nasjedati preporukama o
supstratu koji je bogat hranjivima, jer to je u fazi
klijanja i inicijalnog rasta potpuno nepotrebno. Što
se sjemena tiče, ono bi svoj život moglo započeti
i u pijesku, jer klice u sebi nose posve dovoljnu
zalihu hranjivih tvari za početak života. Također,
ako možete, pokušajte izbjeći i supstrate koji
sadrže treset, jer njegova se nalazišta u prirodi
sve više iscrpljuju, pa tako, uzgajajući presadnice
u posudama, indirektno štetite jednom vrlo važnom
fenomenu kao što su prirodna tresetišta. Stoga
moja poruka glasi: ako uzgajate presadnice u kući
iz vlastitog ili kupovnog sjemena, koristite prosijani
vrtni kompost, ili kvalitetan kupovni supstrat za
sjetvu. Presadnice uzgojene iz takvog supstrata
najbolje će prihvatiti presađivanje u vrtnu zemlju
jer će imati lijepo oblikovanu korjenovu balu, a ona
je uvjet dugotrajnog i uspješnog rasta. Ne kaže
se bez razloga: „Kad lišće požuti i uvene, znači da
s korijenom nešto nije u redu.“
87
 Posudice
Posudice za sjetvu mogu biti kupovne, najrazličitijih
oblika i veličina, lako izbjegavam plastiku u bilo
kojem obliku, u ovom slučaju prihvaćam je, jer je
najdostupnija i najpraktičnija. No, kad već koristim
plastične posude, uvijek nastojim pronaći one koje
su jednom već rabljene. Takav su primjer čašice od
cijeđenih prirodnih sokova, koje skupljam i čuvam
godinama. One su idealne veličine, lagane su i imaju
prozirni poklopac, što je jako zgodno želite li zadržati
vlagu u području oko sjemena. No, bez obzira na
to za kakve se posudice odlučili, ne zaboravite im
na dnu probušiti rupu za odvod suvišne vode. Jer
većina sjemena povrtnih kultura ne podnosi preveliku
vlagu, tako da se zbog truljenja može dogoditi nešto
manji postotak klijavosti od očekivanog.
Smještaj
Što se smještaja tiče, većina mojih posudica
smještena je uz prozore, iako odlično mjesto mogu
biti i tavani ili grijane garaže. Bitno je daje toplo i
88
da ih smjestite što bliže izvoru dnevnog svjetla. Kad
kažem toplo, namjerno ne ističem neku posebnu
temperaturu, jer različite biljke imaju i različite
potrebe i karakteristike u procesu klijanja. Okvirno,
većina će biti zadovoljna temperaturom od 18 do
21 Celzijev stupanj. Naravno, ne opterećujte se
ako je temperatura i nešto niža, ali tada očekujte
da će do pojave prvih klica proći više vremena.
Tako stvari stoje s temperaturom.
Svjetlo
Svjetlo je, pak, druga priča. Kada je ono u pitanju,
malo toga ovisi o vama. Naime, sjetva u siječnju ili
veljači nosi sa sobom činjenicu da su dani još uvijek
vrlo kratki, pa tako biljke jednostavno ne dobivaju
dovoljno svjetla. Pomaknete li termin na ožujak,
približit ćete se prirodnom ciklusu i rezultati će biti
mnogo bolji. Drugim riječima, uz svu brigu i želju
za kvalitetnim sadnicama, preranom sjetvom ipak
nećete mnogo postići. Dogodit će se, naprotiv, to
da ćete iscrpiti sjeme koje će se kasnije razviti u
ZELENI KVAORAT
zakržljalu sadnicu malih i bljedunjavih listova, preko kojih u najvažnijem UMJESTO POKRIVANJA
POSUDICA FOLIJOM, SJEME SE
trenutku biljka neće moći ostvariti kvalitetnu fotosintezu. Tako će i
NAKON SJETVE MOŽE POKRITI
sredinom ljeta, pa i u vrijeme berbe plodova, uvijek zaostajati za drugim I TANKIM SLOJEM PIJESKA. NA
biljkama koje su posijane u pravom trenutku. To je važno upamtiti, jer TAJ ĆE NAĆIN SAČUVATI VLAGU
KOJA MU JE POTREBNA ZA
poznavanje tempa rasta određenih vrsta najkorisnije je iskustveno znanje.
KLIJANJE.
Zato vam odlično može poslužiti vlastiti vrtlarski dnevnik.Tijekom vremena
on će postati prava riznica znanja. I sami ćete se iznenaditi koliko toga
možete proći sa svojim biljkama u nekoliko godina.

Dubina sjetve
Dubina sjetve u posudice jednaka je kao i kod sjetve u vrtu. Dakle,
veličina sjemena određuje i koliki će biti sloj supstrata kojim ćete ga
pokriti. Isto vrijedi i za gustoću sijanja. Krupnije sjeme bolje je posijati
u svaku posudicu posebno, a ono sitnije zajedno. Tako će, na primjer,
grašak ili krastavac rasti sami, dok će rajčica biti u društvu još 5 ili 7
biljaka, paprika isto tako. No, salata ima još sitnije sjeme, ipak to ne znači
daje dobro sijati je previše gusto. Otprilike 10-15 biljčica na površini od
desetak cm2 već je i više nego dovoljno. Doduše, činjenica je da biljke
rastu brže u konkurenciji s drugima, no ako pretjerate s tom taktikom
biljke će se izdužiti i izvitoperiti, a onda više nema pomoći. Nema ništa
nepraktičnije i iritantnije od presađivanja deformiranih presadnica.

KAKO RASTU BILJKE 89

 JEDNOSTAVNU POSUDICU Blijede presadnice
ZA ZALIJEVANJE PRESADNICA
NAPRAVITE SAMI OD Pojava takvih dugih i blijedih presadnica obično se događa ako je u kući
PLASTIČNE BOCE ZA previše toplo i ako ima premalo svjetla. Mlade biljke tada izgledaju izduženo,
VODU. PROBUŠITE LI ČEP ali i tužno i beznadno. Taj se problem rješava tako da ih prilikom sadnje
ZAGRIJANOM IGLOM, NAPRAVIT
u veće posudice ili u vrt posadite dublje no što je to uobičajeno, Tako
ĆETE IZVRSNU ZALIJEVALICU
KOJA NEĆE PREJAKIM MLAZOM ćete im pružiti mogućnost da se oporave, očvrsnu i nastave normalno
OŠTETITI NJEŽNE PRESADNICE. rasti. Uz to, takve presadnice će po cijeloj dužini podzemne stabljike
baciti male korjenčiće, pa ja na taj način volim zapravo lošu situaciju
KVALITETNU PRESADNICU pretvoriti u prednost za biljku. Važno je da daljnji rast presadnice bude
PREPOZNAT ĆETE KADA
nesmetan i pod povoljnim vremenskim uvjetima. Moje iskustvo govori
JE IZVADITE IZ UZGOJNE
POSUDICE. IMAT ĆE ZDRAVI da se često od takvih, recimo to, kritičnih presadnica, mogu dobiti vrlo
BIJELI KORIJEN KOJI JE zdrave biljke koje obilato rađaju.
PRORASTAO CIJELU POSUDU.
TAKVA ĆE SE PRESADNICA
Zaiijevanje
Zalijevanje je jako važno u ovom razdoblju, jer sjeme za klijanje mora
imati stalno kontakt s vlagom. Najnježniji način zalijevanja postići ćete
svakodnevnim prskanjem uz pomoć prskalice, ili nježnim mlazom kapljica
iz kantice koja na završetku grla ima ružu za zalijevanje. No, čak i uz
svakodnevno zalijevanje supstrat se u kućnim uvjetima vrlo brzo isušuje.
Zbog toga je dobro na neki način pokriti posudice i tako sačuvati vlagu
u površinskom sloju supstrata. Jedan su način prozirni plastični poklopci,
ali i druga su rješenja jednako uspješna. Tako, primjerice, presadnice
možete pokriti običnom plastičnom vrećicom, ali i prozirnom folijom za
čuvanje hrane. Pokrov ćete skinuti tek kada se na biljkama pojave prvi
listići. I tijekom klijanja, ali i kasnije, kad se već razviju
zdrave presadnice, svakako koristite odstajalu vodu
za zalijevanje. Nešto tvrđa voda s većim postotkom
karbonata neće naštetiti presadnicama, ali klor koji
nalazimo u suvremenim vodovodnim vodama hoće.
Zato stvorite mjesto u stanu u kojem će uvijek biti
nekoliko boca odstajale vode.

Pikiranje
Biljčice koje rastu zajedno u istoj posudi obično
se vade i presađuju u zasebne posude u fazi
kad imaju dva do tri prava lista. Ovdje je važno
razlikovati supke od pravih listova. Naime supke
su obično oble i pojavljuju se prve nakon nicanja.
Većina će povrća imati dvije supke, jer pripada
skupini dvosupnica, no luk, poriluk i češnjak su
jednosupnice i prepoznat ćete ih po tome što
će iz zemlje izviriti poput vlati trave. Dakle, kada
nakon supki prebrojite dva, tri ili četiri prava lista,
po izgledu karakteristična za određenu vrstu,
presadnice možete izvaditi i presaditi u zasebne
posudice kako bi nastavile samostalno rasti. Taj se
postupak u vrtlarskom žargonu naziva pikiranje.

Kako pikirati
Pikiranje ćete najlakše provesti tako da iz posudice
pažljivo izvadite sve biljčice. Nakon toga pažljivo
razdvojite grumen, ako je moguće tako da svaka biljka
oko sebe zadrži barem malo zemlje. Jato najčešće
radim pomoću obične olovke, jer ih tako mogu
lakše razdvojiti. Nakon razdvajanja uhvatite željenu
presadnicu u jednu ruku, postavite je u sredinu
teglice, a drugom rukom postupno oko korjenčića
dodajte novi supstrat. Nakon pikiranja nipošto ne ODVAJANJE PRESADNICE IZ ZAJEDNIČKE
POSUDE BIT ĆE LAKŠE UZ POMOĆ OBIČNE
stišćite supstrat, jer prejako stisnuta zemlja može
DRVENE OLOVKE. TAJ ĆE PRIRUČNI ALAT
oštetiti nježni korijen biljke. Ako vam se čini da su OMOGUĆITI DA BIUKU IZVADITE ZAJEDNO S
vaše presadnice izdužene i nestabilne, posadite ih KORIJENOM I DA JE POSLIJE NJEŽNO PRITISNETE
slobodno malo dublje, ali uvijek do prvih listova. U SUPSTRAT PRILIKOM SADNJE.

KAKO RASTU BILJKE 91


KL1JAUŠTE JE ODLIČNO MJESTO ZA
OČVRŠĆIVANJE PRESADNICA U PRIJELAZNOM
RAZDOBUU, ODNOSNO KADA IH IZ TOPLE KUĆE
ŽELIMO PRESADITI U VRT. ISPRVA ĆE KLIJALIŠTE
BITI ZATVORENO, NO POSTUPNO, ULAZ
SVJEŽEGA PROLJETNOG ZRAKA OMOGUĆIT ĆE
PODIZANJE STAKLENOG POKLOPCA UZ POMOĆ
DRVENOG ŠTAPA U OBUKU RAŠUI.
92
Prilagodba na
vrtne uvjete
Nakon pikiranja presadnice rastu u posebnim
posudicama sve do trenutka kada je temperatura
tla u vrtu dovoljno porasla da bez velikog šoka
mogu nastaviti rasti. Prijelazno su razdoblje vrtlari
tradicionalno rješavali iznoseći biljke iz tople kuće u
takozvana hladna klijališta. To su zapravo okviri od
dasaka pokriveni staklom. Nije im potrebno graditi
dno jer se smještaju izravno na tlo, obično uz južni
dio kuće. Na taj način biljke kroz staklo iskorištavaju
maksimum ranog proljetnog sunca i kvalitetno se
griju, stvarajući tako povoljnu mikroklimu zahvaljujući
efektu staklenika Drugim riječima, toplina koja se
razvija unutar klijališta, ali stiže i iz zemlje, ne može
izaći van zbog staklenog poklopca koji je u tome
sprječava Još je važnije što se toplina zadržava i
tijekom noći, pa biljke u klijalištu ostaju zaštićene
od mraza i niskih noćnih temperatura. Zanimljivo je
kako se danas na sva zvona ističe kvaliteta grijanja
pomoću podzemnih cijevi koje dižu prirodnu toplinu
iz dubine zemlje i tako pasivno griju objekt. Primjer
za takav sistem mogli su naći u tradicionalnom
korištenju ukopanih vrtnih klijališta.
Kako napraviti hiadno kiijalište
Vlastito kiijalište napravila sam sama. Najprije
sam spojila okvir od dasaka dimenzija 1,2 x 0,6
m. Te mjere nisu, naravno, obavezne, no meni
su odgovarale jer sam na tavanu pronašla jedan
stari prozor koji je bio točno tih dimenzija. Zbog
toga nisam morala posebno kupovati staklo, a ni
okvir za poklopac. Stari sam prozor jednostavno
uz pomoć panti pričvrstila za viši dio okvira. Da
bi kiijalište što bolje iskoristilo sunčevu toplinu,
poklopac mora biti postavljen ukoso. To je dobro
i kako bi se slijevala kiša. Upravo zato visina više
daske na mom klijalištu iznosi 45 cm, dok visina
ZELEN KVADRAT
 šM m

VRTNO RODILIŠTE
ISHODIŠTE JE GOTOVO
SVIH BILJAKA U MOME
VRTU TIJEKOM PROUEĆA
I LJETA. TO JE MJESTO
KONTINUIRANE SJETVE I
UZIMANJA PRESADNICA
KOJIMA ISPUNJAVAM SVOJ
VRT.

niže daske iznosi 35 cm.
Presadnice u hladnom klijalištu obično se čuvaju
oko dva tjedna, a po potrebi i duže. U tom ćete
razdoblju poklopac postupno podizati tako da se
biljke lagano privikavaju na hladniji zrak. A kada
procijenite daje trenutak pravi, iznesite ih u vrt i
posadite na stalno mjesto.
Presađivanje
Uzgoj presadnica najlakši je i najljepši način da
svoj vrt obogatite mnoštvom povrća i cvijeća
tijekom cijele sezone, i pritom uštedite nešto
novca. Zbog toga presadnice ne uzgajam samo
zimi, već kontinuirano tijekom proljeća i ljeta.
Najbolji primjer za takav kontinuirani uzgoj je
salata. Šijem je otprilike svaka dva tjedna, onako
usput, kad se sjetim. I zato svaka dva tjedna imam
gredicu punu svježe zelene salate. Moram priznati,
upravo me ta sklonost prema salati natjerala da
pripremim jednu posebnu gredicu na kojoj ću
uzgajati samo presadnice. Počela sam najprije sa
salatom, a zatim i s ostalim vrstama povrća, cvijeća,
pa čak i začinskog i ljekovitog bilja. Danas bez te
gredice ne mogu ni zamisliti svoj vrt, jer ona je
neprestani izvor presadnica za cijelu sezonu. Jaje

KAKO RASTU BILJKE 93


NAKON PRESAĐIVANJA PRESADNICE JE VAŽNO
REDOVITO ZALIJEVATI PRVIH NEKOLIKO DANA.
NAJBOLJI TRENUTAK JE PREDVEČER, A NAJBOLJI
NAČIN UZ POMOĆ KANTICE ZA ZALIJEVANJE
KOJA IMA RUŽU, KAKO BI PO NJIMA PADAO
NJEŽAN RASPRŠEN MLAZ VODE.
KADA BLITVA NARASTE TAKO GUSTO DA SE
VEĆ POČNE GURATI SA SUSJEDNIM BILJKAMA,
VRIJEME JE ZA PRORJEĐiVANJE. IZVAĐENE BILJKE
NE TREBA BACITI. PRESADITE IH NA DRUGO
MJESTO U POVRTNJAKU ILI JEDNOSTAVNO
POJEDITE.
zovem rodilište, jer na njoj život započinje većina
mojih vrtnih biljaka. Gredicu, naravno, intenzivno
obogaćujem kompostom, kako bi zemlja uvijek bila
idealno propusna, ali i supstrat dovoljno hranjiv za
prvo razdoblje u kojem se biljka prestaje hraniti
iz sjemena.
Kada i kako presađivati
Kada biljke s uzgojne gredice razviju nekoliko pravih
listića, jednako kao i kod pikiranja, presađuju se
na stalno mjesto u vrtu. Budući da ne prekopavam
cijelu gredicu, kopam rupe samo na mjestima gdje
ću saditi presadnice. Ako je riječ o povrću, tada
svakoj biljci obavezno dodajem i šaku glistinca.
To je, po mom iskustvu, sasvim dovoljno da biljka
izdrži cijelu sezonu. Svaku presadnicu obavezno
dobro zalijem i nakon toga okružim malčem od
slame. Budite pažljivi i nježni u ovom poslu, jer
presađivanje je osjetljiv postupak. Upravo stoga
svoje biljke uvijek presađujem predvečer. Tlo se
tijekom noći hladi, pa biljke imaju priliku da se
lakše prilagode na nove uvjete i ne dehidriraju na
podnevnom suncu. Prvih tjedan dana osobito je
važno voditi brigu o zalijevanju, jer nakon dehidracije
sadnice, nažalost, povratka nema. Tjedan dana
poslije korijen biljke već je dovoljno jak da crpi
dovoljno vode i iz dubinskog sloja zemlje, pa više
ne postoji opasnost od dehidracije.
Može i bez presađivanja
Bez obzira na moju uzgojnu gredicu, mnoge vrste
povrća uzgajam tako što ih šijem izravno na
mjesto na kojem će i ostati. Tako izbjegavam
presađivanje, ali ne i prorjeđivanje. Naime, kada
mlade biljke narastu tako gusto da već smetaju
jedna drugoj, vrijeme je da se izvade one slabije
i ostave samo najsnažniji primjerci. Višak biljaka
može se, naravno, presaditi na novo mjesto, ali
može se i pojesti. Takav je primjer blitva, čije mlade presadnice često
kupujemo na tržnici povezane u lijepe male svežnjiće pod nazivom mlada
blitva. Čak se i ja ponekad snađem na taj način, pa kada ne stignem
uzgojiti vlastite presadnice, sadim blitvu s tržnice. Neki proizvođači ostavit
će dovoljan korijen na sadnici da ga možete ponovo posaditi i uzgojiti
odraslu biljku. Na taj način mogu se presaditi i druge vrste povrća. Ako
biljka ima korijen i ako je mlada, velika je šansa da će nastaviti rasti i u
vašem vrtu. Pazite samo daje uzgojena bez pesticida. PRESADNICE UZGOJENE
U NOVINSKOM PAPIRU
MOGU SE SADITI IZRAVNO
Posudice od novinskog papira U TLO, JER PAPIR ĆE SE S
VREMENOM RAZGRADITI.
S ekološkog stajališta vrlo su zanimljive i presadnice koje se uzgajaju
u novinskom papiru. Njihova je prednost što su jeftine i razgrađuju se
PREDNOST POSUDICA OD
u tlu, pa stoga nema nikakvog otpada. Naravno, važno je da papir nije TRESETA JE TO ŠTO SE MOGU
u boji i da ne sadrži previše teških metala, kako u tlo ne biste unijeli POSADITI IZRAVNO U TLO,
neželjene kemijske tvari. Ipak, ovaj način ima i neke nedostatke. Budući ZAJEDNO S PRESADNICOM.
MEĐUTIM, NEDOSTATAK JE TO
da presadnice treba redovito zalijevati, posude od papira lako se razmoče,
ŠTO JE TRESET NEOBNOVUIVI
bez obzira na to jeste li ih napravili čvrsto, od nekoliko slojeva. Dobre i RESURS.
loše strane su tu, pa vi odlučite.

Posudice od prešanog treseta

Na istom principu zasniva se i uzgoj u posudicama od prešanog treseta To
je odlično rješenje, jer takve se posudice neće lako razmočiti, i svakako su

KAKO RASTU BILJKE

 PRILAGODITE.IZ BOR BILJAKA UVJETIMA SVOGA
VRTA. NA SJENOVITIM DIJELOVIMA ODLIČNO
ĆE USPIJEVATI PAPRATI, ĐURĐICE, ASTILBE I
CIKLAME. OVIM VRSTAMA NEĆE SMETATI ČAK NI
BLIZINA DRVEĆA.
biorazgradive, pa biljku sadite zajedno s posudom.
Međutim, ako želite doista biti prijatelj Zemlje, tada
uopće ne biste trebali upotrebljavati proizvode od
treseta Za vašu informaciju, treset je osušena i
odumrla mahovina koja se taloži na tresetištima.
Riječ je o neobnovljivom izvoru, koji poput nafte,
nestaje bez povratka Nažalost, najveći potrošači
treseta upravo su vrtlari. Moj je stav da krivnju za
nestanak treseta snose jednako oni koji ga iznose
iz prirode i oni koji ga kupuju.
Sadnja, mjesto i
vrijem e
Iz sjemena obično uzgajamo presadnice povrća
i cvijeća Međutim, vrt je više od toga. U njemu
rastu i različite vrste trajnica, grmovi i drveće. Sve
te biljke ne presađujemo nego sadimo odmah na
mjesto na kojem će ostati. Stoga je vrlo važno
dobro odabrati mjesto sadnje, jer o tome može
ovisiti budućnosti uspjeh biljke. Ukratko, začinske
i ljekovite biljke obavezno treba saditi na sunčanim
položajima. Razlog je u tome što je sunce važno
za stvaranje eteričnih ulja koja proizvode njihovi
listovi i cvjetovi. Rastu li u hladu, neće nikada tako
lijepo mirisati. Zapravo, najlakši način da odaberete
pravo mjesto za svoju biljku znat ćete ako najprije
doznate odakle ona potječe.
Biljke sunca
Evo kako ja rješavam takva pitanja. Na primjer,
želim li posaditi lavandu, zamišljam otoke, sunce ili
toplu Provansu u kojoj proizvode čuveno eterično
ulje. Odmah mi postaje jasno da ta biljka treba
sunce i ne previše zalijevanja, jer to su uvjeti u
kojima uspijeva najbolje. Zbog toga je sadim na
južnoj strani, jer će tako uvijek dobiti maksimum
sunčanih sati. Također, jasno mi je da bi lavanda
mogla imati problema s hladnim i teškim tlom,
KAKO RASTU BILJKE
prepunim gline koja zimi zadržava vodu. Stoga
na dno svake sadnice stavljam sloj pijeska i tako
stvaram sloj drenaže kroz koju će oteći sva suvišna
jesenska i zimska voda.
Biljke sjene
Naprotiv, ukrasna paprat šumska je biljka i logično
je da će joj najviše odgovarati sjenovito i vlažno
mjesto, najbolje na sjevernoj strani vrta. No, većina
vrtnih biljaka, uključujući povrće i cvijeće, najbolje
će rasti na mjestima koja nisu izložena suncu
tijekom cijeloga dana. To je moje vlastito iskustvo
do kojeg sam došla eksperimentirajući s uzgojem
presadnica povrća i cvijeća. U tom eksperimentu
iste sam vrste sijala na dva mjesta - vrtnoj gredici
i ispod mini tunela prekrivenog propusnom folijom.
Bilo je ljeto, sunce je žestoko pržilo, a UV indeks
kretao se između 8 i 9. Mjesec dana poslije biljke
ispod zaštitne folije bile su zdrave, zelene i tako
velike da su se već počele savijati zbog nedostatka
prostora. Za razliku od njih, presadnice koje su
rasle „pod suncem" bile su manje i izgledale kao
da kasne u razvoju.
Štetnost izravnog sunca
Rezultat toga eksperimenta pokazao mi je ono što
sam mogla vidjeti i u prirodi. Rast ne potiče sunce
koje nemilosrdno prži biljku 12 sati dnevno. Za rast,
mnogo je važnije svjetlo određene kelvinaže, tj. boje
svjetla koja mora pokriti većinu spektra, od crvene
do plave. Prirodno svjetlo osigurava cijeli spektar
boja, pa čak i ako mu malo smanjimo intenzitet
kao u mom eksperimentu sa zaštitnom folijom. I u
prirodi u većini slučajeva nije ništa drukčije. Tamo
biljke uglavnom nisu izložene izravnom sunčevom
svjetlu, već najčešće rastu u sjeni neke veće biljke.
Tako prirodno raste i rajčica negdje u svojoj tropskoj
postojbini, jer nema vrtlara koji bi za nju iskrčio
97
 UOBIČAJENO VRIJEME SADNJE
VEĆINE PRESADNICA POVRĆA,
CVIJEĆA I ZAČINSKOG BILJA JE
PROLJEĆE. BIUKE U TO DOBA
IMAJU DOVOLJNO TOPLINE I
VLAGE KOJE SU POTREBNE ZA
KVALITETNO UKORJENJIVANJE.
SADITE LI BIUKE UETI, NEKA
TO BUDE PREDVEČER, KAKO
BIUKE NE Bi DEHIDRIRALE NA
UETNOM SUNCU.

komadić prašume. Na kraju krajeva, i mi se, u razdoblju kadaje UV indeks

opasan za našu kožu, štitimo šeširima i kremama koje sadrže UV filtar.
Shvatite da i biljno tkivo treba zaštitu, pa neka to za najsunčanijih dana
bude folija, ili barem polusjena.

Vrijeme sadnje
Vrijeme sadnje također je važno. Obično se kaže da je za drveće i
ukrasno grmlje jesenska sadnja najbolja. I to je točno, noto se ne odnosi
na kalendarsku jesen. Saditi početkom rujna i početkom prosinca nije

98 ZELENI KVADRAT
isto. Pod pojmom jesenske sadnje zapravo se
podrazumijeva kasno ljeto i rana jesen. Posadite
li ukrasno grmlje u tom razdoblju, preostat će mu
dovoljno toplih i vlažnih dana u kojima se biljka
još stigne ukorijeniti prije dolaska zime. Upravo
zato takve biljke u proljeće, kad promile prve zrake
sunca, a zemlja se blago ugrije, svoj rast započinju
s prednošću.
Ako izuzmemo jesensku i zimsku sadnju češnjaka,
luka i poriluka, ostale povrtne kulture načelno se
ne sade u kasnu jesen ili početkom zime. Većina
povrća voli proljetnu sadnju, i to u vrijeme kada
prestaje opasnost od jutarnjeg mraza. Kad će
to biti ovisi o klimatskom podneblju, ali i godini
koja sa sobom nosi vremenske karakteristike.
U kontinentalnoj klimi intenzivna sadnja vrtnih
presadnica počinje negdje od početka pa sve
do kraja svibnja. Mediteranska klima dopustit će
nam i raniju aktivnost, pa sadnju i sjetvu u vrtu
možemo započeti već polovicom travnja. Sve te rane
proljetne kulture koje sadimo u obliku presadnica,
sijali smo zimi u veljači i ožujku na toplom u kući.
Takve se presadnice vrlo brzo zakorjenjuju jer su
zimsko vrijeme iskoristile za formiranje zdrave
korjenove bale.
Jesen, zima, proljeće i ljeto, svako godišnje doba
pogoduje nekoj sjetvi ili sadnji, bilo povrća, bilo
ukrasnog bilja, ili unutar kuće ili na otvorenom. No,
zahvaljujući sadnicama u posudama (kontejnerima),
saditi možete kad god poželite, osim kada je tlo
smrznuto. Razlog tome je što takve kontejnirane
sadnice imaju već razvijen korijen pa se zbog toga
lako prilagođavaju na novu okolinu. Ipak, ako mogu,
prednost ću uvijek dati jesenskoj sadnji, jer tada
će biljku zalijevati uglavnom kiša, bez nekih većih
intervencija vrtlara Sadite li, pak, u toplim mjesecima
kada se sadnice u posudama u pravilu ne sade,
svakako računajte na mnogo zalijevanja.
KAKO RASTU BILJKE
Što je kvalitetna
sadnica
Svaka sadnja započinje nabavom. Ponekad to su
biljke koje smo razmnožili sami ili smo ih dobili
od susjeda i prijatelja, no često su to biljke po
koje odlazimo u vrtne centre i rasadnike. I sama
sam redoviti posjetilac takvih mjesta, pa dobro
znam da nas obilje ponude može lako zbuniti.
Što kupiti, i kako odabrati biljku, pitanja su koja
obično postavljamo trgovcima. Ali oni, u pravilu,
nemaju vremena odgovarati na bezbroj pitanja, i
budimo realni, njihov posao nije da vam kažu što
vi želite. Stoga je bolje u vrtni centar doći barem
s predodžbom o tome koje biljke želite kupiti. Moj
je savjet, osvrnite se oko sebe, i kada shvatite da
ne živite u Japanu ili na Beverly Hillsu, tada ćete
možda i lakše odbaciti sve one egzotične biljke
koje bi u vašem vrtu izgledale kao strano tijelo.
Kako prepoznati
kvalitetnu sadnicu
Kvaliteta sadnica vrlo je važna Prepoznat ćete je
prije svega po zdravim listovima. Ako ste primijetili
nekoliko suhih listova na donjem dijelu biljke, to
najčešće ne znači ništa loše. Nasuprot tome,
biljka koja ima suhe listove na vrhu svojih izboja
sigurno neće dalje rasti. Važno je znati da se samo
kvalitetne sadnice mogu dobro ukorijeniti.
Ako je biljka pravilno uzgojena, korijen će, kada
ga izvadite iz uzgojne posude, držati svu zemlju na
okupu. Ali ako je korijen premalen, to znači da je
uzgajivač biljku tek nedavno presadio i da se ona
još nije ukorijenila. Jednako je loš znak ako korijen
izviruje iz rupe za odvod. Takve biljke uzgajivač dugo
nije presadio, pa su već same počele tražiti novi
put. Najveći problem kod takvih biljaka je u tome
što korijen raste spiralno, pokušavajući tako zauzeti
što veću površinu. Nažalost, naviku takvog rasta
99
 KVALITETNU SADNICU
PREPOZNAT ĆETE PO
MNOŠTVU SVIJETLIH
KORJENČIĆA KOJIMA JE
ISPUNJENA POSUDA. AKO
KORIJEN IZVIRUJE IZ POSUDE,
SADNICU ĆETE SPASITI TAKO
DA ODREŽETE KORIJENJE KOJE
STRŠI, ODMOTATE SPIRALNO
UVIJEN KORIJEN ILI CIJELU BALU
NEKOLIKO PUTA PREREŽETE NA
DONJEM DIJELU.

nastavit će i nakon sadnje, a to može biti problem, posebno kod sadnica

grmlja i drveća. Na taj se način remeti stabilnost biljke kojoj korijen ne
pruža čvrsto uporište u dubini tla, već povećava mogućnost izvrtanja kod
većih oluja ili nevremena.
Za takve je slučajeve jedino rješenje kruta rezidba. Spiralno razvijen
korijen treba odmotati i maksimalno skratiti. To znači da slobodno

100 ZELENI KVADRAT


možete odrezati dvije trećine korijena. Ne brinite
se, iz svake od odrezanih grana korijena razvit će
se novi mladi, pravilno razvijeni korjenćići, koji će
se nastaviti granati pravilno. Zapravo, skraćivanje
korijena treba shvatiti kao rezanje grana iznad
površine tla; što ga više režete, bolje će rasti.
Kako saditi
drveće i grmlje
Sadnja grma
Pravilnu sadnju slobodno možete usporediti sa
zdravim temeljima. Ako je sadnica kvalitetno
posađena, sigurno će i dobro rasti. Prema tome,
dobre temelje svojoj biljci osigurat ćete ako, za
početak, iskopate rupu barem dvostruko veću
od korijenove bale. Da objasnim, korijenova bala
KAKO RASTU BILJKE
SADNICE DRVEĆA I GRMLJA SADE SE UZ POMOĆ
ŠTAPA KOJI POKAZUJE RAZINU SADNJE. AKO GRM
STOJI PREVISOKO, ČEKA VAS JOŠ KOPANJA, A
AKO STOJI PREDUBOKO, JAMU TREBA DOPUNITI
ISKOPANOM ZEMLJOM. SVAKAKO PRI SADNJI NE
ZABORAVITE UZ ISKOPANO TLO DODAT! 1MALO
KOMPOSTA.
zapravo je korijen koji na sebi drži supstrat iz kojeg
je rastao dok je bio u posudi. Obično će korijenova
bala imati oblik posude u kojoj je biljka rasla, i tada
ne trebate učiniti ništa posebno. Dobro je rukama
proći po površini bale kako biste opustili sitne
korjenčiće, i to je sve. Mnogo je važnija dubina
sadnje. Posadite li biljku preplitko, korijenje će
viriti iznad razine tla, pa neće moći obavljati svoju
funkciju, odnosno opskrbljivati biljku vodom i
hranjivim elementima. Takve biljke, nažalost, često
ugibaju. Manje ćete pogriješiti posadite li biljku
malo dublje. Za drveće i grmlje iskustvo je pokazalo
daje uspjeh najbolji ako ih posadite na istoj razini
na kojoj su rasle u uzgojnim posudama. Kako
biste bili sigurni da radite dobro, razinu odredite
uz pomoć štapa koji ćete nasloniti preko iskopane
rupe. Vrh bale mora biti jednak okolnom tlu. Tek
tada korijen možete zatrpati zemljom.
101

Zatrpavanje zemljom koju ste iskopali najjednostavniji
je način. Želimo li da biljka bude snažna i zdrava,
dobro je iskopanu zemlju pomiješati s kompostom,
glistincem ili nekim drugim organskim gnojivom.
Svakako izbjegnite svježi stajski gnoj, jer bi burni
procesi razgradnje koji se u njemu odvijaju mogli
uništiti korijen. Stoga je bolje dno rupe ispuniti
kompostom, jer ćete tako omogućiti i bolju drenažu.
Tek nakon toga rupu zatrpajte mješavinom ostatka
zemlje i svježeg komposta. Bitno je da se korijen
prilikom ukorjenjivanja ne muči probijajući se kroz
tvrdu zemlju. Također je bitno da biljku odmah
nakon sadnje dobro zalijete. Na taj način čestice
zemlje slijepit će se s korijenom i tako ćete izbjeći
nastanak takozvanih zračnih džepova oko korijena.
Vrlo je važno da korijen što prije započne uzimati
i vodu i hranjive elemente.
Sadnja drveta
Za drveće koje sadimo u tlo loše kvalitete, u
kompost koji stavljate ispod korijena svakako
dodajte nekoliko lopata pravog šumskog tla. Ako
102
ZA POVEZIVANJE M LADOG STABLA UZ
POTPORANJ UPOTRIJEBITE GURTNU SAVIJENU
U OBLIK „O S M IC E 11. KRAJEVE GURTNE SPOJITE S
POTPORNJEM UZ PO M O Ć NEKOLIKO ČAVLIĆA.
PRIPAZITE DA OSTANE D O V O U N O PROSTORA
DA STABLO MOŽE RASTI SU E D E Ć IH 3-5 GODINA.
NISKE TEMPERATURE PO G O DO VAT ĆE
SMANJENJU ODREĐENO G BROJA ŠTETNIKA.
NO TO JE TEK PRAKTIČNI DIO ZIME. LJEPOTA
SNIJEGOM POKRIVENIH GREDICA, TIŠINA I
ČEKANJE TAKOĐER M O GU BITI OČARAVAJUĆI.
je riječ o crnogoričnom drvetu, preporučujem da
tlo uzmete u podnožju takvih vrsta. U svakom
slučaju, kopajte ispod odraslog, zrelog drveća, a
ne ispod mladica. Na taj ćete način u tlo unijeti
kulturu gljiva koje će se nastaniti na korijenju i
stvoriti simbiozu koju nazivamo mikoriza. Drveće
će tako povećati površinu svojeg korijenja i lakše
se snaći u potrazi za vodom i hranjivima. Razlog
je u tome što stablo svoje korijenje tjera u dubinu
i tako samo pronalazi vodu u sušnim mjesecima.
U stvarnom životu biljke to je mnogo važnije od
dodavanja gnojiva koje će se prije ili poslije, sasvim
sigurno, iscrpiti iz tla. Gljive za mikorizu mogu se
nabaviti i komercijalnim putem, gdje se prodaju
u obliku granula ili praška, no i ovaj će prirodni
način biti podjednako učinkovit.
Oko korijena drveća koje sadimo tlo treba dobro
pritisnuti nogama. Na taj se način oko debla oblikuje
takozvana zdjelica, odnosno udubljenje koje će
zadržavati kišu u području oko korijena umjesto da
je razlijeva po površini. Budite nježni pri tom poslu,
jer pritisak noge može lako oštetiti korijen.
Z E L E N I K V A D R A T
Kome treba potporanj
Većini biljaka za rast neće biti potreban nikakav
potporanj. Iznimka su penjačice i drveće. Penjači-
cama će za rast trebati ograda, zid ili pergola, a
drveću stupovi. Obično su to čvrsti, obli drveni
stupovi koji se prije sadnje učvršćuju u rupu za
sadnju. Uz mlado stablo treba ih povezati tako
da traka (najbolje gurtna) oblikuje takozvanu
„osmicu11. Stablu ostavite malo prostora, jer će
se deblo u sljedećim godinama sigurno širiti. U
svakom slučaju, potporanj je važno ostaviti uz
stablo najmanje 3-5 godina, jer toliko je doista
potrebno da se ukorijeni tako dobro da ga neće
izvrnuti sljedeća oluja.
Mirovanje
Mirovanje je jedna od promjena koju u vašem
vrtu najavljuje dolazak zime. Listopadne biljke
tada vidljivo odbacuju svoje listove, štiteći ih tako
od smrzavanja. One zimzelene vrste, s otpornijim
listovima, također usporavaju kolanje svojih sokova,
iako na njima nema vidljivih promjena. Ipak, budući
KAKO RASTU BILJKE
da u toj fazi nema rasta, i sve izgleda kao da stoji,
vrtlari kažu da biljka miruje.
Mirovanje za biljke ne znači i mirovanje za vrtlare.
U to se doba vrlo aktivno sade voćke svih vrsta.
Uzgajivači ih početkom zime vade iz rasadnika i
donose u vrtne centre, jer znaju da će upravo zbog
usporenog kolanja sokova sadnice proživjeti mnogo
manji šok zbog presađivanja To su načelno sadnice
golog korijena, odnosno bez uzgojne posude, pa
zbog toga i nemaju korijenovu balu. Za takve je
biljke upravo zima najbolje doba sadnje.
Većinu vrtnih biljaka koje su završile sezonu rasta
i počele se sušiti obično prije mirovanja odnosimo
iz povrtnjaka i cvjetnjaka u kompostište. Tako
olakšavamo posao čišćenja i vrt pripremamo za
novu sezonu. Morate, međutim, znati da su suhe
stabljike raznih vrsta trajnica često dom za razne
korisne kukce, pa stoga nije naodmet ostaviti
pokoju skupinu suhoga cvijeća sve do proljeća
Zimi takve biljke čak i ne izgledaju loše, pogotovo
kada se na njih uhvati inje. Jer čak i kad spava,
vrt iz nas može izvući duboki uzdah.
103
 .
i •*- 7*=--«. ~
-*.*■ fm

- i i -
I I
m m .;
• **& *« * —
isassfisasaa »
* - ■- ■
■'.i,. - .-.< . -
.~ ^ U . -•••.^ ' ’*****-.• gjjfeg* ;
Biljke će pokazati je li tlo u vašem vrtu umorno"!/,' - * -*^« -, ’
>.t ■ •» * <*
gladno. Nema li dušika, listovi će požutjeti. Fosfor je. ^ - f ^ ' ' ''' "" *
potreban za stvaranje plodova i sjemenja te razvoj
... '
korijena. Zbog nedostatka kalija biljke će biti podložne
bolestima. A je li tlo presuho, najbolje ćete provjeriti

t:Slili-s-S
• Čuvanje vode i zalijevanje •
• Zelena gnojidba i tekuća organska gnojiva -£ - ,
...........-.................-........................... -.............................
• Malčiranje - čuvanje vlage
Plijevljenje, orezivanje i oblikovanje . mmmm
?:-:S%Xi“č ;« |ž 8 S p

& V.;-^ v':;; * fifa

m i ■ - •
-w \8 .

;S < &
Bez obzira na to koliko prirodnim želimo održavati svoj vrt, ipak ne možemo NJEGUJUĆI VRT NJEGUJEMO
NA ODREĐEN NAČIN I
preskočiti činjenicu da smo ljudi. Kultura oblikovanja vrta nešto je što smo
VLASTITO TUELO. ZAR NISU
naslijedili od svojih predaka, nešto što određuje prostor u kojem živimo. SVI TI ČUČNJEVI, SAGIBANJA,
Drugim riječima, biljke u vrtu nikada nećemo ostaviti da trunu prirodno, OKRETANJA i HODANJE NEKE
VRSTE VJEŽBI NA SVJEŽEM
niti ćemo ih prepustiti suši u razdoblju kada nema kiše. Njegovat ćemo ZRAKU. NO ZA RAZLIKU OD
ih i plijeviti, malčirati i orezivati, i uostalom raditi sve ono što je potrebno VJEŽBANJA U TERETANI,
GDJE SU KRETNJE SAME SEBI
da naše vrtne ljubimice dobiju najbolje moguće uvjete.
SMISAO, OVDJE SVAKI POKRET
IMA ODREĐENU, JASNU SVRHU,
PA ZBOG TOGA PRUŽA I
Što biljke jedu NEVJEROJATAN OSJEĆAJ
ZADOVOLJSTVA, ONO ŠTO
Sve biljke trebaju određene hranjive elemente za rast. Ugljik, kisik i vodik JA VOLIM NAZVATI UGODAN
oni su osnovni, jer čine lanac fotosinteze. Sve ostale potrebne elemente, UMOR.
njih 13, znaju vjerojatno tek studenti hortikulture na ispitu iz ishrane
bilja I doista, nije važno poznavati ih baš sve. Za početak dovoljno je
da zapamtite osnovne ili makroelemente - dušik (N), fosfor (P) i kalij
(K). Oni su najvažniji zato što ih biljke trebaju u većim količinama nego
ostale, i zato što moraju biti odmah dostupni.

Zdravo tlo prirodno sadržava sve te elemente, i još mnogo više. Ali u
stisnutom i nabijenom tlu neki od njih mogu nedostajati, ili biti zarobljeni
i nepristupačni. I upravo su na takvim tlima organska gnojiva jedino kori­
sno rješenje. Ona osiguravaju odličan izvor dušika, povećavaju aktivnost
mikroorganizama, ali i glista koje okreću zemlju i tako je prozračuju. A
tamo gdje ima zraka i vlage, i hranjivi elementi postaju lako dostupni.

Makroelementi
Ako je vaše tlo umorno i gladno, najprije će vam to pokazati biljke. Nema
li dušika, one će slabo rasti, a listovi će im požutjeti. Naprotiv, ima li ga
previše, kasnit će cvatnja i stvaranje plodova. U osnovi taj je element
odgovoran za rast listova, što znači da će biljke koje uzgajamo zbog listova,
kao što su primjerice trava i neke vrste povrća, trebati više dušika.

Fosfor je odgovoran za stvaranje plodova, cvjetova i sjemena. Ako gaje

premalo, stabljike i listovi postat će ljubičasti, zakržljalog i slabog rasta, a
cvjetova i plodova bit će manje. Fosfor također utječe i na razvoj korijenja.
Kalij je odgovoran za otpornost prema bolestima i štetnicima. Također
je važan za kvalitetu cvjetova i plodova koji su već formirani. Ako gaje
premalo, urod će biti slabiji, a listovi išarani, točkasti i kovrčavi.

NJ EGA BI L J A K A 107
 Mikroelementi
Mikroelementi su ona hranjiva koje biljka treba u manjim količinama.
Na primjer, stablo limuna treba vrlo malo bora. Kada njega nema, još
nezreli plod pada na tlo. Taj se problem rješava dodavanjem gnojiva
koje sadržava određenu količinu toga elementa oko podnožja stabla.
Ostali česti problemi su nedostatak željeza kod rododendrona i azaleja
i nedostatak molibdena kod graha, graška i ostalih mahunarki. Ti se
nedostaci također rješavaju dodatkom gnojiva koja sadržavaju spome­
nute mikroelemente.

Gnojenje
Uzastopno uzgajanje biljaka, godinu za godinom, iscrpljuje hranjiva
iz tla. Međutim, ona se ne vraćaju prirodnim putem, truljenjem biljnih
ostataka, već ih u tlo moraju vratiti vrtlari. Taj dio njege biljaka nazivamo
gnojenje.

Nažalost, pojam gnojenje u povijesti suvremene poljoprivrede nosi izrazito

negativne konotacije. Mislim ovdje, naravno, na mineralna gnojiva, koja
se intenzivno upotrebljavaju od 2. svjetskog rata do danas. Ono što se
dogodilo s tlom u tom razdoblju ravno je prirodnoj katastrofi. Naime,
zbog mineralnih gnojiva dogodilo se zakiseljavanje tla, nagomilavanje
teških metala i, što je još važnije, smanjenje humusa. A upravo je hu­
mus onaj dio tla o kojem ovisi plodnost i dobra struktura, pa je s time
povezano i smanjenje hranjiva. Upravo zato suvremeni poljoprivrednici
troše iz godine u godinu sve više mineralnih gnojiva, jer drukčije uopće
ne mogu održati visoke prinose.

Mogla bih se sada zaustaviti i ne objašnjavati dalje nedostatke kon­

vencionalne poljoprivrede, ali jednostavno ne mogu. Jeste li znali da
za proizvodnju jednog kilograma dušičnog gnojiva treba trošiti energije
koliko sadrže dvije litre nafte. Krenete li dalje, počinjete razmišljati i o
onečišćenju koje stvara industrija mineralnih gnojiva. A kada dođu u tlo,
gnojiva također postaju štetna za okoliš. Biljka ne može iskoristiti sav
dušik, pa se dio ispire u podzemne vode u obliku štetnih nitrata, a dio
hlapi u atmosferu pridonoseći tako stakleničkom efektu i globalnom
zatopljenju. A sve te užase plaćamo mi, i to svaki put kada zagrizemo
bilo koji od proizvoda koji nastaje u lancu.

110 ZELENI KVAORAT

Možda ne možemo promijeniti situaciju u suvremenoj poljoprivredi, ali VISOKI PRINOSI ILI POBJEDA U

situaciju u svom vrtu, malom zelenom kvadratu, sasvim sigurno možemo. NATJECANJU ZA NAJKRUPNIJU
RAJČICU UOPĆE ME NE
Prema tome, kada je riječ o gnojenju, zaboravite da mineralna gnojiva ZANIMAJU. ZA MENE JE VAŽNIJE
uopće postoje i okrenite se isključivo organskim. DA SU BIUKE I ŽIVOTINJE
U MOM VRTU ZDRAVE.
ZATO UOPĆE NE KORISTIM
O rgan ska gnojiva MINERALNA, VEĆ ISKLJUČIVO
ORGANSKA GNOJIVA.

Stajsko gnojivo
Tradicionalno, gnojenje stajskim gnojem još uvijek ima svojih prednosti.
Riječ je o organskoj tvari bogatoj mikroorganizmima i hranjivima koja se
dugo zadržavaju u tlu, pa je stoga tlo dovoljno gnojiti svake dvije do tri
godine. Ipak, stajsko gnojivo ima i neke nedostatke. Budući da nastaje
na farmama gdje se životinje hrane konvencionalno uzgojenom hranom,
hranom koja je uzgojena uz primjenu pesticida, herbicida i mineralnih
gnojiva, logično je da sadržava u određenom postotku i te loše spojeve.
Kod stajskoga gnojiva postoji i rizik od unošenja patogenih mikroorgani­
zama koji bi mogli inficirati vrtno tlo. No, možda je mnogo važnija činjenica
da stajskog gnojiva ima sve manje, i da ga mnogi ljudi, posebno oni u
gradskim sredinama, sve teže nabavljaju. A ja bih tu dodala još jedan
njegov nedostatak - a to je neugodan miris. Koliko god volim prirodnost,

NJEGA BILJAKA
 STAJSKI GNOJ TRADICIONALNO SE UPOTREBUAVA
ZA JESENSKU GNOJIDBU ORANICA. ODLIČAN JE
IZVOR HRANJIVIH ELEMENATA, NO ZA RAZLIKU OD
MINERALNIH SADRŽAVA I MIKROORGANIZME KOJI SU
PRESUDNI ZA RAZGRADNJU ORGANSKE TVARI U TLU.
PEPEO NASTAO NAKON PALJENJA GRANA BOGAT
JE KALIJEM PA JE STOGA DOBRA NADOPUNA
UZ ŽIVOTINJSKA GNOJIVA KOJA GA U PRAVILU
SADRŽAVAJU U NIŽEM POSTOTKU. RASIPAJTE GA U
TANKOM SLOJU PRIJE SJETVE POVRĆA.
» mjeseci. Nakon tog vremena, stajsko gnojivo izgubit
; će neugodan miris i više neće biti opasno za kori­
112
taj segment vrtlarstva nije mi ugodan, jer smrad
životinjskog izmeta koji se danima širi vašim vrtom
sasvim sigurno nije privlačan dio vrtlarstva.
Evo nekih karakteristika vezanih uz pojedine vrste
stajskog gnojiva Općenito, gnojivo se dijeli na toplo i
hladno. Toplo gnojivo ima visok udio hranjivih eleme­
nata i dolazi od peradi, svinja i konja Hladno gnojivo
ima niži udio hranjivih elemenata i dolazi od ovaca
i krava. No, bez obzira na vrstu, u svježem gnojivu
odvijaju se bume kemijske reakcije, koje u kontaktu
s korijenjem biljaka djeluju vrlo agresivno. Vrtlari zato
kažu da će svježe stajsko gnojivo spržiti biljke.
Zbog svega spomenutog, stajska gnojiva najbolje će
se iskoristiti ako se kompostiraju zajedno s ostalim
vrtnim otpadom, i to u razdoblju između tri i šest
jenje biljaka Osim toga, na taj se način stabiliziraju
ZELENI KVADRAT
hranjiva, koja u suprotnom može isprati kiša Rezultat će biti kompost bogat ZA ORGANSKE VRTLARE
KRITERIJ KVALITETE GNOJA
hranjivima, idealan za popravljanje strukture i plodnosti tla Naravno, uvjet
NIJE KOLIČINA HRANJIVIH
je da znate porijeklo gnojiva koje nabavljate, odnosno da su životinje od ELEMENATA, VEĆ PORIJEKLO
kojih je nastalo jele zdravu hranu. Upravo zato prednost bih dala ovčjem HRANE ŽIVOTINJA. LOGIČNO JE
DA ŽIVOTINJE KOJE SE HRANE
i kozjem gnojivu, jer te se životinje uglavnom hrane prirodno.
UGLAVNOM NA EKOLOŠKI
ČISTIM PREDJELIMA, POPUT
OVACA I KOZA, IMAJU I MANJE
Đehidrirano stajsko gnojivo ŠTETNIH OSTATAKA U GNOJU
Dobro i vrlo praktično rješenje je i dehidrirano stajsko gnojivo koje možete KOJI STVARAJU.

kupiti pakirano u vreće. Njegova je prednost u tome što nema intenzivan

miris, i što zauzima malo mjesta. Upotrijebit ćete ga tako da u rano proljeće
njegove brikete rasipate po površini tla i zatim ih grabljama lagano umiješate
u površinski sloj. Kiša i zalijevanje polako će oslobađati hranjive elemente
i tako gnojiti biljke. Drugi je način, koji i sama često primjenjujem, ciljano
gnojenje. Na primjer, kada sadim povrće koje treba dobro pognojeno tlo,
uvijek ispod svake biljke stavim pola šake dehidriranog gnojiva. Obično
ga pomiješam još i s kompostom, i tada znam da će biljke dobiti sve što
im je potrebno do kraja sezone.

NJEGA BILJAKA 113


Giistinac
Ipak, od svih nabrojenih vrsta, najbolji gnoj stvara
jedna mala životinja, pravi umjetnik u preradi or­
ganske tvari. Riječ je o glistincu, mini gnojivu koje
proizvode kalifornijske gliste. Da se mene pita, naziv
crno zlato odmah bih oduzela nafti i pripisala tome
gnojivu. Naime, po udjelu biljnih hranjiva giistinac
je na samom vrhu ljestvice organskih gnojiva. No,
budući da ga gliste ne mogu proizvesti u velikim
količinama, upotrebljavamo ga uglavnom za po­
jedinačnu sadnju. Stavljam ga uz svaku biljku, bez
obzira na to je li riječ o povrću, cvijeću, grmlju ili
drveću. Giistinac ne donosi samo biljna hranjiva,
već popravlja i strukturu tla, obnavljajući u njemu
onaj najvažniji dio - humus. Stoga nije ni čudno
što ga mnogi vrtlari upravo tako i nazivaju.
114
DEHIDRIRANA GNOJIVA NEMAJU INTENZIVAN
MIRIS ! LAKO SE PRIMJENJUJU. PRI GNOJIDBI
GREDICE DOVOUNO JE RASIPATI BRIKETE PO
TLU I POVRŠINSKI IH RASPOREDITI UZ POMOĆ
GRABUI. SVE OSTALO OBAVIT ĆE KIŠA, BILJKE I
MIKROORGANIZMI IZ TLA. SVAKAKO PRIPAZITE DA
BUDU NAMIJENJENA EKOLOŠKOM UZGOJU POPUT
ONIH TVRTKE EKO IDEJA (www.ekoideja.com), KOJE
KORISTIM I JA.
VRTNI KOMPOST NAJVAŽNIJE JE GNOJIVO
SUVREMENIH VRTOVA. DOSTUPNO, JEFTINO I
EKOLOŠKI OPRAVDANO, JER SE STVARA U VRTU,
NA MJESTU GDJE ĆE SE I UPOTRIJEBITI.
Vrtni kompost
Za razliku od gnojiva koje stvaraju životinje, vrtni
kompost nastaje razgradnjom vrtnih i kućnih otpada­
ka. Također, od gnoja životinjskog porijekla razlikuje
se i po nešto nižem sadržaju biljnih hranjiva. No, on
je u vrtu ipak nezamjenjivo, prirodno gnojivo, koje
može brzo riješiti probleme nedostatka hranjiva
Primjenjuje se kad je biljkama potrebna hrana, i to
u količini od barem pola tačke na jedan četvorni
metar. Ne zaboravite daje njegova velika prednost
u tome stoje lako dostupno i ne stoji ništa. I zato ja
kažem, komposta, komposta i još komposta.
Zelena gnojidba
Zelena gnojidba još je jedna vrsta prirodnog gnoje­
nja, posebno ako šijete vrste koje imaju sposobnost
fiksacije atmosferskog dušika. Jedna od najpoznati­
jih sasvim sigurno je obična djetelina (Trifolium sp.),
koja se i tradicionalno upotrebljava kako bi se tlo
obogatilo dušikom. Kada djetelina naraste i stvori
gustu zelenu masu, poljoprivrednici je zaoravaju i
tako u tlo unose svježu, zelenu organsku tvar. Ali za
vrt, odnosno povrtnjak, prikladna je i sjetva gorušice
(Sinapis alba) ili facelije (Phacelia tanacetifolia).
lako nisu fiksatori dušika, te biljke korisne su na
ZELEN! KVADRAT

drugi način. Budući da rastu brzo, mogu se već
nekoliko mjeseci nakon sjetve posjeći i ostaviti na
gredicama da polako kom posti raj u. Zbog toga
ih ja obično šijem potkraj ljeta na prazne gredice
u povrtnjaku, i na taj način maksimalno koristim i
prostor i vrijeme.
Najveća je prednost zelene gnojidbe u tome što
biljke koje koristimo za tu svrhu brzo rastu i odlično
„upijaju” dušik koji bi se inače isprao iz tla u vodu.
Time bi nastala dvostruka šteta, naš bi vrt izgubio
dragocjena hranjiva za sljedeću kulturu, a voda bi
se onečistila dušikom. Zbog svojstva da „upijaju”
nitrate, biljke koje koristimo na zelenoj gnojidbi često
nazivamo i „biljkama hvatačima hranjiva”.
Učinak fiksacije atmosferskog dušika postići ćete
i ako u svoj povrtnjak posijete vrtne mahunarke -
grah, grašak ili bob. Te su biljke za mene jednako
važan izvor dušika kao i ostala organska gnojiva.
NJEGA BILJAKA
FACELIJA JE VIŠESTRUKO KORISNA VRTNA
BIUKA. UZGAJA SE OBIČNO ZBOG ZELENE
GNOJIDBE, ALI I ZBOG TOGA ŠTO IZLUČEViNAMA
IZ KORIJENJA TJERA NEMATODE IZ TLA. NO,
ZA MENE TO JE I PROVORAZREDNA UKRASNA
BIUKA KOJA RASTE POPUT POKRIVAČA TLA,
PREKRASNO CVJETA, PA PRIVLAČI I NAS I PČELE.
Upravo zato ja ih šijem i onda kada odavno prođe
rok za sjetvu mahunarki, na primjer u ranu jesen.
Tada se obično u mome vrtu već pronađe pokoja
prazna gredica, pa skupljam sve one sjemenke gra­
ha, graška i boba koje nisam iskoristila u proljeće. S
njima pomiješam i druge ostatke, na primjer, salatu,
radić ili blitvu, zapravo sve što nađem. Većini tih
sjemenki ionako prolazi rok klijavosti, pa ih ne treba
čuvati za sljedeću sezonu. Tu šarenu mješavinu
jednostavno razbacam po tlu i zaboravim. Nešto se
primi, a nešto ne. Međutim, prije zime ta se gredica
šareni u svim mogućim nijansama zelene boje. Tu
zajedno rastu mlade biljke graha, graška, salate i
svega ostaloga. Naravno, zima neće dopustiti da
bude berbe, no to nije ni bitno. Te „višak biljke"
uzgajam upravo zbog zelene gnojidbe. Zato ih prije
prvog mraza jednostavno posiječem i grabljama
unesem u površinski sloj tla
115
 ČAK I POSVE JEDNOSTAVAN Mikoriza
EKSPERIMENT NA PROZORSKOJ
DASCI MOŽE DOKAZATI Za bolji rast i urod biljaka koristim još jednu prirodnu pojavu. Riječ je
UČINAK MIKORIZE. U OBJE SU o mikorizi. Na korijenju zrelih biljaka redovno ima najviše gljivica koje
POSUDE RAJČICE POSIJANE
ISTODOBNO, NO NAKON 40-AK pomaže korijenju da uspješnije crpi vodu i hranjive elemente. Upravo
DANA BIUKE KOJE SU RASLE zato na gredicama često ostavljam korijenje raznih vrsta povrća. Mlade
S DODATKOM PRAŠKA ZA
MIKORIZU BILE SU ZNATNO
presadnice tada sadim u njihovoj blizini, jer računam da će se gljivice
VEĆE, A AKO SE POGLEDA iz starog korijena sigurno preseliti u novi, pa će mlada biljka odmah
NJIHOV KORIJEN, ODMAH
svoj život započeti sa saveznicima Ovaj savjet zaboravite ako su biljke
POSTAJE JASNO I ZAŠTO JE
TAKO. MIKORIZA OMOGUĆUJE bolesne, tada ih izvadite cijele, zajedno s korijenjem. U svakom drugom
BOLJI RAZVOJ KORIJENA PA
slučaju ovaj jednostavan i prirodan princip razlog je zbog kojeg moje
BIUKE U ISTIM UVJETIMA MOGU
CRPITI VIŠE VODE I HRANJIVA, povrće tako često izgleda fantastično.

116 ZELEN! KVADRAT

 ČAJ OD KOMPOSTA NEĆETE POPITI VI, VEĆ VAŠE BIUKE. RAZLIKA JE I U MATERIJALU ZA FILTAR, PA SE
ZA OVAJ ČAJ NAJČEŠĆE UPOTREBUAVA GRUBO JUTENO PLATNO. U NJEGA JEDNOSTAVNO UMOTAJTE
POVEĆI GRUMEN VRTNOG KOMPOSTA I URONITE GA U VODU NA 24 SATA, REZULTAT ĆE BITI ODLIČNO
TEKUĆE GNOJIVO, POSEBNO KORISNO ZA POVRTNE KULTURE.

118 ZELENI KVADRAT


Tekuća organska
gnojiva
Vaš će povrtnjak sasvim sigurno uvijek biti najveći
potrošač gnojiva Zato ćete svake sezone morati
u njega donositi tačke i tačke pune komposta i
pošteno gnojiti svaku biljku. Međutim, neke su
vrste povrća tako „gladne” da doista trebaju nešto
ekstra. A upravo taj dodatni dio prehrane osigurat
će im tekuća organska gnojiva.
Čaj od komposta
Čaj od komposta sasvim je sigurno najjednostavniji
način da na brzinu oporavite svoje biljke. Evo kako.
Uzmite jednu jutenu vreću i ispunite je kompostom.
Vreću na vrhu povežite i cijelu potopite u kantu s
vodom (10 I). Pripazite da voda bude ili kišnica,
ili da onu iz vodovoda ostavite u kanti barem 24
sata, kako biste bili sigurni da će iz nje ishlapiti sav
klor. Naime, klor u vodi služi kao dezinficijens, pa
ubija jednako i štetne i korisne mikroorganizme.
A u ovom slučaju to nikako ne želimo, jer čaj od
komposta ne priprema se samo zbog biljnih hranjiva,
već i zbog unošenja svih onih korisnih malih bića
koja žive u kom postu i koja su tako poželjna u tlu.
I baš zbog njih, potrebno je nekoliko puta dnevno
podići i spustiti vreću s kompostom da bismo u vodu
umiješali malo kisika. Nakon tjedan dana vreću ćete
izvaditi, a njezin sadržaj vratiti u kompostište. Ono
što ostaje bit će koncentrirano organsko tekuće
gnojivo boje ruskoga čaja. Svakako ga prorijedite
prije uporabe tako da na 4 litre vode za zalijevanje
dodate 1 litru čaja od komposta.
S jednom kantom komposta (cca 5-10 I) mogli
biste pognojiti vjerojatno tek možda jedan četvorni
metar vrta, no ista ta količina potopljena u vodi
pokrit će mnogo veću površinu. Biljke će dobiti
elemente koje odmah mogu koristiti, stoje doista
NJEGA BILJAKA
važno ako želite brz rezultat. I vjerujte, vaše će
povrće u ovom čaju uživati.
Biljni tonici
Volim raditi vlastita gnojiva. Naravno da takva
odluka ovisi o tome koliko vremena imate, i ja to
dobro znam. Ali i odlazak u vrtni centar po gotova
gnojiva zahtijeva vrijeme, traženje parkirališnog
mjesta i guranje u gužvama. Sigurno je da i sva
ta gnjavaža ima svoju cijenu. Kada tako gledate
na stvari, možda ćete i vi pronaći malo vremena za
ovakve kućne pripravke. A otkad sam i ja odlučila
živjeti drukčije, u proljeće uvijek pronađem vremena
za odlazak u prirodu i za pronalaženje biljaka od
kojih ću napraviti svoje čarobne biljne tonike.
Jedan od meni najdražih pripravaka svakako je
tonik od koprive, preslice ili gaveza. Od svake od
njih može se napraviti kvalitetno tekuće biljno
gnojivo, ali moguće ih je i međusobno kombinirati.
Ove biljke beremo u proljeće ili ljeto, odnosno kada
su im listovi svježi i mladi, jer tada su i najbogatiji
biljnim hranjivima. Gavez je, primjerice, odličan
izvor kalija (ali ima i visok udio dušika i fosfora),
a kopriva je bogata dušikom.
Bez obzira na vrstu, biljke treba sakupiti, usitniti i
potopiti u kanti s odstajalom vodom. Količina i omjeri
nisu previše bitni i nemojte se time opterećivati.
Bitno je da svoju kantu smjestite negdje daleko,
jer te biljke nakon otprilike deset ili više dana u
vodi počinju fermentirati, a to je proces koji strašno
smrdi. Međutim, to je i znak daje tonik spreman za
uporabu, a ono što smeta našem nosu izgleda da
biljke baš vole. Budite oprezni i ne zalijevajte biljke
tim koncentratom, već razrijeđenom mješavinom.
Za tekuće gnojivo od koprive, preslice ili gaveza
dovoljno je u 10 litara vode staviti samo 1 litru
koncentrata, ne više, jer biste u suprotnom mogli
„sprati" listove biljaka. Iskustvo je pokazalo da će
ta gnojiva biti najkorisnija primjenjuju li se svaka
dva tjedna tijekom sezone rasta.
119
'■Ww&fa
Gnojivo od morskih aigi
Gnojivo od morskih algi također je vrlo korisno.
Odličan je izvor organske tvari, sadržava visok udio
dušika i ostalih elemenata. Ako živite blizu mora,
ovo gnojivo možete napraviti i sami (kao koprivino).
U suprotnom, poslužite se gotovim sredstvima koja
se mogu nabaviti u vrtnim centrima. U svakom
slučaju, tretirajte ga više kao dodatak prehrani
nego kao osnovnu hranu.
Nove tehnologije
Vrtni centri danas nude sve više organskih gnojiva,
trudeći se da pronađu rješenja koja neće biti štetna
za okoliš i koja će biti dobra za biljke. Jedno od
njih koristi čak nanotehnologiju kako bi minerale
iz stijena pretvorilo u tako sitnu prašinu da hranjivi
elementi odmah mogu proći kroz listove biljaka.
NJEGA BILJAKA
GAVEZ (SYMPHYTUM OFFICINALE) BIUKA JE BOGATA
MINERALIMA, PA STOGA MOŽE POSLUŽITI KAO
ODLIČNO GNOJIVO ZA DRUGE BIUKE (GORE LIJEVO).
OSIM U PRIRODI, ČESTO RASTE I U BLIZINI ORANICE,
KAO KOROV. SKUPLJANJEM LISTOVA, A NE KORIJENA,
ČUVATE TU TRAJNICU, KOJA ĆE PONOVO PROLISTATI
I SUEDEĆE SEZONE.
PRESLICA (EQUISETUM AROLNOE) BIUKA JE KOJA
RASTE NA VLAŽNIM STANIŠTIMA, PA JE STOGA
MOŽETE PRONAĆI U BLIZINI RIJEKA ILI POTOKA (GORE
DESNO). UPOTREBUAVA SE ZA PRIPREMU TEKUĆEG
GNOJIVA, ZASEBNO ILI U KOMBINACIJI S DRUGIM
BIUKAMA. SKUPUAJTE JE POPUT GAVEZA I KOPRIVE
OD KRAJA PROUEĆA PA SVE DO POČETKA JESENI.
121
Naravno, riječ je o folijarnom gnojivu prirodnog
porijekla, koje je idealno kada biljke uzgajate na
lošem tlu. Takva se gnojiva miješaju s vodom i
nanose prskanjem na listove. Dakle, ako imate
pjeskovito tlo koje će s kišom izgubiti hranjive ele­
mente u podzemnim vodama, ili naprotiv glinasto,
s kojeg će ih kiša isprati, tada ne morate odustati
od uzgoja. Pratite što će donijeti suvremene tehno­
logije, posebno kada rade u službi prirode. Mogla
bi to biti uzbudljiva rješenja.

Kada i kako gnojiti

KOPRIVA (URTICA DIOICA) SVAKAKO JE JEDNA
Neka su organska gnojiva stabilna, a neka nisu.
OD NAJKORISNIJIH BILJAKA U ORGANSKOM VRTU.
U pravilu, svježe stajsko gnojivo donijet ćete u UPOTREBUAVA SE KAO GNOJIVO, ZAŠTITNO
svoj vrt u jesen, kako bi do proljeća sazrelo, od­ SREDSTVO ILI KAO MALČ. PRIPREMATE LI GNOJIVO,
SVAKAKO KANTU S LIŠĆEM KOJE TRUNE ODNESITE
nosno, kako vrtlari kažu, odležalo. Ako ste tek na
ŠTO DALJE OD MJESTA GDJE BORAVITE, JER IMA
početku i gnojivo morate ukopati u tlo, tada vas IZRAZITO NEUGODAN MIRIS.
očekuje mnogo posla. Najprije morate iskopati
jarak dubine štihače i zatim u njega obilno ubaciti
svježega stajskog gnoja. Kada kopate sljedeći
red, iskopanom zemljom zatvarate jarak ispunjen
g nojem, i tako redom. To je klasični način štihanja.
Međutim, ako se poslije odlučite za vrtlarstvo bez
okopavanja, tada ćete stajsko gnojivo jednostavno
uz pomoć grablji raširiti po gredici. Moja je pre­
poruka da ga nakon toga pokrijete slojem malča
ili komposta, da biste smanjili gubitak dušika iz
gnoja u atmosferu.

Kako gnojiti
Naprotiv, sva ostala organska gnojiva najviše smisla
ima primijeniti neposredno prije početka sezone,
odnosno u rano proljeće. Ja u pravilu gnojim biljke,
a ne gredicu, i u tome vidim bitnu razliku. Dakle,
jedna je stvar popravljanje strukture tla u jesen, a
druga ciljano gnojenje pojedinih biljaka. U praksi
to znači da ću prije sadnje nekog cvijeta, povrća ili
grma u iskopanu rupu staviti malo gnojiva. Obično

NJEGA BILJAKA
 UMJESTO DA GNOJIM CIJELU
GREDICU, GNOJIM SAMO POJEDINE
BIUKE, U PRAKSI TO ZNAČI DA NA
POČETKU SEZONE PRESADNICAMA
DODAJEM ŠAKU GLISTINCA ILI
NEKOLIKO ŠAKA KOMPOSTA. TA
KOLIČINA GNOJIVA OSIGURAT ĆE
IM DOVOUNO BlUNiH HRANJIVA DO
KRAJA SEZONE. se služim svojim rukarra, i naravno, iskustvom. Za krupnije biljke
poput drveća ili grmlja dodajem dvije ili tri lopate komposta, dok
OVE SIVE MRUICE NA PLODOVIMA uz povrće uglavnom stavljam šaku ili dvije glistinca. Ta će količina
I UŠĆU POVRĆA NISU BOLEST, gnojiva biti posve dovoljna da hrani biljku tijekom jedne sezone, što
VEĆ OSTACI PRAHA USITNJENIH
znači da sljedeće godine gnojidbu treba ponoviti.
STIJENA, EKOLOŠKOG GNOJIVA
KOJI SE PRIMJENJUJE FOLIJARNO,
ODNOSNO PRSKANJEM PO
Folijarno gnojenje
LISTOVIMA.
Postoje, međutim, i situacije kada će biljke trebati i posebnu pomoć.
To su stresne situacije kada biljke presađujemo ili kada su podnijele
dugo razdoblje suše. Klasični načini gnojidbe u takvim situacijama
neće pomoći, jer biljke trebaju doslovce „hitnu pomoć", svojevrsnu
vitaminsku injekciju. Tada primjenjujem folijarno gnojivo na bazi na-
notehnologije, jer ono sadržava hranjive elemente koje biljka odmah

124 ZELENI KVADRAT

može primiti kroz listove. Nije li to logično? Kada
tek presadite biljku ona ne može odmah crpiti
hranjiva iz tla, jer njezin korijen treba vremena
da započne obavljati svoju funkciju. Zato takve
biljke uvijek prskam folijarnim gnojivom i tako im
pomažem da se brzo oporave.
Čuvanje vode
Sve živo na Zemlji treba vodu. Biljke trebaju vodu
za vitalne procese fotosinteze, disanja i upijanja
hranjivih elemenata. Drugim riječima, biljke trebaju
vodu da bi rasle, cvjetale i stvarale plodove.
Kao organski vrtlar morate biti svjesni daje voda
resurs kojeg nema u izobilju, i zato ga treba čuvati.
I upravo ta činjenica morat će, po mome mišljenju,
promijeniti našu predodžbu o vrtu u cjelini. Zalijeva-
nje travnjaka koji troše pet litara dnevno za samo
1m2 površine u današnje vrijeme ne pokazuje više
status i luksuz, već rasipanje i glupost. Vrijeme
je da se u našim glavama promijeni predodžba
0 tome da travnjak mora izgledati besprijekorno
1savršeno. Zbog takve ideje mnogi su ljudi još
uvijek spremni podnijeti visoke račune za vodu,
mineralna gnojiva i herbicide. Nema veze, kažu,
ali travnjak mora biti savršen.
Tvrdim da ne mora, jer travnjak može lijepo izgle­
dati čak i ako ga zalijeva samo kiša. Naravno,
on tada djeluje posve drukčije, no to je nova
estetika na koju se jednostavno treba priviknuti.
Isto vrijedi i za ukrasne biljke. Neke troše mnogo
vode, ali ima i onih koje za život trebaju vrlo malo.
Ne odustanite od ljepote, već samo jedne vrste
zamijenite drugima.
Kako smanjiti gubitak vode
Ipak, čak i kada bismo ukrasnom dijelu vrta ukinuli
zalijevanje i navodnjavanje, ostao bi povrtnjak
kao veliki potrošač vode. Jer, ako želite uzgajati
NJEGA BILJAKA
svoju hranu, tada ste prepušteni vrstama koje po
svojoj prirodi traže i toplinu i dosta vode. No, ta
se potrošnja u organskom vrtu može bitno sma­
njiti uz pomoć malčiranja. Što učiniti ako se vaš
vrt nalazi na uzvisini ili je sa svih strana izložen
vjetru? Malčiranje će, naravno, pomoći, no još će
važnije biti da oko povrtnjaka zasadite biljke koje
će stvoriti živu barijeru. Vjetar je vrlo važan element
u isušivanju površinskog sloja tla, pa zato vaš vrt
treba zaštitu. Isti učinak postiže se i kod biljaka
koje rastu ispod folije. Čak i za najsunčanijih dana
vlaga iz gredice pokrivene folijom ne hlapi, već se
zadržava unutar nje, stvarajući tako zračnu vlagu
za presadnice.
Umijeće zalijevanja
U mnogim fazama rasta voda je vrlo važna, no
najvažnija je ipak u početku. Ona će probuditi
uspavano sjeme i aktivirati u njemu proces klijanja.
Naravno, i toplina je važan aktivator rasta, pa zbog
toga profesionalni vrtlari tek posijano sjeme pone­
kad zalijevaju toplom, a ne hladnom vodom. Poslije,
kada mlade biljke započnu svoj razvoj, mnogo je
važnije da voda bude odstajala, odnosno da u njoj
nema kalcija koji vodu čini tvrdom ili klora koji se
stavlja zbog dezinfekcije. Ostavite li vodu u kantici
na 24 sata, klor će ishlapiti, a kalcij se slegnuti na
dno. Uostalom, najbolje je možda stvoriti naviku
da odmah nakon zalijevanja, kanticu napunite
vodom i ostavite je pokraj svojih biljaka. Tako će
i temperatura biti prikladna, jer hladna vodovodna
voda također može šokirati mlade biljke.
Kantice za zalijevanje
Umijeće zalijevanja razlikuje i kantice za zalijevanje.
Tako su za uzgoj presadnica najprikladnije one
iz kojih voda izlazi kao iz tuša. Vrtlari ih obično
nazivaju kantice s ružom. One malene bit će pri-
125
- v ;V ;

U LJETNIM MJESECIMA ZALIJEVAJTE UJUTRO ILI
NAVEČER, JER TADA JE TLO HLADNIJE, PA BIUKE TRPE
MANJI ŠOK. OSIM TOGA, TAKO ĆETE SPRIJEČITI EFEKT
SPRŽENIH LISTOVA ILI PLODOVA. TAJ EFEKT MOŽE
NAPRAVITI SUNČEVA ZRAKA KOJA PROLAZI KROZ
KAPLJICU KIŠE. KAPLJICA TADA DJELUJE POPUT LEĆE,
A REZULTAT SU SMEĐE, RUŽNE MRUE NA LISTOVIMA I
PLODOVIMA.
128
kladne za kućne uvjete, a one veće za zalijevanje
gredica sa sjemenom. Nastavak koji zovemo nruža“
obično se može skinuti, pa tada iz kantice izlazi
mlaz vode. Takav način zalijevanja prikladan je za
veće biljke, kada želimo da prime mnogo vode u
području korijena.
Kako zalijevati
Zalijevanje biljaka po listovima najbolje je prepustiti
samo kiši. Izbjegavajte prskanje po listovima, jer
vodaše na taj način nepotrebno rasipa I ne samo
to. Tvrda vodovodna voda može na biljkama ostaviti
bijele mrljice od kalcija, a to nije lijepo. Stoga je
doista najbolje usmjeriti mlaz vode prema području
korijena, dakle na isti način na koji postupamo pri
sadnji. Nakon sadnje glavna je svrha zalijevanja da
spoji čestice zemlje s korijenom biljke i da joj olakša
kontakt s novom okolinom. Na isti način, dakle
jednako obilno, treba zalijevati i već ukorijenjene
biljke. Kada bismo postupili drukčije, i tek nježno
raspršili vodu po površini, ona bi vrlo brzo ishlapila
i cijeli bi posao bio uzaludan. Upravo zato bolje je
zalijevati rjeđe i obilno, nego svaki dan pomalo.
Treba li i zimi zalijevati?
lako mnogima zvuči neobično, ali tek posađene
biljke treba zalijevati čak i zimi. lako tada u prirodi
ima mnogo vlage, činjenica je da mnoge biljke u
tom razdoblju dehidriraju. Posebno se to odnosi
na veliko drveće, koje treba zalijevati i ljeti i zimi,
najmanje tri godine nakon sadnje. Razlog je u tome
što se drveće sporo ukorjenjuje, pa dugo nema
sposobnost da samo crpi vodu iz većih dubina za
vrijeme suše. A ako sadite crnogorično drveće ili
grmlje, tada računajte da će ono još teže dobivati
vodu od kiše. Njegova je krošnja široka, pa kapljice
vode koje stignu do tla gotovo nikada ne dospiju
do područja korijena, koji se vrlo sporo razvija
ZELENI KVADRAT
Ruke su najbolji
instrument za vlagu
Često me pitaju kako često treba zalijevati pojedinu
biljku. Odgovor je i jednostavan i kompliciran. Jed­
nostavno je to što uvijek možete rukama provjeriti
kakva je situacija u području korijena. Ako je suho,
zalit ćete, ako je vlažno, nećete. Vjerujte svojim
prstima, jer oni su odličan mjerni instrument za
vlagu. Nažalost, nije sve tako jednostavno. Kom­
plicirane situacije vjerojatno ćete imati u svom
povrtnjaku. Tamo će paprike i rajčice gutati vodu,
dok će mrkva i luk biti sretniji ako ih zaboravite. To
je, dakle, prostor koji zahtijeva vrtlarsko umijeće
i znanje, ali više od svega iskustvo.

Malčiranje
Čuvanje vlage
Prije nego što sam počela malčirati i ja sam imala
gole gredice s urednim redovima povrća. U to sam
vrijeme eksperimentirala s ljekovitim biljkama koje GREDICE BEZ MALČA U LJETNIM SU MJESECIMA
sam raspoređivala svuda po povrtnjaku. Kada je IZLOŽENE ŽESTOKOM PRŽENJU. TLO SE NA NJIMA
trebalo, podigla bih posudu i premjestila je na BRŽE ISUŠUJE I STVARA SE POKORICA, PA VRTLARI
MORAJU NEPRESTANO OKOPAVATI I ZALIJEVATI.
drugo mjesto. Međutim, svaki put, čak i usred
TAKAV JE NEKAD BIO I MOJ VRT.
najjače suše, tlo ispod posuda bilo je mokro, jer
su posude ostavljale tamne krugove na mjestu
gdje su stajale. Tada sam shvatila da vode u tlu
zapravo uvijek ima. Raspucana tvrda površina
zapravo je rezultat izloženosti suncu. Taj se tvrdi
dio tla zove pokorica i ne dopušta vodi i zraku da
slobodno kolaju, pa zbog toga vrtlari ljeti moraju
neprestano prekopavati gredice oko povrća. Danas
znam da to uopće nije potrebno.

Vrt bez pokorice

Stavite li na gredice malč, odnosno pokrov od
slame, pokošene trave ili sijena, tlo više neće biti
izloženo suncu. Pokorice više neće biti, a vlaga

N J EG A B I L J A K A 129
SLOJ MALČA NE TREBA BITI VIŠI OD TRI CENTIMETRA JER U
SUPROTNOM VODA I ZRAK NE MOGU DOĆI DO TLA. BIT ĆE TO
POSVE DOVOUNO DA ČUVA VLAGU, SMANJUJE BROJNOST
KOROVA, ALI I DA PRUŽA DOM MNOGIM KUKCIMA.

ZA MALČIRANJE SE MOGU UPOTRIJEBITI SLAMA, SIJENO, VRTNI

KOMPOST, RAZNE LIVADNE BIUKE. BEZ OBZIRA NA TO ZA KOJI
SE ODLUČILI, PRIPAZITE DA U NJIMA NEMA OSJEMENJENIH
BILJAKA, JER SE TAKO U VRT UNOSI MNOGO NEŽELJENOG
KOROVA.

KORISTITE LI TRAVU, OSTAVITE JE NAKON KOŠNJE DAN ILI DVA

NA TRAVNJAKU DA SE POSUŠI I TEK TADA UPOTRIJEBITE ZA
MALČIRANJE. POKOŠENA TRAVA ODLIČAN JE IZVOR DUŠIKA, PA
ĆE DOBRO DOĆI U SVAKOM POVRTNJAKU.
RUČNO PLIJEVUENJE NEIZBJEŽAN JE DIO NJEGE
VRTA. KOROV SE MORA IZVADITI PAŽLJIVO,
ZAJEDNO S KORIJENOM, JER ZAOSTALI DIJELOVI
MOGU PONOVNO STVORITI NOVE BILJKE.

s e .š b m
neće nepotrebno hlapiti i gubiti se u atmosferi. No,
da bi malč doista čuvao vlagu, gredicu prethodno
obavezno morate dobro zaliti. Osim toga, slama će
polako trunuti i tako stvarati rahli površinski sloj,
dakle posve suprotno od tvrde i suhe pokorice.
Pogledate li čak i usred ljeta ispod malča, tlo će
uvijek biti tamno i vlažno, baš kao i u šumi.

Manje korova
Malč će, osim čuvanja vlage, smanjiti i razvoj korova,
pa ćete s plijevljenjem svakako imati manje posla.
Sve u svemu, to je odlično rješenje za povrtnjak,
pa je stoga dobro znati koje su biljke prikladne za
tu svrhu. Na prvom mjestu i najdostupnija svakako
će biti trava iz vašeg vlastitog travnjaka. U tom
slučaju izvor je vaš vrt, i sve što treba jest skupiti
posušenu travu nakon košnje i rasporediti je oko
čuvati vlagu i sprječavati razvoj korova, no loše je što
povrća. No, prije toga ipak savjet. Svježa trava u
vrlo sporo trune. Također, tijekom razgradnje miko-
gustom sloju mogla bi brzo početi trunuti, pa ju je
roorganizmi će iz tla upotrijebiti sav dušik za vlastite
zato dobro prije nanošenja ostaviti da se dan-dva
potrebe, uslijed čega će privremeno goći do manjka
osuši na travnjaku, i tek tada sakupiti.
dušika u tlu (tzv. dušične depresije) i nemogućnosti da
ga koriste. Na taj način malč od kore drveta umjesto
Vrste malča da hrani zapravo oduzima hranjiva
Ponekad trave neće biti dovoljno, pa ćete se morati
snaći i drukčije. Malč može biti i kopriva, gavez ili
bilo koja mekana livadna biljka. Bitno je samo da ih
Plijevljenje
prije stavljanja na gredicu usitnite, otprilike kao da ih Nažalost, lijepe riječi vezane uz plijevljenje ne mogu
naći. To je težak i često dosadan posao, barem
pripremate za kompostište, jer malčiranje je također
meni. Zato se uvijek trudim korove povaditi što
način kompostiranja Imate li prilike, mnogo je lakše
ranije, dok su još mali, ili na razne načine pokuša­
ako nabavite balirano sijeno ili, još bolje, slamu.
vam smanjiti njihov broj. A ponekad ih, da budem
Sijeno može često sadržavati livadne biljke koje su
posve iskrena, čak i ostavljam uz svoje biljke, jer
već stvorile sjeme, pa ćete na taj način unijeti u svoj
svoj vrt ne doživljavam kao apoteku.
povrtnjak nepotrebne korove. Sa slamom možete
biti opušteniji. Ona relativno brzo trune i odličan je
dodatak za popravljanje strukture tla Korisni korovi
Jednu vrstu malča nemojte nikako upotrebljavati u Rastu li izvan vrta, neki korovi zapravo su posve
povrtnjaku. Riječ je o kori drveća, malču koji se često korisne biljke. Takav je primjer maslačak, čiji su
upotrebljava u hortikulturi. Naime, i kora će dobro listovi jestivi i bogati vitaminima, pa ih ljudi zato

NJEGA BILJAKA 133


beru na livadama i koriste za salatu. No, maslačak
je u povrtnjaku pravi napasnik, jer ima široku rozetu
listova i snažan, dubok korijen. Dva su razloga zbog
kojih ga treba izvaditi. Prvo, on zauzima mnogo
mjesta, a drugo, otima vašim biljkama vodu i hra­
njiva. Isto vrijedi i za ostale korove. Bez obzira na
to koliko su inače vrijedni i korisni, u povrtnjaku
su uvijek konkurencija.
ii Kako plijeviti
Ručno plijevljenje možete izvesti na nekoliko nači-
i u tome što se mnogi boje da će pogriješiti. I tu
na Početkom proljeća, kada je tlo mokro, a korovi
su još mali, većinu ćete vjerojatno moći izvaditi
rukama. Ako ih uhvatite ispod listova, korijen će
tada izaći cijeli. To je vrlo važno, jer ostane li čak i
mali dio u zemlji, već će iste sezone iz njega narasti
nova biljka. Ipak, korove ćete tijekom sezone rasta
najčešće vaditi uz pomoć nekog alata. Ako više
volite raditi stojeći, tada je najbolje raditi vilama, no
ako vam odgovara klečanje ili čučanj, tada uzmite
ručnu lopaticu ili malu motiku. Međutim, najbolje
rezultate imat ćete ako nabavite poseban alat za
j
j
134
IAKO SE PLIJEVITI MOŽE RAZNIM ALATIMA, ZA TAJ
JE POSAO NAJPRAKTIČNIJA RUČNA PUEVILICA.
DUGAČKA JE, USKA I NA VRHU ZAOŠTRENA, PA
SE UZ NJEZINU POMOĆ KOROV! LAKO VADE
ZAJEDNO S KORIJENOM.
plijevljenje. Njegova je prednost u tome stoje vrlo
uzak, pa tako nema potrebe za raskopavanjem
velike količine tla Također, on na svome kraju
ima udubljenje koje pomaže da se korijen zahvati
i tako izvuče cijeli.
Redovitim plijevljenjem nećete, nažalost, smanjiti
broj korova. Oni će uvijek pronaći put da stignu u
vaš vrt. Ponekad će ih donijeti vjetar, ponekad će
stići i s kompostom, a ponekad ćete ih unijeti na
svojim cipelama. Kako god bilo, pomirite se s tim
da će ih uvijek biti. Jedino na što možete utjecati
je njihov broj. Kada je gredica s povrćem pokri­
vena slojem malča od minimalno tri centimetra,
sjemenke korova imaju znatno manju šansu da
proklijaju. Na taj način smanjit ćete njihov broj, a
vaš će vrt izgledati urednije.
Orezivanje
Mnogi se ljudi boje vrtnih škara. Ne misle to
doslovce, već se jednostavno boje odrezati biljku
koja se već lijepo razvila. Ipak bih rekla daje razlog
treba biti otvoren; orezivanje je najkompliciraniji
vrtlarski posao, a oni koji ga znaju uglavnom su
učili na pogreškama.
Zašto se biljke orezuju
Najprije morate razumjeti zašto se biljke orezuju.
Tri su glavna razloga; uklanjanje bolesnih dijelova,
kontroliranje veličine i oblika biljke i, na kraju,
poticanje cvatnje, odnosno stvaranje plodova. A
za sve one koji rezanje doživljavaju kao mučenje,
ZELENI KVADRAT
VRTNE SE RUŽE REŽU NA KRAJU SEZONE, KADA CVATNJA ZAVRŠI,
ILI U RANO PROLJEĐE PRIJE POČETKA LISTANJA. ZDRAVE GRANE
SKRAĆUJU SE ZA JEDNU TREĆINU VISINE, A SVE SUHE ILI BOLESNE
REŽU SE DO ZDRAVOG DRVA.
 OTPRILIKE 0,5-1 CM IZNAD PUPA NALAZI SE
NAJVEĆA KONCENTRACIJA HORMONA RASTA.
REZ IZVEDEN NA TOM MJESTU POTAKNUT ĆE
STVARANJE NOVOG IZBOJA. PRITOM PAZITE
DA PUP OSTANE OKRENUT PREMA VANJSKOM
DIJELU GRMA ZBOG PRAVILNIJEG GRANANJA.
REZ NAPRAVITE UKOSO PREMA UNUTARNJEM
DIJELU GRMA KAKO BISTE OMOGUĆILI LAKŠE
SLIJEVANJE KIŠNIH KAPI.
savjet - okanite se vrtlarstva. Evo zašto to mislim.
Prirodan rast, na koji se rado pozivaju protivnici
rezanja, vrlo je relativan pojam. I u prirodi oluja trga
grane, životinje gule koru i brste mlade izboje, a
bolesti i štetnici buše i razaraju biljno tkivo. Usto,
bez vrtnih škara naši bi vrtovi izgledali kao šikare,
a suvremene vrste voća mogli bismo slobodno
zaboraviti. Prema tome, samo hrabro, uzmite svoj
alat u ruke i slobodno oblikujte svoje biljke.
Prije no što zarežete prvu granu, evo malo osnova
botanike. Sve drveće i grmlje stvara pupove, lako
su naizgled svi isti, njihova je hijerarhija vrlo jasno
postavljena Pup koji se nalazi na samom vrhu
grančice apsolutno je dominantan. U botaničkom
smislu taj kralj proizvodi hormone koji sprječavaju
razvoj svih pupova koji se nalaze ispod njega
Na taj način vršni se pup rješava konkurentskih
grančica koje bi se mogle razviti iz nižih pupova
Ako ga odrežete, preusmjerit ćete izvor hormona
na niže pupove, omogućujući da se iz njih razviju
nove grančice, odnosno izboji.
Oblikovanje vrtnim škarama
Sada, kada ste oboružani znanjem, slobodno mo­
žete oblikovati ukrasne grmove i drveće u svojem
vrtu. Na primjer, ako imate grm koji se previše
izdužio, pažljivim rezanjem ponovo možete vratiti
njegovu gustoću i kompaktan izgled. To znači da
ćete sve one izdužene grane koje strše skratiti za
jednu trećinu, ili čak i više. Na taj način aktivirat
ćete spavajuće pupove koji se nalaze ispod reza
pa će iz njih ubrzo narasti nove grane i grančice.
Vaš će grm ponovo biti lijep kao i prije.
Obrnuto, ako imate grm koji je previše gust, tada
nećete skraćivati njegove grane, već ćete ih jed­
nostavno prorijediti. Bitno je da tada grane režete
cijele, odnosno do zdravoga drva Na taj se način
energija preusmjerava na preostale grane, pa
će vaš grm s vremenom biti veći i prozračniji. U
NJEGA BILJAKA
svakom slučaju, potrudite se da rez bude ravan,
jer će tako odrezana površina biti manja i lakše
zacijeliti. Na isti način režu se i sve suhe, bolesne
ili oštećene grane.
Vrijeme rezanja
Vrijeme rezanja također je vrlo bitno. Rano proljeće
sasvim sigurno nije dobar trenutak, jer tada obično
rastu novi, mladi izboji, pa bi rezanje moglo oslabiti
biljku i utjecati na njezin razvoj. Rana jesen također
je loš izbor, jer mnoge biljke tada također reagiraju
stvaranjem novih izboja koji tada mogu nastradati
već kod prvog mraza Na primjer, jabuke koje biste
orezali potkraj ljeta ili u ranu jesen stvorile bi do
zime mnogo novih grana i grančica. Nažalost, tih
nekoliko mjeseci nije dovoljno da grane očvrsnu i
postanu otporne na niske temperature i mraz.
Iz tih razloga listopadno drveće orezuje se u pravilu
uvijek zimi, odnosno u doba mirovanja. Drveće
tada usporava kolanje svojih sokova, pa većina
vrtlara smatra daje to trenutak kada biljka najlakše
podnosi rezanje. Ipak, neka istraživanja pobijaju te
tvrdnje i za doba rezidbe preporučuju ljeto. Tada
će, tvrde, rane od rezanja lakše zacijeliti upravo
zato što je biljka aktivna I to je točno. Međutim,
u praksi mnoge vrste voća dozrijevaju tek potkraj
ljeta pa vrtlarima stoga ne preostaje ništa drugo
nego rezati zimi.
Za ukrasno listopadno grmlje vrijede druga pravila
lako ima nekoliko iznimki, grmovi koji cvjetaju u
proljeće režu se obično nakon cvatnje. Tada ćete
odrezati sve slabe, odumrle ili nepravilno razvijene
grane. Nakon toga skratit ćete i grane na kojima
su bili cvjetovi. Nasuprot tome, grmovi koji cvjetaju
u ljeto i jesen režu se u rano proljeće prije početka
vegetacije, da bi se potaknuo bujniji rast. Zapamtite
li ovu jednostavnu križaljku, s orezivanjem nećete
imati nikakvih problema
137
ZASUTA
Mnogi vrtlari početnici znanje crpe iz
literature, zaboravljajući da mnoge kQrrsne^^^ft ^ ^ ^ .. š- i"
mogu doznati i od svoje bake. Jer nekada su ~ -
u vrtovima rasle biljke koje su vrtlari stoljećima-
pažljivo birali i za sjetvu rzaBirali samo one
najkvalitetnije i najotpornije.

Biljke zaštitnici vrta

................................ -............................
Istina o krticama
Prirodni pripravci za zaštitu bilja
---------- ... - - - i - - - i- — - i"! '- 'i*

Zaštita od mraza i hladnoće

 DRAGOLJUB JE PRIVLAČNIJI
GUSJENICAMA KOJE NAPADAJU
KUPUSNJAČE, PA RADIJE
POSJEĆUJU NJEGOVE LISTOVE.
OSIM ŠTO JE KORISNA KAO
ZAŠTITNICA, LISTOVI TE
BlUKE JESTIVI SU I UKUSNI, PA
MOŽE S PRAVOM STAJATI UZ
BOK OSTALIM SALATAMA U
POVRTNJAKU.
Otkad je prvi plug zaorao zemlju, pa sve do suvremenih genetičara koji
mijenjaju svojstva biljaka, poljoprivreda je krenula putem u kojem za
prirodu više nema mjesta. Kao daje dijete zaboravilo vlastitu majku, tako
i poljoprivreda više nema nikakve veze s prirodnim zakonima. Raznolikost
i bogatstvo vrsta zamijenili su jednoobraznosti monokultura. Redovi istih
biljaka prekrivaju površine koje su nekad bile šume, močvare ili pustinje
prepune složenih zajednica biljaka, životinja i gljiva. Priroda je postala
jednostavna, ali ne i bez posljedica, lako monokulture donose dobit i
visok urod, nose i visoke troškove, posebno one koji se odnose na zaštitu
biljaka. Pojava bolesti ili štetnika na površinama pod monokulturom često
ima katastrofalne posljedice, pa su stoga suvremeni poljoprivrednici
prisiljeni neprestano koristiti pesticide.
No, mi nismo poljoprivrednici, mi smo vrtlari, a to je nešto sasvim drugo.
Nitko nas ne može prisiliti da trujemo svoje male zelene kvadrate. U
njima mogu i dalje vladati raznolikost, mnoštvo i prirodna ravnoteža,
jednom riječju - zakoni prirode.
Biljke zaštitnice vrta
Kada usred ljeta otvaram vrata svog povrtnjaka, osjećam mnogo različitih
mirisa, toliko drukčijih od okolne prirode. Različitost se prepoznaje i u
oblicima, bojama i teksturi biljaka. Takav snažan doživljaj vjerojatno imaju
i kukci koji posjećuju moj vrt. Zapravo, ja i računam na njihova osjetila,
pa zato zajedno s povrćem uzgajam i različito cvijeće, začinske i ljekovite
biljke. Sadim ih zato što su lijepe, ali i zato da zbunim protivnike. U ovom
slučaju moji su protivnici štetni kukci koje ta raznolikost zbunjuje kao i
bilo kojeg drugog posjetitelja.
Umjesto da buše rupe na mom kelju, štetne gusjenice odlaze radije na
dragoljub koji raste u blizini, jer on im je još zamamniji i privlačniji. Žele li
posjetiti moju blitvu, dočekuje ih buhač koji je toliko odbojan štetnicima
da ga zaobilaze gotovo svi. Osim toga, svuda među biljkama rastu luk i
češnjak, poznati zaštitari koji svojim neugodnim mirisom tjeraju i veće
životinje od kukaca, na primjer voluharice. Dapače, neke biljke sadim u
posude i selim s mjesta na mjesto, već po potrebi, poput neke mobilne
apoteke. Na taj način koristim najviše buhač, biljku mediteranskog
podrijetla koja ne može rasti u uvjetima kontinentalne klime. Budući da mi
je vrlo dragocjena, čuvam je tijekom zime zajedno s ostalim balkonskim
biljkama, pa je u proljeće ponovno iznosim.
ZELENI KVADRAT
 BUHAČ JE MEDITERANSKA BILJKA IZ PORODICE
KRIZANTEMA, NEKADA SE MASOVNO PROIZVODILA
U DALMACIJI. IZVOR JE PIRETRINA, PRIRODNOG
OTROVA KOJI SE KORISTI ZA PROIZVODNJU
EKOLOŠKOG SREDSTVA PROTIV KUKACA.
U MOM POVRTNJAKU UZ POVRĆE RASTU
I MNOGE LJEKOVITE I AROMATIČNE
VRSTE BILJAKA, KOJE SVOJIM MIRISOM ILI
IZLUČEVINAMA KORIJENA ODBIJAJU MNOGE
VRSTE ŠTETNIKA. PRINCIPOM MJEŠOVITE SADNJE
IMITIRA SE PRIRODNA RAVNOTEŽA, PA SE ŠANSA
ZA ŠIRENJE JEDNE VRSTE ŠTETNIKA SMANJUJE
NA MINIMUM.
Biljke zaštitnice vrta

neven [Calendula officinalis] fitonicidima koje luči njihov korijen odbijaju gliste nematode, zato
kadifica (Tagetus erecta i Tagetus patula] bi ih trebalo saditi pokraj redova mrkve i između ruža

buhač [ Pyrethrum cinerariifolium] mirisom cvjetova odbija mnoge štetne kukce

gorušica [Sinapis alba] također suzbija nematode

celer [Apium graveolens] odbija leptira kupusara

tjera biljne uši, bijelu mušicu i leptira kupusara, zbog toga bi

dragoljub [ Thopaelum majus] ga trebalo sijati ispod voćaka napadnutih biljnim ušima i pored
kupusnjača

ako se posadi ispod trešnje, jabuke, kruške, spriječit će pojavu

hren [Armoracia lapathifolia] gljivične bolesti monilije, a ako raste pokraj krumpira, odbit će
krumpirovu zlaticu

lavanda [Lavandula angustitolia]

sprječavaju pojavu lisnih ušiju, mrava
mažuran [Majorana hortensis]

kam ilica [Matricaria chamomilliaj "liječi" zemljište u obujmu od 1 metra

paprena m etvica [Menta piperita] odbija štetočine kupusa i lisne uši

bosiljak [Ocimum basilicum] mirisom odbija lisne uši, komarce i grinje

m etvica [Mentha spicatc] posađena pokraj plavog patlidžana, štiti ga od krumpirove zlatice

borač [Borago officinalis)

odbijaju leptira kupusara
kopar [Anethum graveolens]

kadulja [Safvia officinalis]

m ajčina dušica [Thymus vulgaris] odbijaju leptira kupusara i puževe golaće
čubar [Satureja hortensis]

maslačak [Turadacum officinalis] odbija nematode

luk [Alium čepa] posađen u redove s mrkvom štiti od mrkvine muhe i nematoda

posađen između redova jagode sprječava pojavu sive plijesni, a

češnjak [Allium sativum]
posađen između redova mrkve sprječava pojavu nematoda

m iječika [Euphorbia lathyris]

mirisom korijena rastjeruju krtice, voluharice i poljske miševe
ricinus [ Ricinus communis]

ZELENI KVADRAT
Utjecaj naslijeđa
Ovaj jednostavan princip naslijedila sam iz
vlastite baštine, proučavajući organizaciju vrtova
sjeverozapadne Hrvatske, gdje se nalazi i moj vrt.
Naglašavam to zato što mnogi vrtlari početnici svoje
znanje često crpe iz strane literature, zaboravljajući
kako mnoge dobre stvari mogu doznati već od svoje
bake. Naime, u nekadašnjim su vrtovima samo
voćnjaci bili prostorno izdvojeni, dok su ostale biljke
rasle zajedno, ispreplićući se u mnoštvu boja mirisa
i oblika. Među povrćem su rasle kadifice, neveni,
kamilica, cinije i kadulja, šireći svoje mirise zrakom
ili djelujući u tlu.
Tada su u vrtovima rasle biljke koje su vrtlari
stoljećima pažljivo birali i za sjetvu odvajali samo
one najkvalitetnije i najotpornije. Ne zaboravite
da nekada nisu postojali insekticidi, pa su biljke ili
propale ili opstale. Zbog toga su one danas ne samo
otporne na razne kukce ili bolesti koje ih napadaju,
već su prilagođene i klimatskim uvjetima pojedine
sredine. Upravo zato već godinama skupljam sjeme
starih sorti povrća, cvijeća i začinskog bilja i sadim
ih u svoj povrtnjak zajedno s ostalim biljkama.

Biljke zaštitnice vrta

Među biljkama zaštitnicama vrta na prvo mjesto
stavljam buhač, dragoljub, kadificu, neven, koprivu,
luk i češnjak. Postoji, naravno, još mnogo korisnih
biljaka, ali ove su toliko praktične, lijepe i korisne
da ih slobodno možete saditi bilo gdje i bilo kada
Posebno korisne te će biljke biti ako ih uzgajate
zajedno s povrćem, nastojeći da ni jedna vaša gredica
ne bude pretrpana istom vrstom, već da miješanje
bude pomalo nalik onom prirodnom. Ni u prirodi
biljke ne rastu u skupinama, tako radimo mi, ljudi,
nastojeći si olakšati uzgoj i berbu. Stoga ćete upravo
miješanjem biljaka postići prirodnu ravnotežu i tako
djelovati preventivno, stvarajući zdravu sredinu.

ZAŠTITA VRTA
 BOGOMOLJKA JE JEDAN OD NAJPOZNATIJIH
PREDATORA I KAO TAKVA PRIJATELJ JE SVAKOG
VRTA. HRANI SE LEPTIRIMA, MUHAMA, LISNIM
UŠIMA, SKAKAVCIMA I DRUGIM KUKCIMA.
Korisna stvorenja iz vrla
Korisni kukci
Na isti način, poštujući princip prirodne ravnoteže, treba koristiti i kukce.
Mnogi od njih opaki su neprijatelji biljnih štetnika. Bubamare su, na
primjer, strah i trepet za biljne uši, jer svaka njihova larva tijekom dva
tjedna razvoja može pojesti i do 400 biljnih ušiju. Drugi je koristan kukac
kojeg rado srećem u vrtu bogomoljka, koja jede doslovce sve što je
manje od nje, pa tako pojede i mnoge štetne kukce.
Vrlo su korisni i pauci, razne vrste osa, stjenice, uholaže, trčci, ali i mnoge
manje poznate vrste koje tako drže pod kontrolom razne štetnike.
Osigurate li im dobre uvjete za život, oni će rasti i razmnožavati se u
vašem vrtu, pomažući vam tako u borbi protiv štetnika. Dobri uvjeti u BUBAMARE i ZLATOOKE
praksi znače mjesta za sklonište i polaganje jaja, a to ćete dobrim dijelom KORISNI SU PREDATORI
postići ako malčirate svoje gredice. Malčtako pokazuje još jednu dobru JER SE HRANE MNOGIM
ŠTETNIM KUKCIMA. U
karakteristiku, jer postaje dom za vaše male prijatelje. VRT ĆETE IH PRIVUĆI
SAGRADITE LI NASTAMBU
ZA PREZIMUAVANJE OD
Životinje prijatelji vrta BAMBUSOVIH ŠTAPIĆA.
I mnoge su veće životinje prijatelji vrta. Žabe, zmije, gušteri, ježevi, krtice,
rovke, šišmiši i ptice hrane se kukcima, pa su stoga i veliki čistači vrta. ZIMSKU NASTAMBU ZA
Jeste li znali da jedna sjenica u doba gniježđenja pojede i do 1000 UHOLAŽE NAPRAVITE OD
kukaca na dan. Nažalost, neke od životinja s ovog popisa tradicionalni GLINENE POSUDICE ZA SADNJU.
ISPUNITE JE SUHOM SLAMOM,
su neprijatelji vrtlara, no moje je mišljenje da takav stav treba mijenjati.
A ISPADANJE SPRIJEČITE UZ
Danas više ne možemo razmišljati o životinjama kao nekad, sa stereotipima POMOĆ ČVRSTIH GRANČICA.
u kojima je ovca dobra, a vuk loš. Svaka životinja ima svoje mjesto u SVAKAKO PRIPAZITE DA
NASTAMBA DOTIČE GRANE
prirodnoj ravnoteži, i uklonimo li jednu od njih, redovito se događa čitav
KAKO Bi UHOLAŽA MOGLA
niz loših pojava. Vrtovi na taj način postaju sterilni, a mi ostajemo bez ULAZITI I IZLAZITI.
vrijednih pomagača.

ZAŠTITA VRTA im

OVA KUĆICA ZA PTICE SA
SVIH JE STRANA SPOJENA
VUCIMA, PA SE PO POTREBI
MOŽE OTVORITI I OČISTITI. TAJ
POSAO DOBRO JE OBAVITI U
RANO PROLJEĆE, PRIJE NOVOG
GNIJEŽĐENJA.
KRTICE SU DIO PRIRODE.
HRANE SE GLISTAMA, KUKCIMA
\ NJIHOVIM LARVAMA, TE
DRUGIM BESKRALJEŽNJACIMA.
ZEMLJA KOJU TAKO SAVRŠENO
PREKOPAJU MOŽE ODLIČNO
POSLUŽITI ZA SADNJU CVIJEĆA.
Kukci zaštitnici vrta
istina o krticama
Jedan takav primjer su krtice. Ta bezazlena životinja kriva je samo zato
što radi hrpice zemlje na travnjacima. To se smatra vrlo ružnim, pa su
mnogi vrtlari spremni potrošiti i vrijeme i novac da svoj travnjak učine
savršenim. Nakratko to im i uspijeva, no dugoročno borba protiv krtica
zapravo i nema smisla, jer one će uvijek pronaći put da se vrate u vrt. Ta
besmislena borba dokaz je zapravo samo potrebe da se priroda ukroti i
da se njome vlada, a ne da se s njom surađuje. Za mene uvijek je ljepše
u vrtu vidjeti dvadeset krtičnjaka nego jednu automobilsku gumu iz koje
raste cvijeće, Stoga kada me pitaju: “kako da se riješim krtica”, uvijek
odgovaram: “nikako, ostavite ih da žive.”
Kada malo bolje razmislite, odvajati biljke od životinja nema mnogo
smisla. Svaki je vrt, htjeli mi to ili ne, dio prirode, ajednako kao što prirodu
promatramo kao cjelinu u kojoj biljke ovise o životinjama, tako moramo
promatrati i vlastite vrtove, Izgnamo li iz njih ježa, krticu ili ptice koji se
prirodno hrane kukcima i njihovim larvama, bit ćemo prisiljeni kupovati
pesticide da bismo obranili svoj vrt.
Životinje nisu ništa drugo nego pokretni dio vrta, i to je činjenica koju
organski vrtlari ne bi smjeli zaboraviti.
Ptice u vrtu
Koje će se životinje nastaniti u vrtu ovisi o tome kakve im uvjete pružimo.
Ako su to ptice, tada je svakako korisno postaviti u blizinu povrtnjaka
nekoliko kućica. Po mom iskustvu, najkorisniji pomagači su sjenice, pa
njima prilagođavam i veličinu otvora na kućici. To je vrlo važno, jer ako
je otvor širi od 2,8-3,0 cm, uvijek postoji mogućnost da se u gnijezdo s
mladima uvuče i krupnija ptica Sjenice se zato neće gnijezditi ako je otvor
prevelik ili ako su kućice smještene preblizu. Stoga ih smjestite tako da
jedna od druge budu udaljene oko 15 m i da otvor gleda prema jugu.
Osim postavljanja kućica, dobar način za privlačenje ptica u vrt svakako je i
zimsko hranjenje. Danas to nije problem, jer vrtni centri nude gotovu hranu
za ptice. No, imate li vremena i volje, pripremite im radije domaću hranu,
jer tada, osim sjemenki, možete dodati i masnoću koja je pticama zimi
iznimno važna. U tu svrhu obično se upotrebljava usitnjeni goveđi loj koji
ZELENI KVADRAT
 Božja ovčica (bubamara) (CoccineUa septempunctata}

Kod ove vrste korisni su i odrasli oblik i ličinka Hrane se

biljnim i štitastim ušima, grinjama, jajima i ličinkama
drugih kukaca. Odrasli kukac pojede 40-50 biljnih ušiju rta
dan, odnosno 3000 tijekom svog života, a ličinka pojede i
do 600 lisnih ušiju. Odrasla bubamara pojede 30-40 grinja
na dan, 90 odraslih štitastih uši i do 300 ličinki štitastih
uši.

Muha cvjetara (osolika muha) [ Episyrphus bateatus]

lako nalikuju osama, nisu opasne za ljude, Budući da
pokretima krila lebde iznad cvijeta, dobile su i ime
iebdjelica. Odrasli kukci dobri su oprašivači, dok su ličinke
grabežljivci. Ovisno o vrsti, jedna ličinka muhe cvjetare isiše
dnevno 40-150 biljnih ušiju, a tijekom svog razvoja do 500.
Godišnje imaju 3-7 generacija.

Uholaža (štriga) {Forficula auricularia] Ziafooka (mrežokrilka) (Crysoperla canea]

Aktivna je noću, kada se i hrani. Može se naći na grožđu,
plodovima jabuke, kruške i breskve. Osim plodovima, hrani
se i nježnim dijelovima povrća i cvijeća. Zbog toga je neki
smatraju štetnikom. Međutim, uholaža se hrani i biljnim
ušima, krvavim ušima, grinjama i jajima leptira pa je zbog
toga posebno dobrodošla u voćnjaku i povrtnjaku.
Ovaj lijepi zeleni kukac mrežastih krila, sjajnih krupnih
očiju i dugih ticala hrani se nektarom, peludom i
mednom rosom. Za vrt su korisne njegove ličinke koje se
hrane biljnim ušima, jajima leptira, te štitastim ušima i
resičarima. Tijekom svog života ličinka može pojesti
200-500 biljnih ušiju, 500 jaja leptira i 12 000 jaja grinja.

Bogomoljka [Manthis religiosa)

Bogomoljka je poznati grabežijivac. Hrani se svime što
ulovi, a to je velika većina kukaca, a posebno muhe, leptiri,
skakavci, lisne uši i stjenice. Njezina prisutnost u vrtu
dokaz je biološke stabilnosti.

HRANITE LI TIJEKOM ZIME PTICE, ONE ĆE SASVIM
SIGURNO ZAVOLJETI I VAŠ VRT, PA SE NEMOJTE
IZNENADITI AKO U PROUEĆE SAVIJU GNIJEZDA
U BLIZINI. TADA ĆE SE HRANITI KUKCIMA I TAKO
SASVIM SIGURNO SMANJITI ŠTETE KOJE BI NEKI
OD NJIH MOGLI NAPRAVITI.
PLAVETNU SJENICU PRIVUĆI ĆETE U VRT
SMJESTITE U NA DRVO PLASTIČNU BOCU
ISPUNJENU SJEMENKAMA SUNCOKRETA. KAKO
BISTE IM OLAKŠALI HRANJENJE, NA DNU BOCE
IZREŽITE OTVORE VELIČINE NOKTA, A DONJI DIO
OPLETITE KONOPCIMA.
150
će, osim kao izvor energije, poslužiti i za povezivanje
sjemenki u kompaktnu cjelinu. Takvu mješavinu
obično oblikujem u kuglice veličine teniske lopte
i smještam u dijelove vreće za krumpire. Naravno,
to može biti i neki drugi materijal, no bitno je da se
ptice mogu prihvatiti za kuglicu dok kljucaju.
Neke životinje
mogu napraviti i
štetu
Ipak, budimo realni, neke životinje mogu napraviti
i štetu. Zimi je to mnogo izraženije nego tijekom
sezone, jer tada u potragu za hranom kreću srne
i zečevi. U nedostatku druge zimske hrane te će
životinje rado pojesti koru i pupove mladog drveća
Posebno ugrožene bit će voćke, pa je stoga najbolje
rješenje zaštititi ih zaštitnom mrežom. Drugi čest
problem mogu prouzročiti ptice. U doba sjetve one
će često posegnuti za sjemenom s vrtnih gredica.
Spriječit ćete to ako na gredicu položite nekoliko
suhih grana. One će onemogućiti pristup pticama,
a sjemenu neće smetati. A kada se pojave prvi
listići, grane i grančice jednostavno iznesite iz vrta
i problem je riješen.
ZELENI KVA DRAT
 ENERGETSKE BOMBICE ZA PTICE IZRAĐUJEM OD
USITNJENOG GOVEĐEG LOJA POMIJEŠANOG S
RAZNIM SJEMENKAMA, GROŽĐICAMA, ORASIMA,
LJEŠNJACIMA, BADEMIMA. TU MJEŠAVINU
STAVLJAM U DIJELOVE VREĆE ZA KRUMPIRE, ZA
KOJE SE PTICE MOGU PRIHVATITI KADA SLETE.
P 8
ti

ZAŠTITNA MREŽA SPRIJEČIT ĆE PRISTUP ZEĆEVIMA
I SRNAMA U DOBA MIROVANJA MLADOG DRVEĆA.
OSIM ZIMI, POSEBNO OSJETLJIVO DOBA JE RANO
PROLJEĆE, PA JE STOGA VAŽNO DA MREŽA OSTANE
OKO STABLA SVE TO VRIJEME.
JESTE LI ZNALI DA MRAVI DOVODE UŠI NA VOĆKE. ONI
TO RADE ZATO DA BI KONZUMIRALI SLATKU MEDNU
ROSU KOJU IZLUČUJU UŠI KADA SIŠU SOKOVE BIUKE.
OMOTAJTE LJEPLJIVU TRAKU NA VISINI OD 60-80 CM
OKO DEBLA KAKO BISTE SPRIJEČILI MRAVE, ALI I
OSTALE ŠTETNIKE, NA NJIHOVOM PUTU.
Ekološka rješenja
protiv puževa
152
Kako s puževima
Od manjih životinja najviše nereda mogu prouzročiti
puževi. Primijetit ćete ih obično ujutro i navečer,
na mjestima gdje ima mnogo vlage. Noću izlaze
iz svojih skrovišta i napadaju mlado svježe povrće,
pa se ponekad može dogoditi da unište sav vaš
trud. Osim nekoliko jednostavnih recepata iz kućne
radinosti, mislim daje i u slučaju puževa najbolje
rješenje mješovita sadnja, jer mnoge začinske
i ljekovite biljke odbijaju puževe. No, ako imate
prirodan vrt, s mnogo skrovitih mjesta, pomoći će
vam i drugi stanovnici vrta, posebno ježevi, žabe,
sljepici, daždevnjaci, ali i domaća perad.
Mehanički načini zaštite
Naravno, osim biljaka i životinja, organski vrtlari
koriste i mnoga posve praktična, pametna rješenja
koja mogu spriječiti prodor štetnih kukaca.
Ljepljive trake koje se obavijaju oko stabala voćki
ili ploče za hvatanje izvrstan su mehanički način
obrane. Tu su i razne vrste klopki, ili prepreka koje
sprječavaju prodor puževa na putu do mladog
povrća. Sve su to ekološki prihvatljivi načini koji
ne onečišćuju okoliš. Čak i obična voda može
biti korisna ako primijetite najezdu lisnih ušiju.
Naime one su tako* male da ih možete isprati
već i snažnim mlazom vode. Ne računajte da
će to biti trajno rješenje, ali biljci će svakako
dobro doći kao prva pomoć, odnosno potrajat će
ZELENI KVADRAT
 Puževi najviše štete
rade hraneći se lišćem i
stabljikama kupusnjača,
salate, paprika, mahuna i
jagoda. No postoje i biljke
koje posve izbjegavaju, a to
su luk i češnjak.

Kava

Na deset dijelova vode

dodajte jedan dio espresso
kave. Morate upotrijebiti
espresso, jer je instant kava
preslaba. Aktivna tvar iz ovog
sredstva je kofein. Prolaskom
kroz površinu tretiranu
razrijeđenom kavom, puževi
apsorbiraju kofein u svoju kožu
i ugibaju. To se sredstvo prska
po listovima povrća i dijelovima
tla po kojima se puževi kreću.

Žice od bakra
Okružite biljke žicama od
bakra, jer kada puževi svojim
tijelom dotaknu bakar, doživjet
će mali električni šok.
Pivo
Ukopajte čašice s pivom na
razna mjesta u vrtu i čekajte
da puževi, privučeni mirisom,
upadnu u čašice. Tako da
rub posude bude 1 cm iznad
razina tla.
 Mješovita kupka

i Odgovs ra većini bilja ka. 1

i Ilicu usitnjene mješavine
. stolisnika. odoljena, koprive, Biljne kupke za sjeme
maslačka, kamilice i kore
hrasta preliti s 1 litrom
tople vode, pokriti i ostaviti
da odstoji 24 sata. Nakon
; toga tekućinu procijediti
: i umočiti sjeme na 10 barem do trenutka kada ćete pripremiti neki od
i minuta. ekološki prihvatljivih pripravaka, bilo kupovnih,
bilo iz vlastite kuhinje.

Još neka
preventivna rješenja
Kupka od kamilice Kao i kod ljudi, i u zaštiti biljaka prevencija je
1 žlicu suhih cvjetova uvijek dobra strategija. Prirodno je da su slabe,
preliti s 1 litrom kipuće
zakržljale biljke sklonije napadima bolesti od onih
vode, ostaviti pokriveno
2-3 sata, procijediti i zdravih. Stoga je i logično daje stvaranje zdravog
namočiti sjeme.
okruženja uvijek korisno. Takav način razmišljanja
nije, naravno, ništa novo. I mnogi davni ljekarnici
bavili su se prevencijom. Među njima je i poznata
srednjovjekovna redovnica Hildegard von Bingen,
koja je razvila teoriju zaštite sjemena uz pomoć biljnih
kupki. Njezini su eksperimenti pokazali da neke
ljekovite biljke mogu potaknuti klijanje i povećati
Kupka od preslice otpornost biljaka prema bolestima i štetnicima
2 žlice ustinjene preslice
preliti s 1 litrom hladne
vode, zakipiti i lagano Biljne kupke
kuhati 1 sat. Tekućinu
procijediti i razrijediti Namočeno u biljnoj kupki, sjeme upija otopljene
jednakom količinom vode.
Namočiti sjeme. hranjive i jjekovite tvari drugog bilja i tako stječe
svojevrsnu zaštitu. Nešto slično tome provodi se
danas i u konvencionalnoj zaštiti bilja. Ako ste
ponekad kupili paketiće s oznakom tretirano, i
primijetili daje grašak ružičasto obojen, a paprika
zeleno, to je znak da je sjeme tretirano nekim
fungicidom. Naravno, organski vrtlari uopće ne
koriste tretirano sjeme, no to ne znači da ne trebaju
Mliječna kupka koristiti isti princip zaštite.
Namočite sjeme na
desetak minuta u mlijeko. Iskustvo Hildegard von Bingen pokazalo je da
Ta će kupka pospješiti sjemenu većine biljaka odgovaraju kupke od
brže klijanje sjemena i
otpornost biljke. stolisnika, maslačka, kamilice, odoljena, koprive

ZELENI KVADRAT
i kore hrasta Za pripremu se koristi samo suho,
usitnjeno bilje i meka voda, po mogućnosti kišnica.
Ove biljke mogu se koristiti i pojedinačno, ali i u
kombinacijama. KADA PROBLEME U SVOM VRTU NE USPIJEM RIJEŠITI
KUĆNIM PRIPRAVCIMA, KORISTIM PROFESIONALNA
PRIRODNA SREDSTVA TVRTKE EKOIDEJA D.O.O. IZ
Rezanje zaraženih dijelova ZAGREBA (www.ekoideja.com). RIJEČ JE O SREDSTVIMA
KOJA SU U HRVATSKOJ DOZVOUENA ZA UPORABU U
Čak i kada se pojave prvi simptomi bolesti, još
ORGANSKOM (EKOLOŠKOM) VRTLARSTVU.
uvijek se može preventivno djelovati. Često je
posve dovoljno vrtnim škarama ukloniti zaraženi
dio i na taj način potpuno zaustaviti širenje bolesti OD DAVNINA SU POZNATA ANTIBIOTIČKA SVOJSTVA
MLIJEKA. NA TOM PRINCIPU FUNKCIONIRA I
na druge dijelove biljke. Iz iskustva znam da se
TRADICIONALNO PRSKANJE LISTOVA I PLODOVA
bolesti pojavljuju obično kada je biljka oslabjela RAJČICE, KRASTAVCA I TIKVICA MJEŠAVINOM MLIJEKA
zbog suše ili previsoke vlage, pa je stoga neobično I VODE U OMJERU 1:10.
važno ponovo podići njezinu otpornostiU takvim
slučajevima obično koristim ekološka folijama
gnojiva koja djeluju brzo i pouzdana su.
Nakon uklanjanja zaraženih dijelova dobro pazite
kuda ćete ih odložiti. Moj je savjet - stavite ih u
plastičnu vrećicu i bacite u smeće. Nikako ih ne
smijete baciti u kompostište, jer se korištenjem
komposta bolest može lako raširiti. Ako niste
gadljivi, isti postupak možete napraviti i s kukcima ili
gusjenicama. Jednostavno ih pokupite rukama na
koje ste navukli rukavice i iznesite ih iz svog vrta

Ekološka sredstva
za zaštitu biljaka
Manji problemi s bolestima i štetnicima mogu se
riješiti i uz pomoć ekoloških sredstava za zaštitu
biljaka Da ne bude zablude, učinak tih sredstava
mnogo je manji od učinka konvencionalnih
insekticida (sredstva za ubijanje insekata) ili
fungicida (sredstva za ubijanje gljivica). Stoga je u
organskom vrtu uvijek najbolje djelovati preventivno
i radije spriječiti pojavu bolesti nego dopustiti
da se ona proširi. Nažalost, ekološka sredstva,
barem ona iz kućne radinosti, neće potpuno riješiti
ozbiljnije probleme biljaka. Ta se sredstva zasnivaju

ZAŠTITA VRTA
 Pripravak od koprive
Prirodni pripravci Odlično sredstvo protiv
lisnih ušiju, priprema se
za zaštitu biljaka tako da se 1 kg mlade
koprive potopi u 1 0 1vode
na jedan dan, prska s e :
nerazrijeđeno.

Pripravak od sode bikarbone

U prskalicu ulijte dvije litre Pripravak od mlijeka
vode ijednu kap biijnog ulja,
u prskalicu ispunjenu 1
Nakon toga dodajte i kap
litrom vode stavlja se
deterdženta, po mogućnosti
pola šalice mlijeka [1
ekološkog, i na kraju dvije
dl] i tom se mješavinom
žličice: sode bikarbone. Biljno
prskaju gornji i donji
ulje šfuži kao; fiksator, a dijelovi listova. Na taj
deterdžent pomaže da se sprej
način stvara se alkalna
bolje raspršuje. Aktivna tvar je sredina, nepovoljna
soda bikarbona, zbog koje će za razvoj sive: plijesni,
površina listova koje prskate pepelnice i plemenjače,
postati alkalna. Taj prirodni čestih bolesti rajčica,
fungicid dokazao se kao krastavaca i tikvica.
odlično sredstvo za gljivične
bolesti rajčica.

Pripravak od
Pripravak od češnjaka
čili papričica
Odbojan za mnoge kukce.
Šaku čili papričica [oko
Stisnite jedan cijeli 10 dkg] prelijte vodom
češnjak i prekrijte biljnim i usitnite u sjecka lici,
uljem, nakon dva dana ‘tekućinu s ostacima
procijedite tekućinu, papričica procijedite i
dodajte nekoliko kapi izlijte u prskalicu. Dodajte
deterdženta i koristite još 3/<i litre vode i prskajte
jednu žlicu koncentrata
lisne uši, štitaste uši i
na jednu litru vode.
crvenog pauka.
na iskustvu, a ne na eksperimentima, pa ih tako
prenosim i ja. Jedan takav primjer je uporaba
mlijeka, koje je od davnina poznato po svojim
antibiotičkim svojstvima.
Recept je jednostavan. U jednu litru vode dodajte
jedan decilitar mlijeka i sve dobro protresite.
Ovo sredstvo upotrebljava se kao preventiva za
plamenjaču na krastavcima. Bitno je da prskate obje
strane lista, jednako kao i stabljike. Ritam prskanja
također se zasniva na iskustvu, pa vam mogu samo
preporučiti da prskate kada god se sjetite, otprilike
jednom ili dva puta tjedno. Međutim, ako pada kiša,
prskanje ćete morati ponoviti. Ovo pravilo vrijedi,
uostalom, i za sva druga prirodna sredstva, jer ona
nakon kiše gube svoje aktivno djelovanje.
Plodored
Za dobru higijenu vrta vrlo je važan i plodored.
To je tradicionalni sustav rotacije povrća u kojem
se ista vrsta svake godine sadi na drugom dijelu
povrtnjak&. No, to se ne odnosi samo na pojedine
vrste, već i na cijele skupine. To znači da ne trebate
saditi luk na gredici na kojoj ste prethodne godine
uzgajali poriluk ili češnjak. Iskustvo je pokazalo da
se kontinuiranim uzgojem istih biljaka na jednoj
površini s vremenom iscrpe određena hranjiva
i razmnože štetnici koji ih napadaju. Stoga je
promjena uvijek dobro rješenje. Nova skupina
biljaka imat će drukčije potrebe za hranjivima, a
štetnici koji su se razmnožili izgubit će na taj način
biljku domaćina i postupno uginuti.
Zašto ne i
pesticidi?
Ako biljke napadne gljivica, konvencionalni
poljoprivrednik tretirat će ih fungicidom, ako ih
napadnu štetni kukci, upotrijebit će insekticid, a ako
ima problema s korovom, upotrijebit će herbicide.
ZAŠTITA VRTA
Svi se ti “cidi“ zajednički nazivaju pesticidi. Bez
tih sredstava suvremena poljoprivreda ne može
opstati. No, kako biljku ne napadaju živi organizmi
samo tijekom rasta, već i nakon berbe, stručnjaci
su smislili i sredstva za sprječavanje truljenja, pa
se tako plodovi u spremištima i hladnjačama još
jednom tretiraju fungicidima. Zahvaljujući svim
tim sredstvima plodovi i listovi biljaka koje jedemo
dolaze na police trgovina neoštećeni i lijepi.
I tu dolazimo mi, bezazleni kupci, kojima se nude
savršeni, sjajni plodovi povoljne cijene. A pesticidi?
0 njima, nažalost, većina ljudi i ne razmišlja. Valjda
stručnjaci znaju što rade, a sigurno postoji i
kontrola. Ne preostaje nam ništa drugo nego
vjerovati proizvođačima.
Tako im vjerujemo i kada nam uoči Uskrsa nude
svežnjeve mladoga luka. Kupujemo ih vjerujući da
činimo nešto dobro za svoje zdravlje, a zapravo
unosimo u sebe povrće prepuno pesticida.
Naime, mladi luk, koji se u to doba masovno
uzgaja, često napada lukova muha, štetnik koji to
povrće čini neupotrebljivim. Kako bi ga se riješili,
poljoprivrednici neprestano prskaju mladi luk,
pa čak i netom prije berbe. Problem je u tome
što se insekticid protiv lukove muhe ne raspada
nakon prskanja još dugo vremena. Sve se odvija
brzo, u roku od nekoliko dana, tako da kontrolori
nemaju vremena za provjeru. I tako mi, naivni,
neinformirani potrošači, unosimo u sebe nešto o
čemu nemamo pojma.
A to o čemu nemamo pojma ne postoji na svijetu
tako dugo. Kemijska industrija koja je poslije
Drugoga svjetskog rata lansirala upotrebu pesticida
zasnovana je na proizvodnji nervnih otrova koji
su korišteni upravo u ratne svrhe. Pesticidi su,
zajedno s mineralnim gnojivima, postali sastavni
dio moderne poljoprivrede. Znanstvenici su pisali
u prilog tvorničarima, i tako postupno uzgajivače
uvjerili kako bez njih ne mogu. Prinosi su rasli, i
157

svi su bili sretni, a glavni je cilj bio uzgojiti što više.
No, tome se priroda ubrzo usprotivila. Štetnici su
razvili otpornost na pesticide i prisilili tvorničare da
proizvedu još otrovnija sredstva. Tako to traje sve
do danas.
Rezultat te povijesne pogreške odražava se i na
prirodu i na ljude, a korist, i to samo financijsku,
imaju uglavnom proizvođači otrova. Svi pesticidi,
a posebno oni neselektivni, ubijaju, osim štetnih,
i mnoge korisne organizme. Poseban su problem
pčele, glavni svjetski oprašivači, bez kojih nema
stvaranja plodova. Posljednjih nekoliko godina
svjedoci smo nestanka pčela u svim dijelovima
svijeta, a taj se nestanak pripisuje upravo
pesticidima Na pčelama se pojavljuju degenerativne
promjene, rađaju se jedinke bez određenih dijelova
tijela, nesposobne za samostalan život Osim toga,
pesticidi štetno djeluju i na korisne mikroorganizme
158
u tlu, kao što su bakterije koje fiksiraju dušik u tlu
i gljive, koje sudjeluju u mikorizi, uništavajući tako
plodnost tla. Sve je to tihi zločin nad prirodom, u
kojem, što je najgore, sudjelujemo i mi. Kada bi se
problem ovdje završio, bilo bi to dobro. No, trovanje
povrća i kukaca nije jedini problem.
Nakon primjene pesticidi neće nestati, već će
se isprati u podzemne vode, šireći se tako poput
karcinoma daleko i u udaljene dijelove, koje
zovemo netaknutom prirodom. Otrovi tako ulaze
u one najsitnije organizme koji se nalaze na dnu
prehrambenog lanca. Ali tu priča ne završava. Jedan
riječni račić može pojesti mnogo sitnih organizama
i tako u sebe unijeti onoliko pesticida koliko se
u njima nalazi. Zatim na red dolazi ribica, koja će
pojesti mnogo račića, i naravno, sve pesticide u
njima. Zatim će doći veća riba, a nju će pojesti vidra
I tako se najveća koncentracija pesticida uvijek
nalazi u životinjama koje su na vrhu hranidbenog
lanca, pa tako i u čovjeku. Moje je mišljenje da
su pesticidi toliko prisutni da netaknuta priroda
više i ne postoji.
Osim nas, kupaca poljoprivrednih proizvoda,
najugroženija skupina upravo su poljoprivrednici.
Njihove su tegobe povezane s dišnim sustavom,
jetrima, bubrezima, ali mogu biti i mnogo složenije,
poput hormonalnih i reproduktivnih poremećaja.
Ipak, ono što najviše muči znanstvenike nije utjecaj
ZELEN! KVADRAT
UZGOJ VLASTITOG POVRĆA NAJVEĆE JE
JAMSTVO KVALITETE. MLADI LUK POSEBNO JE
JEDNOSTAVNO UZGOJITI. KONTINUIRANOM
pojedinog pesticida, već njihove kombinacije. A dati najbolje što mogu. Izbor je bio sljedeći. Bio
njih je danas toliko da je istraživanje doslovce kašice koje mjesecima stoje na policama trgovina
nemoguće. zahvaljujući konzervansima, ili svježe voće i povrće
s tragovima pesticida. I tada sam odlučila. Moje
Sve ovo o čemu pišem odavno mi je dobro poznato.
će dijete jesti organski uzgojeno voće i povrće, a
No, i ja sam dugo živjela ne poduzimajući ništa,
uzgojit ću ga sama, bez obzira na troškove. Jer
hraneći se onime što mi nude i razmišljajući o
zdravlje nema cijenu.
tome koliko je neisplativo uzgajati voće i povrće
kada ima tako malu cijenu. No, jednog dana sve
se promijenilo. Na svijet je došlo stvorenje koje mi
KAPUTIĆ OD JUTE ISPUNJEN SLAMOM, SJJENOM,
je otvorilo oči. Bilo je to moje vlastito dijete, kojem
SUHIM LIŠĆEM ILI ČAK OBIČNIM NOVINSKIM
sam u određenoj dobi morala dati prvu voćnu PAPIROM POUZDANO ĆE ZAŠTITITI OSJETLJIVE

Zaštita od m raza i
hladnoće
U područjima s kontinentalnom klimom dolazak
zime može biti vrlo opasan za osjetljive vrtne biljke.
Najugroženije bit će vrste tropskog i mediteranskog
porijekla, kojima pripada većina povrća, ali i mnoge
vrste cvijeća. Njihov je problem što ne smiju ostati
na otvorenom kada se temperatura spusti na 0
stupnjeva Celzijevh ili niže. Ako rastu u posudama,
tada ih je najbolje unijeti u garažu, na stubište ili
ZAŠTITA VRTA
AKO SANDUCIMA ZA JABUKE UKLONITE DNO,
DOBIT ĆETE ZGODNE MALE OKVIRE KOJI MOGU
ODLIČNO POSLUŽITI ZA ZAŠTITU ZIMSKOG
POVRĆA. PREVUCITE IH ZAŠTITNOM FOLIJOM
I VAŠE ĆE BIUKE DOBITI SVE ŠTO IM TREBA,
SVJETLO, VLAGU I ZAŠTITU OD HLADNOĆE.
kakav drugi prostor gdje neće biti previše toplo i
gdje neće doći do smrzavanja.
Odlično rješenje za biljke u posudama može biti
i spremanje u hladno klijalište. Smjestite li ga uz
južni dio vrta ili kuće, zimsko ćete sunce iskoristiti
za grijanje biljaka. No, to neće biti dovoljno. Zato
svoje biljke u klijalištu obavezno okružite slojem
slame, suhog lišća ili novinskog papira Na taj ćete
način stvoriti odličnu izolaciju koja će u kombinaciji
sa zimskim suncem sasvim dobro poslužiti kao
zaštita od smrzavanja.
Za osjetljive grmove ili trajnice koje rastu na
otvorenom postoje druga rješenja. Njih možete
također zaštititi slamom ili sijenom. Učinit ćete
to tako da grm najprije okružite jutom, kao da
ga odijevate u preveliki kaputić. Nakon toga
prostor između jute i grančica ispunite izolacijskim
materijalom. Vrh grma ostavite slobodnim kako
biljka ne bi trpjela zbog nedostatka svjetla. Taj ćete
kaputić skinuti ponovo tek kada prođe opasnost
od mraza.
Za povrtne biljke također postoji rješenje. Zaštitna
folija koja biljke štiti od mraza odličan je način
zaštite, jer podiže temperaturu unutar folije za
nekoliko stupnjeva. Njezina primjena ovisi doslovce
o vašoj spretnosti i mašti. Možete je prebaciti preko
grana savijenih u oblik tunela, ili kao i ja koristiti
kao pokrov preko sandukajabučara. Ovaj pomalo
neobičan način smislila sam za zimsku salatu i
peršin, i mogu vam reći da stvarno djeluje.
161
 ZAŠTIĆENE FOLIJOM I OKVIROM OD LETVICA
NEKE VRSTE POVRĆA MOGU PREŽIVJETI ZIMSKE
HLADNOĆE I ZADRŽATI SVJEŽINU. TAKAV SU PRIMJER
PERŠIN, ENDIVIJA, ZIMSKA SALATA, MATOVILAC,
RADIĆ I MRKVA
KOLCE ZA UZGOJ RAJČICA, KOJI SE VADE NAKON
ZAVRŠETKA VEGETACIJE, SVAKAKO TREBA PRIJE
NOVE SEZONE DEZINFICIRATI PALJENJEM, KAKO BI
SE SPRIJEČIO EVENTUALNI PRIJENOS BOLESTI.
Među ljubiteljima biljaka uvijek je postojala neka š -' ^
prešutna diplomacija, pa ako željeno sjeme nema - t^ J §
vaš susjed, on će raširiti glas i ubrzo će se naći- J
netko tko ga ima. Bitno je da izbor biljaka ovisi o
vama, stoga razmnožavati biljke znači držati stvari
u svojim rukama.

Skupljanje suhog i mokrog sjemena

• Sušenje i čuvanje sjemena
• Uzimanje reznice
Hibridi i GMO
 SKUPLJANJE SJEMENA
VRTNOG POVRĆA I CVIJEĆA
ZABORAVLJENI JE DIO
VRTLARSTVA KOJI PONOVO
POSTAJE AKTUALAN. TAKO
SE MOGU SAČUVATI MNOGE
VRIJEDNE VRSTE, ALI I UŽIVATI
U ČUDESNOM ŽIVOTNOM
CIKLUSU BILJAKA OD POČETKA
DO KRAJA.
Bez obzira na izbor biljaka i sjemena u vrtnim centrima, koji svakako
plijeni, vrt je cjelina koja mora odisati osobnošću. Nismo svi isti i nikada
nećemo biti. Netko voli žute rajčice, a netko crvene. No, ako vam vrtni
centar nudi samo sjeme crvenih, oni koji vole žute ostat će zakinuti.
Naravno, to ne mora biti tako. U ovom slučaju treba pomalo razmišljati
poput gerile. Sjeme koje želim nije na sortnoj listi. Pa što onda Možda će
žutu rajčicu imati prodavačica na tržnici, a možda moj susjed ili znanac.
Među ljubiteljima biljaka oduvijek je postojala neka prešutna diplomacija,
pa ako željeno sjeme nema vaš susjed, on će raširiti glas i ubrzo će
se naći netko tko ga ima Bitno je da izbor biljaka ovisi o vama, a ne o
popisu koji su sastavili birokrati. U tom smislu, razmnožavati biljke znači
držati stvari u svojim rukama

Zašto razmnožavati

Nije isto kupiti biljku koja je već odrasla ili uzgojiti je od početka, Posebno
Kontakt s biljkom
uzbudljiv je uzgoj iz sjemena, jer rezultati mogu biti iznenađujući.

Skupljanjem sjemena i reznica od prijatelja ili susjeda u vrt stižu biljke koje
Veći izbor
se ne mogu nabaviti u rasadnicima.

Mnoge sadnice, presadnice i sjeme tretirani su tijekom uzgoja pesticidima.

Bolja kontrola Samo vlastitim uzgojem moguće je uzgojiti netretirane biljke [iznimka su
organski uzgajivači].

Uzgojiti biljke na mjestu gdje vam trebaju znači izbjeći trošak i ekološko
Čuvanje okoliša
onečišćenje koje je vezano uz transport s udaljenih mjesta.

Uzgojem iz reznica mogu se uzgojiti identične biljke u količini koja vam

Ušteda novca
odgovara. Izvor može biti priroda, susjedov vrt, ulica, bilo tko i bilo gdje.
■%

166 ZELENI KVADRAT

 NA KRAJU LJETA NEVEN OSTAVLJA NA CVJETNIM
GLAVICAMA MNOŠTVO KRUPNOG SJEMENA
NALIK KIFLICAMA. PRIJE NEGO ŠTO OČISTITE
SUHE OSTATKE BILJKE, ODVOJITE MINUTU
VREMENA ZA SKUPLJANJE CVJETNIH GLAVICA, I
SLJEDEĆE SEZONE PONOVO UŽIVAJTE U LJEPOTI
NJEGOVIH CVJETOVA.
 GRANČICE KOJE
Načini razmnožavanja ZAOSTAJU NAKON
Vrtlarska praksa poznaje dva osnovna načina razmnožavanja biljaka, ŠIŠANJA ŽIVICE NE TREBA
BACITI. UMJESTO DA
oba jednako popularna. Jedan je način skupljanje sjemena, a drugi
ZAVRŠE U KOMPOSTIŠTU,
uzimanje reznica ili dijeljenje, lako će rezultat uvijek biti nova jedinka, PRIPREMITE OD NJiH
među njima postoje vrlo bitne razlike. Naime, većina vrtnih biljaka cvjeta REZNICE I STAVITE U
i stvara sjeme koje u sebi nosi genetski kod budućeg grma, drveta ili POSUDICE SA ZEMLJOM
NA UKORJENJIVANJE.
cvijeta. Budući da nastaje križanjem, svako će sjeme nositi osobine dvaju VEĆ SUEDEĆE GODINE
roditelja, i svako će biti različito, poput ljudi. Zahvaljujući tome biljke su SADIT ĆETE NOVU MLADU
tijekom evolucije uvijek imale odgovor na promjene koje su se događale ŽIVICU.

u okolišu. Naprotiv, nespolni ili vegetativni način biljkama omogućuje da

u povoljnim okolnostima brzo koloniziraju određeno stanište. Uostalom,
tako se razmnožavaju i mnogi korovi kada vrtlari, obrađujući tlo motikom,
usitne dijelove korijena. Iz svakog će djelića narasti nova biljka, genetski
identična roditeljskoj.

Razmnožavanje reznicama
U povijesti uzgoja biljaka koristila su se oba načina razmnožavanja. Sjeme
je oduvijek bilo izvor novih osobina, omogućujući tako veću raznolikost,
a time i veći izbor. Zahvaljujući tome uzgajivači su mogli birati one biljke
koje su se u određenim uvjetima pokazale najotpornijima, najplodnijima
ili najljepšima. Tako se razvila selekcija, ali i križanje koje je omogućilo
stvaranje novih sorti s još boljim osobinama S druge strane, vegetativno
razmnožavanje omogućuje stvaranje identičnih biljka, odnosno klonova.
Ovaj pojam, danas vezan ponajviše uz eksperimentiranje sa životinjama

RAZM NOŽAVANJE 169

KAKO BISTE BILI POSVE SIGURNI DA SLUČAJNIM
KONTAKTOM DVIJU SORTI GRAHA MAHUNARA
NE DOĐE DO KRIŽANJA, JEDNU OD DRUGE
POSADITE NA UDALJENOST OD 2 M, ILI IH
ODVOJITE CVIJEĆEM POPUT KADIFICE.

TIKVICE SU STRANOOPLODNE BIUKE KOJE

OPRAŠUJU KUKCI. KAKO BISTE IZBJEGLI
OPRAŠIVANJE DRUGOM VRSTOM, NE SADITE
VIŠE RAZLIČITIH SORTI NA JEDNOM MJESTU, JER
BI SE UMJESTO OČEKIVANIH PLODOVA MOGLI
POJAVITI NEKI NEOBIČNI NOVI KRIŽANCI.

i ljudima, za vrtlare i uzgajivače nešto je posve

obično i jednostavno. Uostalom, nitko i ne razmišlja
0 kloniranju kada zamoli susjeda da mu otkine
grančicu pelargonije sa svog balkona. Ipak, nova će
biljka biti klon susjedove biljke, i to u pravom smislu
riječi. U svakom slučaju, kloniranje biljaka ima i neke
prednosti. Prije svega, to je sigurnost da iz grančice
pelargonije s crvenim cvjetovima neće narasti
biljka s ružičastim. Usto, proces razvoja biljke koju
razmnožavamo iz reznice traje mnogo kraće nego
kod uzgoja iz sjemena, pa je i to razlog zbog kojeg
mnogi vrtlari rado koriste upravo kloniranje.

Razmnožavanje sjemenom
Naravno, i uzgoj iz sjemena nosi mnogo prednosti,
posebno za organske vrtlare. Glavni je razlog u tome
što biljke od svojeg početka mogu rasti bez upotrebe
pesticida, umjetnih gnojiva i aktivatora rasta. Još
je bolje kada vrtlari imaju priliku sijati organsko
sjeme. Realnost je ovdje, nažalost, neumoljiva, jer
organskog sjemena na našem tržištu jednostavno
nema. Rješenje je ili opskrbiti se putem interneta
ili skupljati vlastito sjeme s biljaka uzgojenih na
organski način. Na kraju krajeva, skupljanje će
uvijek imati mnogo prednosti, jer omogućuje da
vrtlari prošire svoju kolekciju biljaka s mnogo novih
1zanimljivih sorti povrća i cvijeća

ZELENI KVADRAT
Macin oplodnje povrća

salata rajčica grašak grah

| p ::

-oplodne
:7

. patlidžan paprika bob

' '' . ■v':;

:v •: ■
oplodnja kukuruz
cikla špinat luk
vjetrom šećerac

•; ;:■■■: :
krastavci bosiljak mrkva kupusnjače celer tikvice

oplodnja
kukcima

rotkvica poriluk luk paprika* patlidžan* bob*

*samoopiodne biljke čiji cvjetovi privlače kukce, pa je zbog čistoće sjemena uputno uzgajati samo jednu sortu u vrtu

Upravo tako razmišljam i ja. Traženje i skupljanje

sjemena za mene je poput potrage za izgubljenim
Malo botanike
blagom. Uvjerena sam đa na to blago imaju pravo
Samooplodne biljke
svi ljudi, a ne samo velike korporacije koje će
Skupljanje i čuvanje sjemena nije posao za neuke.
određivati što se smije sijati, a što ne. Možda o
Zbog toga će onima koji se u to upuštaju dobro
tome moraju ovisiti poljoprivrednici, ali mi, vrtlari,
doći i malo osnova botanike. Dakle, sjeme koje
još uvijek imamo pravo na izbor. Naravno, dok
izbora još ima. Jer sve je manje baka koje u svojim želite sakupiti mora prije svega biti oplođeno. To

vrtovima čuvaju stare, mirisne sorte povrća i neko znači daje pelud s muškog dijela cvijeta dospjela u

zaboravljeno cvijeće. Danas su te sorte posebno
zanimljive, ne samo zbog svog neponovljivog okusa,
već i zbog otpornosti prema štetnicima ili bolestima.
I još više, stare su sorte stoljećima prilagođavane
na određeni tip tla i klimu, a to im svakako daje
ogromnu prednost u odnosu na uvozno sjeme
uzgojeno u drugim klimatskim područjima.
tučak, ženski dio, i da se dogodila oplodnja. Neke
vrste biljaka mogu se oploditi vlastitim peludom
koji se nalazi na istom cvijetu kao i tučak. To su
samooplodne biljke kod kojih se oplodnja može
dogoditi i prije otvaranja cvijeta, pa zbog toga
postoji vrlo mala ili nikakva mogućnost križanja s
drugim vrstama. Takav je primjer rajčica. U praksi

RA ZMNOŽAVANJE 171
NEŽELJENO OPRAŠIVANJE
LUKA MOŽE SE
SPRIJEČITI POKRIVANJEM
PROCVJETAUH BILJAKA
ZAŠTITNOM FOLIJOM.
OPRAŠIVANJE ĆE TADA
OBAVITI VJETAR, ILI ĆETE
SAMI, AKO VJETRA NEMA,
MALO PROTRESTI BILJKE
DA BISTE IZ CVJETNIH
GLAVICA OSLOBODILI
PELUD.

IAKO SU HIBRIDNE VRSTE

POVRĆA OPĆENITO
LOŠIJEG OKUSA I MIRISA
OD NEKADAŠNJIH VRSTA,
NEKIM JE HIBRIDNIM
SORTAMA PONEKAD
TEŠKO ODOLJETI. TAKAV
JE PRIMJER MINI RAJČICA,
SUVREMENA SORTA KOJA
SE NE MOŽE PRONAĆI U
VRTOVIMA NAŠIH BAKA.

ZELENI KVADRAT
to znači da jedne uz druge možete uzgajati mnogo
različitih sorti rajčica bez opasnosti da će doći
do križanja Ipak, kako biste bili posve sigurni da
slučsynim kontaktom dviju sorti ne dođe do križanja
jednu od druge posadite na udaljenost od 2 m.
Stranooplodne biljke
Nasuprot njima su stranooplodne biljke koje trebaju
pelud s drugog cvijeta, ili čak s druge biljke, da bi
stvorile zdravo sjeme. Taj posao obavljaju kukci i
vjetar, a ponekad i oboje. Naravno, zadržati čistoću
sjemena kod takvih biljaka mnogo je teže, jer u
svako doba mogu biti oprašeni peludom druge
sorte. Takav su primjer tikvice. One na svojim
stabljikama nose i muške i ženske cvjetove.
Uzgajate li u vrtu nekoliko različitih sorti, lako se
može dogoditi da pčela prenese pelud jedne sorte
na tučak druge. Tada ne samo što će nastati sjeme
koje će stvoriti biljku miješanih osobina, već bi i
plodovi mogli biti sasvim neobična izgleda.
Kako sačuvati
čistoću sjemena?
Poznavanje načina oplodnje otvara mnogo
mogućnosti za skupljanje i čuvanje vlastitog sjemena
čak i kada su u pitanju stranooplodne vrste. Treba
samo biti pametan i spriječiti neželjeno oprašivanje
među različitim sortama iste vrste. Evo primjera Ako
u istom vrtu rastu dvije sorte luka žuti i crveni, a
vi želite sačuvati samo sjeme crvenoga tada ćete
jednostavno odrezati cvjetne glavice žutoga prije
nego što se otvore cvjetni pupoljci. Taj će postupak
spriječiti križanje, a istodobno neće utjecati na
kvalitetu glavice luka No, to nije jedini način. Što
ako neželjeni žuti luk raste i u susjedovu vrtu?
Riješite to elegantno i razapnite čuvenu zaštitnu
foliju preko procvjetalog crvenog luka Uklonit ćete
je tek kada sjeme već bude formirano.
RAZMNOŽAVANJE
Paketići obećanja
Ipak, bez obzira na to koliko strastveno skupljamo,
uvijek će postojati sjeme nekih vrsta povrća ili
cvijeća koje ćemo kupovati u vrtnim centrima
zapakirane u male paketiće obećanja Naravno,
u tome nema ništa loše, jer mnogi od njih imaju
odlična svojstva Priznajem, ni ja nisam imuna na
privlačne fotografije s paketića koji prikazuju sjajne,
krupne plodove, i predivno cvijeće. Uvijek tražim
nove vrste i uvijek se veselim kako ću ih posijati u
svom vrtu. Neki put rezultat je fantastičan, a neki
put baš i nije. No, to ne znači da treba odustati,
jer ako postoji biljka vrijedna pozornosti, tada nije
uvijek rješenje pokušati ponovo s istim, kupovnim
sjemenom. Upravo suprotno, biljke treba promatrati
i među njima izdvojiti onih nekoliko primjeraka koji
su, unatoč svemu, ipak uspjeli narasti kako treba.
Rješenje je, dakle, u odabiru, odnosno selekciji.
Skupljanjem sjemena takvih vrsta kroz više godina
nastaju biljke prilagođene posebnostima nekog
vrta Uostalom, na taj je način i tijekom povijesti
nastala većina vrijednih sorti povrća i žitarica koje
su prehranile generacije ljudi. A njih, složit ćete
se, vrijedi ćuvati.
Što su F1 hibridi?
Ipak, valja pripaziti na sjeme iz kupovnih paketića,
jer neko od njih nema smisla čuvati za sljedeću
sezonu. Riječ je o takozvanim F1 hibridima To
je botanički izraz za potomstvo prve generacije
koja je nastala križanjem dviju različitih sorti. Taj
se postupak provodi umjetnim putem kako bi se
pojačale određene osobine, na primjer veći plodovi,
uniformna veličina intenzivnija boja cvjetova i
si. To znači da će, primjerice, hibridna rajčica
imati krupnije plodove i bolji urod od standardnih
sorti. Ipak, mnogi će primijetiti da na račun tih
osobina rajčice gube svoj karakteristični okus i
miris, pa postaju bezukusne. No, to im nije jedini
173
 POPUT TIKVICA, DINJA I LUBENICA, I KRASTAVCI
NA SVOJIM STABUIKAMA NOSE I MUŠKE I
ŽENSKE CVJETOVE. BUDUĆI DA JE ŽENSKIH
CVJETOVA OBIĆNO MNOGO MANJE, NEMOJTE SE
ZAČUDITI KADA SE OD MNOŠTVA CVJETOVA NA
KRAJU RAZVIJE SAMO NEKOLIKO PLODOVA.

nedostatak. Skupljanje i čuvanje sjemena kod
hibridnih sorti nema mnogo smisla, jer sljedeća
generacija sigurno neće dati iste rezultate. Upravo
zato uzgajivači koji žele zadržati neke poželjne
osobine hibridnih biljaka moraju svake godine
iznova kupovati hibridno sjeme. Na taj način ne
ovise o sebi, već o tvrtkama koje provode križanje,
određuju cijene i time ih drže u šaci.
GMO
Postupci koji su donedavno izgledali poput
znanstvene fantastike danas su realnost. Zato nas
više i ne čudi kada u novinama pročitamo kako je
gen ribe završio u nekoj biljci. Odmah znamo daje
riječ o genetski modificiranom organizmu (GMO),
kod kojeg su genetičari određenu osobinu ribe
prenijeli u genetski kod biljke. Motivi tih postupaka
obično su vrlo plemeniti, pa čak i ekološki prihvatljivi,
jer su GM biljke često otpornije na bolesti ili
štetnike pa se na taj način izbjegava korištenje
176
IAKO JE GENETSKI MODIFICIRANO POVRĆE
TEŠKO RAZLIKOVATI OD ONOG KOJE TO NIJE,
STARE JE SORTE IPAK MOGUĆE PREPOZNATI.
NJIHOVI SU PLODOVI ČESTO KVRGAVI,
NEPRAVILNI I RAZLIČITIH VELIČINA, A TO NISU
OSOBINE KOJE BI MOGLE ZADOVOUITI BILO
KAKVU OZBILJNU PROIZVODNJU, PA TAKO NI
INTERES GENETIČARA.
CRNJIKA (NIGELLA SP.) JEDNA JE OD MNOGIH
VRSTA JEDNOGODIŠNJEG CVIJEĆA KOJE NA
KRAJU CVATNJE OSTAVLJAJU VRLO KVALITETNO
SJEME. SKUPUANJEM ČAHURICA PRIJE NEGO
ŠTO POPUCAJU SPRJEČAVA SE NEŽELJENO
ŠIRENJE, A SJEME ČUVA ZA SLJEDEĆU SEZONU.
pesticida. Jednako su plemenita i nastojanja da se
poveća urod pojedinih kultura i tako u budućnosti
smanji glad u svijetu.
Međutim ova priča ima i drugu, mračnu stranu,
koja brine mnoge ozbiljne znanstvenike, liječnike,
ekologe i zaštitare prirode. Prije svega brine ih još
neistražen utjecaj GM biljaka na ljudsko zdravlje. Ne
samo što se time ne bavi dovoljan broj znanstvenika,
već jednostavno nije prošlo ni dovoljno vremena
da bi se mogle pratiti relevantne statistike. Drugi
je velik problem to što pelud GM biljaka može,
ako je dovoljno blizu, oprašiti i druge biljke i tako
mijenjati njihove genetske kodove. Posljedice
takvih miješanja ne može nitko predvidjeti, pa se
znanstvenici s pravom pitaju kuda to vodi. I treći,
ne manje važan razlog zbog kojeg GM biljke
nisu rješenje za nas vrtlare, njihov je monopolski
karakter. Ponovo, kao i kod hibridnog sjemena,
konce u rukama drže velike tvrtke, prisiljavajući
poljoprivrednike da kupuju sjeme koje ne mogu
sami proizvesti.
ZELENI KVADRAT

Kako sakupiti i
sačuvati sjeme
Skupljanje suhog sjemena
U pravilu, sjeme se skuplja za suhih dana No,
budući da mnoge biljke cvatu u jesen, kada ima
mnogo kiše, vrtlari su ponekad prisiljeni odrezati
cijele grančice, zajedno s cvjetnim glavicama,
i ostaviti ih da se nekoliko dana suše. Sjeme
je spremno za skupljanje kada se i samo već
počne rasipati. Tada treba samo preduhitriti vjetar
i pokupiti ono što je priroda pripremila za sljedeću
sezonu. Ponekad je sjeme vidljivo golim okom, a
ponekad zatvoreno u raznim biljnim ovojnicama,
poput mahuna, pa ih prije spremanja treba nekoliko
dana ostaviti da se osuše. Ipak, neke je biljke malo
teže izvaditi iz ovojnica Takav je primjer i bosiljak,
čije se crne sjemenke skrivaju unutar okrugle
čahure. U takvom slučaju, čahuru treba razmrviti
među dlanovima i sjeme pažljivo istresti u ruku.
RAZM NOŽAVANJE
Još osjetljivije može biti skupljanje vrlo sitnog
sjemena, poput onoga kakvo imaju peršin ili celer,
jer uvijek postoji mogućnost da se razleti po djelom
vrtu. U takvom slučaju treba pažljivo odrezati
stabljike s cvjetnim glavicama i odnijeti ih što
dalje od vrta Ponesite usput i neku široku zdjelu,
jer inače ćete teško sakupiti tako sitno sjeme.
Grančice tada okrenite naopako i dobro protresite,
a sjeme koje padne jednostavno pokupite s dna
zdjele.
Skupljanje mokrog sjemena
S druge strane, neke su sjemenke smještene u
mekanim, sočnim plodovima, pa ih je teško izvaditi.
Takav su primjer rajčica, krastavac, tikvice, dinje
i patlidžan. Pokušate li izvaditi njihovo sjeme,
primijetit ćete daje obavijeno sluzi koja se nikako
ne može ukloniti. U takvom slučaju morat ćete,
prije sušenja, obaviti i malu pripremu. Objasnit ću
vam to na primjeru rajčice. Prepolovite plodove, i iz
177
 RAZLIČITE OVOJNICE SJEMENA UPUĆUJU I NA
RAZLIČITE METODE SKUPUANJA. NEKE, POPUT
BOSILJKA, DRŽE SE ČVRSTO, PA SE SKUPUAJU
TAKO DA SE CIJELE CVJETNE GLAVICE RAZMRVE
MEĐU DLANOVIMA, DOK JE SJEME CELERA
DOVOLJNO TEK MALO PROTRESTI DA SE RAZLETI
PO CIJELOM VRTU.
MALO KOJI VRTLAR DANAS SKUPUA SJEME
BLITVE. PA IPAK, ZA TAJ JEDNOSTAVAN
POSTUPAK DOVOUNO JE OSTAVITI JEDNU
JEDINU BLITVU DA “ODE U CVIJET” PA DA
SE POTKRAJ LJETA STVORI I STO PUTA
VIŠE SJEMENKI NEGO ŠTO JE POTREBNO
 SJEME RAJČICA MORA SE PRIJE
SUŠENJA NEKOLIKO DANA
OSTAVITI U STAKLENOJ POSUDI
DA BI SE PRIRODNO ODVOJILO
OD SLUZAVOG DIJELA. TADA
SE MOŽE BEZ PROBLEMA
ISPRATI POD MLAZOM VODE.
NAKON 5-6 DANA SUŠENJA NA
PLATNENOJ KRPICI SJEME JE
SPREMNO ZA SPREMANJE U
PAPIRNATE VREĆICE I ČUVANJE.

svake polovice uklonite vanjsku ovojnicu, tako da ostane samo mekani

dio sa sjemenom. Taj ćete dio ploda ostaviti u staklenoj posudi nekoliko
dana. U tom će razdoblju započeti fermentacija, što će se moći i vidjeti
na površini sluzave smjese. Ponekad će se, osim mjehurića, pojaviti i
sloj plijesni, što ne treba uopće zabrinjavati. Rezultat tog procesa bit
će odvajanje sjemenki od njezina sluzavog dijela, što će omogućiti da
sadržaj staklenke procijedite kroz običnu cjediljku. Ono što će ostati bit
će savršeno očišćene sjemenke rajčice, spremne za sušenje.

Sušenje
Sušenje je važan dio procesa čuvanja sjemenki, posebno kada su u
pitanju mokri plodovi poput rajčice. Imate li vremena, mokre sjemenke
dobro je na deset minuta ostaviti na papirnatom ručniku da upiju dio
vlage, i tek tada preseliti na tkaninu. Mnogi vrtlari sjemenke obično
suše na novinskom papiru, noja imam dobra iskustva sa sušenjem na
pamučnim tkaninama Na taj način izbjegavam kontakt s kemikalijama
koje zaostaju nakon tiskanja Bez obzira na podlogu, sušenje traje u
prosjeku samo nekoliko dana, ne više. Primijetite li da su se zalijepile,

180 ZELENI KVADRAT

/
sjemenke slobodno razdvojite prstima ili preokrenite. A kada osjetite
među prstima da je vlaga isparila, pospremite ih u papirnate vrećice i
obavezno označite. Uz ime biljke svakako zapišite i datum, kako biste
poslije znali koliko je sjeme staro.

Sposobnost klijanja
Starost sjemena bitan je podatak, jer upućuje na sposobnost klijanja.
Većina povrća tu će sposobnost zadržati otprilike dvije do pet godina,
no ipak je najbolje sijati odmah sljedeće sezone. U pravilu, klijavost je
povezana s načinom čuvanja, što znači da će sjeme duže biti klijavo ako
se čuva u hladnom i suhom prostoru nego u toplom i suhom. Vlažna
mjesta, naravno, ne dolaze u obzir, jer mogu potaknuti proces truljenja
i skratiti život sjemena. Hermetički zatvorene staklenke, poput onih za
čuvanje zimnice, odlično su rješenje. Naravno, jednako dobro poslužit
će i plastične posude s poklopcem za čuvanje hrane. No, bez obzira
na to za što se odlučili, uz papirnate vrećice sa sjemenkama ubacite
i pokoju vrećicu silika gela. One će upiti eventualnu vlagu iz posude i
tako spriječiti truljenje.

Čuvanje sjemena
KLIJANJE SJEMENA POVRĆA
Osim vlage, sjemenu može smetati i prevelika toplina. Zbog toga je važno PROVJERITE POTAPANJEM U
čuvati ga na hladnom mjestu, u negrijanoj garaži, suhom podrumu i sličnim VODI. SJEME KOJE POTONE

mjestima, a budući da ne zauzima mnogo mjesta, može se spremiti i u KLIJAVO JE, ONO KOJE SE
ZADRŽI NA POVRŠINI NIJE.
hladnjak. Njegova standardna temperatura od 5 Celzijevih stupnjeva
idealna je za čuvanje sjemena većine vrtnih biljaka. Naravno, koriste
SJEME ZAUZIMA TAKO MALO
se i niže temperature, ali obično za dugotrajnu pohranu u državnima MJESTA DA JE DOVOUNA
bankama gena. Za nas, vrtlare, niska temperatura može pomoći u JEDNA OBIČNA STAKLENKA
prevenciji bolesti ili štetnika na sjemenu. Koristi se nakon skupljanja, PA DA U NJU SMJESTITE
SVE CVIJEĆE i POVRĆE ZA
kada se sjeme stavlja na 24 sata u zamrzivač. Taj koristan postupak
SLJEDEĆU SEZONU. STAVITE
neće uništiti baš sve štetne bakterije ili gljivice, ali neke ipak hoće, pa LI MEĐU PAPIRNATE PAKETIĆE
će tako spriječiti pojavu bolesti i na odrasloj biljci. VREĆICU SA SILIKA GELOM,
SPRIJEČIT ĆETE NAKUPUANJE
VLAGE I TRULJENJE SJEMENA.

Pitajte, ali ne zahvaljujte

Postoji jedan davni običaj vezan uz biljke za koji vjerojatno zna većina
ljubitelja vrtlarstva. Kada pitate nekoga, poznatoga ili nepoznatoga, da
vam otkine grančicu sa svoje biljke, malo tko će vas odbiti. To je otprilike
kao da zamolite za čašu vode. Pa ipak, za vodu ćete pristojno zahvaliti,

RAZM NOŽAVANJE
 VRŠNE REZNICE PELARGONIJA UZIMAJU SE
U DOBA INTENZIVNOG RASTA, ODNOSNO U
PROLJEĆE ILI RANO LJETO. REŽU SE 0,5-1 CM
ISPOD ZADEBLJANJA I STAVLJAJU U POSUDICE
ISPUNJENE KOMPOSTOM NA UKORJENJIVANJE.
PONEKAD JE DOBRO U SREDINU POSUDICE
STAVITI MALO PIJESKA KAKO BISTE SPRIJEČILI
TRULJENJE DONJEG DIJELA REZNICE.
Vegetativno razmnožavanje

U proljeće i rano ljeto, u fazi kada stvaraju mnogo novih svježih

mekane reznice listova, uzimaju se reznice cvijeća i nježnih zelenih biljaka. To je doba
za pelargonije, fuksije, vodenike, metvicu.

o
Uzimaju se tijekom ljetnih mjeseci, uglavnom od listopadnog i
poludrvenaste reznice
crnogoričnog grmlja. To je doba za lavandu, kalinu, šimšir, ruže.

Ove reznice uzimaju se tijekom zime, kada s grana otpadne lišće.

drvenaste reznice Pogodne su za razmnožavanje listopadnog grmlja i drveća po
sistemu kljueića.

Provodi se u rano proljeće ili ranu jesen odvajanjem biljaka. Prikladno

je za trajnice poput dnevnog ljiljana, zvjezdana, kadulje, majčine
dijeljenje
dušice, ukrasnih trava, ali i za vrste s podancima poput perunika i
dalija.

dok za biljku to nikako ne smijete. Stari vrtlari Uzimanje reznice

kažu, to je loša sreća, i ako zahvalite na darovanoj
Razmnožavanje putem reznica nije nimalo teško,
biljci, ona će sigurno uvenuti. No, ja nekako ne
pa ipak, dobro je znati poneku sitnicu. To će vam
vjerujem da se iza tog običaja krije samo puko
olakšati uspjeh i spriječiti mnoga razočaranja. Na
praznovjerje. Čini mi se da se zapravo radi o
samom početku uzmite grančicu koja će biti bitno
našem iskonskom doživljaju biljaka, kao prirodnoj,
općoj pojavi, na koju nitko nema pravo vlasništva. duža od uobičajenih 20-ak cm, kako biste od nje

Možda je moje tumačenje pogrešno, no ja sam poslije mogli pripremiti jednu kvalitetnu reznicu. Ako
se nekako uhvatila za tu ideju, i iskreno, ne želim ste daleko od kuće, obavezno je spremite u plastičnu
je odbaciti samo tako. vrećicu i dobro zatvorite da se ne bi osušila. Taj će
 DRVENASTE REZNICE UZIMAJU SE ZIMI. U
PROSJEKU UKORJENJIVANJE TRAJE OKO
GODINU DANA. KADA SE NA DONJEM DIJELU
POJAVE KORJENČIĆI, REZNICE PODSJEĆAJU
NA KLJUČEVE, PA SE STOGA OVAJ NAČIN
RAZMNOŽAVANJA NAZIVA I KUUČIĆI.
OVISNO O VRSTI REZNICE, VRTNI CENTRI NUDE
HORMON ZA MEKANE, POLUDRVENASTE I
DRVENASTE REZNICE. UMJESTO TOGA ODLIČNO
ĆE POSLUŽITI I UMAKANJE U OBIČAN MED.
postupak biti vrlo važan i poslije, jer nijedna reznica
ne može upijati vodu dok ne razvije vlastiti korijen.
Upravo zato vrtlari često koriste plastične vrećice
i za pokrivanje posuda s reznicama.
Gdje rezati?
Sada je bitno naučiti kako se priprema reznica.
Pogledate li pažljivije neku grančicu, primijetit ćete
da se mjesta iz kojih izlaze listovi razlikuju od ravnih
dijelova. Ta su mjesta često i zadebljala, pa se mogu
lako razaznati čak i zimi, kada lišća uopće nema
I upravo ta mala zadebljanja zanimljiva su nama
vrtlarima Razlog je u tome što ona u sebi skrivaju
mnogo veću koncentraciju prirodnih aktivatora rasta
od svih drugih dijelova biljke. Upravo zato grančica
od koje se priprema reznica reže se uvijek otprilike
1 cm ispod tog zadebljanja. Nasuprot tome, rez
184
iznad listova ili pupova neće stvoriti korijen, već nove
pupove i listove. Taj princip vrijedi za sve reznice i za
bilo koje godišnje doba Iznimka su mekane, zelene
reznice koje se uzimaju s vrha stabljike. Kod takvih
se reznica vršni listovi uvijek ostavljaju.
Mekane reznice
Godišnja doba bitno određuju trenutak uzimanja
reznice s matične biljke. Upravo zato reznice se
međusobno i razlikuju, pa ih vrtlari obično dijele na
tri skupine. Mekane reznice uzimaju se s biljaka koje
tijekom proljeća i ljeta aktivno rastu. Kako bi se taj
rast pretvorio u razvoj korijenja, bitno im je tijekom
ukorjenjivanja osigurati što više vlage i topline. Upravo
zato takve reznice moraju biti pokrivene plastičnom
vrećicom ili smještene u staklom pokrivenom klijalištu.
Od ostalih se razlikuju po tome što im se u pripremi
ZELENI KVADRAT
za ukorjenjivanje ostavljaju vršni listići, pa se stoga
ponekad zovu i vršne reznice.
Poludrvenaste reznice
Drugu skupinu čine poludrvenaste reznice,
pripremljene također od novih, mladih izboja. Zovu
se poludrvenaste zato što se režu na mjestu gdje
drvenasti dio prelazi u zeleni. To znači da će donji
rez biti na prošlogodišnjem, a gornji na novom
dijelu izboja. Uzimaju se tijekom ljeta i prikladne
su za velik broj zimzelenog i listopadnog grmlja
koje u to doba intenzivno raste.
Drvenaste reznice
Posljednja skupina, drvenaste reznice, vrtlarima
je zanimljiva tijekom zimskih mjeseci. Na taj način
također se mogu razmnožiti razne vrste grmlja, ali i
RAZM NOŽAVANJE
drveće, osim, naravno, ako se ne radi o cijepljenim
vrstama. Tada vrtlari odlaze u vrt i biraju duge odr­
venjele grane bez listova koje su narasle u tekućoj
sezoni. Prednost je takvog razmnožavanja što se iz
samo jedne grane može narezati mnogo reznica.
Zašto se uklanjaju listovi?
Prije stavljanja u supstrat na ukorjenjivanje svim
se reznicama obavezno moraju ukloniti svi listovi,
osim dva ili tri koji ostaju na vrhu. Ako su listovi
krupni, tada se ne ostavljaju cijeli, već se režu na
pola. Razlog toga naizgled grubog reduciranja
listova nije naše iživljavanje nad prirodom, već je
to nužnost. Naime, listovi su mjesta u kojima se
zadržava najviše vlage, pa stoga reznica koja nema
korijen vlagu gubi najprije iz listova. Postupno cijela
reznica dehidrira i suši se. Kako bi izbjegli takav
AKO STE REZNICU UZELI POČETKOM LJETA,
TADA JE SVAKAKO POKRIJTE VREĆICOM I
TIJEKOM UKORJENJIVANJA ZAŠTITITE OD
LJETNOG SUNCA (JA IH OBIČNO SMJEŠTAM U
SJENU NEKOG GRMA). VEĆ ISTE JESENI REZNICA
ĆE STVORITI KORIJEN I BITI SPREMNA ZA
SAMOSTALAN RAST.
neuspjeh, vrtlari obavezno uklanjaju što više lisne
mase, a ostavljaju na vrhu tek nekoliko listova
nužnih za obavljanje fotosinteze.
Novi će se listići pojaviti tek kada reznica razvije
vlastiti korijen i započne aktivno upijati vodu i
hranjiva. Do tada, vlagu nema odakle crpiti, osim
iz vlastitih listova, pa se zbog toga sve reznice u
toj fazi obavezno pokrivaju prozirnom plastičnom
vrećicom, folijom za čuvanje hrane, ili se stavljaju
pod poklopac. Sve dok ne razviju korijen bitno je
da žive u okruženju u kojem se vlaga koja hlapi
iz supstrata neće gubiti u zraku, već će je vrećica
zadržati u blizini reznice. I to je zapravo cijela
mudrost s ukorjenjivanjem.
Hormon za ukorjenjivanje
Naravno, postoje i neka pomoćna sredstva koja
mogu povećati postotak uspješno ukorijenjenih
reznica. Jedno je takvo, klasično vrtlarsko rješenje,
upotreba hormona za ukorjenjivanje. To je prirodno
sredstvo koje postoji i u samim biljkama, ali se može
kupiti i u obliku praška, u mnogo većoj koncentraciji.
Umakanjem donjeg dijela reznice u hormon za
ukorjenjivanje povećava se koncentracija prirodnog
hormona koji se nalazi na mjestu gdje izlaze
listovi, odnosno na mjestu zadebljanja. Iskustvo
je pokazalo da dobar aktivator rasta može biti i
običan med, pa stoga nema razloga da zbog jedne
ili dvije reznice trčite u vrtni centar po hormon za
ukorjenjivanje.
Pravilno pripremljene reznice stavljaju se u posudice
ispunjene kompostom ili običnom zemljom za
cvijeće. Vrlo je važno da se supstrat dobro pritisne
kako u njemu ne bi zaostali zračni džepovi. Isto
je tako važno da reznica ne bude posađena
preduboko, već otprilike na mjestu zadebljanja.
Ja ponekad u sredinu supstrata stavljam i malo
sterilnog pijeska. Na taj način izbjegavam izravni
kontakt zemlje i svježe odrezane reznice, zbog
RAZM NOŽAVANJE
kojeg bi na mjestu reza moglo doći do truljenja.
Ovaj postupak nije obavezan, no ono što ne smijete
zaobići je čuvanje vlage. Tu ne treba biti posebno
inventivan, jer jednostavna rješenja ponekad su i
najbolja. Tako i ja za čuvanje vlage svježih reznica
jednostavno uzmem običnu prozirnu vrećicu za
zamrzavanje hrane i njome prekrijem cijelu posudu.
Primijetite li da se unutar vrećice kondenzira
previše vlage, izbušite na nekoliko mjesta rupice
za cirkulaciju zraka. A kada se pojave prvi listići,
vrećicu slobodno skinite jer to je znak da se, poput
preobrazbe iz gusjenice u leptira, jedna obična
reznica pretvorila u novu mladu biljku.
Dijeljenje
Neke se biljke ne mogu razmnožiti reznicama.
Takve su, na primjer, razne vrste trava i biljaka koje
rastu na sličan način. To su biljke koje svoje listove
razvijaju iz baze korijena, poput dnevnog ljiljana ili
perunika, pa je stoga logično da ne možete uzeti
reznicu kada ne postoje ni grančica ni zadebljanja
iz kojih rastu listovi. Postoje također mnoge vrste
trajnica koje imaju gusto isprepletenu korijenovu
mrežu. Prepoznat ćete ih po tome što se šire tako
da u njihovoj blizini neprestano iz tla izbijaju nove
mladice. Takve se biljke razmnožavaju dijeljenjem.
Učenje napamet vrsta koje se razmnožavaju
reznicama ili dijeljenjem nema nikakvog smisla.
Biljke treba promatrati, pa kada shvatite kako se
razmnožava zvjezdan, shvatit ćete i koje se vrste
mogu dijeliti.
Dijeljenje je najbrži i svakako najlakši način
razmnožavanja. Provodi se obično na početku
proljeća, prije sezone rasta, ili u ranu jesen, kada
odvojene biljke još imaju dovoljno vremena da
se ukorijene do dolaska zime. Biljka koju želimo
dijeliti obično se cijela vadi iz tla tako da se
zajedno s korijenom izvadi i nešto zemlje koja
ga okružuje. Zemlja se zatim otrese i tek tada
vrtlar može promotriti korijen. U pravilu svaki
dio korijena koji na sebi nosi izdanak, pup ili list
može se odrezati uz pomoć vrtnih škara i posaditi
zasebno. Moja je preporuka da prije sadnje korijen
odvojenih biljaka malo skratite. Na taj ćete način
stimulirati razvoj novog korijenja, jednako kao što
se orezivanjem nadzemnog dijela biljke potiču
grananje i gušći rast
ISPREPLETENO KORIJENJE DNEVNOG LJILJANA
DOVOLJNO JE RAZDVOJITI VILAMA, i POJEDINE
SKUPINE PRESADITI NA DRUGO MJESTO. NA
TAJ SE NAČIN DIJELE VEĆ RAZVIJENE BILJKE,
PA JE TO SASVIM SIGURNO NAJBRŽI NAČIN
RAZMNOŽAVANJA TRAJNICA.
 NA POVRŠINI OD 50 M2 MOŽE Svaki put kad uđemo u trgovački centar po svježe voće i povrće pred
SE U JEDNOJ GODINI UZGOJITI
nama stoji slika obilja, slika bogatstva i velikog izbora vrsta iz svih dijelova
OKO 80-100 KG POVRĆA,
SASVIM DOVOUNO ZA JEDNU svijeta. Svježi, lijepo zapakirani plodovi mame nas svojim izgledom i
ODRASLU OSOBU. NO, ČAK I pozivaju na kupnju. Sve je jeftino i pristupačno, a čak i zimi mogu se
DVOSTRUKO MANJA POVRŠINA
kupiti plodovi koji su nekada bili povlastica proljeća ili ljeta. Uz takve
POSVE JE DOVOUNA AKO
SE NA ISTOJ POVRŠINI
slike teško je i zamisliti da postoji glad u svijetu. Police su tijekom cijele
UZGAJAJU DVIJE VRSTE ILI godine prepune plodova, a trgovci smišljaju priče o zdravoj prehrani
AKO SE KORISTE VERTIKALNE bogatoj voćem i povrćem. Vitamini pršte iz svakog reklamnog slogana
POVRŠINE.
Pritom se, naravno, prešućuje istina o pesticidima, o uništavanju tla, o
troškovima transporta, o dugotrajnom skladištenju i sumnjivim sredstvima
za produljenje svježine. A mi? Gdje smo mi u toj priči? Jesmo li tek pasivni
potrošači koji prihvaćaju sve što im se servira i koje se uči na previše
luksuzan život, ili smo odlučili prekinuti lanac obmane? Hoćemo li i dalje
podržavati konvencionalnu poljoprivredu koju ne zanima ni što će biti
s prirodom ni kakva je hrana koju jedemo. Jer činjenica je da oranice
i polja danas nemaju nikakvu drugu svrhu nego da proizvode novac.
Znam to dobro, jer sam i sama više puta razgovarala s profesionalnim
poljoprivrednicima koji su se hvalili kako dobro zarađuju, dok im istodobno
ne pada na pamet da svojim proizvodima truju vlastitu obitelj. Za njih,
kažu, postoje mali privatni vrtovi u kojima je pesticidima zabranjen
ulaz. Neki od njih u profesionalnoj proizvodnji koriste čak i sredstva za
zaštitu cvijeća, čija je otrovnost višestruko veća od onih namijenjenih
zaštiti plodova za prehranu ljudi. Takvo mi je licemjerje oduvijek smetalo.
Odlučila sam reagirati, pa sam i ja zasnovala svoj mali privatni vrt, zeleni
kvadrat na kojem će rasti zdravo povrće i voće za moju obitelj.

POVRĆE
Danas više nije ništa neobično usred zime kupiti svježe mahune iz Maroka,
paprike iz Španjolske ili salatu iz Nizozemske. To je sve lijepo, no čak
i daje uzgojeno na ekološki način, ipak morate znati da od trenutka
berbe do našeg stola povrće mora proći dug put. Na tom putu prolazi
kroz skladišta, kamione, avione, i tko zna koliko ruku dok ne stigne
do polica trgovina. U tom vremenu, čak i najbolji uvjeti skladištenja ne
mogu sačuvati maksimum vitamina, arome, vode i šećera koje povrće
ima u trenutku berbe. Svaki je sat gubitak, a da ne govorim o danima i
mjesecima. U takvoj situaciji svježe je povrće povlastica samo onih koji
ga uzgajaju sami, pred svojim vratima

192 ZELENI KVADRAT


Veličina i položaj
povrtnjaka
Stručnjaci su izračunali da bi jednoj četveročlanoj
obitelji za kompletnu godišnju opskrbu povrćem
iz vlastitog povrtnjaka trebala površina od oko
200 m2, odnosno 50 m2 po osobi. Ti su isti
stručnjaci, međutim, zaboravili da se neke vrste
mogu uzgajati na vertikalnim potpornjima, da
mnoge mogu rasti zajedno na istoj površini i da
se sezona uzgoja može na razne načine produžiti.
Stoga ovaj „ideal” površine od 50 m2 po osobi
treba uzeti tek kao naputak, i u praksi prilagoditi
veličinu povrtnjaka vlastitim mogućnostima.
Moj povrtnjak veličine od 100 m2 toliko je izdašan
194
KRETANJE U MOM POVRTNJAKU OMOGUĆUJE
SAMO JEDNA TRAJNA STAZA OD STARIH
CIGLI. SVE OSTALE STAZE RADIM OD STARIH
DASAKA, KOJE PQ POTREBI PREMJEŠTAM DA BIH
RAZDVOJILA GREDICE. OSIM TOGA, SABIJANJE
TLA MNOGO JE MANJE KADA SE TEŽINA TIJELA
RASPOREDI PO POVRŠINI DASKE.
da često imam i previše povrća, pa ga obično dijelim
prijateljima i susjedima. No, osim načina uzgoja, za
njegov je uspjeh zaslužan i dobro odabran položaj.
Smjestila sam ga pokraj izvora vode, u blizini kuće
i na jugoistočnom dijelu vrta Na taj način povrće
dobiva dovoljnu količinu sunca, ali ne i previše„Blaga
sjena nekog obližnjeg drveta nije loša, no ako je drvo
preblizu, njegovo bi korijenje moglo crpiti previše
vlage, a kapljice koje nakon kiše padaju s grana
oštetiti osjetljivo povrće. Jednako loše na uspjeh
povrća može utjecati i izloženost vjetru; upravo je
vjetar odgovoran za isušivanje površinskog sloja
tla ili, ako je hladan, za smrzavanje osjetljivih vrsta.
Stoga je vrlo važno oko povrtnjaka posaditi što
više biljaka, po mogućnosti onih koje će djelovati
blagotvorno, poput nevena, kadifice, kamilice i
drugog ljekovitog bilja. Važna je, naravno, i ograda,
jer povrće je privlačno mnogim divljim i domaćim
životinjama, pa je to i jedini način zaštite.
Udaljenost od prometnica
Uz te osnovne uvjete, vrlo je važna i udaljenost
povrtnjaka od prometnica i ostalih zagađivača.
Nažalost, mnogi ljudi griješe kada povrće za vlastitu
prehranu uzgajaju u blizini ceste, odnosno ispušnih
plinova iz automobila. Na taj način na biljke se
svakodnevno talože prašina i teški metali iz ispušnih
plinova. Zbog toga bi minimalna udaljenost od
prometnice u kojoj prolazi više od 10 vozila u minuti
trebala biti 50 m. Ta se udaljenost može smanjiti
na 20 metara uz uvjet da se uz cestu posadi živa
ograda u visini od 1,5 metara.
ZELENI KVADRAT
 KORISTIM U RANO PROUEĆE
KAKO BIH UZGOJILA STOTINE
PRESADNICA ZA KOJE NEMAM
MJESTA U KUĆI. OSIM TOGA,
RASTU LI ISPOD FOLIJE, LISTOVI
ĆE IM BITI LJEPŠI I ZDRAVIJI, PA
JE STOGA OVAJ NAČIN UZGOJA
ODLIČAN I U BILO KOJE DRUGO
Kontinuirani uzgoj DOBA GODINE.

Čak i ako se vaš vrt nalazi u podneblju s kontinentalnom klimom, sezona

uzgoja povrća može se produžiti i na hladnije mjesece. Jedan od načina
svakako je uzgoj na uzdignutim gredicama, ispunjenim kompostom i
izloženim grijanju proljetnoga sunca. Dok je tlo još mokro i hladno, pa
čak i dok se snijeg nije još posve otopio, uzdignute gredice griju se s
bočnih strana, pa je kompost u njima uvijek topliji od okolnog tla. Osim
toga, kompost je propuštan, pa se višak vlage od snijega ili kiše nikada
ne zadržava dugo, već prolazi u donje dijelove, ostavljajući tako površinski
sloj bez suvišne vlage.

Uzdignute gredice
Čak i bez ikakve pripreme, uzdignute gredice ispunjene svježim
kompostom mogu biti spremne za sjetvu čim se dnevne temperature
podignu iznad 7 stupnjeva Celzijevih. No, ako su noćne temperature

HRANA SA ZELENOG KVADRATA 195

CO SE PAŽLJIVO PLANIRA SJETVU I SADNJU
POVRĆA, POVRTNJAK MOŽE BITI PREPUN
)OVA SVE DO POJAVE PRVOG MRAZA. NO,
’ OSLIJE TOGA, NA GREDICAMA ĆE OSTATI
KOJE DOBRO PODNOSE HLADNOĆU. JER,
JE TLO POPUT PRIRODNOG ZAMRZIVAČA,
DUVA POVRĆE U SVJEŽEM STANJU ČAK I U
ZIMSKIM MJESECIMA.
niže, ili se očekuje mraz, rješenje je upotreba
pokrovne folije. Nekoliko dana prije sjetve gredice
je potrebno pokriti folijom i tako izložiti grijanju, što
djeluje poput mini-plastenika. Čak će i tako tanak
sloj zraka koji se nalazi između folije i komposta
biti dovoljan da spriječi smrzavanje i da podigne
temperaturu nekoliko stupnjeva više od okolnoga
tla Zbog toga se čak i u rano proljeće na takvim
gredicama može obaviti prva sjetva i tako započeti
uzgoj povrća mjesec dana ranije nego što dopuštaju
klimatske prilike, dakle, već u ožujku.
Sjetva u pijesak
Moje su uzdignute gredice u rano proljeće obično
tako zauzete da sam bila prisiljena pronaći još neko
rješenje za raniju sjetvu. Malo sam eksperimentirala
i evo do kojeg sam zaključka došla. Ako je tlo u
rano proljeće još tako mokro da se blato lijepi
na čizme, tada je sasvim sigurno i neupotrebljivo
za sjetvu. U takvoj situaciji ja se ne dam smesti,
pa razmičem, ako treba i snijeg kako bih gredicu
izložila suncu. Zatim uzimam malu motiku i radim
redove, kao da se pripremam za sjetvu. Međutim,
umjesto kompostom, redove punim slojem pijeska
od nekoliko centimetara i tek nakon toga obavljam
sjetvu. Naime, pijesak neće dopustiti da sjeme
istrune u vlažnom i hladnom okruženju, već će se
uvijek zagrijati i osušiti brže od okolnoga tla i tako
omogućiti sjemenu dobre uvjete za klijanje. Sjeme
posijano u redove pijeska pokrivam tankim slojem
komposta, tek toliko da ih zaštitim od svjetla. Na taj
način moj vrt započinje sezonu također nekoliko
tjedana ranije.
Pokrovna folija
Upotrebom pokrovne folije može se produžiti i
sezona kasnog povrća, pa čak i ako gredice pokrije
snijeg. Tako zaštićena zimska salata može izdržati
HRANA SA ZELENOG KVADRATA
vrlo dugo, a peršin, mladi luk, kupus, rotkvica i
blitva čak i tijekom cijele zime, osiguravajući tako
svježe povrće u mjesecima kada je u trgovinama
dostupno samo ono iz plastenika ili uvoza. I ne samo
to; neke vrste, poput mrkve ili korijena peršina,
ostat će konzervirane u tlu bez ikakve zaštite, pa
se svježe mogu iskopati u svakom trenutku, čak
i ispod sloja snijega
Praktičnost i jednostavnost ovih rješenja odličan
su, ali ne i jedini način da se povrće uzgaja tijekom
cijele godine. Mnoge vrste, poput mladoga luka,
rotkvica, salate, blitve, graha mahunara i mnogih
drugih mogu se od proljeća do kasnog ljeta sijati
kontinuirano u ciklusima od dva tjedna Na taj
način pametni vrtlari ne samo što svaka dva tjedna
beru svježe povrće, već sezonu produžuju sve do
kasne jeseni, uživajući u rezultatima “malo po
malo” sistema tijekom cijele godine.
Klimatske razlike
Malo koja zemlja na svijetu ima jedinstvene
klimatske prilike. Tako je i u Hrvatskoj. Općenito
gledajući, naša se zemlja klimatski dijeli na
kontinentalni i mediteranski dio. Moj je vrt smješten
u kontinentalnom dijelu Hrvatske, na obroncima
Hrvatskog zagorja, pa je stoga i logično da pišem s
pozicije takvih klimatskih uvjeta. Ipak, opći principi
organskog uzgoja isti su za sva područja, pa se
stoga mogu primijeniti i u bilo kojem otočnom ili
priobalnom vrtu. Uostalom, evo nekoliko bitnih
razlika.
Kontinentalno područje
Tipična kontinentalna klima ima hladne zime i topla
ljeta. Proljeće i jesen su varljivi, pa posljednji mraz
može iznenaditi i polovicom svibnja. Zato vrtlari
obično u kontinentalnom dijelu sezonu i počinju
tek u svibnju. Riječ je, naravno, o starim navikama
197
 gdje se ne koriste folije, malč ni bilo kakva druga
zaštita od mraza ili hladnog vjetra. Tako sezona
uzgoja povrća može trajati ne samo do kraja rujna,
već se može protegnuti do kraja listopada, pa i
duže. Ipak, za osjetljive vrste tropskog porijekla,
kao što su rajčica, paprika, patlidžan, krastavac
i tikvice, kontinentalna klima realno znači da je
uzgoj moguć od svibnja do kraja rujna, odnosno do
prvog mraza. Naprotiv, vrste otpornije na hladnoću,
poput matovilca, luka srebrenca, češnjaka, zimske
salate, špinata i zimskih sorti kelja mogu se sijati
u jesen, prezimiti i nastaviti rast u rano proljeće.
Na taj se način sezona zaokružuje, a klimatski
nedostaci umanjuju.
Mediteransko područje
Vegetacija u mediteranskom području počinje
najmanje mjesec dana ranije nego u kontinentalnom,
i traje još najmanje jedan mjesec duže. Ukupno,
toplija područja Hrvatske osigurat će dva do tri
mjeseca dužu sezonu uzgoja povrća, pa se stoga i
svi kalendari sjetve, sadnje i berbe za vrtlare iz tih
područja moraju prilagoditi toj razlici. Osim toga,
neke vrste povrća, poput endivije, kupusa, kelja i
cvjetače mogu se uzgajati kontinuirano i tijekom
zimskih mjeseci, što dodatno podiže kvalitetu
prehrane stanovnika naše obale i otoka.
Što je plodored?
Planiranje uzgoja kroz godinu samo je jedan
dio priče. Naime, intenzivnim uzgojem tijekom
sezone tlo u povrtnjaku izlaže se i određenim
rizicima. Ako se, primjerice, neka skupina biljaka
godinama uzgaja na istom mjestu, tada se povećava
i mogućnost da se rašire štetnici koji ih napadaju.
Naprotiv, ako se ta skupina preseli na drugo mjesto,
štetnici će ostati bez svojih “domaćina” i postupno
odumrijeti. Pametni vrtlari stoga planiraju uzgoj
198
TLO NA KOJEM SU RASLE MAHUNARKE UVIJEK
JE BOGATO DUŠIKOM. ZBOG TOGA JE NAKON
NJIH UVIJEK PAMETNO POSADITI KUPUS, KEU,
BROKULU I DRUGE KUPUSNJAČE, KOJIMA JE ZA
STVARANJE LIŠĆA UPRAVO DUŠIK NAJVAŽNIJE
HRANJIVO.
povrća nekoliko godina unaprijed i tako izbjegavaju
napade štetnika koji svoja jajašca ostavljaju u tlu
ili u biljnim ostacima. Taj princip uzgoja zove se
plodored i odnosi se na rotaciju različitih skupina
povrća kroz razdoblje od četiri ili šest godina.
Prednosti piodoreda
Plodored ima i druge prednosti. Neke vrste povrća,
na primjer krumpir, pomažu u rahljenju tla, dok
mahunarke vežu dušik na svojem korijenju, pa tako
on ostaje dostupan sljedećim kulturama. Upravo
zato nakon mahunarki dobro je uzgajati vrste
koje su veliki potrošači dušika, poput kupusnjača.
Obrnuto, korjenasto povrće, koje treba malo dušika,
treba saditi nakon kupusnjača. Naravno, taj sustav
ne vrijedi za trajnice u povrtnjaku poput šparoga
ili jagoda, koje ostaju godinama na istom mjestu.
Isto tako, u plodored ne ulaze razne vrste salata.
Razlog je u tome što one ostaju na gredicama
kratko vrijeme, pa se tako koriste kao međukulture
ili za ispunjavanje praznina u povrtnjaku.
Četverogodišnji plodored
Plodored s četiri različite skupine biljaka, po mome
je iskustvu najbolje rješenje za dug i uspješan
uzgoj povrća. Razlog je, osim u prevenciji štetnika
i bolesti, i u različitim potrebama biljaka. Evo o
čemu je riječ. Skupina lukova (luk, češnjak, poriluk),
primjerice, voli lužnato tlo, dok rajčice vole malo
kiselije. Zbog toga, kada se lukovi sade na gredici
na kojoj su prije bile rajčice, tlu treba dodati malo
vapna. Sljedeće godine staru gredicu s lukom
ZELENI KVADRAT
nastanjuju mahunarke (grah, grašak, bob), jer one
također vole malo lužnatije tlo. Usto, mahunarke
će napuniti tlo dušikom, tako da na njihovo mjesto
mogu doći vrste koje razvijaju mnogo lišća, poput
kupusa, kelja, brokule i drugih kupusnjača. Sljedeća
skupina bit će plodovito povrće poput rajčice,
paprike, krastavaca i tikvica, koje voli malo kiselije
tlo. Nakon toga, i nakon vapnjenja, ponovo će doći
red na luk, mrkvu i ciklu, i tako će sve krenuti
ispočetka.
Nedostaci plodoreda
Iskreno govoreći, plodored izgleda mnogo bolje
kada je ispisan na tablici nego u realnoj situaciji.
Govorim to iz vlastitog iskustva, jer redovno za
neke vrste povrća trebam više prostora nego što
plodored to omogućuje. Uzgajam, poput većine
HRANA SA ZELENOG KVADRATA
vrtlara, više rajčica, paprika i krastavaca nego
kultura luka, stoga mi za omiljeno povrće uvijek
treba više od 1A površine povrtnjaka.
Problem može nastati i kada biljke poput blitve,
kupusnjača ili mrkve ostavljam do proljeća na
gredicama. Tako onemogućujem novu rotaciju
sve dok one zauzimaju mjesto u povrtnjaku. Usto,
razmak među gredicama često je toliko malen
da se štetnici i bolesti koji se razvijaju u tlu mogu
ipak lako širiti. Stoga plodored ne treba shvatiti
kao obavezu, već više kao preporuku i savjet da
u uzgoju povrća, kao i u životu, ponekad treba
uzeti predah.
Plodored i dobrosusjedski odnosi
Kao što se ljudi ne slažu sa svima jednako, tako i
biljke ne vole bilo kakvo susjedstvo. Ta teorija nije
199
 BEZ OBZIRA NA POLOŽAJ, POVRTNJAK TREBA
BITI OGRAĐEN KAKO BI SPRIJEČIO ULAZAK
DOMAĆIH ŽIVOTINJA ILI KUĆNIH UUBIMACA.
USTO VEOMA JE BITNO OKRUŽITI GA SA ŠTO
VIŠE RAZLIČITIH TRAJNICA KOJE ĆE ŠTITITI
POVRĆE OD UTJECAJA VJETRA I HLADNOĆE, ALI I
ČUVATI VLAGU.
""X
 Četverogodišnji plodored

luk
češnjak
grah
poriluk
grah mahunar
peršin
grašak
celer
bob
mrkva
sfanutak
cikla
blitva

□ □

• V :' . , - /v. ; _:v ; - - v : - : y . v ::

......
keij
cvjetača paprika
kupus rajčica
kelj pupčar patlidžan
U krastavci
brokuia
korabica krumpir
rotkva tikvice
rotkvica

znanstveno dokazana, ali se prenosi kao iskustvo, Nažalost, ovaj je sistem često u suprotnosti s
pa je čak i neki proizvođači sjemena ističu kao plodoredom, pa je i meni ponekad teško odlučiti

preporuku. U praksi to znači da će određene vrste
povrća bolje uspijevati ako rastu u blizini, odnosno
u susjedstvu biljaka koje pogoduju njihovu zdravlju
ili boljem okusu. Tako će, na primjer, krastavac
odlično uspijevati u blizini bosiljka, a loše u blizini
krumpira. Zato će vrtlari jednostavno reći da je
bosiljak dobar susjed krastavcu, a krumpir loš.
gdje ću što posaditi. Ipak, kada trebam donijeti
odluku o tome kojem ću principu dati prednost,
tada se češće odlučujem za plodored. Mislim
da biljke imaju više koristi od rotacije nego od
međusobnog susjedstva s kompatiblinim biljkama,
i da se pozitivan utjecaj među različitim povrćem
može nadomjestiti sadnjom ljekovitih biljaka i
cvijeća.

202 ZELENI KVADRAT

Dobri i loši susjedi povrća
Povrće | Dobri susjedi Loši susjedi

tikvice bosiljak, grah, luk, kukuruz, cikla, dragoljub krastavci

krumpir, kupusnjače,
cvjetača niski grah, celer, rajčica, facelija
luk
kopar, kamilica, krastavac, mrkva, rajčica, pastrnjak, salata, cikla, grah, grašak, kupus,
luk
jagode, ruže poriluk
grah, kupusnjače,
češnjak jagode, krastavci, mrkva, rajčica, voće, ruže, tulipani
grašak
visoki grah,
krastavac, krumpir, kupusnjače, rotkvica, rotkva, cikla, celer,
niski grah lukovičasto povrće,
rajčica, kopar, jagode
komorač
niski grah, grašak,
visoki grah krastavci, cikla, salata, špinat, celer
poriluk, luk

mrkva, rotkvica, rotkva, salata, celer, špinat, tikvice, kukuruz, grah, grašak, rajčica,
grašak
kopar luk, poriluk, krumpir
kupusnjače (kupus, niski grah, grašak, krastavci, mrkva, cikla, salata, celer, špinat, češnjak, kupusnjače,
kelj,..] rajčica, krumpir, endivija, poriluk, blitva, kamilica, kim, kopar luk, jagode

kineski kupus grašak, korabica, špinat rotkvica, rotkva

grašak, poriluk, cikla, salata, špinat, rajčica, celer, rotkvica,
korabica komorač
krumpir, grah
kopar, endivija, grašak, češnjak, kupus, poriluk, rotkvica, rotkva,
mrkva mrkva, metvica
salata, luk vlasac, rajčica, luk, blitva
bosiljak, luk vlasac, kupusnjače, salata, celer, špinat, visoki grah,
krastavac rotkvica, rotkva
luk, komorač, kukuruz šečerac, grašak, poriluk, cikla
suncokret, tikvice,
kupusnjače, korabica, špinat, kukuruz, bob, kadifica, dragoljub,
krumpir celer, grašak, cikla,
kim, kamilica
rajčica
niski grah. mrkva, kupusnjače, poriluk, pastrnjak, peršin, salata, grašak, krumpir,
rajčica
radič, celer, špinat, luk, kukuruz, češnjak, dragoljub krastavci, kopar
jagode, mrkva, češnjak, celer, špinat rajčica, endivija. korabica,
poriluk grah, grašak, cikla
kupusnjače, kamilica
radič rajčica, visoki grah, mrkva, salata krumpir
grah, mrkva, salata, rajčica, špinat, blitva, kupusnjače, korabica,
rotkvica i rotkva krastavac
grah, dragoljub
grah, kupusnjače, korabica, češnjak, luk, tikvice 1tikve, krastavac, špinat, grah, krumpir,
cikla
kopar, kim kukuruz, poriluk
kukuruz šečerac rajčica, salata, grah, grastavci, tikvice i tikve, dinje, krumpir celer, cikla
grah, kopar, grašak, krastavci, korabice, rotkvica, rotkva, cikla,
salata i endivija peršin, celer
špinat, rajčica
špinat grah, grašak, jagode, kupus, rotkvica, rotkva, salata, celer cikla, špinat
grah, grašak, kupusnjače, poriluk, špinat, rajčica, krastavci, celer, kukuruz, šečerac,
celer
kamilica, paprika krumpir, salata

HRANA SA ZELENOG KVADRATA 203

 Lisnato povrće
U ovu grupu ubraja se povrće koje se uzgaja
zbog listova, uz iznimku kupusnjača koje, zbog
specifičnih uvjeta, čine posebnu skupinu. To
su salata, radič, matovilac, rikula, špinat i blitva.
Mogu se uzgajati tijekom cijele godine, pa su zato
vjerojatno popularni kod većine vrtlara, pa tako i
kod mene. Zajednička im je osobina da vole tlo
bogato hranjivima, a posebno dušikom. Zbog toga
Salata (Lactuca sativa)
Zahvaljujući velikom izboru sorti, od onih proljetnih,
ljetnih, pa sve do zimskih, salata je povrće koje je
u kontinentalnoj klimi moguće uspješno uzgajati
od proljeća pa sve do sredine jeseni. Uzgoj obično
počinje sadnjom presadnica u ožujku ili travnju. No,
kako je vrijeme u to doba još varljivo, presadnice
svakako treba zaštititi, isprva folijom, a poslije
slamom ili sijenom. Nažalost, zaštita u to doba je
nužna, jer su mlade presadnice osjetljive na mraz
i

svakoj biljci kod presađivanja dodajem, ovisno o ili hladni vjetar koji isušuje.
veličini, šaku ili dvije komposta pomiješanog s Presadnice salate mogu se, poput mnogih drugih
dehidriranim gnojivom ili glistinac. vrsta, uzgojiti u kući već tijekom veljače ili ožujka.

Kontinentalna klima

■ a iH D ii veljača-travafijf proljetna
Presađivanje
MHRHH svihanj-studeni
ožujak-srpanj proljetna i ljetna
salata travanj-srpanj ljetna proljetna i ljetna
rujan-listopad zimska
kolovoz-rujan zimska travanj-svibanj zimska
en d ivija lipanj-srpanj kolovoz listopad-prosinac
ra d ič lipanj srpanj rujan-studeni
m a to v ila c kolovoz-listopad studeni-travanj
r ita la ožujak-rujan siječanj-prosinac
ožujak-travanj svibanj-lipanj
š p in a t
kolovoz-listopad ožujak-svibanj
vejjaoa-ožujak*
b litv a travanj-listopad travanj-listopad
travanj-listopad

Mediteranska klim a
. . . . . ..... .
Vrsta Sjetva Presađivanje Berba
...... . ..■ .

siječanj-veljača* travanj-lipanj
ožujak proljetna i ljetna
salata proljetna i ljetna proljetna i ljetna,
srpanj-listopad zimska
lipanj-rujan zimska rujan-travanj zimska
en d ivija srpanj-kolovoz kolovoz-rujan listopad-ožujak
radič lipanj-rujan kolovoz-listopad rujan-ožujak
m a to v ila c rujan-studeni prosinac-travanj
rik u la veljača-studeni siječanj-prosinac
š p in a t kolovoz-listopad listopad-ožujak
b litv a kolovoz-rujan rujan-listopad Jistopad-travanj
‘ označeni mjeseci odnose se na uzgoj u zatvorenom prostoru, a svi ostali na uzgoj u povrtnjaku

204 ZELENI KVADRAT

KADA PRESADNICE SALATE RAZVIJU 4-5 LISTOVA,
VADIMO IH IZ UZGOJNE GREDICE I SADIMO
NA RAZMAK OD 30-35 CM JEDNU OD DRUGE.
TADA IH TREBA OKRUŽITI MALČEM I OBAVEZNO
DOBRO ZALITI. AKO SUEDEĆIH DANA NE
OČEKUJETE KIŠU, ZALIJEVANJE TREBA NASTAVITI
I SUEDEĆIH NEKOLIKO DANA.

MALČIRANJE JE VRLO VAŽNO U UZGOJU SALATE,

POSEBNO NAKON PRESAĐIVANJA. U TOM
OSJETLJIVOM TRENUTKU MALČ ŠTITI BILJKU OD
ISUŠIVANJA DOK SE NE UKORIJENI I NASTAVI
CRPITI VODU VLASTITIM KORIJENOM.

BUDUĆI DA RASTE BRZO, DOBRO JU JE SADITI

UZ LUK IU ČEŠNJAK, KOJI RASTU SPORO. TAKO
SE MAKSIMALNO KORISTI PROSTOR, ALI I ČUVA
ZDRAVLJE SALATE, JER LUK I ČEŠNJAK IMAJU
FITONCIDNA SVOJSTVA, PA SPRJEČAVAJU
RAZVOJ ŠTETNIH MIKROORGANIZAMA.

No, kako su tada dani kraći i svjetlost općenito
slabija, presadnice će često biti blijede i izdužene.
To, nas naravno, ne treba brinuti, jer ako se posade
malo dublje, brzo će se oporaviti. Već tijekom travnja
sjeme salate može se sijati izravno u vrtno tlo, a
presadnice koje će se tada razviti bit će kompaktne,
intenzivnih boja i svakako ljepše.
Kontinuiranim uzgojem salata može brti dio povrtnjaka
tijekom cijeloga proljeća, ljeta, pa čak i sve do početka
zime. I ne samo to, one zimske sorte koje ćemo
brati u travnju sljedeće sezone treba planirati već
potkraj ljeta Ta će salata, nakon presađivanja, ostati
na gredicama tijekom cijele jeseni i zime. Naravno,
tada ne treba računati na berbu, već na neku vrstu
mirovanja pod zaštitnom folijom. Kada sljedeće
sezone ugrije prvo proljetno sunce, one će nastaviti
rasti i biti spremne za najraniju berbu.

HRANA SA ZELENOG KVADRATA 205


ENDIVIJA RAZVIJA VELIKU ROZETU S MNOGO
VALOVITOG ILI NAZUBUENOG LIŠĆA, PA SE PO
TOME NAJLAKŠE RAZLIKUJE OD SALATE. TO JE
BILJKA HLADNIJEG PODNEBLJA KOJA DOBRO
PODNOS! HLADNOĆU, PA MOŽE PREZIMITI I NA
OTVORENOM.
DOK JE GLAVICA CRVENOG RADIĆA IDEALNO
ZIMSKO POVRĆE, DRUGE SU SORTE ODLIČNE
TIJEKOM SEZONE. BERU SE U FAZI PRESADNICA,
KADA BIUKE iMAJU TEK NEKOLIKO LISTOVA.
OSTAVITE LI IH DUŽE, POSTAT ĆE PREVIŠE GORKI.
206
Endivija (Cichorium endivia)
Za razliku od salate, endivija ima kovrčave ili
nazubljene listove gorkastog okusa. Kako bi se
gorčina ublažila,vrtlari je dva tjedna prije berbe
povezuju rafijom ili pokrivaju tanjurom. Na taj
način središnji dio biljke postaje bljeđi, a time
i manje gorak. Endivija je odlična upravo za
uzgoj u hladnijim područjima, jer dobro podnosi
niske temperature, pa čak i mraz. Zbog toga na
gredicama često može ostati i do kraja studenoga.
Uzgajamo je sjetvom u ljetnim mjesecima, a kada
razvije nekoliko listića, prefeađujemo na stalno
mjesto u vrtu, na međusobnu udaljenost od 40x40
cm. Ja endiviju volim okružiti s dosta malča od
slame jer sam primijetila daje veliki vodopija, pa
svaki suvišni gubitak vode usporava njezin rast i
oblikovanje glavice.
Radič (Cichorium intybus var. foliosum)
Tipičan crveni radič biljka je zbijenog središnjeg
dijela i gorkih listova koja se uglavnom uzgaja za
berbu u hladnijim mjesecima. Upravo zato sije se
tek početkom ljeta u redove razmaknute 30-40 cm.
Kada biljke dosegnu 4-5 listića, prorjeđuju se na
razmak od 15 cm, a preostale presadnice sade se
na druga mjesta. Prednost je ovog povrća što može
dugo zadržati svježinu i nakon što je posve zrelo.
Dapače, ako je zaštićen folijom, može izdržati i hladne
dane kasne jeseni i tako se pridružiti malobrojnoj
skupini povrća otpornog na niske temperature.
Neke sorte radića ne razvijaju glavicu, već samo
lišće. Te se sorte mogu sijati tijekom cijele sezone,
a prednost im je što na prve rezultate ne trebate
dugo čekati. Naime, čim se razvije nekoliko
listova, zaputite se u vrt s košaricom za berbu.
Cupkanjem pojedinih biljčica istodobno ćete obaviti
i prorjeđivanje, što znači da se ne trebate brinuti
ako ste sjeme posijali previše gusto. Dapače, ja
zbog toga radič i ne šijem u redove, već omaške,
i to nekoliko puta u sezoni.
ZELEN! KVADRAT
ŠPINAT (GORE) TREBA JESTI ODMAH NAKON
BERBE, JER STAJANJEM POSTAJE ŠTETAN ZA
ZDRAVLJE. UPRAVO ZATO VRIJEDI GA UZGAJATI U
VRTU, JER TAKO MOŽETE DOISTA BITI SIGURNI U
NJEGOVU SVJEŽINU, A I UBRATI GA KAD POŽELITE.

BLITVA NIJE SAMO VRLO UKUSNO POVRĆE, ONA

JE I VRLO LIJEPA BILJKA, PA JE UVIJEK UKRAS U
SVAKOM POVRTNJAKU, POSEBNO AKO UZGAJATE
SORTE SA ŽUTIM ILI CRVENIM PETELJKAMA.
STARIJI LISTOVI BLITVE SADRŽE I VISE VITAMINA
I VIŠE ŠEĆERA, PA SU STOGA I UKUSNUI
OD MLADIH. OSTAVITE LI STOGA BLITVU DA
NARASTE DO PUNE VELIČINE UŽIVAT ČETE U
OKUSU KOJI SE NE MOŽE NIGDJE KUPITI, JER
TRŽNICE NUDE SAMO MLADE LISTOVE.
prethodne sezone može tijekom ljeta lako “otići u
cvijet". To je dobro za skupljanje sjemena, ali ne i za
Korjenasto i
kvalitetu listova Zbog toga se prije ljeta jesenska gomoljasto povrće
blitva vadi. Ako tada već raste nova ona proljetna
Ova grupa povrća uzgaja se zbog zadebljalog
ciklus berbe nastavit će se bez prekida
aromatičnog korijena odnosno gomolja u slučaju
Listovi blitve mogu se brati kada su veličine dlana
krumpira Botanički gledano, većina korjenastih
ali i kada narastu na veličinu od gotovo jednog
vrsta povrća su dvogodišnje biljke, što znači da u
metra, lako se na tržnicama i u trgovinama mlada
prvoj godini stvaraju korijen, a u drugoj cvjetaju. Vrlo
blitva obično preporučuje kao najbolja, ona “stara”,
su otporne na niske temperature, pa mogu zadržati
odnosno velika, zapravo ima više šećera, pa je
stoga i ukusnija. No, bila mala ili velika, svaka se svježinu čak i zimi, ispod snježnog pokrivača Sve

blitva bere na isti način. Otkidanjem vanjskih listova redom vole laganija propusna tla, jer se tada
oni središnji potiču se na stvaranje novih. Upravo korijen lakše i pravilnije razvija Naravno, to ne
zato jedna se biljka može brati mnogo puta i uvijek znači da ne mogu uspjeti i na težim tlima poput
iznova biti izvor svježih i ukusnih listova onoga u mome vrtu. No, tada se treba pomiriti

Kontinentalna kiima
vrsta sjetva presađivanje berba

ožujak-lipanj lipanj-studeni
mrkva
kolovoz studeni-ožujak
veljača-ožujak*
peršin travanj-svibanj lipanj-studeni
ožujak-srpanj
celer veljača-ožujak* svibanj-lipanj listopad-studeni
rotkvica veljača-rujan ožujak-listopad travanj-studeni
rotkva svibanj-kolovoz kolovoz-prosinac
ožujak* travanj
cikla lipanj-studeni
travanj-lipanj svibanj-srpanj
ožujak-travanj lipanj-listopad
krumpir
srpani-kolovoz studeni-prosinac

Mediteranska klima
vrsta sjetva presađivanje berba

mrkva veljača-studeni siječanj-prosinac

peršin veljača-studeni ožujak-studeni siječanj-prosinac
celer veljača-ožujak svibanj-lipanj listopad-prosinac
rotkvica veljača-listopad ožujak-listopad ožujak-studeni
rotkva travanj-srpanj srpanj-vejjača
cikla veljača-srpanj svibanj-prosinac
listopad veljača-travanj
krumpir
srpanj-kolovoz listopad-prosinac
‘označeni mjeseci odnose se na uzgoj u zatvorenom prostoru, a svi ostali na uzgoj u povrtnjaku

HRANA SA ZELENOG KVADRATA 211

 MRKVA I LUK PROVJERENO SU s raznim kvrgavim, grbavim, dvostrukim i trostrukim oblicima mrkve i
DOBRI SUSJEDI. MRKVA SVOJIM
peršina, ili u slučaju krumpira s nešto slabijim urodom. Međutim, meni
MIRISOM ODBIJA LUKOVU
MUHU, A LUK ODBIJA MRKVINU, to uopće ne smeta, jer svoje biljke ionako ne uzgajam zbog ljepote ili
PA TAKO POMAŽU JEDAN zbog većeg uroda Male nepravilnosti prihvaćam jednostavno kao dio
DRUGOME U BORBI PROTIV
šarma organskog vrtlarstva.
ŠTETNIKA.

Mrkva (Daucus carota)

PRORJEĐIVANJE MRKVE
OSJETLJIV JE POSAO. Mrkva je vrlo jednostavno i popularno povrće. Vjerojatno je razlog u tome
ODABERITE NAJKRUPNIJE
što raste svuda i u svako doba, pa se u njezinom korijenju može uživati
PRIMJERKE I OSTAVITE IH NA
RAZMAKU OD 10 CM, A OSTALE doslovce cijele godine. Ovisno o terminu sjetve, odnosno berbe, mrkve se
IZVADITE. AKO PRITOM IZ TLA dijele na rane, srednje i kasne sorte. One rane mogu se, u kontinentalnoj
IZVIRE I ONE KOJE Bi TREBALE klimi, posijati već u ožujku, naravno, pod uvjetom da tlo nije smrznuto. U
OSTATI, SVAKAKO IH VRATITE
takvom slučaju, uzdignuta gredica može biti odlično rješenje. Za razliku
KAKO NE BI DEHIDRIRALE.
od nekih drugih vrsta povrća kojima uzdignuta gredica služi samo za
početak uzgoja, mrkva mora i ostati na mjestu sjetve, jer loše podnosi
MRKVA SE MORA VADITI ZA
SUHOGA VREMENA, JER U presađivanje. Na jednak se način uzgaja i pastrnjak.
SUPROTNOM BRZO GNJIJE.
Od travnja nadalje sjetva se obavlja izravno u vrtno tlo. Pritom se na
AKO JE TLO RAHLO, IZVADITE
JE RUKOM, A AKO JE TVRDO,
gredici rade redovi na razmaku od 20 do 25 cm. Budući da mrkva ima
POSLUŽITE SE VRTLARSKIM vrlo nježno sjeme koje može imati poteškoća s klijanjem u tvrdom tlu,
VILAMA I NADIGNITE CIJELI dobro je da se redovi i prije i poslije sjetve ispune kompostom. Naravno,
GRUMEN.
to nije nešto obavezno, no moja su iskustva s tom metodom odlična
Mrkva klija brže, a biljčice se ne iskrivljuju.
Kada listovi mlade mrkve dosegnu visinu od 5 do 7 cm, vrijeme je za

212 ZELENI KVADRAT

4%
POSUETE LI PERŠIN U UZGOJNE
POSUDICE TUEKOM VELJAČE, U
TRAVNJU ĆE VEĆ BITI SPREMAN
ZA PRESAĐIVANJE U VRT.
A AKO STE GA UZGAJALI U
POSUDICAMA OD TRESETA,
BIUKE NE TREBATE NI
VADITI, JER ĆE SE TRESET S
VREMENOM RAZGRADITI U TLU.
UMJESTO U REDOVE, PERŠIN
SUEM OMAŠKE, JER KADA
NARASTE NEMA POTREBE ZA
PLUEVUENJEM. TAKO DOBIVAM
MALE ZELENE OTOKE KOJI NE
ZAUZIMAJU MNOGO MJESTA,
PA SE UVUEK MOGU STISNUTI
IZMEĐU GREDICA S POVRĆEM.
prorjeđivanje na razmak od 10 cm. Za tsy posao najbolje je koristiti
ručnu pljevilicu ili ručne vile, jer se tako korijen mrkve najlakše vadi bez
oštećenja To je osjetljiv posao i za vrtlara i za mrkve, stoga pripazite
kada zbog vađenja viška mrkvica iz tla izvire i one koje trebaju ostati.
Pritiskom prsta vratite ih u tlo jer će inače dehidrirati.
Srećom, s mrkvom, osim prorjeđivanja i prijevremenog pljevljenja, nema
nikakvog drugog posla. Dapače, to je povrće koje se može vaditi doslovce
bilo kada i u bilo kojoj fazi, uz uvjet daje vrijeme suho. Mlade mrkvice
bit će ukusne djeci, a one stare odlične za juhu. Osim toga mrkva
koja se sije tijekom ljeta može ostati u tlu cijele zime i jednako se tako
vaditi kada god zatreba pa čak i ispod snijega Jedina razlika koju ćete
primijetiti kod mrkve koja je prezimila je pojava korjenovih dlačica nešto
jača aroma i tvrdoća korijena No, kada zimi ili u rano proljeće nema
mnogo drugog povrća to i nije neki poseban nedostatak
Peršin (Petroselinum hortense)
Osim zbog korijena, peršin uzgajamo i zbog aromatičnog lišća. Zbog
toga ga neki vrtlari svrstavaju u aromatične, odnosno začinske biljke,
a ne u povrće. No, kako je mjesto uzgoja povrtnjak, tako neka i peršin
bude povrće.
Uzgoj peršina vrlo je sličan uzgoju mrkve. Budući da je otporan na
hladnoću, u kontinentalnoj klimi može se sijati već u ožujku, u redove
koji su udaljeni 20-25 cm. Kako biste olakšali nicanje i ranu fazu
razvoja u tvrdoj zemlji, najbolje je upotrijebiti malo komposta Njime ćete
ZELENI KVADRAT

najprije ispuniti redove, a nakon sjetve i pokriti
sjeme. Peršin će time, baš kao i mrkva, dobiti
bolje uvjete za rast i sasvim dovoljno hranjiva do
kraja sezone.
Nakon nicanja i pojave nekoliko karakterističnih
listića, peršin se prorjeđuje na razmak od 3 do 5
cm. To je uobičajen vrtlarski način uzgoja, no nije
i jedini. Peršin se može vrlo lako uzgojiti i sjetvom
omaške u neki sunčani dio vrta, pa čak i u posudu.
Tada ga čak nije potrebno ni prorjeđivati, jer će
se raširiti poput grmića. Treći je način uzgoj iz
presadnica. Peršin se, za razliku od mrkve, može
uspješno presaditi iz uzgojnih posudica, no vrtlari
izbjegavaju taj posao jednostavno zato što su biljke
vrlo sitne, pa pikiranje zahtijeva dosta truda.
Za kontinuiranu berbu dovoljno gaje sijati nekoliko
puta godišnje tijekom proljeća i ljeta. Peršin posijan
u ljeto može i prezimiti, jer je otporan na hladnoću.
Dapače, može se brati sve do studenoga, jer je
otporan i na mraz. Čak i poslije, ako se zaštiti
okvirom od sanduka jabučara i pokrije folijom,
zadržat će svježinu sve do proljeća. Ipak, nemojte
računati da će tada rasti, bit će to stanje svježine,
ali i mirovanja. Naprotiv, ako se u jesen izvadi iz
gredice i presadi u uzgojnu posudu, može bez
HRANA SA ZELENOG KVADRATA
CELER KOJI SE UZGAJA ZBOG KORIJENA RASTE
VRLO DUGO, PA UZGOJ TREBA ZAPOČETI
SJETVOM VEĆ U VELJAČI. MJESEC DANA NAKON
SJETVE BIUČICE SE PIKIRAJU, KAKO BI U
TRAVNJU BILE SPREMNE ZA PRESAĐIVANJE. NO,
NAKON POČETNOG TRUDA, S CELEROM NEMA
MNOGO BRIGE.
problema nastaviti rasti na prozorskoj dasci.
Peršin se bere u bilo kojoj fazi rasta, uz napomenu da
se trgaju samo vanjski listovi, jer se oni novi stvaraju
samo iz središnjeg dijela. To pravilo, naravno, nije
bitno kod peršina koji se uzgaja zbog korijena. Te
se sorte siju u isto vrijeme kao i one koje uzgajamo
zbog lišća, s razlikom da se redovi udalje na 30 cm.
Nakon nicanja biljke u redu prorijede se na razmak
od 15 cm, što je optimalno za širenje i pravilan
razvoj aromatičnog korijena.
Celer (Apium graveolens)
Poput ostalog korjenastog povrća, i celeru će
najbolje odgovarati propusno tlo bogato organskom
tvari. Razlog nisu samo hranjiva, već i sposobnost
zadržavanja vode, jer celer voli vlažno tlo. Stoga i
neće dobro uspijevati u uzdignutim gredicama koje
se brzo isušuju ili na izravnom suncu, već negdje
uz ogradu ili u blizini visokog povrća. U čuvanju
vlage svakako će pomoći malčiranje, no ako je
ljeto sušno, ne zaboravite na zalijevanje.
Rani uzgoj može započeti sjetvom u posudice već
u veljači, jer presadnice rastu vrlo sporo. Kada
biljčice razviju nekoliko pravih listova, pikiraju se
215
 KONTINUIRANOM SJETVOM U ROTKVICAMA SE
MOŽE UŽIVATI GOTOVO CIJELE SEZONE, SVE DO
KRAJA JESENI, PA ČAK I DUŽE. IPAK, ROTKVICE
JE VAŽNO UBRATI NA VRIJEME, JER STAJANJEM U
TLU POSTAJU TVRDE I MANJE UKUSNE.

u zasebne posudice. Tri mjeseca nakon sjetve

presadnice su spremne za sadnju u vrt. Sade se
u redove s razmakom 30-40 cm red od reda i oko
25-35 cm biljka od biljke.
Celer se uzgaja zbog korijena, lišća i lisnih peteljki,
pa o tome ovisi i izbor sorte. Kod korjenastih sorti
razvija se krupan okrugao korijen, koji usto ima i
kvalitetno lišće. Celer listaš uzgaja se prvenstveno
zbog aromatičnih listova koji se, poput peršina,
beru nekoliko puta u sezoni trganjem vanjskih
listova. Posljednju skupinu čine sorte celera bjelaša
prepoznatljivog po zadebljalim lisnim peteljkama.
Kako bi peteljke bile još ukusnije, dobro je dva
tjedna prije berbe donji dio biljke pokriti zemljom
ili slamom. U nedostatku svjetla peteljke će izgubiti
zelenu boju, pobijeliti i postati još ukusnije.
odjednom. Ja je šijem otprilike svaka dva do tri
tjedna i tako u rotkvicama uživam sve do jeseni.
Rotkvica (Raphanus sativus var.
Ipak, treba reći da je ljetna sjetva malo osjetljivija
radicula) Sunce i toplina potiču biljku da brzo potjera cvijet,
Rotkvica je jednostavna biljka koju može uzgojiti a to znači da se korijen neće lijepo razviti. Takvu
čak i dijete. Njezina je prednost što raste brzo i pojavu moguće je spriječiti samo ako ljetne rotkvice
nije zahtjevna, pa uspijeva i u manje plodnom tlu. redovno zalijevate ili ako ih posijete u sjeni visokog
Ipak, kao i sve korjenasto povrće, više joj odgovara povrća poput blitve. A kada sjene nema, pokrijte ih s
propusno, lakše tlo. Zbog toga rotkvicu početkom
malo slame i tako jednostavno zaštitite od sunca
proljeća šijem na uzdignute gredice pokrivene
folijom. Bez obzira na to sije li se u redove ili
omaške, jako je bitno da se biljčice na vrijeme Rotkva (Raphanus sativus var. maior)
prorijede. Čim se listovi počnu dodirivati, prorijedite Poput rotkvice, i rotkva se uzgaja zbog zadebljalog
ih na razmak od 5 do 6 cm. Ostavite li ih predugo korijena. Nije zahtjevna i odgovara joj svako tlo.
zbijene, njihov se korijen neće pravilno zaobliti. Uzgaja se sjetvom na gredice tijekom proljeća
Višak presadnica uspješno se može presaditi, i ljeta u redove razmaknute 20-25 cm. Nakon
pa je zato važno ne pretjerati sa sjetvom. Mnogo nicanja biljke se prorjeđuju na razmake od 10-15
je pametnije sijati malo i često, nego mnogo i cn. Tijekom ljeta voli obilnije zalijevanje, pa će joj

216 ZELENI KVADRAT

odgovarati malčiranje. Ljetne se sorte beru potkraj
ljeta, a zimske u studenome i prosincu, pa je zbog
toga ovo povrće idealno za popunjavanje praznina
u zimskom uzgoju.

Cikla (Beta vulgaris subsp. rubra)

lako je botanički'sličnija blitvi nego ostalom
korjenastom povrću, cikla ima vrlo slične potrebe
kao mrkva, peršin ili celer. Voli lagana i rastresita
tla, jer u njima razvija pravilan korijen. Uspjet će
i u težem tlu, no to je manji problem nego kisela
reakcija. Zbog toga je dobro u jesen na mjesto
sadnje dodati malo vapna. Cikla će tako dobiti
idealne uvjete. CIKLA SE MORA VADITI S OPREZOM, JER AKO
SE KORIJEN OŠTETI, VRLO ĆE BRZO DOĆI DO
Poput mnogih drugih vrsta povrća, i cikla se može
KVARENJA. ZATO SE NE VADI NIKAKVIM ALATOM,
uzgojiti iz presadnica Sjetvu u posudicama započnite VEĆ SE ČUPA IZ TLA LAGANIM OKRETANJEM U
potkraj zime na toplom mjestu. A kada biljčice LIJEVU I DESNU STRANU.

HRANA SA ZELENOG KVADRATA 217

r-si?
razviju nekoliko listića, pikirajte ih u zasebne posudice u kojima će ostati
sve do presađivanja u vrt. Tim ćete postupcima ubrzati dozrijevanje cikle,
pa prvu berbu možete očekivati već početkom ljeta.
U proljeće i ljeto cikla se sije na gredicu u redove razmaknute 25-30 cm.
Iz svake od njezinih okruglih sjemenki, kao i kod blitve, razvija se uvijek
nekoliko biljčica, pa je prorjeđivanje nužno. Najbolje će se razviti ako
rastu na razmaku od 10 do 15 cm, no u početku to može biti i manje.
Razlog je u tome što se mlada cikla može vaditi i koristiti za prehranu
čim se malo zaokruži. Zbog toga se prorjeđivanje na konačan razmak
može dovršiti tek kada se korijenje u redu već počne dodirivati.
Berba cikle osjetljiv je trenutak, jer ako se korijen ošteti, brzo će istrunuti.
Vrtlari tada kažu da cikla plače, a to nije dobar znak. S druge strane,
njezina je prednost što trenutak berbe ovisi o vašim potrebama, što znači
daje možete brati u bilo kojoj fazi rasta, od najmanje razvijenog korijena
do najvećeg. Kraj berbe naznačit će tek najava niskih temperatura. Tada
je obavezno izvadite, jer mraz sigurno neće izdržati.

Krumpir (Solanum tuberosum)

U teoriji, uzgoj krumpira toliko je jednostavan da bi svaki povrtnjak trebao
imati barem jednu gredicu. No, u praksi, gredica od nekoliko četvornih
metara nije dovoljna za potrebe jedne obitelji, pa se stoga krumpir, kao
i tikve, dinje ili lubenice, često uzgaja izvan povrtnjaka. Računate li da
se na površini od 1 m2 može uzgojiti oko 1,5-3 kg krumpira, jasno je
da vas čeka mnogo posla.
Uzgajivači razlikuju rane, srednje rane i kasne sorte, no ta se podjela
RANIJA BERBA MOŽE SE POSTIĆI
ne odnosi na termine sadnje, već na broj dana potrebnih da dozore.
NAKLIJAVANJEM KRUMPIRA.
Kako su krumpiri biljke kojima odgovara hladnije razdoblje, sade se TIJEKOM VELJAČE I OŽUJKA
potkraj ožujka ili u travnju, naravno, pod uvjetom da tlo nije smrznuto. U GOMOUE STAVITE NA SVIJETLO
I TOPLO MJESTO, NAJBOLJE
mediteranskom području sadnja može početi u jesenskim mjesecima,
UZ PROZOR. DO TRENUTKA
pa da se u proljeće već vade mladi krumpiri. SADNJE RAZVIT ĆE KRATKE I
Sadnja je jednostavna ali fizički jako naporna jer se za krumpir kopaju TAMNE KLICE ZBOG KOJIH ĆE
B1UKE BRŽE POTJERATI I BRŽE
redovi dubine oko 15 cm. Razmak redova ovisi o sorti, odnosno o veličini
STVORITI GOMOUE.
gomolja, i kreće se između 50-80 cm. Budući da su rane sorte obično
sitnije, sade se na razmak od 30 cm, a one kasne na 40 cm unutar reda
Bez obzira na sortu, bitno je da se za sjetvu koristi takozvani sjemenski ŽELITE U IMATI MLADOGA
KRUMPIRA TIJEKOM ZIME,
krumpir. Taj se krumpir uzgaja u planinskim područjima odnosno na
SREDINOM LJETA POSADITE
nadmorskoj visini na kojoj ih ne napadaju virusne bolesti, kojima su jako NEKOLIKO GOMOLJA KOJE ĆETE
skloni. Naravno, posaditi se može i bilo koji krumpir koji je kupljen na tržnici, U JESEN ZAŠTITITI FOLIJOM.

HRANA SA ZELENOG KVADRATA 219

ali tada riskirate daje zaražen virusom zbog kojeg
će urod biti mnogo slabiji.
Kod većine biljaka sadnja je obično i kraj najtežeg
dijela posla, ali ne i kod krumpira. Kada iz tla
narastu zeleni listovi i biljke dosegnu visinu od oko
10 cm, vrtlari opet moraju u ruke uzeti motiku i
oko svake biljke nagrnuti još zemlje. Taj će posao
morati obaviti još dva do tri puta, tako da će na
kraju biljke izgledati kao da rastu na humcima. To
je uobičajeni način uzgoja krumpira, no moja je
preporuka da nakon svakog nagrtanja gredicu ne
malčirate slamom ili sijenom, već koprivom. Žarnice
na njezinim listovima odbit će krumpirove zlatice,
a biljno tkivo koje se razgrađuje na tlu poslužiti i
kao odličan izvor hranjiva
Berba ranih sorti krumpira u kontinentalnoj klimi
može se očekivati već tijekom srpnja, a srednje
ranih tijekom kolovoza, dok se kasne sorte razvijaju
najduže, pa se beru tek tijekom rujna ili listopada.
Još ranija berba u kontinentalnom području
moguća je samo ako se sade naklijali krumpiri.
LUK SREBRENAC, KARAKTERISTIČNE BIJELE
BOJE, SADI SE U JESEN KAKO BISTE U PROUEĆE
DOBILI PRVE ZELENE LISTOVE MLADOGA LUKA.
BUDUĆI DA NE ZAUZIMAJU MNOGO MJESTA DOK
RASTU, LUČICE SE MOGU POSADITI GUSTO,
GOTOVO JEDNA DO DRUGE.
Riječ je o gomoljima sjemenskog krumpira koji se
već početkom veljače stavljaju na toplo i svijetlo
mjesto. Za razliku od dugih bijelih klica koje se
javljaju kada krumpir dugo stoji u tamnom i hladnom
podrumu, gomolji izloženi svjetlu i toplini stvaraju
kratke i tamne klice. Posadite li ih tijekom ožujka,
prvu berbu mladih krumpira možete očekivati već
u lipnju, dok biljka još cvjeta.
Za vađenje krumpira najbolje je upotrijebiti ravne vile i
njima podizati dijelove tla u redovima krumpira. Na taj
ćete način izbjeći moguća oštećenja ili presijecanje
gomolja. A kada ih izvadite, ostavite ih svakako nekoliko
sati na suncu kako bi se osušili prije spremanja Tada
ih očistite od ostataka zemlje i spremite na hladno i
tamno mjesto zaštićeno od mraza. Pazite da svjetlo
ne dolazi u kontakt s gomoljima kako ne bi pozelenjeli
i prestali biti jestivi.
Lukovičasto povrće
Gledajući okom botaničara, lukovičasto povrće
uzgajamo zbog zadebljalih podzemnih stabljika
(luk i češnjak) ilj zadebljalih listova (poriluk).
Zajednička im je osobina što se nakon nicanja
neće razviti dvije supke, već samo jedan tanak i
dugačak list, poput vlati trave. Za vrtlare to je posve
dovoljno botanike. Mnogo je važnija činjenica što
Kontinentalna klima

B D I .........................................
sjetva berba

svibanj-lipanj [mladi luk]

luk ožujak-travanj [lučice]
srpanj-kolovoz [glavice]
veljača-ožujak*
luk iz sjemena trava nj-kolovoz svihanj-listopad [mladi luk]
travanj-lipanj
ožujak-travanj [mladi luk]
iuksrebrenac kolovoz rujan-listopad
lipanj [glavice luka]
ožujak*
luk vlasac travanj-studeni
travanj-srpanj
ožujak-travanj*
poriluk sviba nj-ruj an kolovoz-travanj
travanj-lipanj
ožujak-travanj
češnjak srpanj-kolovoz
rujan-listopad

Mediteranska klima
vrsta

luk iz lučica
sjetva
1
sadnja

veljača
■m
srpanj-kolovoz [mladi luk]
li pa nj-srpa nj [glavice]
siječanj-veljača*
luk iz sjemena ožujak-rujan travanj-studeni [mladi luk]
ožujak-srpanj
ožujak [mladi luk]
iuksrebrenac kolovoz listopad
travanj-sviba nj [glavice]
veljača*
luk vlasac veljača-prosinac
veljača-rujan
poriluk srpanj-kolovoz kolovoz-rujan studeni-veljača
češnjak veljača i rujan-listopad srpanj-kolovoz
'označeni mjeseci odnose se na uzgoj u zatvorenom prostoru, a svi ostali na uzgoj u povrtnjaku

lukovičasto povrće imatzv. fitoncidna svojstva. Pod
fitoncidima podrazumijevamo tvari biljnog porijekla
koje sprječavaju razvoj štetnih mikroorganizama.
Zahvaljujući tome, luk i češnjak pogoduju zdravlju
svih biljaka koje žive u njihovoj blizini.
Luk (Allium čepa)
Luk je trogodišnja biljka. Prve se godine iz sjemena
razvija lučica, druge se godine iz nje razvija glavica
luka, a treće cvijet i sjeme. Uzgojiti lučice nije
nemoguće, ali kako se time produžuje uzgoj za
godinu dana, vrtlari ih obično kupuju u rasadnicima i
vrtnim centrima Riječ je zapravo o malim glavicama
luka promjera 1,5-2,5 cm, čiji uzgoj počinje sjetvom
u ožujku. Tijekom ljeta, kada se lučice razviju,
uzgajivači ih vade iz tla, suše i spremaju na hladno
mjesto kako bi ih sljedećeg proljeća ponudili
vrtlarima za uzgoj velikih glavica luka.
Zahvaljujući tom postupku, uzgojiti glavice luka iz
lučica doista nije teško. Dovoljno je posaditi ih u
ožujku u redove razmaknute 15-20 cm, i između
svake ostaviti razmak od 10 cm. Na lakšim tlima
lučice se sade dublje, a na težim pliće. No, bez
obzira na tip tla, važno je posaditi ih pravilno,
odnosno tako daje uski vrh uvijek okrenut prema
gore. Za razliku od drugih vrsta povrća, luk ne
treba malčirati, jer zadržavanje vlage u području
korijena može dovesti do truljenja.

HRANA SA ZELENOG KVADRATA 221

POSUDICE S LUKOM KOJI SAM UZGOJILA U KUĆI IZNOSIM U VRT KADA LISTOVI NARASTU NA DUŽINU OD OKO 15
CM. TADA IH SADIM ONAKO KAKO SU RASLE, PA KADA DOĐE VRIJEME BERBE, VADIM SVE ZAJEDNO. REZULTAT SU
GRUPICE LUKA KOJE IZGLEDAJU POPUT “PUŠLEKA" KOJI SE PRODAJU NA TRŽNICAMA ILI U TRGOVINAMA.

Tijekom prvih mjeseci rasta luk zahtijeva vlažno
tlo, pa ga u slučaju da dugo nema kiše treba
povremeno zaliti. Poslije, a osobito tijekom ljeta,
kada glavice dozrijevaju, zalijevanje je bolje
izostaviti. U to vrijeme listovi se počinju polako
sušiti. To nije znak bolesti ili pomanjkanja hranjiva,
već znak dozrijevanja. Glavice se tada vade iz tla i
ostavljaju dan ili dva na gredici kako bi se vanjska
ljuska osušila i otvrdnula. Takav će se luk duže
čuvati tijekom zimskih mjeseci.
Iz lučica se može uzgojiti i mladi luk. Tada se
odabiru krupnije lučice i sade obično u jesen,
ili rano proljeće. Biljke će biti spremne za berbu
kada listovi dosegnu visinu od 30 do 40 cm.
Posebno ukusan mladi luk dobiva se sadnjom
lučica luka srebrenca, karakteristične bijele boje.
Ako ga uzgajate samo zbog listova, tada se lučice
mogu posaditi i vrlo gusto, jer im za rast ne treba
mnogo mjesta. Štoviše, mogu se poslagati čak i
u posudu, pa će narasti i na balkonu. Međutim,
PRIJE VAĐENJA LUKA IZ TLA SVAKAKO PROVJERITE
VREMENSKU PROGNOZU, JER GLAVICE SE
MORAJU NEKOLIKO DANA SUŠITI. NAKON TOGA
NJIHOVE ĆE LJUSKE BITI ČVRŠĆE I POGODNIJE ZA
ČUVANJE TIJEKOM ZIMSKIH MJESECI.
ako se luk srebrenac uzgaja za glavice, tada se
unaprijed mora posaditi u redove na razmak od
20 cm i 10 cm unutar reda. Ostave li se do kraja
lipnja, lučice će razviti lijepe male bijele glavice.
Za razliku od običnog luka, njih ne treba sušiti
na gredici. Razlog je u tome što srebrenac nije
prikladan za čuvanje tijekom zime, pa se mora
konzumirati svjež.
Mladi luk može se uzgojiti i sjetvom, lako to mnogi
vrtlari ne prakticiraju, moje je iskustvo odlično i zato
mladi luk uvijek radije šijem nego uzgajam iz lučica.
Budući da takav uzgoj traje dugo, sjetvu započinjem
već tijekom veljače ili ožujka u kući. Tada ne šijem
omaške, već u sredini svake posudice s kompostom
napravim prstom jednu malu, plitku rupu. Tada
izbrojim 8-10 sjemenki i sve ih zajedno stavim
u tu rupu. Sjemenke tada pokrijem prstohvatom
zemlje i posude pokrijem prozirnim plastičnim
čepom ili folijom dok sjeme ne proklija.
ZELENI KVADRAT
t
LUK VLASAC UZGAJAM RADIJE U POSUDAMA
NEGO NA GREDICAMA, JER JE TAKO MALEN DA
GA LAKO MOŽE UGUŠITI KOROV. ČAK I NA TAJ
NAČIN, PREZIMIT ĆE NA OTVORENOM I PONOVO
POTJERATI SVJEŽE ZELENE LISTOVE SLJEDEĆE
PROLJEĆE.
Na taj način biljke luka rastu ravno, jedna uz drugu,
tijekom sljedeća dva mjeseca, odnosno do trenutka
kada su visoki otprilike 15 cm. Nakon toga, obično
u travnju, posudice odnosim u vrt i iz njih vadim
zemlju zajedno s mladim lukom. Na taj se način
smanjuje šok od presađivanja, pa biljke nastavljaju
rasti vrlo brzo. Već nakon nekoliko dana provedenih
na suncu, nježni, tanki listovi već se uspravljaju i
počinju ubrzano rasti. Za berbu će biti spremni tek
u ljetnim mjesecima, odnosno poslije onih koji se
ujesen uzgajaju iz lučica. Na taj način vrt može u
svako doba biti pun mladoga luka.
Luk vlasac (Allium schoenoprasum)
Luk vlasac sadimo zbog aromatičnih tankih listova.
Budući daje vrlo malen i otporan, može rasti čak
i u posudama. Dapače, mislim da je to za njega
i bolje, jer ga u mnoštvu većih biljaka u vrtu lako
može ugušiti korov.
Vlasac se uzgaja na dva načina; sjetvom u proljeće
ili dijeljenjem busenova. Razmnožavanje dijeljenjem
mnogo je lakše, i što je još važnije, može se obaviti
u bilo koje doba godine, pa čak i zimi. Biljka će tada
izgubiti svoje listove i povući se u stanje mirovanja,
pa se tada dijeli samo korijen. No u proljeće, iz
svakog će dijela korijena ponovo narasti svježi
HRANA SA ZELENOG KVADRATA
novi listovi, i tako sve kreće ispočetka.
Budući da je vlasac višegodišnja biljka, može
prezimiti u tlu, pa čak i u ukrasnoj posudi. Bere
se u trenutku kada listovi dosegnu visinu od 15
do 20 cm, i to nekoliko puta u sezoni, jer biljka
se nakon rezanja lako obnavlja.
Poriluk (Allium porrum)
Poriluk je povrće koje se može uzgajati kontinuirano
tijekom cijele godine, no mnogo bolje raste u
hladnijim mjesecima. Osim toga, treba mu dosta
vode i tlo bogato organskom tvari i hranjivima.
Zato na mjestu gdje planirate uzgajati poriluk
svakako na gredicu stavite dosta komposta, a uz
svaku biljku i malo glistinca.
Uzgoj poriluka počinje sjetvom u ožujku u posudice
smještene u kući. Još je bolje sijati ga u drvene
sandučiće, jer je tako lakše procijeniti gustoću
sjetve. Naime, kako se poriluk ne pikira, već ostaje
dugo u sjetvenim posudama, bitno je da se ne
sije gusto. Budući da raste dosta sporo, ostat
225
 PORILUK SE SADI NA
ZANIMLJIV NAČIN. RUPE
ZA SADNJU RADE SE
DUBUE I ŠIRE NEGO
ŠTO JE POTREBNO.
PRESADNICE SE TADA
SAMO POSLAŽU U RUPE
I SADNJA JE ZAVRŠENA.
BEZ ZATRPAVANJA I BEZ
PRITISKANJA.
će u posudama otprilike sve do lipnja, kada će
u promjeru dosegnuti debljinu olovke. Tek tada
spreman je za presađivanje.
Zbog lakšeg ukorjenjivanja presadnicama se
prije sadnje skraćuje vršak listova i korijen. No,
to pije jedina posebnost poriluka. Rupe koje se
pripremaju za sadnju moraju biti duboke oko
10-15 cm i šire od presadnica, pa se u tu svrhu
obično koristi ručna sadilica. Ja obično tada na dno
svake rupe stavljam i malo glistinca, a biljke samo
naslonim u rupu. Nakon toga čak ni zatrpavanje
nije potrebno, jer biljka će se ionako postupno
širiti, a rupa sama popuniti.
Poriluk se sadi dublje od ostalog povrća kako bi
se donji dio razvio kvalitetnije. I ne samo to, bjelina
donjeg dijela dodatno se postiže i naknadnim
nagrtanjem donjeg dijela tijekom vegetacije. Zbog
toga i redovi moraju biti razmaknuti barem 30 cm,
a biljka od biljke oko 15 cm.
Ponekad, ako se dogodi da kasno posađen poriluk
ne stigne dovoljno narasti do krajajeseni, slobodno
ga ostavite da prezimi u vrtu. U proljeće će ponovo
potjerati, zadebljati i tada biti spreman za berbu.
Zahvaljujući svojoj otpornosti na različite klimatske
uvjete, poriluk je biljka koja može kružiti vrtom
doslovce iz sezone u sezonu.

Češnjak (AHium sativum)

Češnjak odlično uspijeva u organskim vrtovima,
jer voli tlo bogato organskom tvari, no ne voli rasti
iz godine u godinu na istom mjestu, pa za njega
vrijedi pratiti pravilo plodoreda. U slučaju daje tlo
u vrtu tvrdo, bolje je saditi ga na uzdignutoj gredici,
jer mu ne odgovara zadržavanje vlage u zimskim
mjesecima To je, uostalom, i moje iskustvo. ZA SADNJU JEDNOG ČETVORNOG METRA
ČEŠNJAKA POTREBNO JE OKO 8-10 GLAVICA
Budući da u našoj klimi češnjak ne stvara sjeme,
ČEŠNJAKA, ODNOSNO 50-60 ČEŠNJEVA. SADE SE
razmnožava se isključivo vegetativnim putem, NA SUNČANOM MJESTU NA RAZMAK OD 10X15
odnosno sadnjom češnjeva u jesen ili proljeće. CM, S USKIM VRHOM OKRENUTIM PREMA GORE.

HRANA SA ZELEN.OG KVADRATA 227

PONEKAD ČEŠNJAK MOŽE STVORITI CVJETNU
STABLJIKU KOJA U LJETO NOSI ZRAČNE
ČEŠNJIĆE I PO NEKOLIKO STERILNIH
CVJETOVA. IZ TIH SE ČEŠNJIĆA MOGU RAZVITI
NOVE BIUKE, NO NJIHOVA ĆE LUKOVICA BITI
SITNA, S TEK NEKOLIKO ČEŠNJEVA.
Razmaci sadnje ne moraju biti veliki, što znači daje
10-15 cm posve dovoljno. Također, pri sadnji treba
birati krupnije češnjeve, jer su bolji i kvalitetniji, ali
treba paziti i na položaj. Svakako ih okrenite uskim
vrhom prema gore i utisnite u gredicu tako da su
pokriveni otprilike sa 2-3 cm tla.
Mahunarke
Grupi mahunarki pripada povrće koje stvara
mahune, a to su grah, grašak, bob i slanutak.
Njihova sposobnost da fiksiraju dušik iz zraka
izdvaja ih od drugih biljaka i čini prijateljima svakog
vrta. Glavni je razlog u tome što biljke koje rastu
poslije mahunarki dobivaju besplatan dušik, hranjivo
koje se poslije vađenja mahunarki polako oslobađa
u tlo. Budući da sve imaju krupno zrno, siju se
dublje od ostalog povrća, odnosno na dubinu od
oko 5 cm.

Češnjak posađen ujesen bit će u pravilu krupniji i

ukusniji od onoga koji je posađen u proljeće. No, oba
će sazreti otprilike u isto vrijeme, odnosno tijekom
srpnja i kolovoza. Trenutak berbe prepoznaje se
kada se lišće počne sušiti i kada biljka već polegne
prema tlu. Tada se, kao i kod luka, glavice vade
iz tla i ostavljaju na gredici nekoliko dana da se
osuše. No, iako sitniji, za čuvanje tijekom zime
mnogo je pogodniji onaj proljetni, dok se, naprotiv,
jesenski može koristiti i u svježoj, zelenoj fazi rasta
Pripazite da tada ostavite s glavicom i dio vrata
stabljike, jer se tada češnjak bolje čuva.
Grašak (Pisum sativum)
Grašak je povrće umjerene klime, pa stoga najbolje
uspijeva tijekom hladnijih mjeseci. Visoke ljetne
temperature narušavaju kvalitetu i broj zrna u
mahunama, pa se zato grašak mora posijati
što ranije, lako se sjeme, teoretski, može sijati
već u veljači, čim se temperatura podigne iznad
smrzavanja, mnogo je realnije sjetvu početi u
ožujku. Tada će sjeme klijati brže i neće istrunuti
zbog viška vlage. Ako želite doista ranu berbu,
već potkraj svibnja, tada sjeme možete posijati i

Kontinentalna klima
sjetva
M
veljača-ožujak* v . , , . travanj-svibanj
grašak ozujak-travanj ., i
ožujak-travanj svibanj-srpanj
grah svibanj-kolovoz srpanj-listopad
bob ožujak-travanj svibanj-srpanj

Mediteranska klima

mmBmm grašak
sjetva

studeni-veljača
presađivanje I berba

ožujak-svibanj
grah travanj-kolovoz lipanj-listopad
bob listopad-ožujak travanj-svibanj
'označeni mjeseci odnose se na uzgoj u zatvorenom prostoru, a svi ostali na uzgoj u povrtnjaku

HRANA SA ZELENOG KVADRATA 229

MAHUNE GRAŠKA NE DOZRIJEVAJU U ISTO
VRIJEME, PASE STOGA BERU NEKOLIKO PUTA.
NE OSTAVLJAJTE IH DUGO NA GRANČICAMA JER
STAJANJEM ŠEĆER PRELAZI U ŠKROB, PA ZBOG
TOGA POSTAJU MANJE UKUSNE.
 GRAŠAK SE TIJEKOM RASTA OBAVIJA SVOJIM
VITICAM A OKO POTPORNJA. ZATO SE UMJESTO
RAVNIH KOLACA TRADICIONALNO KORISTE
GRANE S MNOGO GRANČICA. SJEME SE TADA
SIJE U DVA REDA, A GRANE POSTAVLJAJU U
SREDINU.
u kući. Za tu svrhu u svaku posudicu stavite 3-5
zrna, jer grašak se često sije “u kućice". Riječ je
o starom vrtlarskom izrazu koji označava sjetvu
nekoliko sjemenki zajedno na isto mjesto.
Postoje dvije sorte graška, niske i visoke. Za
one niske u pravilu nije potreban potporanj, no
biljkama će biti lakše ako se pričvrste za potporanj
koji ste pripremili još u zimi. U tu svrhu koriste se
obično grane zaostale od orezivanja, a posebno
one koje imaju mnogo sitnih grančica za koje se
mogu pričvrstiti vitice graška Posebno je to važno
za visoke sorte, koje često narastu i iznad 1,5 m.
Zbog toga je dobro pripremiti grane za potporanj
još u zimi, kada grmlje još nema listove.
Sjetva graška u kontinentalnoj klimi može se
produžiti otprilike sve do kraja travnja Niske sorte
mogu se sijati u kućice koje će jedna od druge biti
udaljene oko 50-60 cm. Naprotiv, visoke je sorte
bolje sijati u redove. Princip je sljedeći; najprije se
pripreme dva reda koja su međusobno udaljena oko
20 cm i u njih se posije grašak na razmake od 5
do 7 cm. Između tih redova zatim se učvrste visoke
232
i dobro razgranate grane po kojima će se penjati
biljke iz oba reda Planirate li u blizini posaditi još
jedan “dvostruki" red, udaljite ga barem 80 cm.
Kada biljke malo narastu, okružite ih malčem, jer
grašak voli vlažno tlo. To znači da će ponekad, u
razdoblju kada nema mnogo kiše, zalijevanje biti
nužan dio njege. U takvim će uvjetima mahune
narasti brzo, pa se već potkraj svibnja može
očekivati i prva berba. Već mjesec dana poslije
biljke prestaju donositi mahune i počinje sušenje.
Tada ih treba izvaditi iz gredice, ali ne cijele. Budući
da se na korijenju svih mahunarki, pa tako i graška
nalaze korjenove kvržice koje imaju sposobnost
fiksiranja dušika iz zraka važno je da korijen
ostane i dalje u tlu. Za organskog vrtlara to je
važna pojava jer se tako obavlja prirodna gnojidba
Zato je nakon graška ali i drugih mahunarki, uvijek
najbolje posaditi povrće koje ima velike potrebe
za dušikom, a to su kupusnjače.
Grah (Phaseolus vulgaris)
Ako ste tek početnik u uzgoju graha tada bi vas
mogao zbuniti broj sorti koje se nude u vrtnim
centrima Botanički gledano, riječ je o istoj vrsti
biljke (Phaseolus vulgaris, grah) ali o različitim
sortama Neke od njih uzgajaju se zbog zrna a
neke zbog mahuna I to nije sve. Neke su sorte
niske, a neke visoke, neke nose žute, neke zelene
ZELENI KVADRAT
ili ljubičaste mahune, neke su duge, a neke kratke.
Sve u svemu, izbor je doista velik.
Bez obzira na sortu, grah je biljka tropskog porijekla,
pa zbog toga s uzgojem u kontinentalnoj klimi
treba pričekati sve do svibnja, odnosno do trenutka
kada prestane opasnost od mraza. No, kako raste
brzo, začas će prestići većinu povrća na susjednim
gredicama. Dapače, odlučite li se za visoke sorte,
grah će vrlo brzo dominirati cijelim povrtnjakom,jer
za njega treba svakako pripremiti i potporanj.
Visoke sorte graha mogu narasti i više od dva
metra, naravno, ako im to dopustite. U svakom
slučaju, bitno je pripremiti neku vrstu potpornja,
jer ova biljka raste uvijanjem, ne hvatanjem uz
pomoć vitica kao grašak. Ja ga zato uvijek uzgajam
na tradicionalan način, odnosno povezivanjem
četiri čvrsta kolca u oblik piramide. Postupak nije
jednostavan, ali vrijedi truda, jer kvalitetne kolce
možete čuvati godinama. Još u zimi nabavite čvrste
kolce visoke oko 2,5 m i zašiljite vrhove. Kada dođe
vrijeme sjetve, zabodite ih u tlo na razmak od 70
cm i vrhove međusobno povežite konopcem.
Odlučite li se za takav način uzgoja, grah ćete
sijati u kućice, odnosno uz svaki kolac staviti 5-8
sjemenki i šaku glistinca. Biljke će se penjati uz
potpornje i tako zauzeti doista minimalno prostora,
mnogo manje od niskih sorti. Naprotiv, prednost je
niskih sorti što mogu rasti bez ikakvog potpornja,
pa je njihov uzgoj toliko jednostavan da ga možete
prepustiti i djeci. Šijete li ih u kućice, razmaknite ih
na 30-40 cm, u svaku stavite 5-6 zrna i, naravno,
šaku glistinca ili komposta
Sjetva u redove također je dio vrtlarske prakse.
Niske se sorte tada siju u redove razmaknute
50-60 cm, a zrno od zrna oko 5 cm. Visoke sorte KADA TIJEKOM LJETA BIUKE GRAHA DOSEGNU SVOJ
siju se u veće redove, na razmak od 60 do 70 cm. MAKSIMUM, STVORIT ĆE PRAV! ZELENI ZID OD GUSTO
OBRASLOG LIŠĆA. ZA VRTLARA TO ĆE BITI ODLIČNO
Pripazite da tada redovi ne budu predugi, kako
ISKORIŠTENA VERTIKALNA POVRŠINA VRTA, A ZA
biste na njihove krajeve mogli postaviti potpornje BIUKE NA SUSJEDNIM GREDICAMA DOBRODOŠLI
i međusobno ih povezati konopcima ili mrežom. ZAŠTITNICI OD SUNCA.

HRANA SA ZELENOG KVADRATA 233

KONTINUIRANOM SJETVOM U KUĆICE SVAKA
DVA TJEDNA, UZGOJ NISKIH SORTI GRAHA
MAHUNARA PRODUŽITE SVE DO KOLOVOZA.
BUDUĆI DA RASTU BRZO, NEMA RAZLOGA DA
U MLADIM MAHUNAMA NE UŽIVATE I POTKRAJ
LISTOPADA, ODNOSNO SVE DO PRVOG MRAZA.

Želite li postići čvrstoću, stavite kolce na svaka

dva metra i upotrijebite metalnu žičanu mrežu koja
se obično koristi za kokošinjce.
lako prva sjetva počinje tek u svibnju, grah mahunar
može se sijati kontinuirano sve do kraja srpnja, pa
se tako mahune mogu brati doslovce cijeloga ljeta i
jeseni, odnosno sve do prvog mraza To je, uostalom,
praksa i u mom vrtu, jer obožavam mahune, pa
ih nikada ne šijem sve odjednom. Dapače, ako
želim još raniju berbu, šijem ga u posudice već u
travnju. Kako su i to svojevrsne kućice, tada ih,
kada su biljke spremne za presađivanje, zajedno
sa zemljom jednostavno presadim pokraj potpornja
i dobro zalijem.
Redovito zalijevanje bit će i osnovni uvjet brzog
rasta graha, pa će se prve mahune pojaviti već
za dva mjeseca. Iskreno, čak ni malčiranje nije
potrebno, jer grah raste takvom brzinom da začas
zasjeni i tlo pod sobom i okolne biljke, što uopće
nije loše u ljetnim mjesecima. Trenutak berbe, kada
je o mahunama riječ, prepoznaje se kada je zrno
u njima još sasvim malo, jer su tada krhke i bez
konaca. Ostanu li duže, najbolje je prepustiti ih
zrenju, pa kada se mahune već posve osuše, izvaditi
sjeme i spremiti za sjetvu u sljedećoj sezoni. Tako
dugo dok je suh može se upotrijebiti i za prehranu,
otprilike još godinu dana. U slučaju kada uzgajate
grah zrnaš, sušenje mahuna dokaz je zrelosti, a
time i pokazatelj najboljeg trenutka za berbu.

235
 MAHUNE BOBA BERU SE Bob (Vida faba)
DOK SU JOŠ MLADE I ZELENE,
ODNOSNO KADA DOSEGNU Bob se uzgaja zbog sjemena i zbog mahuna Najotporniji je od svih vrsta
VELIČINU OD TRI ČETVRTINE mahunarki, pa može bez problema podnijeti mraz. Sije se u ožujku i travnju,
SVOJE KONAČNE VELIČINE.
no u mediteranskoj klimi čak i mnogo ranije, od listopada pa sve do ožujka
BUDUĆI DA SVE MAHUNE NE
DOZRIJEVAJU U ISTO VRIJEME,
sljedeće godine. Poput graha i graška, može se sijati u kućice, kada se
BERU SE OBIČNO DVA ILI TRI stavlja 5-6 zrna na jedno mjesto. Ako se sije u redove, tada razmaci među
PUTA. redovima trebaju biti 30-50 cm, i oko 20-30 cm u redu.
Bob obično uzgajam poput graha sjetvom u kućice. Tada uz sjemenke
obavezno dodajem i šaku ili dvije komposta ili glistinca, i tako osiguravam
posve dovoljno hranjiva za cijelu sezonu rasta. A kada se na biljkama
pojave prve mahune, odnosno nakon pojave 10-14 listova, otkidam vrh
glavnog izdanka. Na taj se način zaustavlja rast u visinu. Biljka je tada
čvršća i lakše nosi teret mahuna, ali na taj se način potiče i bolji razvoj
mahuna, posebno onih na donjim dijelovima. Ipak, ponekad se može
dogoditi da biljka, zbog težine plodova, počne padati, pa joj tada svakako
treba osigurati potporanj.
Mahune boba beru se dok su još mlade i zelene, odnosno kada dosegnu
veličinu od tri četvrtine svoje konačne veličine. Budući da sve mahune
ne dozrijevaju u isto vrijeme, beru se obično dva ili tri puta

236 Z E LENS KVADRAT

Kupusnjače
U grupu kupusnjača pripadaju kupus, kelj, kelj
pupčar, cvjetača, brokula, korabica i raštika. Sve
te vrste stvaraju dosta lišća pa vole tlo bogato
organskom tvari i hranjivima, osobito dušikom.
Zbog toga se po plodoredu sade poslije mahunarki.
Zajednička im je osobina što rastu sporo, pa uzgoj
počinje već u kući, sjetvom u posudice. Tijekom
rasta vole dosta vlage, jer potječu iz krajeva s
umjerenom klimom, pa su zbog toga sušna i vruća
ljeta nepovoljna za uzgoj kupusnjača.
Kupus
(Brassica oleracea var. capitata)
Poput ostalih kupusnjača, kupus ili zelje zahtijeva
mnogo hranjiva. Budući da umjesto klasičnog
jesenskog gnojenja stajskim gnojem gredice
gnojim slojevima komposta i malča, tako se može
dogoditi da kupus ostane ipak malo prikraćen.
Zbog toga gnojim svaku biljku posebno, a ne
cijelu gredicu.
Uzgoj kupusa započinje sjetvom ranih sorti u
veljači. Zaštićeno toplinom vašeg doma sjeme će
proklijati brzo, pa će se mjesec dana poslije već
pojaviti i 2-3 prava lista. Biljke se tada pikiraju i

Kontinentalna klima

kupus
veijača-ožujak rani*
ožujak-lipanj kasni
presađivanje

Ožujak-travanj
lipanj-rujan
■mmmm
lipanj-srpanj
rujan-listopad
veijača-ožujak rana* ožujak-travanj lipanj-srpanj
travanj-lipanj kasna lipanj rujan-studeni
veljača-ožujak rana* ožujak-travanj lipanj-srpanj
brokula
•travanj-lipanj kasna lipanj rujan-studeni
veijača-ožujak rani* ožujak-travanj lipanj-srpanj
kelj travanj-lipanj kasni travanj-srpanj rujan-listopad
srpanj-kolovoz kasni rujan-listopad travanj
veijača-ožujak rana* ožujak-travanj lipanj-srpanj
korabica
travanj-srpanj kasna lipanj-kolovoz u vrtu kolovoz-listopad
kelj pupčar lipanj lipanj listopad-studeni

Mediteranska klima
H H
vrsta
' . H l
sjetva presađivali mm berba

kupus lipanj-srpanj zimski srpanj-kolovoz listopad-travanj

siječanj-veljača proljetni* veijača-ožujak svibanj-lipanj
cvjetača travanj-srpa nj srpanj-kolovoz studen i-trava nj
brokula travanj-srpanj srpanj-kolovoz studeni-travanj
travanj-srpanj zimski srpanj-kolovoz listopad-travanj
kelj
siječanj-veljača proljetni* veijača-ožujak svibanj-lipanj
siječanj-veljača rana* veijača-ožujak travanj-srpanj
korabica
ožujak-kolovoz kasna travanj-rujan kolovoz-studeni
kelj pupčar lipan j s rp a n j-k o lo v o z p ro s in a c -o ž u ja k

'označeni mjeseci odnose se na uzgoj u zatvorenom prostoru, a svi ostali na uzgoj u povrtnjaku

HRANA SA ZELENOG KVADRATA 237

BROJNE SORTE KUPUSA PRUŽAJU VRTLARIMA
VELIKU MOGUĆNOST IZBORA. ISPROBAJTE
SVAKE GODINE NEKU NOVU I DOZNAJTE KOJA
NAJBOLJE ODGOVARA UVJETIMA U VAŠEM VRTU.

KOD NAPADA KUPUSNOG MOUCA, VRLO

ČESTOG ŠTETNIKA KUPUSA, POMOĆI ĆE
PRIPRAVAK OD LISTOVA RAJČICE. PRIPREMA SE
TAKO DA SE OKO TRI DO ČETIRI ŠAKE ZAPERAKA
RAJČICA ZGNJEČE MEĐU PRSTIMA, POTOPE U
2 LITRE VODE I NAKON TRI SATA PROCIJEDE.
PRSKANJE LISTOVA SVAKIH TJEDAN DANA
OTJERAT ĆE I GUSJENICE I LEPTIRE.

CVJETAČA SE BERE KADA CVAT DOSEGNE

ODGOVARAJUĆU VELIČINU I IZGLED. TADA SE
OBIČNO REŽU VANJSKI LISTOVI, ALI NE SVI.
NEKOLIKO UNUTARNJIH LISTOVA OSTAVUA SE
ZATO ŠTO ONI SLUŽE KAO IZVOR ENERGIJE ZA
CVAT KOJI RASTE JOŠ NEKOLIKO DANA NAKON
REZANJA.
ostavljaju još nekoliko tjedna da ojačaju u zasebnim
posudicama. Budući da je kupus otporan na
hladnoću, prva sadnja može se obaviti već potkraj
ožujka, naravno, pod uvjetom da tlo nije smrznuto
i da nema snijega.
Ako nemate dovoljno mjesta u kući, tada sjetvu
započnite na uzdignutoj gredici u ožujku ili travnju.
Sjeme pokriveno folijom imat će dobre uvjete za
rast, a presadnice tako uzgojene neće biti izdužene
i blijede kao one iz kućnog uzgoja, već čvrste i
zbijene. Sjetvu kasnih sorti slobodno obavite na
vrtnoj gredici u razdoblju od travnja do lipnja.
Kada presadnice kupusa narastu na veličinu od
3 do 5 listova, vade se iz posudica ili sjetvene
gredice i sade na stalno mjesto na razmake 50-
60 cm. Kako biste im osigurali dovoljno hranjiva
za cijelu sezonu, u rupu za sadnju svakoj biljci
dodajte šaku ili dvije glistinca ili komposta, koji
mogu biti pomiješani s pola šake dehidriranog
organskog gnojiva. Za razliku od presadnica drugih
vrsta povrća, kupus i ostale kupusnjače slobodno
posadite sve do listova, dakle dublje nego što su Za razliku od kontinentalnih, u mediteranskim
rasle do tada područjima zima je pogodno razdoblje za uzgoj
Nakon sadnje presadnice svakako okružite kupusa. Sjetva stoga počinje u ljetnim mjesecima,
malčem kako biste sačuvali vlagu u tlu, ali i da pa se prva berba može očekivati već potkraj
biste ih zaštitili od isušivanja koje u proljeće može listopada i traje sve do travnja. Početkom zime
prouzročiti vjetar. Zalijevanje će biti bitno i poslije, može se obaviti i rana sjetva u kući, pa se prve
no možda više od toga zračna vlaga. Stoga je presadnice mogu saditi već u veljači ili ožujku.
dobro da u fazi formiranja glavica, predvečer ili
ujutro, kupus zalijevate kanticom koja ima ružu,
Cvjetača (Brassica oleracea var.
ili raspršivačem. U takvim uvjetima rani kupus
botrytis subvar. cauliflora)
bit će spreman za berbu već u lipnju ili srpnju, a
kasne sorte tijekom jeseni. A budući da je kupus Cvjetača je također jedna od kupusnjača koja voli
otporan na niske temperature, kasne sorte koje plodno tlo bogato hranjivima, pa se stoga uzgaja
se siju tek u lipnju mogu prezimiti i nastaviti rasti na isti način kao i kupus. U našim kontinentalnim
u rano proljeće. Međutim, tada se neće formirati krajevima dobro uspijevaju rane i kasne sorte koje se
glavica, već biljka raširenih listova koju treba siju istim ritmom kao i kupus. Rane sorte siju se već u
brati prije nego što se izduži i započne pripremu veljači u posudice smještene na sobnoj temperaturi,
za cvatnju. a presađuju u travnju ili još bolje u svibnju, jer su

HRANA SA ZELENOG KVADRATA 23 9

 BROKULU TREBA BRATi osjetljive na mraz. Kasne sorte siju se tijekom travnja ili svibnja u vrtu,
PRUE NEGO ŠTO SE
a presađuju u lipnju, pa su spremne za berbu tijekom jeseni. Za razliku
OTVORE CVJETOVI, JER
od kupusa, cvjetača ne može prezimiti u kontinentalnoj klimi. Prednost u
INAČE SE UKUS MIJENJA.
BERE SE POSTUPNO, uzgoju stoga ima blago i vlažno podneblje mediteranske klime.
VEĆ PREMA TOME KAKO
Poput kupusa, i cvjetača će se najbolje razviti ako uz svaku presadnicu
SE RAZVIJAJU CVATOVI.
ODREŽETE Li NAJVEĆI,
stavite šaku ili dvije glistinca ili komposta pomiješanog s dehidriranim
VRŠNI CVAT, PRI DNU organskim gnojivom. Rane sorte sade se na razmak od 50x50, a kasne
LISNIH PETEUKI NASTAVIT 60x60 cm. Nakon sadnje, presadnice treba dobro zaliti i zagrnuti malčem,
ĆE RASTI DONJI IZDANCI.
i takvu njegu nastaviti sve do formiranja bijelog cvata. Tada započinje
druga, osjetljivija faza uzgoja cvjetače. Da bi cvat ostao bijele boje, biljke je
potrebno zasjenjivati. Obično se to radi tako da se cvat prekrije s jednim
ili dva lista koji se međusobno povezuju na vrhu uz pomoć konopca,
ili se dva-tri lista napuknu i presaviju prema cvatu. Takvo zasjenjivanje
ne treba trajati duže od nekoliko dana tijekom ljeta, odnosno desetak
dana tijekom jeseni.

Brokula (Brassica oleracea var: botrytis subvar. cymosa)

Za uzgoj brokule najbolje odgovaraju blage zime mediteranskog podneblja,
no uspijeva odlično i u kontinentalnoj klimi. Tada će sjetva i sadnja
biti kao i kod cvjetače, što znači da se može uzgojiti i za berbu potkraj
proljeća. Ipak, cvatovi će biti lošije kvalitete ako se uzgajaju na visokim
temperaturama, pa je zato najbolje uzgojiti je tako da cvate u jesen. Sjetva
tada počinje tijekom travnja ili svibnja u sjetvene gredice, a presadnice
se rasađuju tijekom lipnja ili srpnja na razmak od 60x70 cm.

240 ZELENI KVADRAT

Kada biljka naraste na odgovarajuću veličinu, beru KELJ SE MOŽE BRATI DOSLOVCE U SVIM FAZAMA
RASTA, A NE SAMO KADA JE DOSEGAO SVOJ
se i cvatovi i mesnate peteljke. Budući da se cvatovi
MAKSIMUM. ZATO GA PONEKAD SADIM NA
pojavljuju postupno, najprije se beru oni donji, pa
MANJE RAZMAKE, PA JE BERBA MLADOG KELJA
tek onda gornji, što omogućuje vrtlarima berbu UJEDNO PRORJEĐIVANJE.
nekoliko puta. Naprotiv, režete li vršni, najkrupniji
cvat, svakako ostavite nekoliko donjih, jer i oni
Zanimljivo je da se, ako na stabljici nakon berbe
će ojačati, pa ćete na kraju ubrati i njih. Sve u
ostavite 2-3 donja lista, može pojaviti još nekoliko
svemu, brokula može ostati u povrtnjaku dosta
manjih glavica. One su vrlo ukusne, pa zato vrijedi
dugo, odnosno sve do prvog mraza, kada je treba
ostaviti biljke u tlu još nekoliko tjedana.
izvaditi s gredica.
One kasne sorte siju se u proljeće u vrtu, a tijekom
ljeta presađuju na razmak od 60x60 cm. Za berbu
Kelj (Brassica oleracea var. sabauda)
će biti spremne u jesenskim mjesecima, pa čak i
Uzgoj kelja ne razlikuje se bitno od uzgoja nakon pojave mraza, kada njegovi listovi postaju još
kupusa, pa za njega vrijede isti uvjeti uzgoja i ukusniji. Kod kelja, za razliku od kupusa, postoji još
isti termini sjetve i sadnje. Kelj je još otporniji na jedan termin sjetve, onaj ljetni. Biljke posijane u to
niske temperature od kupusa, pa ga s pojavom
doba presađuju se u jesen, a za berbu su spremne
hladnoće i mraza ne treba vaditi s gredica. Ipak,
tek u proljeće, lako tijekom zime neće rasti, održat
najbolje će uspjeti u mediteranskom području,
će svježinu, i na proljeće opet potjerati.
gdje se može kontinuirano brati od jeseni pa sve
do proljeća.
Rane sorte siju se u veljači u posudice. Kada razviju
Korabica
3-5 pravih listova, i ako tlo nije smrznuto, sade (Brassica oleracea var. gongylodes)
se već potkraj ožujka na razmak od 50x50 cm. Korabicu uzgajamo zbog zadebljale stabljike nalik
Takve će sorte biti spremne za berbu tijekom ljeta. jabuci. Raste brže od drugih kupusnjača, pa se

HRANA SA ZELENOG KVADRATA 241


KORABICE SE BERU KADA ZADEBUALI DIO
DOSEGNE PROMJER OD 5 DO 10 CM. OSTAVITE
U IH DUŽE NA GREDICI, ODRVENJET ĆE I NEĆE
B in UKUSNE.
KEL) PUPČAR TREBA BRATI POSTUPNO I
REDOVITO, KAKO BI SE STVARALE NOVE
GLAVICE. BERBA TAKO MOŽE POTRAJATI SVE
DO MRAZA, PA ČAK l POSLIJE, KADA ZAOSTALE
GLAVICE MOGU BITI I NAJUKUSNIJE.
stoga može sijati kontinuirano svaka dva tjedna
od veljače pa sve do kraja kolovoza. Naravno,
ona najranija sjetva mora se obaviti u posudice
smještene u kući. Biljke će tada rasti brzo, pa se
već u ožujku, u fazi kada razviju 3-4 lista, mogu
presaditi u vrt. Za razliku od ostalih kupusnjača
koje razvijaju listove, korabica se presađuje na istu
dubinu na kojoj je rasla i ranije. Na taj način rane
sorte korabice zaokružit će svoje stabljike već u
svibnju, a u mediteranskom području i mjesec
dana ranije.
Tijekom rasta korabica treba dosta vlage, pa je
stoga dobro da bude okružena malčem i da se
tjekom sušnih dana redovito zalijeva U suprotnom,
zadebljali će dio stabljike prije vremena odrvenje:i
i neće biti ukusan. Isto će se dogoditi i ako ih
ostavite predugo na gredicama, pa je stoga točan
trenutak berbe jako važan. Praksa je pokazala da
je to trenutak kada zadebljali dio dosegne promjer
od 5-10 cm. Ako korabicu tada ne odrežete cijelu,
već ostavite donju trećinu glave s nekoliko listova, iz
tog će se dijela razviti još nekoliko malih korabica.
Na taj se način ista biljka može dva puta brati.
Kelj pupčar
(Brassica oleracea var. gemmifera)
Kelj pupčar uzgaja se zbog zelenih glavica koje
se razvijaju u pazušcima listova uzduž stabljike.
Uvjeti uzgoja jednaki su kao i kod kupusa, pa
sve što vrijedi za njega vrijedi i za kelj pupčar. U
kontinentalnim područjima sije se obično kada i
kasni kupus, a presađuje na razmak od 70x50 cm.
U mediteranskom području može rasti i tijekom
zime, pa se sije u lipnju, a presađuje u srpnju ili
kolovozu. Tada će kelj pupčar biti spreman za
berbu tijekom zimskih mjeseci.
Trenutak berbe određuje se kada najniži listovi
počnu žutjeti. Tada se prvo otkida list ispod glavice,
a zatim i sama glavica. Postupnom berbom najnižih
 glavica i otkidanjem listova potiče se stvaranje
novih. Isti učinak postiže se i pinciranjem, odnosno
skraćivanjem gornjeg dijela biljke. Taj se postupak
provodi u fazi kada je biljka već formirala glavice.
Na taj način ne potiče se samo stvaranje novih
glavica, već i bolji razvoj postojećih. Kelj pupčar
tako može biti vrlo plodan.
od kuhara, svrstavaju u povrtnjak. Bez obzira na
vrstu, zajednička je osobina plodovitog povrća
njihovo tropsko porijeklo, što znači da su jako
osjetljivi čak i na blagi mraz. Stoga ih uzgajamo
samo u toplim mjesecima, a beremo tijekom ljeta
i početkom jeseni.

Rajčica (Lycopersicum esculentum)

Plodovito povrće Rajčica je biljka tropskog porijekla, pa stoga
može rasti samo u toplim mjesecima. Upravo zato
Ovoj grupi pripada povrće koje uzgajamo zbog
važno je uzgoj započeti još tijekom zime u toplim
jestivih plodova. Neki od njih beru se dok su
uvjetima. Na taj se način imitiraju uvjeti u njezinoj
još nezreli, poput tikvica, krastavaca, paprika i
postojbini, i osigurava toplina od trenutka sjetve
patlidžana. Naprotiv, rajčica, tikve, dinje i lubenice
u kući do berbe.
beru se tek kad sazriju, odnosno kada je i sjeme u
Budući da rajčica ima mnogo i ne dozrijevaju
njima zrelo. Za mnoge lubenica i dinja nisu povrće,
sve u isto vrijeme, uvijek je dobro sijati nekoliko
već voće, no zbog načina uzgoja vrtlari ih, za razliku

Kontinenta!na klima

■ B ll rajčica
sjetva

veljača-ožujak*
presađivanje

lipanj.
barba

srpanj-rujan
paprika veljača-ožujak* lipanj kolovoz-rujan
patlidžan veljača-ožujak* lipanj; kolovoz-listopad
travanj* lipanj
krastavac lipanj
lipanj-srpanj srpanj-rujan
travanj* lipanj
tikve i tikvice lipanj
lipanj srpanj-listopad
travanj* srpanj
dinje i lubenice lipanj
lipanj kolovoz-listopad

Mediteranska klima
vrsta

rajčica
— veljača-travanj*
presađivanje

travanj-lipanj
■ •/
berba
_;_
Sipanj-listopad
.

paprika veljača-travanj* travanj-lipanj lipanj-listopad

patlidžan veljača-travanj* travanj-lipanj lipanj-listopad
ožujak-travanj* lipanj-srpanj
krastavac travanj-lipanj
travanj-srpanj lipanj-listopad
tikve i tikvice travanj-lipanj lipanj-listopad
dinje i lubenice travanj-lipanj srpanj-listopad
‘označeni mjeseci odnose se na uzgoj u zatvorenom prostoru, a svi ostali na uzgoj u povrtnjaku

2M ZELENI KVADRAT
 MNOGE NISKE SORTE RAJČICA MOGU SE
USPJEŠNO UZGAJATI U POSUDAMA. TAKAV SU
PRIMJER MINI RAJČICE, POPULARNOG NAZIVA
CHERRY, ZBOG PLODOVA VELIČINE TREŠNJE.
različitih sorti. Zahvaljujući tome, sezona berbe
trajat će dulje, a vrtlari će uživati u obilju okusa,
boja i oblika. Govorim to iz iskustva, jer moj je
povrtnjak tijekom ljeta i početkom jeseni uvijek
prepun žutih, crvenih, narančastih, pa čak i bijelih
rajčica. Ne mogu im odoljeti, pa često uzgajam i
više nego što mi treba.
Uzgoj presadnica u kontinentalnim krajevima
započinje u veljači ili ožujku. Sjeme se sije najprije
u posudice koje se mogu smjestiti uz prozor. Kada
biljčice razviju 2-3 prava lista, vade se iz zajedničke
posudice i sade zasebno. U kontinentalnim
krajevima za presađivanje u vrt bit će spremne
250
tek tijekom svibnja, a u mediteranskim već u
travnju. Naravno, kako u hladnijoj klimi u svibnju
još postoji mogućnost mraza, prije sadnje treba
pažljivo pratiti prognozu vremena. Ipak, i raniji uzgoj
je moguć, ali samo uz uvjet da svaku posađenu
biljku okružite s nekoliko kolaca i oko njih postavite
zaštitnu foliju protiv mraza.
lako postoje i niske sorte rajčice koje ne trebaju
nikakav potporanj, većina će narasti minimalno
80 cm, a često i više od 200 cm. Zbog toga
se tradicionalno uz presadnice uvijek stavljaju
čvrsti kolci visine od 1,2 do 2,2 m. Biljke se tada
povezuju konopcem u obliku “osmice”. Bitno je da
ZELENI KVADRAT

se pritom stabljika rajčice ne steže previše, jer će
se ona tijekom sezone sigurno još širiti. Postoje,
naravno, i drugi načini učvršćivanja, ali ovaj je, po
mom mišljenju, najpraktičniji i najjednostavniji.
Rajčice se sade obično dublje nego što su rasle
u posudama. Takav postupak omogućuje razvoj
novog korijenja iz donjeg dijela stabljike, a na taj
način i bolji kontakt s vlagom u tlu. Tijekom cijele
sezone rasta vlaga u tlu bit će osnova uzgoja.
Zbog toga je vrlo važno rajčice redovito malčirati
i provjeravati koliko je tlo ispod malča vlažno. Ako
nije, biljke svakako treba zaliti.
Osim vlage u tlu, rajčice vole dosta organskog
HRANA SA ZELENOG KVADRATA
DRAGOLJUB ŠTITI RAJČICU OD LISNIH USI, PA
JE ZATO UVIJEK DOBRO SADITI GA U NJEZINOJ
BLIZINI. OSIM TOGA, DOBRA JE PREVENTIVA
REDOVITO PRSKANJE LISTOVA MJEŠAVINOM
VODE I OBRANOG MLIJEKA U OMJERU 10:1, JER
ĆE KISELA SREDINA ODBITI POJAVU GLJIVIČNIH
OBOLJENJA POPUT PLAMENJAČE ILI SIVE
PLIJESNI.
gnojiva, pa zato pri sadnji obavezno dodajem barem
dvije do tri šake glistinca, komposta, ili mješavine
komposta i dehidriranog gnojiva Također, nakon
sadnje biljke često prskam ekološkim folijarnim
gnojivom na bazi nanotehnologije da bih biljkama
pomogla u fazi ukorjenjivanja. Često ni to nije
dovoljno da se spriječi pojava gljivičnih bolesti,
problema s kojim se rajčice često susreću. Zato
je bitno djelovati preventivno i saditi ih na pravilne
razmake od 80x50 ili 90x40 cm kako bi svaka
biljka imala dovoljno zraka.
Ipak, čak ni sav taj trud ponekad ne može spriječiti
da vjetar donese spore nekih gljivičnih bolesti.
Jedno zgodno preventivno rješenje koje sam
naučila od iskusnih vrtlara je prskanje mješavinom
mlijeka i vode u omjeru 1:10. Listove prskajte
jednom do dva puta tjedno s obje strane, i vjerujte,
trud će se isplatiti. Ako se gljivična bolest ipak
pojavila, osušene i zaražene listove odmah uklonite,
a biljku poprskajte preparatom od češnjaka da
biste uklonili preostale gljivice.
Njega rajčica tijekom rasta odnosi se i na oblikovanje
biljaka. Tijekom rasta biljka stvara bočne grane
na sve strane. Ostavite li prirodan rast, nastat će
ogromna grmolika biljka koju će biti nemoguće
povezati uz jedan potporanj, a plodovi će biti sitniji i
dozrijevati kasnije. Zbog toga se na rajčicama uvijek
ostavlja jedna ili, kod bujnijih sorti dvije osnovne
grane, a sve se ostale uklanjaju čim narastu na
dužinu od 4-5 cm. Da se tijekom rasta ne bi pojavilo
još bočnih grana, sve grančice koje se pojave
251
POSTUPAK KOJIM SE
POTIČE STVARANJE
KRUPNIJIH I KVALITETNIJIH
PLODOVA ZOVE SE
PINCIRANJE. KOD RAJČICA
SE PROVODI TAKO DA SE
VRH BILJKE ODREŽE NAKON
ŠTO BILJKA RAZVIJE 4-5
CVJETNIH GRANČICA,

PLODOVE BERITE PO
SUHOM VREMENU,
OTKIDAJUĆI PLOD
OKRETANJEM U LIJEVU
I DESNU STRANU, ILI
ŠKARICAMA. BITNO JE DA
SE PLODOVI PRI BERBI
NE OŠTETE, JER SU, U
SUPROTNOM, SKLONI
KVARENJU.
SORTA “BEEFSTAKE" STVARA KRUPNE,
NEPRAVILNE PLODOVE KOJI ČESTO MOGU
STVORITI POSVE NEOBIČNE OBLIKE, POPUT
OVOGA KOJI Ml SE SMIJEŠIO CIJELOG JEDNOG
LJETA.

u pazušcima listova treba otkidati. U vrtlarskom

rječniku te se grančice nazivaju zaperci.
Kada biljka razvije 4-5 cvjetnih grančica, reže se
i vrh biljke. Vrtlari taj postupak zovu pinciranje.
Na taj se način zaustavlja rast rajčice u visinu i
stimulira bujanje plodova na ostavljenim cvjetnim
grančicama Zahvaljujući tom postupku, plodovi će
biti krupniji i dozrijevati ranije. U svakom slučaju ne
zaboravite iznad najviše cvjetne grančice ostaviti
barem dva lista, jer upravo će oni hraniti najviše
smještene plodove.
Prvi plodovi bit će zreli tijekom kolovoza. Najprije
će dozoriti oni koji rastu na nižim, a tek postupno
oni na višim granama, pa tako berba može potrajati
sve do kasne jeseni. Beru se kada su crveni i zreli,
no ako ih ne planirate pojesti odmah, uberite ih
dok su još blago ružičasti, jer će i oni nekoliko
dana poslije berbe pocrvenjeti.

Paprika (Capiscum annuum)

Paprika je, kao i rajčica, biljka tropskoga porijekla,
pa se zbog toga također uzgaja iz presadnica.
Budući da klija i raste dosta polako, sjetvu
treba započeti već u veljači, a kada presadnice
dosegnu visinu od 15 do 20 cm, spremne su
za presađivanje. Tada će već imati 5-6 listova i
mnogo bolje podnijeti prilagodbu na novu sredinu
od manjih presadnica.
Paprikaje vrlo osjetljiva ma mraz. Njezini se listovi
odmah svijaju, a oporavka nema, pa je zato jako
važno saditi je tek kada prođe opasnost od mraza,
a to je u kontinentalnim krajevima obično oko
polovice svibnja. Tada se sadi na razmak od 50 do

ZELENI KVADRAT
60 cm između redova, a unutar reda oko 40-50 cm.
Svaka biljka pritom dobiva dvije šake organskog
gnojiva koje se pažljivo raspoređuje oko korjenove
bale. Po mome iskustvu, to je posve dovoljno
hranjiva da paprika obilno cvjeta i kontinuirano
stvara plodove sve do prvog jesenskog mraza.
Poput rajčice, i paprika voli dosta vode i tlo bogato
organskom tvari. Stoga će najbolje uspijevati
okružite li presadnice malčem. On će ih u početku
grijati i čuvati od isušivanja, a poslije sprječavati
gubitak vlage iz tla i smanjiti pojavu korova U
sušnim razdobljima zalijevanje je ipak sastavni
dio njege. Budući da je osjetljiva na bolesti koje
se prenose putem tla, važno je pridržavati se
plodoreda i papriku saditi svakih 4-5 godina na
drugom mjestu.
HRANA SA ZELENOG KVADRATA
PAPRIKA NAJBOLJE RASTE AKO IMA MNOGO
SUNCA I VODE. TO NE ZNAČI DA JE MORATE
SVAKI DAN ZALIJEVATI. PAPRIKE U MOM VRTU
UVIJEK SU ODLIČNE, A ZALIJEVAM IH JEDNOM,
NAJVIŠE DVA PUTA TJEDNO. RAZLOG JE MALČ
KOJI TIJEKOM LJETA DUGO ČUVA VLAGU U TLU.
PAPRIKE SU JAKO PRIVLAČNE VRTLARIMA JER
PRUŽAJU MOGUĆNOST UZGOJA VELIKOG BROJA
RAZLIČITIH SORTI. UZGAJATE LI IH ISTODOBNO,
SJEME NEĆETE MOĆI SAČUVATI, JER IAKO SU
SAMOOPLODNE, CVJETOVI PRIVLAČE MNOGO
KUKACA, PA PELUD LAKO PRELAZI S BIUKE NA
BIUKU. S DRUGE STRANE, TAKO MOGU NASTATI
I VRLO ZANIMLJIVI KRIŽANCI.
255
PATLIDŽANI SE BERU KADA POPRIME
LJUBIČASTU BOJU. VELIČINA MOŽE VARIRATI,
PA S BERBOM NE TREBA ŽURITI. BITNO JE
DA SE S PLODOM ODREŽE i PETELJKA. JER U
SUPROTNOM MOŽE DOĆI DO BRŽEG TRULJENJA.

Plodovi paprike beru se kad narastu do maksimalne

veličine. Ne čekajte da sazriju i postanu mekani, jer
tada će i sjeme u njima biti spremno za početak
nove generacije. Pojava zrelog sjemena biljci je
poruka da prestane stvarati nove cvjetove. Berete li
paprike redovno, stvarat će nove cvjetove i plodove
sve do jeseni. A budući da su neke sorte vrlo
plodne, često se događa da se od težine plodova
biljke počnu svijati, ili da grane pucaju, pa im zbog
toga svakako treba osigurati potporanj. ČILI PAPRIČICE UZGAJAJU SE NA ISTI NAČIN
KAO I OBIČNE PAPRIKE. BUDUĆI DA ZAUZIMAJU
MALO MJESTA U VRTU, ZA NJIH SE UVUEK MOŽE
Patlidžan (Solanum melongena) PRONAĆI NEKI KUTAK, ILI ČAK SAMO NEKA
Patlidžan je biljka srodna paprikama i rajčici pa POSUDA.

se, poput njih, uzgaja iz presadnica Sjetva mora

započeti u kući tijekom veljače ili ožujka, kako bi
presadnice bile spremne za presađivanje u vrt.
Poput paprika osjetljivi su na smrzavanje, pa se
sade kada opasnosti od mraza više nema
Patlidžani su krupne biljke, pa su stoga i razmaci
sadnje veliki, što znači da redove treba udaljiti na
razmak od 60 cm, a biljku od biljke na 50 cm. Pri
sadnji obavezno dodajte dvije do tri šake organskog

HRANA SA ZELENOG KVADRATA 257


PATLIDŽANI SU IZRAZITO DEKORATIVNE BIUKE,
POSEBNO U DOBA CVJETANJA. TADA ĆE SE
NA NJIMA POJAVITI DESECI PREKRASNIH MALIH
LJUBIČASTIH CVJETOVA.
MNOGE ZANIMLJIVE SORTE PATLIDŽANA
UZGAJAJU SE U RAZNIM DIJELOVIMA SVIJETA.
POSEBNO SU UKUSNE TZV. TURSKE SORTE
KOJE SVOJIM IZGLEDOM, ALI NE I OKUSOM,
PODSJEĆAJU NA RAJČICE.
258
gnojiva kako bi podnijele obilno stvaranje plodova.
Budući da su jako rodni, težina plodova može postati
problem, pa patlidžane treba, poput rajčica, privezati
konopcem uz čvrste kolce visoke oko 1-1 f2 m.
Krastavac (Cucumis sativus)
Krastavac, kao biljka porijeklom iz tropskih područja,
treba mnogo topline za rast i stvaranje plodova.
Budući da raste brzo, već za dva do tri mjeseca bit
će spreman za berbu. Zahvaljujući tome možete
ga sijati nekoliko puta tijekom sezone i tako u
plodovima krastavca uživati sve do prvog mraza
Želite li raniju berbu, krastavce treba uzgojiti iz
presadnica. Sjetva u kontinentalnim područjima tada
može započeti tijekom travnja, a u mediteranskim
područjima već u ožujku. Budući da je sjeme
krastavca krupno, u posudicu stavite tri sjemenke,
kako ih ne biste trebali pikirati. Kada presadnice
razviju 3-5 listova, a to je otprilike nakon mjesec
dana, presađuju se zajedno u toplo tlo. Uz redovito
zalijevanje i malčiranje biljke će narasti vrlo brzo
i tako stvoriti plodove mjesec dana ranije nego
izravnom sjetvom na gredice.
Sjetva na gredice u kontinentalnom se području obavlja
tijekom svibnja, a tijekom travnja u mediteranskom.
ZELENI KVADRAT
KRASTAVCI CVATU OBILNO, NO NE OČEKUJTE DA ĆE SE IZ SVAKOG
CVIJETA FORMIRATI PLOD, KAO KOD RAJČICE ILI PAPRIKE. MUŠKI
CVJETOVI, KOJIH JE OBIČNO VIŠE, NEĆE STVORITI PLODOVE, PA
SE STOGA NE TREBA ČUDITI KADA SVAKA BILJKA DONESE SAMO
NEKOLIKO PLODOVA.

Sjeme se tada može sijati ili u redove ili u kućice, polaganjem 5-7
sjemenki zajedno. Kućice međusobno razmaknite na udaljenost od 60
do 70 cm, a kada biljke narastu, ostavite samo 3-5 najsnažnijih. Šijete
li u redove, sjeme razmaknite na svakih 40-50 cm.
Poput rajčice, i krastavac je puzavica, pa će puzati po tlu ako mu to
dopustite. Međutim, takav uzgoj nije prikladan za obiteljske povrtnjake,
jer uzima mnogo mjesta. Zbog toga se za krastavce uvijek gradi
neka vrsta potpornja. Kako će izgledati ovisi često i o mašti vrtlara,
pa tu nema nekog posebnog pravila. Bitno je znati da biljke mogu
narasti do visine odraslog čovjeka, pa čak i više od toga, pa im stoga
treba pripremiti i kolce visoke barem dva metra. Kolce međusobno
povežete s nekoliko metara čvrstog konopca, a biljkama prepustite
hvatanje i uvijanje.
Krastavac, poput paprike i rajčice, voli mnogo vode, a osobito mu
KRASTAVAC JE PREKRASNA BILJKA,
odgovara zračna vlaga Imate li prilike, zalijevajte ga predvečer po STOGA NE VIDIM RAZLOGA DA GA
listovima uz pomoć kantice s ružom ili raspršivačem. Također je dobro NE UZGAJAM POPUT CVATUĆ1H
prskati ih mješavinom vode i obranog mlijeka da biste ih preventivno PENJAČICA UZ ZID KUĆE. NJEMU JE
IONAKO SVEJEDNO, BITNO JE DA
zaštitili od gljivičnih bolesti. Pritom ne zaboravite prskati i donje dijelove
IMA LETVICE KROZ KOJE SE MOGU
listova, jer i to su potencijalna mjesta napada štetnih gljivica PROVUĆI ZELENI IZBOJII PLODOVI,
Kao i kod paprika, krastavce je važno redovito brati. Ako na biljci POPUT OVOG KORNiŠONA.

HRANA SA ZELENOG KVADRATA 259

 KADA SU POTPORNJI VISOKI. KRASTAVCE
JE LAKO BRATI. OSIM TOGA, NA TAJ NAČIN
ZAUZIMAJU VERTIKALNI DIO PROSTORA. PA
SE ZA NJIH NE MORA ODVAJATI POSEBAN DIO
POVRTNJAKA.
sazrije samo jedan plod, ona će prestati cvjetati, pa i pokrivam ponovo slojem komposta Budući da
novih više neće biti. Plodovi se beru kada dosegnu -je-riječ o vrlo krupnim biljkama, razmak između
odgovarajuću veličinu koja odgovara pojedinoj sorti. pojedinih kućica treba biti minimalno 60-80
Iznimka su mali krastavci namijenjeni kiseljenju, koji cm unutar reda dok pojedini redovi moraju biti
se beru kada dosegnu 9 cm, dakle prije nego što razmaknuti oko 120-150 cm. Ipak, budući da
dosegnu maksimalnu veličinu. Za sve ostale sorte tikvice zauzimaju dosta mjesta najbolje je saditi
veličina plodova može se povećati pinciranjem. To ih izvan povrtnjaka
znači da se biljkama skraćuje vrh kada dosegnu Osim plodnoga tla, tikvice vole dosta vode, stoga
otprilike veličinu čovjeka. Na taj se način zaustavlja ih treba nakon što se pojave prvi listovi, obavezno
rast u visinu, a energija preusmjerava na stvaranje malčirati. U toj se fazi ostavljaju obično samo tri
cvjetova, pa tako krastavci mogu stvarati plodove
sve do prvog mraza.
KADA SE TIKVE POČNU ZAOKRUŽIVATI,
STAVLJAM ISPOD NJIH SLOJ MALČA. NA TAJ
Tikve i tikvice (Cucurbita sp.) NAČIN SPRJEČAVAM EVENTUALNO TRULJENJE
DO KOJEG BI MOGLO DOĆI U KONTAKTU S
Tikva, buča ili bundeva, sve su to sinonimi za istu
VLAŽNIM TLOM.
vrstu. Bez obzira na to kako je zvali, ta je biljka
korisna na mnogo načina, čak se i njezin cvijet
može jesti. Ipak, najpopularnije su takozvane
tikvice, odnosno mladi, još nezreli plodovi tikve.
Njihov je uzgoj toliko jednostavan da ga ne bi
trebao izbjegavati ni jedan vrtlar.
Poput ostalog plodovitog povrća, tikvice rastu
samo u toplim mjesecima, pa uzgoj počinje obično
tek tijekom svibnja, odnosno tijekom travnja u
mediteranskom području. Kao i kod krastavaca,
mogu se uzgojiti i sjetvom u posudice mjesec dana
ranije. Budući da se ne pikiraju, dovoljno je posijati
po tri sjemenke u istu posudicu, a kada presadnice
razviju 3-4 lista, presađuju se zajedno na isto mjesto.
Šijete li ih izravno u tlo, odgovarat će im plodna
gredica s mnogo organske tvari. Dovoljno je reći
da su ih nekad vrtlari znali stavljati izravno u stajski
gnoj, što se ne može učiniti sa sjemenom drugih
vrsta No, budući daje do stajskog gnoja sve teže
doći, gnojiva (kompost i glistinac) dodajem samo u
rupe za sjetvu ili sadnju. Tako radim i s tikvicama
Umjesto stajskoga gnoja, koji je ponekad teško
naći, sjeme stavljam u kućice ispunjene glistincem
ili kompostom. Tada šijem 5-7 sjemenki zajedno

HRANA SA ZELENOG KVADRATA

ŽENSKI CVUET TIKVICE UVIJEK IZNAD PETELJKE
IMA PROŠIREN, ZADEBLJALI DIO. IZ TOG ĆE SE
DIJELA, NAKON OPLODNJE, RAZVITI PLOD. U
SLUČAJU DA OPLODNJA IZOSTANE, ŽENSKE
CVJETOVE MOŽETE OPRAŠITII SAMI.
TIKVICE ZAUZIMAJU MNOGO MJESTA, PA IH
ZATO UZGAJAM NA SUNČANOM MJESTU IZVAN
POVRTNJAKA. BUDUĆI DA SU I VRLO LIJEPE,
SLOBODNO IH KORISTITE KAO UKRASNE BIUKE,
POSEBNO NA PRAZNIM DIJELOVIMA VRTA GDJE
SE MOGU RAŠIRITI KOLIKO ŽELE.
 TIKVICE (CUCURBITA PEPO) BERITE KADA
DOSEGNU DUŽINU OD DESETAK CM. ODREŽITE
IH ZAJEDNO S KRATKIM KOMADIĆEM PETELJKE,
KAKO BI ŠTO DUŽE ZADRŽALE SVJEŽINU.
HOKAIDO TIKVE, PREPOZNATUIVE PO
NARANČASTOJ BOJI KOJU DOBIVAJU U ZRELOM
STANJU, PRUŽAJU SVOJE VRUEŽE JAKO DALEKO,
PA SE ČESTO MOŽE DOGODITI DA IH NA TOM
PUTU MORATE USMJERAVATI. OSTAVITE LI IH DA
SE SNALAZE SAME, ZAČAS BI MOGLE ZAROBITI
BAŠ ONAJ DIO KOJI NE ŽELITE.
najsnažnije biljke, a ostale se vade. Biljke će tada
rasti vrlo brzo, i poput krastavaca stvoriti mnoštvo
cvjetova koje rado posjećuju kukci oprašivači.
Plodove će stvoriti ženski cvjetovi, i to samo
oni koji su oprašeni. Stoga, ako u doba cvatnje
potraje oblačno vrijeme, kada kukci koji oprašuju
cvjetove ne lete, može se dogoditi da stvaranje
plodova posve izostane. No, tada ne treba očajavati.
Poslužite se starim vrtlarskim trikom i cvjetove
oprašite sami.
Ženski cvijet prepoznat ćete po tome što iza
peteljke ima sitno izbočenje (začetak ploda) koje
muški cvijet nema. Ručno oprašivanje obavit ćete
tako da muškom cvijetu najprije otkinete latice
i zatim ga natisnete na tučak ženskog cvijeta.
Plodovi sigurno neće izostati.
Kada tikvice dosegnu dužinu od desetak
centimetara, trenutak je da započnete berbu.
Naravno, nije problem ako ih ostavite i duže, jer
okus će im i dalje biti odličan. Ipak, morate znati
da redovita berba mladih tikvica stimulira novu
ZELENI KVADRAT
cvatnju i stvaranje novih plodova. Nasuprot tomu,
ako želite, tikvice možete ostaviti i da se razviju do
pune veličine i tada ih koristiti kao tikve.
Uz tikvice koje se prerastanjem pretvaraju u tikve,
sve se ostale vrste tikvi, buča ili bundeva beru tek
kada dosegnu punu veličinu. Ja ih uzgajam mnogo,
pa čak i one koje nisu jestive, već ukrasne. Siju se u
isto vrijeme i na isti način kao i tikvice, s tom razlikom
stoje malčiranje bitno u trenutku formiranja plodova
Kada se tikve počnu zaokruživati postoji mogućnost
da donji dio, koji je uvijek u kontaktu s tlom, počne
trunuti ili ostane slabo razvijen. Stavim li samo mali
sloj malča ispod plodova, to se neće dogoditi.

Dinje i lubenice
(Cucumis meli i Citrulus aedulis)
Dinje i lubenice najbolje uspijevaju u mediteranskom
području, jer im je za razvoj bitno dugo toplo ljeto.
Uzgoj u kontinentalnom području također je moguć,
no uspjeh se razlikuje od godine do godine. Ako
je godina kišna i s mnogo oblaka, lubenice i dinje
neće stvoriti dovoljno šećera i neće biti slatke, a ako
sunčanih dana ima dovoljno, uspjeh neće izostati.
Obje vrste siju se u kućice ispunjene organskim
gnojivom, ako je moguće zrelim stajskim gnojem.
U svaku kućicu dolaze obično 3-4 sjemenke, dinje
na razmaku od 70x70, a lubenice na 120x120 cm.

SJETVOM SJEMENA LUBENICA KOJE STE KUPILI

NA TRŽNICI VJEROJATNO NEĆETE DOBITI ISTE
REZULTATE, JER VEĆINA SUVREMENIH SORTI SU
F1 HIBRIDI. IZNIMKA SU STARE SORTE LUBENICA,
POPUT OVE S TAMNOM KOROM, KOJA ĆE
ZADRŽATI SVOJE OSOBINE I U SLJEDEĆOJ SEZONI.

JEDNE SAM GODINE DINJE UZGAJALA POPUT

PENJAČICA. NJIHOVI KRUPNI LISTOVI ZAČAS
SU PREKRILI LETVICE PO KOJIMA SU SE BIUKE
HVATALE, PA JE TAJ DIO KUĆE TIJEKOM UETA
IZGLEDAO ČAROBNO.

HRANA SA ZELENOG KVADRATA

 Ovisno o sortama, ti razmaci mogu biti i veći, pa ih
je stoga, kao i tikve, bolje uzgajati izvan povrtnjaka
Naravno, i dinje i lubenice mogu se uzgojiti ranijom
sjetvom u posudice, pa se na taj način mjesec dana
ranije izlažu toplini sunca Kada presadnice razviju
3-4 lista, presađuju se po dvije ili tri zajedno i okružuju
malčem. Moj je savjet okružite ih sa što više malča
debljine barem 7-8 cm, kako biste smanjili pojavu
korova. Jer kada se vriježe lubenica ili dinja počnu
širiti, plijevljenje će biti gotovo nemoguća misija.
Berba se može očekivati tijekom kolovoza, kada
će plodovi biti posve zreli. Kod dinja točan trenutak
berbe prepoznaje se kada se plodovi lako odvajaju
od peteljke. Zrelu lubenicu teže je prepoznati.
Vrtlari obično lupkaju prstima i osluškuju, pa je
iskustvo presudan faktor.
Bobičasto voće
Uzgoj voća, poput jabuke ili kruške, zahtijeva
iskustvo i znanje, posebno ako se želi uzgojiti
ekološki. Ipak, neke vrste voća toliko je jednostavno
uzgojiti da doista nema razloga odreći se slatkih i
zdravih plodova koji se mogu pojesti svježi. Stoga u
ovom dijelu govorim o bobićastom voću koje pruža
mnogo, a uzima malo. Pritom ne mislim samo na
malo prostora u vrtu, već i na malo vremena koje
je potrebno uložiti u njegov uzgoj. Sve su opisane
vrste samooplodne, što znači da ćete plodove imati
i ako posadite samo jednu biljku.
Malina (Rubus idaeus)
Malina je voće hladnijeg podneblja, pa najbolje
uspijeva na mjestima gdje ima mnogo vlage.
Budući da su vrlo popularne, uzgajivači su razvili
mnogo različitih sorti od kojih neke stvaraju plodove
samo tijekom ljeta, a neke tijekom jeseni sve do
zimskih mrazeva.
266
Maline su trajnice koje se sade u jesen ili početkom
zime. Kada ih kupite, bit će u stanju mirovanja i
izgledati poput šiba Taj vas izgled na treba zavarati
jer već u prvoj sezoni mogu narasti gotovo dva
metra u visinu. Zbog toga je važno saditi ih ili uz zid
kuće na kojem su smještene vodoravno postavljene
letvice ili uz samostojeći trajni potporanj. Bez obzira
na mjesto sadnje, bito je da budu izložene suncu,
jer u suprotnom neće imati mnogo plodova, a oni
koji narastu neće biti slatki.
Maline se sade poput grmlja, u velike rupe
ispunjene s mnogo komposta i nekoliko šaka
glistinca. Planirate li ih uzgajati nekoliko, jednu
od druge razmaknite na 40-50 cm. Nakon sadnje
i zalijevanja tlo malčirajte slojem komposta ili
pokošenom travom, a biljke skratite na visinu
od 25 cm. Tako pripremljene prezimit će bez
problema, pa će u proljeće iz tla izviriti nekoliko
dugih i razgranatih grana. Svaku od tih grana treba
povezati uz potporanj na nekoliko mjesta, jer će
u suprotnom rasti bez kontrole.
Njega malina do cvatnje odnosi se na redovito
zalijevanje, uklanjanje korova i malčiranje. Ubrzo
nakon cvatnje pojavit će se i prvi plodovi koji će,
ovisno o sorti, kontinuirano rasti tijekom ljeta ili
sve do jeseni. Sredinom ljeta šibu koju ste prilikom
sadnje skratili na 25 cm odrežite sve do tla Ona će
tada biti već suha i neće imati nikakvu funkciju.
Nakon berbe, ako je riječ o ljetnim malinama,
sve grane koje su nosile cvjetove i plodove
treba odrezati sve do tla U vrtlarstvu te se grane
nazivaju rodnima, za razliku od onih drugih, koje
će plodove stvoriti tek u sljedećoj sezoni. Dakle,
grane na kojima je samo lišće ostavljaju se i dalje
na potpornju kako bi do zime upile što više sunca i
ojačale. Sljedećeg proljeća grane koje su prezimile
treba skratiti na visinu od oko 90 cm i odrezati
sve vrhove koje je oštetio mraz. Isto tako treba
ukloniti sve odumrle, suhe ili bolesne dijelove, a oko
ZELENI KVADRAT
MALINE SE BERU U TRENUTKU KADA SE PLOD
LAKO ODVAJA OD PETEUKE. BUDUĆI DA SE
BRZO KVARE, NAJBOLJE JE POJESTI IH ODMAH ILI
ČUVATI NEKOLIKO DANA U HLADNJAKU. DOBRO
PODNOSE I ZAMRZAVANJE, PA U NJIMA MOŽETE
UŽIVATI I TIJEKOM ZIME.
HIBRIDNE KUPINE DONOSE PLODOVE NEKOLIKO
PUTA; PRVI PUT POTKRAJ LIPNJA, A DRUGI
POTKRAJ LJETA I POČETKOM JESENI. ZA RAZLIKU
OD MALINA, SREDIŠNJI STOŽAC MORA OSTATI U
PLODU.
podnožja biljke rasipati nekoliko šaka organskog
gnojiva. Biljka će nastaviti rasti i razvijati se istim
tempom kao i u prvoj sezoni.
Za razliku od ljetnih, jesenske maline stvaraju cvjetove
i plodove pri vrhu svih svojih grana. Nakon berbe
posljednjih plodova, grane slobodno ostavite sve
do kraja zime. Tada ćete ih odrezati sve do tla Ne
brinite, ubrzo će izbiti nove grane koje će stvarati
cvjetove i plodove potkraj ljeta i u jesen, sve do
prvog mraza
Kupina (Rubus sp.)
Kupine zahtijevaju slične uvjete kao i maline. Za
razliku od divljih kupina koje rastu uz rubove šuma,
suvremene sorte redovito su hibridi. Mnoge od
njih nemaju više niti trnje i stvaraju krupnije i slađe
plodove. Vole sunčan položaj, ali ne nužno, pa mogu
rasti i u djelomičnoj sjeni, ali također uz zid, ogradu
ili potporanj s vodoravno postavljenim gredama
Kupine se sade potkraj jeseni ili zimi, dakle kada
su u stanju mirovanja. Budući da zauzimaju dosta
mjesta, pojedine sadnice udaljite između 2,5 i 5,0 m,
ovisno o sorti, i nakon sadnje skratite na visinu od
25 cm. Njega biljaka tijekom sezone rasta jednaka
je kao i kod malina To znači da ih treba redovito
plijeviti, malčirati i u rano proljeće pognojiti.
Plodovi kupina razvijaju se na granama koje su
HRANA SA ZELENOG KVADRATA
VEĆ TREĆE GODINE NAKON SADNJE RIBIZ
DONOSI OBiLJE PLODOVA. U VRIJEME
DOZRIJEVANJA PLODOVA BERU SE CIJELI
GROZDOVI KOJI SE, AKO ZATREBA, MOGU
ČUVATI I ZAMRZAVANJEM.
narasle u tekućoj sezoni, dakle, kao kod ljetnih
malina. Budući da su kupine vrlo bujne biljke,
lako je izgubiti kontrolu nad njima, pa je stoga,
osim redovitog povezivanja grana, dobro odvojiti
one rodne od nerodnih grana. Čim se pojave prvi
cvjetovi, rodne grane skupite u sredinu i povežite
jedne uz druge, a one nerodne rasporedite s lijeve i
desne strane. Kada berba završi, rodne ćete grane
odrezati sve do tla, a one koje su ostale skupite na
sredinu. A kada dođe proljeće, tim ćete granama
skratiti vrhove, odrezati sve suhe i bolesne dijelove
i priču započeti ispočetka.
Crveni ribiz (Ribes sativum)
Poput maline i kupine, ribiz je biljka hladnijeg
podneblja. Voli sunčano mjesto, ali ne smeta mu
ni blaga sjena. Sadi se u jesen ili rano proljeće*
dakle u doba mirovanja, na razmake od 1,2-1,5
m. Grm koji kupujete trebao bi imati 2-3 dobro
razvijene mladice, koje se prije početka otvaranja
pupova skraćuju na polovicu. Neki vrtlari čak sade
ribiz malo dublje kako bi njegove grane izvirivale
269
iz tla, no ja svoje grmove oblikujem drukčije. Već Svakoj biljci, kao i povrću, dodajte nekoliko šaka
kod prvog rezanja uklanjam sve grane koje rastu organskog gnojiva pomiješanog s kompostom da
niže od 10 cm iznad tla, pa grananje počinje tek biste osigurali dovoljno hranjiva
nakon toga Zbog toga moji ribizi izgledaju poput Nakon sadnje biljke svakako treba malćirati. Na taj
patuljastog drveća će se način smanjiti pojava korova čuvati vlaga u
Oblikovanje će biti važno i u drugoj godini, kada tlu, ali i spriječiti kontakt plodova za zemljom. Zrele
prije početka pupanja treba odrezati sve nove grane su jagode dosta teške, pa se često naslone na tlo.
ponovo na polovicu. Treće godine tako snažan Kada ne bi bilo malča plodovi bi brzo istrunuli. U
rez više neće biti potreban, pa ćete orezivati samo tu svrhu najbolje je upotrijebiti slamu.
vrhove i, naravno, sve suhe, stare ili bolesne grane. Preostala njega odnosi se na redovito plijevljenje,
Takva će se njega nastaviti i sljedećih 15-ak godina, zalijevanje, ali i uklanjanje vriježa koje se pojavljuju.
koliko traje rodnost ovog zahvalnog grma. Na ta se način energija biljke usmjerava na
stvaranje cvjetova i plodova, koji su zbog toga
Jagode (Fragaria sp.) krupniji i slađi. Posla također može biti i zbog
zaštite od ptica ili miševa kojima su jagode odlična
Od mnoštva različitih sorti i vrsta jagoda za organske
su vrtove najpogodnije takozvane “mjesećarke”.
Njihov naziv upućuje na kontinuiranu cvatnju i
stvaranje plodova koje traje doslovno mjesecima,
od proljeća pa sve do sredine jeseni. Vrtlari ih
obično sade u povrtnjak, gdje se na istoj gredici
zadržavaju oko tri godine. Nakon toga svakako
ih treba presaditi na drugo mjesto, jer su sklone
bolestima koje se zadržavaju u tlu. Moj je savjet
da tada preselite samo vriježe.
Jagode se mogu lako razmnožiti vriježama koje
pružaju na sve strane. Na njihovim krčevima razvijaju
se listovi i korijen, pa je dovoljno škarama prerezati
vriježu i mladu biljku odvojiti od roditeljske. Mlade
biljke, ili mlade sadnice, sade se tijekom proljeća i
ljeta na gredice koje su dobro očišćene od korova
Smjestite ih u redove razmaknute oko 60 cm,
a jednu od druge na razmak od 30 do 40 cm.

JAGODE VOLE LAGANA, HUMUSOM BOGATA

TLA, PA BI NA TEŠKIM TUMA MOGLE IMATI
PROBLEMA SA ZADRŽAVANJEM VODE. U TOM
SLUČAJU BOLJE JE UZGAJATI IH NA UZDIGNUTIM
GREDICAMA ISPUNJENIM KOMPOSTOM ILI U
UKRASNIM POSUDAMA.
JAGODE CE NAJBOLJE USPIJEVATI NA SUNCU,
NO ODGOVARAT ĆE IM I BLAGA SJENA, JER
TIJEKOM SELEKCIJE NISU IZGUBILE SVOJE
ŠUMSKE NAVIKE. ZBOG TOGA VOLE I VLAŽNO
TLO, PA IH SVAKAKO REDOVITO ZALIJEVAJTE, A
TLO ZAŠTITITE MALČEM KAKO BISTE SPRIJEČILI
GUBITAK VLAGE.
MALČ OD SLAME SPRIJEČIT ĆE KONTAKT PLODA
S TLOM, ZBOG ČEGA BI MOGLO DOĆI DO
TRULJENJA. TAKVE ĆE JAGODE OSTATI ČISTE I
NEOŠTEĆENE ČAK I AKO IH NE UBERETE ČIM
POCRVENE.
ŠUMSKE SU JAGODE SITNIJE OD VRTNIH, ALI
I MNOGO SLAĐE. KAKO SE NE BI IZGUBILE U
KOROVU, JA IH SADIM U UKRASNE POSUDE,
U KOJIMA MOGU I PREZIMITI. U PROUEĆE JE
DOVOLJNO UKLONITI SUHE LISTOVE, DODATI
SVJEŽEG KOMPOSTA I ČEKATI PRVE PLODOVE.
poslastica. Problem ćete riješiti ako oko gredice
postavite niske stupiće i biljke prekrijete mrežom.
Svakako pazite da rubove mreže dobro zagrnete
zemljom kako biste spriječili prolaz miševima.
Berba jagoda mjesečarki počet će obično već
tijekom svibnja i nastaviti se kontinuirano sve do
sredine jeseni, kada će jagode polako stvarati sve
manje cvjetova i na kraju završiti s cvatnjom. Tada
ćete ukloniti višak slame i porezati sve osušene i
stare listove, pazeći da ne uništite one mlade. Oni
će prezimiti i u proljeće ponovo potjerati. Tada se
može lako dogoditi da prve cvjetove uništi mraz.
Problem ćete riješiti prekrivanjem gredice zaštitnom
folijom koju ćete skinuti kada opasnost o mraza
prestane. I tako sve opet počinje ispočetka.
AROMATIČNE
BIUKE
Odavno sam već naučila da se ljekovite i začinske
biljke mogu uzgojiti sjetvom još u zimi, jednako
kao što se uzgajaju presadnice povrća. Na taj
način do proljeća već mogu biti spremne posude s
kamilicom, kaduljom, majčinom dušicom, bosiljkom
i mnogim drugim aromatičnim vrstama. Sjetvu
možete započeti već početkom veljače, jer nekim
vrstama treba dosta vremena da prokliju i narastu.
Osim toga, ranijom sjetvom postižete da u vrt stižu
već osnažene biljke.
Pojam aromatične biljke uključuje i ljekovite i
začinske vrste, odnosno sve one koje uzgajamo
zbog posebne arome listova ili cvjetova. Mnoge od
njih vrlo su jednostavne za uzgoj i ne zahtijevaju
nikakvu posebnu njegu ili znanje. Mogu se brati
svježe, no ako ih želite sušiti ili zamrzavati, malo
više znanja dobro će doći.
Skupljanje je prvi korak. Budući da aroma, odnosno
razina eteričnih ulja, ovisi o svjetlu i temperaturi,
važno je biljke brati u pravo vrijeme. Najbolje je
brati tijekom jutra, nakon što se rosa osušila i
prije nego što se podignu dnevne temperature.
Razlog je u tome što visoke temperature izazivaju
hlapljenje eteričnih ulja koja su se koncentrirala
TERASE I PERGOLE PRODUŽETAK SU VRTA.
IAKO NA NJIMA NEMA ZEMLJE, BILJKE SE MOGU
UZGAJATI U UKRASNIM POSUDAMA. AKO JE
RIJEČ O AROMATIČNIM VRSTAMA, PROSTOR ZA
SJEDENJE ZAČAS ĆE PRETVORITI U ČAROBAN,
MIRISNI KUTAK.
 ZA BERBU AROMATIČNOG BiLJA, OVDJE
CVJETOVA BAZGE, ODABERITE TOPAO I SUH
LJETNI DAN. JUTRO JE BOUE OD PREDVEČERJA,
JER TADA JE KONCENTRACIJA ETERIČNIH UUA U
LISTOVIMA I CVJETOVIMA NAJVIŠA.

AROMATIČNE BIUKE MOGU SE SUŠITI I

ZAMRZAVANJEM. TADA SE MOŽE LAKO DOGODITI
DA NEKE OD NJIH, NA PRIMJER BOSIUAK, IZGUBE
BOJU I POSTANU MANJE PRIVLAČNE. ŽELITE Li
ZADRŽATI I AROMU I IZGLED, LISTIĆE RADIJE
ČUVAJTE ZAMRZNUTE U KOCKICAMA LEDA.

ZA SUŠENJE AROMATIČNIH BILJAKA ODABERiTE

SUHO I ZRAČNO MJESTO BEZ SUNCA. IAKO SE
MOGU SUŠITI I NA RAVNOJ PLOHI, NAJBOLJI
JE NAČIN POVEZATI IH U SNOPIĆE I OKRENUTI
NAOPAKO.
u listovima i cvjetovima tijekom noći.

Listovi i izboji mogu se brati u bilo koje doba tijekom

sezone rasta, ali najbolji su prije otvaranja cvjetova.
Naprotiv, cvjetovi se beru kada su potpuno otvoreni.
Bez obzira na vrstu, sve aromatične biljke suše
se vezane u snopiće i okrenute naopako. Neke
će se sušiti duže, a neke kraće, a pravi trenutak
prepoznat ćete kada listovi postanu šuškavi. Nakon
toga biljke usitnite i spremite u tamne staklenke
izvan doticaja svjetla, da bi se što duže očuvala
njihova aroma.

ZELENI KVADRAT
 Moje najdraže aromatične biljke

Bosiljak je jednogodišnja biljka koja može narasti oko 50-60 cm. LI

kontinentalnoj klimi uzgaja se sjetvom u posudice tijekom veljače, kako bi
se već u svibnju u vrt sadile mlade presadnice. Naprotiv, u mediteranskoj
bosiljak [Ocimum basilicum]
klimi sjetva se može obaviti na otvorenom tijekom ožujka. Zatreba li
vam pokoji listić u kuhinji, ubrati ga možete već u lipnju i nastaviti sve do
W : sredine jeseni.

Ova se jednogodišnja biljka sije na otvorenom je r raste brzo i previše je

nježna da bi se uzgajala iz presadnica. Sjetva počinje tijekom travnja,
odnosno ožujka u mediteranskoj klimi. Ja ga šijem u male skupine na
kopar [Anethum graveolens]
različita mjesta po vrt u. i to kontinuirano svakih nekoliko tjedana. Prije
nego što procvjetaju režem cijelu skupinu odjednom i tako olakšavam
berbu njegovih aromatičnih listova.

Ljupčac je trajnica među vrtlarima poznatija pod nazivom "vegeta", jer

njegovi aromatični listovi jelima daju okus poznatog začina. Uzgaja se
Ijupčac [Levisticum officinale] sjetvom u proljeće ili dijeljenjem korijena s pupovima ili izdancima. Beru
se samo vanjski listovi, koji mogu narasti poput celera. Zimi će se biljka
povući, a u proljeće ponovo potjerati svoje listove.

Ova zimzelena trajnica bolje uspijeva u mediteranskoj klimi. Raste li u

hladnijem podneblju, zimi je svakako zaštitite. Ako se ipak dogodi se da
kadulja [Salvia officinalis] dio vršnih izboja smrznuo, u proljeće prije pupanja porežite vrhove da
biste potaknuli stvaranje novih grančica i listova. Može se uzgojiti sjetvom
na gredice u proljeće ili mekim zelenim reznicama u proljeće i ljeto.

Kamilica je jednogodišnja biljka koja se lako uzgaja direktnom sjetvom

na gredice. Voli sunčana mjesta i nije osjetljiva na nedostatak vlage,
kam ilica [Matricaria chamomilla] pa nakon sjetve ne zahtijeva nikakvu brigu. Odličan je susjed povrću jer
ga štiti od mnogih štetnika, ali korisna je i nama vrtlarima za pripremu
uvaraka.

Otporan zimzeleni niskorastući grm sitnih listića i plavih cvjetića koji

se otvaraju tijekom ljeta. Odlično uspijeva u posudama, pa je i ja obično
majčina dušica [Thymus vulgaris]
uzgajam na taj način. Poput kadulje, može se uzgojiti ili sjetvom u
proljeće ili dijeljenjem busenova, što je. naravno, mnogo jednostavnije.

276 ZELENI KVADRAT

Kalendar sjetve, sadnje i berbe povrća kroz godinu
KONTINENTALNA KLIMA

siječanj Beru se: mrkva, matovilac, korijen peršina i poriluk, ako nema snijega i tlo nije smrznuto

Beru se: mrkva, matovilac, hren i poriluk, ako nema snijega i tlo nije smrznuto
veljača Siju se u zatvorenom prostoru: kupus rani, kelj rani, cvjetača rana, brokula, korabica rana,
salata, rajčica, paprika, patlidžan, blitva, peršin

Beru se: mrkva, korijen peršina, matovilac, poriluk, mladi luk

Siju se u zatvorenom prostoru: kupus rani, kelj rani, cvjetača rana, brokula, korabica rana,
ožujak celer, salata, rajčica, paprika, patlidžan, poriluk, grašak, mladi luk, blitva, peršin
Siju se na gredice: mrkva, peršin, pastrnjak, rotkva, rotkvica, špinat bob, grašak
Sade se: luk, češnjak, krumpir, salata

Beru se: rotkvica, Špinat matovilac, salata, poriluk, mladi luk, blitva, kelj kasni
Siju se na gredice: mrkva, peršin, cikla, rotkvica, špinat bob, grašak, kupus kasni, kelj kasni,
travanj
cvjetača kasna, brokula, korabica kasna, poriluk, salata, blitva
Sade se: kupus rani, kelj rani, cvjetača rana, brokula, korabica rana, salata, mladi luk, blitva

Beru se: rotkvica, špinat bob., grašak, korabica rana, salata, mladi luk, blitva
Siju se na gredice: cikla, rotkvica, grah mahunar, krastavci, tikvice, kupus kasni, kelj kasni, kelj
svibanj
pupčar, cvjetača kasna, brokula, korabica kasna, poriluk, mladi luk, salata, blitva mrkva, peršin
Sade se: celer, salata, rajčica, paprika, patlidžan, poriluk, mladi luk, blitva

Beru se: mrkva, peršin, cikla, korabica, rotkvica, bob, grašak, kupus rani, kelj rani, cvjetača
rana, brokula, korabica rana, salata, mladi luk, poriluk, blitva, špinat
Siju se na gredice: mrkva, cikla, korabica, rotkvica, grah mahunar, poriluk, salata, radič, blitva,
lipanj
endivija, peršin
Sade se: kupus kasni, kelj kasni, kelj pupčar, cvjetača kasna, brokula, korabica kasna, salata,
poriluk, mladi luk, blitva

Beru se: mrkva, peršin, cikla, rotkvica, grah mahunar, bob, grašak, krastavci, tikvice, dinje,
kupus rani, kelj rani, cvjetača rana, korabica rana, salata, rajčica, poriluk, mladi luk, blitva
srpanj Siju se na gredice: rotkvica, korabica kasna, grah mahunar, salata, mladi luk, poriluk, endivija,
peršin
Sade se: kupus kasni, kelj kasni, korabica kasna, salata, radič, poriluk, mladi luk, blitva

Beru se: mrkva, peršin, cikla, korabica, rotkvica, grah mahunar, krastavci, tikvice, luk, mladi
luk, češnjak, korabica kasna, salata, rajčica, paprika, patlidžan, poriluk, blitva
kolovoz
Siju se na gredice: špinat, salata zimska, luk, matovilac
Sade se: korabica kasna, salata, poriluk, mladi luk

Beru se: mrkva, peršin, cikla, rotkvica, grah mahunar, krastavci, tikvice, kupus kasni, kelj kasni,
cvjetača kasna, korabica kasna, salata, radič, rajčica, paprika, patlidžan, blitva
rujan
Siju se na gredice; špinat matovilac, salata blitva
Sade se: salata zimska, luk, češnjak, mladi luk .

Beru se: mrkva, peršin, cikla, špinat, kupus kasni, kelj kasni, kelj pupčar, cvjetača kasna,
brokula, korabica kasna, celer, rotkvica, salata, radič, patlidžan, endivija, blitva
listopad
Sije se na gredice: špinat
Sade se: salata zimska, luk, kelj, blitva

Beru se: mrkva, peršin, cikla, rotkvica, špinat kelj pupčar, cvjetača kasna, celer, salata, radič,
studeni
poriluk, endivija, matovilac

prosinac Beru se: matovilac, poriluk, mrkva, korijen peršina, endivija

HRANA SA ZELEN-OG KVADRATA 277

 Kalendar sjetve, sadnje i berbe povrća kroz godinu
MEDITERANSKA KUMA

Beru se: mrkva, peršin, blitva, kupus zimski, kelj zimski, kelj pupčar, cvjetača, salata, endivija,
radič, špinat, poriluk, matovilac
siječanj
Siju se u zatvorenom prostoru: kupus proljetni, kelj proljetni, salata proljetna
Siju se na gredice: grašak, bob

Beru se: mrkva, peršin, blitva, kupus zimski, kelj zimski, kelj pupčar, cvjetača, salata, endivija,
radič, špinat poriluk
veljača Siju se u zatvorenom prostoru: kupus proljetni, kelj proljetni, salata proljetna/rajčica, paprika,,
patlidžan
Siju se na gredice: mrkva peršin, cikla, grašak, bob, luk

Beru se: mrkva, peršin, matovilac, blitva, grašak, kupus zimski, kelj zimski, kelj pupčar, cvjetača,
salata, endivija, radič, špinat, luk srebrenaq
ožujak Siju se u kući: rajčica, paprika, patlidžan
Siju se na gredice: mrkva, peršin, cikla, bob
Sade se: kupus proljetni, kelj proljetni, salata proljetna
•-
• ; ■' Beru se: mrkva, peršin, grašak, bob, kupus zimski, kelj zimski, cvjetača, salata, luksrebrenac
travanj Siju se na gredice: mrkva, peršin, cikla, grah mahunar, krastavci, tikvice, dinje, lubenice, blitva
Sade se: rajčica, paprika, patlidžan

Beru se: rotkvica, špinat, bob, grašak,.korabica rana, salata, mladi luk, blitva
Siju se na gredice: mrkva, peršin, cikla> grah mahunar, mladi luk, salata, blitva
Sade se: rajcrča paprika, patlidžan, poriluk, mladi luk, blitva

Beru se: mrkva, peršin, cikla, korabica, rotkvica, bob, grašak, kupus rani, kelj rani, cvjetača rana,
brokula, korabica rana, salata, mladi luk, poriluk, blitva
lipanj Siju se na gredice: mrkva, peršin, cikla, grah mahunar, kupus zimski, kelj zimski, kelj pupčar,
cvjetača, salata, radič, blitva
Sade se: rajčica, paprika, patlidžan, korabica kasna, salata, poriluk, mladi luk, blitva

Beru se: mrkva, peršin, cikla, rotkvica, grah mahunar, krastavci, tikvice, dinje lubenice, luk,
češnjak, rajčica, paprika, patlidžan, mladi luk, blitva
Siju se na gredice: mrkva, peršin, cikla, grah mahunar, kupus zimski, kelj zimski, cvjetača,
srpanj
salata, endivija, radič, mladi luk, poriluk
Sade se: kupus zimski, kelj zimski, kelj pupčar, korabica kasna, cvjetača, salata, radič, poriluk,
mladi luk; blitva

Beru se: mrkva, peršin/cikla, korabica, rotkvica, grah mahunar, krastavci, tikvice, luk, mladi luk,
češnjak, korabica kasna, salata, rajčica, paprika, patlidžan, poriluk, blitva
Siju se na gredice: mrkva, peršin, blitva, grah mahunar, špinat, salata zimska, endivija, radič, luk
kolovoz
srebrenac, poriluk
Sade se: kupus zimski, kelj zimski, kelj pupčar, korabica kasna, cvjetača, salata, radič, endivija,
poriluk, mladi luk

Beru se: mrkva, peršin, cikla, grah mahunar, krastavci, tikvice, dinje, lubenice/salata, radič,
rajčica, paprika, patlidžan, poriluk, blitva
rujan
Siju se na gredice: mrkva, peršin, salata, radič, špinat, matovilac, salata, blitva
Sade se: češnjak, salata zimska, radič, endivija, poriluk, mladi luk:

Beru se: mrkva, peršin, blitva, grah mahunar, krastavci, tikvice, dinje, lubenice, kupus zimski, kelj .
zimski, salata, endivija, radič, rajčica, paprika, patlidžan, špinat
listopad
Siju se na gredice: špinat mrkva, peršin, bob
Sade se: češnjak, salata zimska, radič, luksrebrenac

Beru se: mrkva, peršin, cikla, blitva, kupus zimski, kelj zimski, cvjetača, salata, radič, endivija,
studeni špinat poriluk
Siju se na gredice: mrkva, peršin, grašak, bob

Beru se: mrkva, peršin, cikla, blitva, kupus zinski, kelj zimski, kelj pupčar, cvjetača, salata,
prosinac endivija, radič, špinat, poriluk
Siju se na gredice: grašak, bob

278 ZELENI KVAĐ RAT

Drveće i grmlje oblikuju rajni izgled vrta, dok ’ r i
cvijeće stvara osjećaj sezonske raznolikosti. ^
Cvijeće volimo uzgajati jer je lijepo i ta^potreba
da se okružimo ljepotom toliko je prirodna da .
je mnogi pokušavaju zadovoljiti upravo kroz
vrtlarstvo, a osobito uzgojem cvijeća.

Top lista najjednostavnijih vrtnih

......................................................................... ......... “ V ...........

Kako potaknuti bujniju cvatnju

Mnogo grmlja - odličan vrt
Formiranje i njega travnjaka
 BORAVAK U PRIRODI USKO Ako vrt nije užitak, onda je bolje da ga i nemate. Posebno se to odnosi
JE POVEZAN S ORGANSKIM
na ukrasne vrste, na cvijeće, grmlje i drveće. No ja bih otišla i korak
VRTLARSTVOM, POSEBNO
KADA JE RIJEČ O PRIRODI
dalje i uključila u vrtne užitke i boravak u prirodi. Uostalom, zar nisu i sve
KOJA SE NALAZI U BLIZINI vrtne biljke nekada živjele isključivo u svojim prirodnim staništima. Zašto
VAŠEG VRTA. TO JE NAČIN i danas ne bi bilo tako? Zašto šetnju livadom ne pretvoriti u skupljanje
DA UPOZNATE BIUNE VRSTE,
sjemena cvijeća za svoju vrtnu kolekciju, a Šetnju šumom u skupljanje
NJIHOVE REAKCIJE NA
KLIMATSKE PROMJENE, ALI I
kestena. Sve su to trenuci koji nas još čvršće povezuju s vrtom i daju
DA SAKUPITE DRAGOCJENO nam ideje koje možemo uvrstiti u mikrosustav koji stvaramo.
SAMONIKLO SJEME ILI
PLODOVE.
Cvijeće u vrtu
Činjenica je da drveće i grmlje oblikuju trajni izgled vrta, no cvijeće je ipak
ono što stvara osjećaj sezonske raznolikosti. Ipak, to nije glavni razlog
zbog kojeg volimo uzgajati cvijeće. Razlog je, sigurna sam, jednostavno u
PRIRODA JE STVORILA CVIJET
tome što je lijepo. Ta potreba da se okužujemo ljepotom toliko je prirodna
NE KAO BEZRAZLOŽNU
LJEPOTU, VEĆ KAO da i nije neobično što je mnogi ljudi pokušavaju zadovoljiti upravo kroz
KOMUNIKACIJSKI SIMBOL KOJI vrtlarstvo, a osobito uzgoj cvijeća.
SVOJIM OBLIKOM I BOJOM
PRIVLAČI KUKCE KOJI GA
OPRAŠUJU. NO ZA NAS UUDE, Životni tijek cvjetnica
TA JE FUNKCIONALNOST
UZOR LJEPOTE S KOJOM
Samo na prvi pogled sve cvjetnice izgledaju jednako. No neke će vrste
USPOREĐUJEMO SVE OSTALO. u istoj godini proklijati, cvjetati i uvenuti, dok će se druge tijekom zime
NA TAJ NAČIN PRIRODA NAS povući, u tlo i cvjetati tek u sljedećoj sezoni. Prema vrtlarskom rječniku
UČI DA PRAVA, NEPROLAZNA
prva se skupina naziva jednogodišnjim, a druga dvogodišnjim cvjetnicama.
LJEPOTA MORA PROISTEĆI IZ
FUNKCIJE.
Treću skupinu čine trajnice. One zimu provode u mirovanju, čuvajući svoju
energiju u korijenju i podzemnim stabljikama. U proljeće se ponovno
bude kako bi tijekom sezone rasle, cvjetale i stvarale sjeme.

Jednogodišnje cvjetnice
Moje najdraže jednogodišnje cvjetnice su kadifice, neven, uresnice,
cinije, potočnice, dragoljub i vrtni suncokret. Kada se u jesen njihovi
listovi i cvjetovi počnu sušiti i propadati, odlazim u vrt i skupljam njihovo
sjeme. Na taj način ne dopuštam im da završe svoj životni tijek, već ih
čuvam u obliku sjemena koje ću ponovno sijati u proljeće. Naime sve
se ove vrste uzgajaju upravo sjetvom, lako neki vrtlari pokušavaju raniju
cvatnju postići uzgojem presadnica, moje je iskustvo da to nema mnogo
smisla. Kada je tlo u rano proljeće dovoljno toplo (iznad 7 °C) većina
će sjemena proklijati rekordnom brzinom i često prestići bljedunjave
presadnice koje su rasle tijekom kratkih zimskih dana. U svakom slučaju,
ne oslanjajte se previše na upute ispisane na paketićima sa sjemenom

ZELENI KVADRAT
 SJEME JE IZVOR ŽIVOTA SVAKE BIUKE. NJEGOVIM
SKUPUANJEM I ČUVANJEM JEDNOGODIŠNJE
CVJETNICE NASTAVLJAJU ŽIVJETI I U IDUĆOJ
SEZONI. ZBOG TOGA JE TEŠKO REĆI JE U
SUŠENJE CVJETOVA KRAJ, ILI TEK POČETAK
ŽIVOTA JEDNE BIUKE?

IAKO GUSTA SJETVA PREMA VRTLARSKIM

PRAVILIMA NE BI TREBALA DATI DOBRE
REZULTATE, MOJA SU ISKUSTVA DRUGAČIJA.
OPONAŠAJUĆI PRIRODU, SJEME RAZBACUJEM
OMAŠKE, A BORBU ZA SVOJ DIO PROSTORA
PREPUŠTAM BIUKAMA.

cvijeća, jer svaka je godina drugačija Pouzdajte

se radije u prirodu. Znak da je došlo vrijeme za
sjetvu bit će pojava jednogodišnjeg cvijeća i korova
u vašoj okolici.
Kod sjetve cvijeća možete si ćak dopustiti i
da budete pomalo lijeni, čak i neuredni. Sjeme
jednostavno razbacajte, prekrijte kompostom,
zalijte i zaboravite. Uz ovaj recept svoje ćete
jednogodišnje cvijeće vjerojatno obići tek za vrijeme
teške suše kada će biljke tražiti vodu. Ponekad ćete
i

možda morati izvući i pokoji krupniji korov, ali to je

više-manje sve. Razlog što je to tako jednostavno
upravo je gusta sjetva Biljke se na taj način bore
za svjetlo i hranjiva i doslovno se guraju trudeći se
da zauzmu svaki raspoloživi prostor. Stoga po mom
iskustvu pikiranje i presađivanje možete slobodno
i preskočiti. Iznimka su krupnije cvjetnice, koje za
rast trebaju više prostora Stoga ćete, u fazi kada
biljke već počnu jedna drugoj smetati, dio biljaka
izvaditi i preseliti na drugo mjesto. Pazite samo da
pri tom poslu presadnice cvijeća svakako nosite u
posudici s vodom kako ne bi dehidrirale.

Priprema gredice za sjetvu

Luksuz ležernosti u sjetvi cvijeća moguće je postići
tek ako se prije sjetve povade korovi i gredica za
sjetvu poravna uz pomoć grablji. Kako za cvijeće
nije potrebno formirati redove, tako nije ni bitno da

ZELENI KVADRAT

ŽELITE U U SVOM VRTU ODRŽATI PRIRODNU
RAVNOTEŽU, NEKE SUHE CVJETOVE I STABLJIKE
TRAJNICA NEMOJTE UKLONITI. OSTAVITE IH
SVE DO PROLJEĆA JER NJIHOVE ŠUPLJINE
MOGU POSLUŽITI KAO ODLIČNA MJESTA ZA
PREZIMLJAVANJE BUBAMARE, ZLATOOKE I
DRUGIH KORISNIH ORGANIZAMA.
je tlo savršeno ravno. Male nepravilnosti pridonijet
će prirodnosti, jednako kao i oblikovanje uz pomoć
skupina. Naime sve će cvjetnice, uključujući i
trajnice, izgledati najbolje ako rastu u skupinama.
Te skupine ne moraju biti jednake veličine, kao što
ni visina biljaka ne mora biti ista. U pravilu, visoke
se biljke smještaju u pozadinu, a one niske izlažu
bliže pogledu.
Top ljestvica najjednostavnijih
vrtnih cvjetnica
Trajnice
Trajnice su veoma popularne među vrtlarima, i
to s razlogom. Osim što žive i cvjetaju godinama,
uglavnom nisu zahtjevne, pa će uspijevati čak i
ako ih zaboravite. Takav su primjer dnevni ljiljani,
rudbekije, zvjezdani i mnoge druge. Ipak kao i sve
druge biljke, i trajnice cvjetaju ljepše, duže i bujnije
ako im posvetite malo njege. U praksi to znači da
im krajem jeseni, kada su cvjetovi i listovi već suhi,
treba odrezati sve nadzemne dijelove. Logika je
jednostavna, sve što je suho nema funkciju i ne
izgleda lijepo. Tako su barem razmišljali klasični
vrtlari stare škole. Međutim danas, kada je važno
u vrt privući što više korisnih organizama, suhe se
stabljike ostavljaju sve do proljeća kako bi njihove
šupljine poslužile kao zimovalište. Upravo zato i moj
vrt zimi izgleda prirodno i lijepo, a umjesto praznih,
ravnih ploha, ponegdje izviruju osušeni cvjetovi
prekriveni injem.
Uzgoj trajnica
Vrtlari vole trajnice jer s njima uglavnom nema
mnogo posla Osim što u proljeće prije cvatnje treba
odrezati suhe stabljike, a u sezoni izvaditi pokoji korov,
ostale njege zapravo i nema Najviše posla, ako se
to uopće može tako nazvati, bit će na početku, kada
se trajnice prvi put sade ili siju. lako je mnogo brže
dočekati cvatnju kad ih kupimo u uzgojnim posudama
sjetva je također opcija koju ne treba zaobilaziti.
Zašto odustati od prekrasnog cvijeća koje vas je
privuklo na paketiću sjemenki. Čak i tih nekoliko
grama, koliko obično sadržava jedan paketić, može
osigurati tako mnogo biljaka, da ćete ih vjerojatno
već nakon dvije ili tri godine morati prorjeđivati i dijeliti
ZELENI KVADRAT
 neven [Calendula sp.]
Jednogodišnji cvijet. Njegovo
je sjeme otporno pa se može
sijati još u jesen, je r će tada
cvjetati mnogo ranije. Želite li
postići još jednu cvatnju, osu­
šene ljetne cvjetove porežite
do listova u podnožju biljke.
dnevni ljiljan
[Hemerocallis sp.J
Ova visoka trajnica lijepa je i
prije cvatnje je r stvara gusti
; >v- sklop listova. Cvjeta ljeti, naj-
bolje na suncu prema kojem će
■} ' , se, poput suncokreta okretati
~v'*. njezini cvjetovi.
hortenzija
[Hydrangea macraphylla]
Listopadni grm koji cvate ljeti.
Orezuje se u rano proljeće prije
početka listanja ili ujesen tako
da se uklone suhe cvjetne
glavice, odnosno da se cijela
biljka skrati na 2/3 visine.
a jorgovan [Syringa sp.]
B Mirisni grm koji cvate u prolje-
6 će. Raste gotovo u svim uvje-
P t tim a. Ne treba ga orezivati
| nakon cvatnje.
vrtni suncokret
[Helianthus sp.]
Vrtni je suncokret barem tro ­
struko niži od svog poljskog
rođaka, no ne manje atrakti­
van. Njegovi cvjetovi pojavljuju
se ljeti u skupinama i stoga su
veoma teški, pa biljka tijekom
cvatnje treba potporanj. Jed­
nogodišnja je vrsta.
uresnica [Cosmos sp.]
Cvjeta u kasnu jesen, visoka je
i bujna, pa joj treba osigurati
razmak od barem 45 cm. Bu­
dući da je nestabilna, sadi se
u blizini ograda ili zidova. Sije
se u proljeće, poput ostalih
jednogodišnjih cvjetnica.
dragoljub [Tropaeolum sp.]
Iznimna otporna, izdržljiva
biljka koju gotovo ne treba
zalijevati. Cvate dugo, tijekom
ljeta i rane jeseni. Sije se na
razmak od 30-ak cm ili više jer
se može dosta raširiti.
rudbekija [ Rudbeckia sp.J
Ova trajnica cvjeta u kasno
ljeto i jesen. Dobro podnosi t
sunce i blagu sjenu. Ne treba
je zalijevati. Razmnožava se
dijeljenjem grumena s korije­
njem u doba mirovanja.
zvjezdani [Aster sp.]
Postoje visoki, srednje visoki
i niski kultivari. Svi su vrlo ot­
porni. Cvjetaju tijekom jeseni,
a nakon toga se režu do pod­
nožja biljke. Ova trajnica se
razmnožava dijeljenjem.
lavanda [Lavandula sp.J
Niski zimzeleni grm bogate
proljetne cvatnje, intenzivnog
mirisa. Nakon cvatnje cvjetne
stapke treba porezati. Pazite
da ne režete staro drvo.
PONEKAD TRAJNICE NE TREBA SAMO POMLADITI,
VEĆ I PRORIJEDITI. PRORJEĐIVANJE TRAJNICA
KOJE SU SE PREVIŠE RAŠIRILE, POPUT OVIH
ZVJEZDANA, OBAVITE UZ POMOĆ VILA. NA
TAJ ĆETE NAČIN KORIJEN IZVUĆI IZ TLA BEZ
OŠTEĆENJA, A IZVAĐENE BIUKE ISKORISTITI ZA
SADNJU NA NOVO MJESTO.
 TRAJNICA RASPLETITE, A BIUKE RASPOREDITE
TAKO DA IM OSTAVITE PROSTORA ZA ŠIRENJE.
OVAJ JE POSAO NAJBOLJE OBAVITI U RANO
PROLJEĆE, NO UZ REDOVITO ZALIJEVANJE
USPJEŠNO PRESAĐIVANJE MOŽE SE OBAVITI I
DOK JE BILJKA U CVATU.

MNOGE CVATUĆE TRAJNICE U VAŠ ĆE VRT

DOVESTI I KUKCE OPRAŠIVAČE. NO AKO ŽELITE
PRIVUĆI LEPTIRE, POSADITE VRSTE KOJE, POPUT
LAVANDE, NOSE CVJETOVE IZDUŽENE POPUT
MALENIH TRUBICA.

susjedima Ja sam na taj način uzgojila rudbekije i

kadulju, i mogu samo reći da rastu odlično, posve
prilagođene uvjetima u mom vrtu.
Ipak, trajnice se u praksi mnogo češće uzgajaju
sadnjom već razvijenih biljaka koje obično u
proljeće ili jesen biramo u rasadnicima, lako je
jesenska sadnja kvalitetnija, trajnice uzgojene u
posudama (kontejnirane sadnice) mogu se posaditi
u bilo koje doba godine, čak i zimi, naravno pod
, uvjetom da tlo nije smrznuto. Upravo je u tome
najveća prednost takvog uzgoja, jer omogućuje
da ovaj lijepi posao obavite doslovno u bilo koje
doba godine. To znači da saditi možete čak i ljeti,
ali uz uvjet da.sve obavite ujutro ili predvečer i da
biljke redovito zalijevate sve do jeseni.

MALI VRTNI UŽICI 291

TRAJNICE KOJE VOLIM ČESTO KOMBINIRAM
SA SAMONIKLIM BILJEM. NA TAJ NAČIN
UKIDAM VIZUALNU BARIJERU KOJA ODVAJA
PRIRODU OD VRTA, A NOVIM TRAJNICAMA
STVARAM ZDRAVO OKRUŽENJE U KOJEM
ĆE RASTI BEZ OPASNOSTI OD SUŠENJA ILI
BOLESTI. -

Kako potaknuti bujniju cvatnju
U rano proljeće, kada se u prirodi pojave prvi pupovi,
suhe nadzemne dijelove trajnica treba odrezati
sve do tla Pazite da pritom ne oštetite mlade
zelene listove ili pupove, jer oni će potjerati nove
izboje u tekućoj sezoni. Orezivanje može dobro
doći i tijekom sezone rasta kako bi se potaknula
nova cvatnja. Pravi trenutak-prepoznat ćete kada
trajnica ima mnogo svježih izboja u svome podnožju.
Odrežete li tada sve stare izboje, iz onih novih
ponovno će se pojaviti cvjetovi.
Bujnija cvatnja može se postići i redovitim
otkidanjem suhih cvjetnih glavica tijekom cvatnje.
Što se više skidaju osušeni cvjetovi, biljka se
više trudi da stvori nove. Ovaj postupak zapravo
je čista manipulacija prirodom. Naime svrha je
294
RANA JESEN IDEALNA JE ZA SADNJU TRAJNICA.
SADITE IH TAKO DA RASTU NA JEDNAKOM NIVOU
NA KOJEM SU RASLE I U POSUDI, PA ČAK I MALO
DUBUE, A RAZMAK ODREDITE PREMA UPUTAMA
UZGAJIVAČA.
cvijeta razmnožavanje, odnosno stvaranje sjemena
Otkine li vjetar ili čovjek jedan cvijet biljka će se
potruditi i stvoriti novi, nastojeći prije dolaska zime
na svaki način stvoriti sjeme i ostaviti potomstvo.
Ovaj postupak prikladan je za trajnice krupnijih
cvjetova, poput pelargonija.
A za sve one koji nemaju vremena ili sklonosti
uklanjati suhe cvjetove, jednostavan savjet.
Provjerite ponekad svoje trajnice, i pogledajte
ima li oko njih korova koji im oduzimaju dio hranjiva
i vode. Isto tako, početkom sezone ukopajte oko
korijena malo svježeg komposta ili glistinca, a
svakih 6 ili 7 godina, trajnicu izvadite i pomladite.
Izraz pomlađivanje u vrtlarstvu se obično odnosi
na orezivanje, ali upotrebljava se i za odvajanje
iscrpljenih, izduženih ili suviše drvenastih dijelova
ZELENI KVADRAT
UKLANJANJEM OCVALIH CVJETNIH GLAVIĆA
STIMULIRA SE RAST NOVIH. IAKO SE TAJ
POSTUPAK OBIČNO PROVODI KADA SU
CVJETOVI PRED SUŠENJEM, JEDNAK UČINAK
DAT ĆE I REZANJE SVJEŽIH CVJETOVA ZA
BUKET.
 PRIRODA PONEKAD SAMA KREIRA POJEDINE
DIJELOVE VRTA, POPUT OVE ZAJEDNICE LOPUHA
I ŽABNJAKA, KOJI ME SVOJOM UEPOTOM SVAKE
GODINE IZNOVA ODUŠEVLJAVAJU.
■trajnica. Biljka se tada obično vadi cijela, zajedno
sa korijenom. Iscrpljeni se dijelovi odvajaju, a na
staro mjesto vraćaju samo mladi i zdravi, koji će uz
dodatak svježeg komposta i zalijevanje vrlo brzo
ojačati. Na taj način ista trajnica može ponovno
uspješno rasti sljedećih 6, 7 ili više godina.
Prirodne kreacije
Mnoge vrste biljaka rastu u vrtu a da ih nitko i ne
pogleda. I u mom vrtu postoje takve vrste, čak bih
rekla cijele skupine biljaka koje su toliko lijepe da
ih se ne usuđujem uopće dotaknuti. Te dijelove vrta
jednostavno ostavljam vrtlaru prirodi da ih oblikuje
svake godine iznova. Moj je jedini posao da oko tih
dijelova kosim travu i da se što manje uplićem.
29 6
Lukovičaste
cvjetnice
lako pripadaju skupini trajnica, lukovičaste cvjetnice
uvijek zauzimaju posebno mjesto u vrtu. Razlog je
vjerojatno u tome što su to jedine ukrasne biljke
koje kupujemo kada su u stanju mirovanja, lako
su vrste koje imaju lukovice najčešći predstavnici
ove skupine, botaničari razlikuju još dva oblika
podzemne stabljike; gomolje i podanke. Lukovice
tulipana, sunovrata ili zumbula najlakše je prepoznati
jer nalikuju glavici luka. Jednako lako prepoznat
ćete i vrste koje imaju gomolj poput šafrana,
šumarica, gladiola ili frezije. Njihove podzemne
stabljike više nalikuju gomolju krumpira, samo
što su obično malo sitnije i tamnije. Treću skupinu
ZELENI KVADRAT
čine podanci (rizomi) koji rastu horizontalno i sastoje se od nekoliko PODZEMNI ORGANI
LUKOViČASTIH CVJETNICA
vidljivih članaka. Ako ste ikada razmnožavali perunike, znat ćete o čemu
IZGLEDAJU ČESTO VRLO
je riječ. No bez obzira na razlike, u vrtlarskom se rječniku pod pojmom NEOBIČNO. NEKI SU OD NJIH
lukovica obično podrazumijevaju i gomolji i podanci. GOMOLJI (ANEMONE SP.), NEKI
PODANCI (PAEONIA SR), A
NEKI LUKOVICE (LILIUM SP.),
NO ZBOG LAKŠEG SNALAŽENJA
Vrijeme sadnje
VRTLARI IH SVE ZOVU
lako se mnoge lukovice sade tek u proljeće, mnogo su poznatije one JEDNOSTAVNO LUKOVICE.
koje se sade u jesen, poput tulipana, sunovrata, zumbula ili šafrana. Te
se vrste sade obično tijekom rujna i listopada i, ovisno o vrsti, cvjetaju od
ožujka do sredine lipnja. No početak ljeta ne mora značiti i kraj razdoblja
lukovica. Mnoge lukovičaste cvjetnice tada tek započinju cvatnju. Riječ
je o vrstama koje se sade u rano proljeće, a cvjetaju krajem proljeća, u
ljeto ili u jesen. U pravilu, prva proljetna sadnja može početi već u ožujku,
no pravi trenutak ipak će pokazati priroda. Drugim riječima, ako je tlo u
ožujku još smrznuto, sadnju treba odgoditi.

MALI VRTNI UŽICI 297

 MALE LUKOVICE ŠAFRANA NAJPRIRODNIJE ĆE Sadnja iukovica
IZGLEDATI AKO SE U JESEN JEDNOSTAVNO
RAZBACAJU PO TRAVNJAKU. POSAD1T ĆETE IH Lukovice vole propusno, dobro ocjedito tlo na
TAKO DA MALOM RUČNOM MOTIKOM SAMO kojem se ne zadržava vlaga. Ako je tlo u vašem
PODIGNETE POVRŠINSKI SLOJ TLA I U NJEGA vrtu tvrdo, zbijeno i nepropusno, tada napravite
UMETNETE LUKOVICU. U RANO PROLJEĆE, DOK
isto što i ja. Na dno svake iskopane rupe, prije
PRIRODA JOŠ MIRUJE, TRAVNJAK ĆE ISPUNITI
CVJETOVI ŽARKIH BOJA. sadnje obavezno stavite sloj pijeska ili sitnog
šljunka. Na taj ćete način stvoriti drenažni sloj koji
će upiti suvišnu vodu i spriječiti truljenje lukovice.
No to nije jedino što morate zapamtiti. Za uspjeh
Lukovice kroz godinu
u uzgoju veoma važni su i pravilni razmaci sadnje,
šafrani [Crocus]
kao i određena dubina. Sitnije lukovice najbolje
tulipani [Tulipa]
sunovrati [Narcissus] će se razviti ako rastu 5-8 cm udaljene jedna od
šumarica [Anemone] druge, dok će krupnijima trebati oko 15 cm. Dubina
presličica [Muscari]
zumbul [Hyacinthus] sadnje također ima svoje pravilo. Naime sve se
kockavica [Fritillario] lukovice sade na dubinu koja je tri puta veća od
peru ni ka [Iris]
njihove visine. To znači da ćete lukovicu visine 3
gladiola [Gladiolus]
procjepa [Scilla] cm posaditi na dubinu od 9 cm.
ciklame [Cyklamen]
božur [Paeonia]

dalija [Dolio] Problemi s glodavcima

ukrasni luk [Allium]
Jedan od najčešćih problema s lukovicama mogu
žabnjak [Ranunculus]
ljetna cvatnja gladiola [Gladiolus] prouzročiti glodavci. Mnogi vrtlari tada rješenje
f režija [Fresio] traže u vrtnim centrima, kupujući plastične zdjele
ljiljan [LiliumJ
procjepak [ Scilla]
ili žicu u koju bi mogli smjestiti svoje lukovice. To
je dobar i praktičan način zaštite, jer ne dopušta
dalija [Datia]
jesenski šafrani ( Crocus] glodavcima da se dokopaju slasnog zalogaja. No
jesenska cvatnja
mrazovac [Colhjcum] ako dijelite moju vrtnu filozofiju prema kojoj izbor
frezija [Fresia]
biljaka treba što više prilagoditi uvjetima u vašem

298 ZELENI KVADRAT

vrtu, tada vam ta ideja vjerojatno nije prihvatljiva. PREDNOST JE LUKOVICA ŠTO MOGU RASTI
MEĐU TRAJNICAMA. RASPOREDITE IH PRIJE
Umjesto da sadite vrste koje su ukusne glodavcima,
SADNJE U NEFORMALNE CJELINE I NAKON
zamijenite ih vrstama koje su im odbojne. Najbolji TOGA ZAPOĆNITE SADNJU. ONE ĆE UVIJEK
su primjer lukovice sunovrata (Narcissus sp.), koji PROCVJETATI RANUE I TAKO POPUNITI
PROLJETNU PRAZNINU U CVJETNJAKU.
veoma neugodno mirišu, pa ih miševi i voluharice
nikada ne nagrizaju. Jednaku sigurnost osigurat
ZA VAĐENJE ZEMLJE UPOTRIJEBITE RUČNU
će vam i sadnja malih perunika (Iris reticulata),
SADILICU. ONA ĆE OLAKŠATI SADNJU U
procjepka (Scilla siberica), presličice (Muscari TVRDOM TLU, JEDNAKO KAO I SLOJ PIJESKA KOJI
sp) i raznih vrsta ukrasnog luka (Allium sp.). STAVLJATE ISPOD LUKOVICA. ZAHVAUUJUĆI
TOME, SUVIŠNA VODA NEĆE SE ZADRŽATI U
PODRUČJU LUKOVICE, VEĆ ISPOD NJE, U SLOJU
DRENAŽE.
Njega nakon cvatnje
Kada biljke u proljeće završe cvatnju, cvjetove
svakako odstranite kako biljka ne bi nepotrebno
gubila snagu na stvaranje sjemena. Listove ipak
treba ostaviti sve dok prirodno ne požute, jer oni
će skupljati energiju i pohranjivati je u lukovicu.
Tek kada listovi požute, podzemni se organi vade,
čiste od ostataka zemlje i spremaju na tamno i
hladno mjesto. Ovo pravilo vrijedi uglavnom za
osjetljive vrste poput dalija, zumbula ili ljiljana.
Većina ostalih cvast će uzastopno mnogo godina
Ipak, primijetite li slabiju cvatnju, uzrok može biti
što rastu previše zbijeno. Tada ih treba izvaditi iz
tla, prorijediti i ponovno posaditi u svježi kompost
Cvatnja će ponovno biti bujna kao i prije.

MALI VRTNI UŽICI 299

UCNO STABLO MOZE
'SUDI. ZA PATUUASTE
SITI TRAJNO RJEŠENJE,
fE METASEKVOJE, TEK
PRIVREMENI DOM.
 15 metara. Drugim riječima, razmak između kuće
Ukrasno drveće i stabla iznosit će točno polovicu njegove visine u
i grm lje odrasloj dobi. Ovo pravilo vrijedi za sve vrste, i one
velike i one male. Naime, danas će se malo tko
lako bih bila mnogo sretnija kada bi naši vrtovi bili
odlučiti za sadnju velikog drveća, no to ne znači
usklađeni s okolinom, i kada bi u njima umjesto
da treba odustati od ideje kućnoga stabla. Male
čudnih, egzotičnih vrsta, rasle domaće autohtone
vrste koje mogu doseći maksimalnu visinu od 3-5
biljke, svjesna Sam da realnost jednostavno nije
metara poput klerodendrona i nekih vrsta javora
takva. Osim toga, mnogi vrtlari zaziru od sadnje
mogu, čak i u malima vrtovima, ponovno oživjeti
drveća, strahujući da će njihovo korijenje iscrpiti
ideju kućnog stabla.
svu vodu ili podići temelje kuće. Mnogi zaziru i od
penjačica, bojeći se kukaca koji se skrivaju među
lišćem. Ti su stavovi rezultat neznanja, pa čak i Mnogo grmlja, odličan vrt
predrasuda. Tamo gdje ima drveća, ima uvijek Grmlje je osnova svakog vrta. Na njega se oslanjaju
više vlage nego na otvorenim pustim površinama. trajnice, jednogodišnje cvijeće, pokrivači tla. Ako
Isto vrijedi i za penjačice. One su odličan toplinski u vrtu nema grmlja ili ga je premalo, biljke koje
izolator, zimi čuvaju toplinu, a ljeti osiguravaju hlad. sadite djelovat će usamljeno i neprirodno. Ovo
A ako penjačica nosi i neke jestive plodove, na pravilo vrijedi jednako za slobodno rastuće grmove
primjer grožđe, još i bolje. i za živice. Dakle, što više, to bolje. No da bi ovaj
princip došao do izražaja, grmove treba saditi
Kućno stablo bliže no što je to uobičajeno. Naime, pri kupnji
sadnica grmova, ali i drugih biljaka, uvijek ćete
Nekada davno svaki je vrt u Hrvatskom zagorju
dobiti i etiketu s uputama o sadnji. Na njoj će biti
imao svoje kućno stablo. Najčešće je to bila lipa,
naznačena maksimalna visina, ali i maksimalna
simbol prijateljstva, žene i vjernosti, ali i druge vrste
širina grma. Te su upute važne kako biste mogli
poput duda ili jabuke. Bila su to stabla koja su
predvidjeti razmak sadnje, no one ne znače da se
povezivala obitelj, kuću i prirodu na jednostavan,
grmovi kada narastu ne smiju dodirivati. Naprotiv,
iskonski način. Danas je taj običaj gotovo posve
prožimanje grana djelovat će mnogo prirodnije.
nestao.
Upravo prema tom principu i ja sadim svoje grmove.
Naravno, i ja sam posadila lipu. No ona je još tako
Volim miješati različite veličine, boje i teksture. I ne
malena, da će u njoj uživati vjerojatno tek moji
samo to. Često me neka prirodna skupina biljaka
unuci. A zašto i ne bi. Jer drveće se i sadi za unuke,
toliko oduševi da mi ne pada na pamet izdvajati je
jednako kao što i mi danas uživamo u ljepoti zrelog
iz vrta. Tada svoje grmove jednostavno sadim uz
drveća koje su posadili ljudi prošlih generacija.
samoniklo bilje, i tako popunjavam praznine u vrtu.
Posadila sam je u blizini kuće, ali ne i preblizu,
Prednost takvog miješanja je u tome što samonikle
Naime, želite li izbjeći opasnost od oštećenja
biljke ne zahtijevaju neku posebnu brigu, već samo
temelja i zidova kuće, tada trebate samo poštivati
kontrolu njihovog širenja u prostoru koji smo im
jednostavno pravilo. Objasniti ću vam to na primjeru.
odredili. Drugim riječima, i netko tko nema mnogo
Ako neka vrsta može doseći maksimalnu visinu od
vremena ili kondicije moći će jednom običnom
30 metara, tada ćete je posaditi na udaljenost od
flaksericom održavati velik dio vrta, a punu njegu

MALI VRTNI UŽICI 301

posvetiti tek nekolicini kultiviranih biljaka. Na taj način i najležerniji vrtlari
mogu u kratkom vremenu stvoriti bujan, raskošan vrt koji djeluje kao da
su u njega uložene godine rada i truda

PRVO REZANJE ŽIVICE OBAVUA

Živice SE ODMAH NAKON SADNJE
KAKO BI SE POTAKNUO RAZVOJ
Živice su oduvijek bile elegantnije rješenje za ograđivanje vrta od bilo BOČNIH GRANA U DONJEM
kakve ograde. Naravno, ponekad postoji doista dobar razlog za ograđivanje DIJELU I TAKO OBLIKOVALE
vrta, no nažalost prečesto s neprikladnim vizualnim rješenjima. A kada JEDNAKO GUSTE GRANE
NA SVIM VISINAMA. IAKO TAJ
je okvir ružan, ni najljepša slika neće doći do izražaja, pa je stoga sadnja
POSTUPAK DJELUJE GRUBO,
živice uz loše ograde često jedino spasonosno rješenje. I ne samo to, IPAK JE POTREBAN, JER U
zelene ograde, za razliku od onih drugih, štite od vjetra, buke i onečišćenja SUPROTNOM GRMOVI OSTAJU

koje stvara promet. Sasvim dovoljno razloga da živice svakako postanu RIJETKI U DONJEM DIJELU.

sastavni dio svakog vrta.

DVIJE GODINE NAKON SADNJE,
Ovisno o vrsti, živica se u pravilu sadi gusto, kako bi se grane grmova ŽIVICA OD KALINE VEĆ ĆE
međusobno što više ispreplele. Manje vrste poput kaline (Ligustrum SE LIJEPO FORMIRATI. IPAK,
KAKO BI SE OBLIKOVANJE
sp.), šimšira (Buxus sp.) ili žutike (Berberis sp.) sade se na razmak od
RAVNOMJERNO NASTAVILO,
30 cm, dok se tisa (Taxus sp.) i druge veće vrste sade na razmak od 60 TEMELJITIJE REZANJE TREBA
cm. No, bez obzira na vrstu, klasična živica sadi se obično u dva reda, NASTAVITI JOŠ JEDNU ILI DVIJE
na takozvani cik-cak način. Na taj su način sve sadnice u živici jedna od GODINE, OVISNO O ŽEUENOJ
VISINI.
druge jednako udaljene, pa kada biste između njih povukli linije, shvatili
biste da ih zapravo sadite na kutove trokuta.
Živica od kaline sadi se tako da se najprije iskopa jarak širine 80-
90 cm i dubine 40-50 cm. Zatim se na njegovo dno postavlja sloj
komposta od 10 cm, ili ako je tlo teško, mješavina komposta i pijeska.
Nakon toga sadnice se slažu u dva reda, na cik-cak način, slično kao
na šivaćoj mašini. Slijedi sadnja i obavezno skraćivanje. Naime kako
bi se potaknulo grananje donjih dijelova, mlada živica mora se odmah
nakon sadnje skratiti na trećinu visine. Ovaj postupak poslije se ne

MALI VRTNI UŽICI 303

može nadoknaditi, i zato je važno da prvu rezidbu
obavite bez odgađanja
Prvih nekoliko godina živicu treba orezivati temeljitije
nego kasnije, kada je ona već oblikovana lako
osnovno održavanje treba obaviti u proljeće i na
kraju ljeta, takvim ritmom sasvim sigurno nećete
dugo održati gustoću i ljepotu živice. Naime u
sezoni rasta novi mladi izboji rastu brzo, stoga
treba pratiti njihov rast i rezati najmanje jedan put
na mjesec, a imate li vremena i češće.
Penjačice
Mnogi čarobni vrtovi koje sam vidjela imali su
penjačice koje su se penjale po zidovima, ogradama
ili pergolama. lako će arhitekti često reći da
penjačice sade oni koji žele sakriti lošu arhitekturu,
praksa dokazuje da to ne mora uvijek biti tako.
Danas postoji čitav jedan pravac u arhitekturi
koji gradnjom zelenih zidova pokazuje svoj stav
prema prirodi. Penjačice su ponovno aktualne
i kao prirodni toplinski izolatori, pa je sve više
onih koji ne sade samo da bi prekrili kakav ružni,
stari zid.
Ipak treba reći da penjačice nisu jednostavne. Malo
je vrsta poput bršljana ili ukrasnih lozica koje je
dovoljno posaditi uz kuću i zaboraviti. Većina ostalih
zahtijeva redovito orezivanje i dosta znanja. Dobar
je primjer glicinija, vrsta poznata po svojim velikim
ljubičastim cvjetovima. Pogrešku možete napraviti
već pri kupnji, jer ako je biljka uzgojena iz sjemena,
može se dogoditi da neće procvjetati sljedećih
deset godina. Stoga je bitno kupiti je u proljeće
kada na sadnici primijetite da cvjeta. No ni to nije
dovoljno da bi njezina cvatnja bila uspješna. Naime
nakon ljetne cvatnje, mladi se izboji moraju skratiti
na dužinu od 4-6 listova Još jedno orezivanje
treba obaviti i tijekom mirovanja, kada se izboji
ponovno skraćuju tako da na njima ostanu samo
2-3 pupa. Vrtlari koji ne znaju pravilno njegovati
gliciniju, nikada neće dobiti bujnu cvatnju.
Većina ostalih penjačica nije tako komplicirana,
no ipak zahtijeva redovito orezivanje. Vrijeme
orezivanja ovisi uglavnom o načinu cvatnje. Neke
penjačice, poput klematisa ili lonicere, stvaraju
cvjetove na stabljikama koje su izrasle u tekućoj
sezoni. Prepoznat ćete ih po tome što su uvijek
gipke i najčešće zelene boje. Takve se vrste orezuju
u stanju mirovanja, odnosno zimi ili u rano proljeće.
Drugu skupinu penjačica čine vrste koje cvjetove
stvaraju na starijim granama, poput hortenzije ili
bugenvilije. Takve se vrste režu odmah nakon
cvatnje kako bi se novim stabljikama omogućilo
dovoljno vremena za razvoj prije dolaska zime.
U svemu ostalome, njega penjačica ne razlikuje
se od njege grmlja. No orezivanje ipak ostaje
ključan dio njege, ne samo zbog cvatnje već
i zbog toga da se ograniči njihov rast. Stoga
ako nemate vremena ili volje za rezuckanje i
oblikovanje drvenastih penjačica, odaberite radije
kakvu jednogodišnju vrstu i uživajte u sezoni
bez straha.
Travnjak
U percepciji organskog vrta za klasičan travnjak
nema mjesta. Razlog je u tome što je travnjak veliki
potrošač vode, ali i mineralnih gnojiva i pesticida. To
je i osnovni razlog zbog kojeg se ekološki aktivisti
diljem svijeta bore protiv zasnivanja golf igrališta,
posebno kada su u pitanju krški predjeli, odnosno
porozna podloga. Na tim se mjestima narušava
čistoća pitke podzemne vode i mijenja se ekologija
podzemlja Na isti način, samo u nešto manjoj
mjeri, na prirodu utječu i klasični travnjaci. Usto,
problem stvaraju i kosilice, ne samo zbog buke,
već i zbog korištenja benzina, neobnovljivog izvora
energije koji usto na godišnjoj razini potrošnje
stvara posve nepotreban trošak.
ZELENI KVADRAT
VELIKE PENJACICE, POPUT OVE GLICINIJE
(WISTERIA SP.) SADITE NA UDALJENOST OD
45 CM OD ZIDA KUĆE, I SVAKAKO PREDVIDITE
POTPORNJE ILI PERGOLU JER OVA PENJAČICA
IMA VEOMA SNAŽAN RAST.

No kada bismo i tu ekološku stranu problema
ostavili po strani, ostala bi po meni jednako važna
i ona estetska strana. Mislim pritom na krajnje
neukusnu pojavu svježih ekstrazelenih pokošenih
travnjaka koji blješte u vrtovima usred ljeta, kada
sve ostalo bilje u okolici već žuti i pokazuje
znakove nedostatka vode. To je upravo ono što
u svakodnevnom govoru opisujemo kao „šaka u
oko“. Jednom riječju, neprihvatljivo.
Travnjak u mom vrtu zelen je kada se zeleni i
priroda oko njega. U njemu rastu zajedno trave,
djeteline, ali i korovi. Ponegdje iz zelenila izviri
hrpica zemlje koju je iskopala krtica, i to mi uopće
ne smeta Tada odlazim po grablje, a ne po otrove,
i krtičnjak jednostavno poravnam. Bitno je da se
zemlja keju je izvadila krtica razvuče u što tanjem
MALI VRTNI UŽICI
KADA SE U MOM VRTU POJAVE KRTIČNJACI,
ODLAZIM PO SVOJE GRABUE I RAVNAM IH.
TRAVA KOJA JE BILA POLEGNUTA PONOVNO SE
USPRAVLJA, A ZAOSTALA ZEMLJA IZ KRTIČNJAKA
POSTUPNO SLIJEŽE NA POVRŠINI TRAVNJAKA.
sloju na okolnu travu, pa da već nakon tjedna ili
dva sve opet bude kao i prije. U tom će vremenj
zemlju isprati kiša ili raznijeti vjetar, i zato doista
nema razloga ubijati životinje.
Ipak, koliko god prirodan, svaki travnjak zahtijeva
njegu i ne može opstati bez održavanja. Razlika
između konvencionalnog i ekološkog pristupa
zapravo je izbor sredstava koja se koriste u sjetvi
i njezi travnjaka. Naime, čak i na početku, kada
se odabrani dio vrta tek priprema za sjetvu trave,
odnosno kada se čisti od korova, metode mogu
biti ekološki prihvatljive. To znači da nikako nećete
upotrijebiti kemijska sredstva za uklanjanje korova
(herbicide), već ćete ih izvaditi strojno, ili rukom
ako je u pitanju manja površina. Moj je travnjak
pripremljen strojno, odnosno bagerom koji je s
307
 SVATKO MOZE NAPRAVITI TRAVNJAK. KADA
SE POVRŠINA OČISTI OD KOROVA, MORAŠE
NAJPRIJE PORAVNATI GRABUAMA, A ZATIM I
UGAZITI. TAJ ĆETE POSAO NAJLAKŠE OBAVITI UZ
POMOĆ DASKE PO KOJOJ ĆETE HODATI, ILI ČAK
SKAKATI. TEK NAKON TOGA SLIJEDI SJETVA, I NA
KRAJU PREKRIVANJE SJEMENA TANKIM SLOJEM
DOBRO PROSIJANOG KOMPOSTA.
površinskog sloja tla skinuo čitav sloj bilja, zajedno s
njihovim korijenjem. Čitavje prostor izgledao prilično
tužno, tlo je bilo zbijeno i tvrdo, a na mnogim se
mjestima zadržavala voda. Ipak, već mjesec dana
poslije, slika je bila posve drugačija, a kako su godine
prolazile, travnjak jc postajao sve gušći i ljepši.
U svakom slučaju površina za sjetvu mora biti dobro
pripremljena, očišćena od korova, kamenja ili bilo
kakvih neravnina Ako je struktura tla loša, tada
mjesec ili dva prije sjetve treba, ovisno o tipu tla,
unijeti komposta ili pijeska. Na taj način izbjeći ćete
stvaranje lokvi na pojedinim dijelovima, pogrešku
koju je poslije teško ispraviti. Profesionalni vrtlari
u toj fazi obično koriste frezu kako bi što lakše
umiješali komposts tlom, no kada su male površine
u pitanju, odabrani dio treba jednostavno preštihati
i poravnati grabljama. Profesionalci također nakon
frezanja koriste grablje, ali i teške valjke uz čiju
pomoć ravnaju površinu. U malim će vrtovima
valjak zamijeniti daska koju ćete opteretiti vlastitom
težinom. Bez obzira na :o hodate li po njoj ili čak
skačete, vaša će se težina ravnomjerno rasporediti
MALI VRTNI UŽICI
i tako sasvim dobro zamijeniti teške valjke.
Mjesta koja godinama nisu gnojena morala bi
prije sjetve dobiti i nešto gnojiva. Tako je bilo i u
mom slučaju, pa sam nekoliko dana prije sjetve
grabljama umiješala kuglice dehidriranog pilećeg
gnojiva. Kada je u pitanju količina, najbolje je slijediti
upute proizvođača, no najčešće je to 100-200 g /
m2, što je otprilike težina koja stane u jednu šaku.
Jednako dobro može poslužiti i sloj komposta, no
bitno je da se površina nakon toga opet dobro
poravna i pritisne.
Tek nakon toga slijedi sjetva. Količina sjemena ovisit
će o mješavini trava koju ste odabrali, pa je stoga
najbolje pratiti upute s pakiranja. U pravilu nakon
sjetve dovoljno je sjeme pomiješati s površinskim
slojem tla uz pomoć grablji, noja ga radije prekrvam
slojem fino prosijanog komposta. Uostalom, tako
postupam i kad šijem sjeme u posudice. Na taj
način izbjegavam opasnost da sjeme pojedu ptice,
ali i osiguravam idealne uvjete za nicanje.
309
 TRAVA KOJA OSTAJE NAKON
KOŠNJE UVIJEK MOŽE
POSLUŽITI KAO SVOJEVRSNA
ZELENA GNOJIDBA. USTO,
POKOŠENA TRAVA MOŽE BITI
I ODLIČAN MALČ ZA GREDICE
POVRĆA ILI JEDNOSTAVNO
ZELENI DIO KOMPOSTNE HRPE.
U SVAKOM SLUČAJU TO JE
VRIJEDNA SIROVINA, A NIKAKO
OTPAD.
KOSILICA NA RUČNI POGON
NE TROŠI NIKAKVE RESURSE,
ALI TROŠI ZATO VAŠU
ENERGIJU. PRIHVATITE LI JE
KAO DOPRiNOS PRIRODI I
VLASTITOM ZDRAVLJU, KOŠNJA
NEĆE BITI MANJE NAPORNA, ALI
VI ĆETE SE BOLJE OSJEĆATI.
310
Trava će u prosjeku proklijati unutar 7-14 dana Ako u tom razdoblju
nema kiše, potrebno ju je redovito zalijevati uz pomoć raspršenog mlaza
vode, najbolje dva puta na dan, ujutro i navečer. Sljedećih mjesec dana
zalijevanje treba prorijediti kako bi se trava postupno prilagodila na
prirodnu izmjenu kiše i suše. U svakom slučaju, za zasnivanje travnjaka
najbolje je odabrati proljetne ili jesenske kišne mjesece i tako zalijevanje
smanjiti na minimum.
Prva košnja obavlja se otprilike mjesec dana nakon nicanja, i to na visinu
od otprilike 5 cm. Na toj visini ekološki travnjak treba i ostati. Najvažniji
je razlog što se visoko košena trava sporije isušuje pa zato i ne traži
neprestano zalijevanje. Usto, viša trava se lakše suprotstavlja korovima,
a što se mene tiče i mnogo ljepše izgleda. No bez obzira na to, i ona
zahtijeva njegu i redovitu košnju. Tijekom sezone to će biti tri do četiri
puta mjesečno, ovisno o količini kiše i klimatskim prilikama općenito.
Izbor kosilice za mene je veoma bitan dio njege travnjaka. Na sveopće
čuđenje svojih susjeda i znanaca odabrala sam onu koju ne pokreće ni
benzin ni struja, već moja vlastita snaga Naravno, bilo bi posve nerealno
očekivati da kosilica za velike površine bude na ručni pogon, no za male
travnjake poput mojeg nema razloga trošiti neobnovljive izvore energije.
Kada bi svi vlasnici travnjaka razmišljali kao ja i kada bi se odrekli košnje
koja troši benzin, na svijetu bi bilo znatno manje onečišćenja. Zato se, dok
ZELENI KVADRAT

A
RUBOVI TRAVNJAKA NAJLAKŠE SE ODRŽAVAJU
UZ POMOĆ FLAKSERlCE. OVAJ VRIJEDAN
ALAT VEOMA JE VAŽAN U ODRŽAVANJU VRTA,
POSEBNO U LJETNIM MJESECIMA KADA TRAVA I
KOROVI BRZO RASTU.
SASTOJKE ZA TOP DRESSING POMIJEŠAJTE U
TAČKAMA I RAVNOMJERNO RAZBACAJTE PO
POVRŠINI TRAVNJAKA UZ POMOĆ LOPATE.
OBAVITE LI OVAJ POSAO U JESEN, VAŠ ĆE
TRAVNJAK U PROUEĆE IZGLEDATI ODLIČNO.
312
hodam i guram svoju ručnu kosilicu, uvijek osjećam
dobro, a trud i potrošenu energiju pokušavam
prihvatiti kao neku vrstu aerobnog treninga na
svježem zraku.
Njega travnjaka
Uz redovitu košnju, preostala njega travnjaka
odnosi se na povremeno prozračivanje i gnojidbu.
Profesionalni vrtlari koji održavaju travnjake za
prozračivanje obično upotrebljavaju valjke s
oštricama koji se pri prolasku preko trave zabadaju u
tlo i za sobom ostavljaju rupe. Isti princip primjenjuje
se i pri ručnom prozračivanju uz pomoć vila Naime
zabadanjem vila u tlo na razmaku od 10 cm nastat
će rupe koje će omogućiti prodor zraka i tako riješiti
problem zadržavanja suvišne vode na određenom
dijelu travnjaka. Ovaj je posao veoma težak pa ga
preporučujem kao rješenje samo za male površine.
Naprotiv, gnojidbu travnjaka moguće je primijeniti
i na većim površinama.
Pojam top dressing možda najbolje opisuje princip
gnojidbe travnjaka. Riječ je o površinskom rasipanju
mješavine različitih materijala, nešto poput dresinga
za salatu. No ovdje su naravno sastojci drugačiji i
ovise ponajprije o tipu tla. Za gnojidbu teškog tla
mješavina za top dressing sastoji se od 3 dijela
oštrog pijeska, 1 dijela ilovače i 1 dijela komposta,
dok se za laka, prozračna tla 2 dijela ilovače miješaju
sa 3 dijela komposta Uz ove sastojke, prema želji,
slobodno možete dodati i dehidrirano organsko
gnojivo. A kada je ovaj „kuhinjski" dio posla gotov,
mješavinu jednostavno razbacajte po površini
travnjaka uz pomoć lopate. Top dressing najbolje
je obaviti u jesen ili u proljeće. Napominjem da
gnojidba travnjaka nije obavezan dio godišnje
njege kao u povrtnjaku. Taj ćete posao obaviti tek
svakih nekoliko godina, ovisno o tome kao izgleda
vaš travnjak.
ZELENI KVADRAT
Recenzija knjige
“Zeleni kvadrat
■zdravije iz
organskog vrta”
S velikim zanimanjem i pozornošću pročitao sam
rukopis knjige “Zeleni kvadrat - zdravlje iz or­
ganskog vrta”, autorice dipl. ing. agr. Kornelije
Benyovsky Šoštarić. Problematikom “zelenije
i zdravije” proizvodnje biljaka bavim se više od
dvadeset godina, a iskustvo sam stekao radeći u
dvadeset i četiri zemlje kao predavač, savjetnik i
autor brojnih publikacija.
Ovaj rukopis je po mnogočemu značajno i osebujno
djelo, te toplo preporučujem i podržavam njegovo
tiskanje u obliku knjige!
U posljednjih nekoliko godina na hrvatskom jeziku
tiskano je nekoliko knjiga o vrtu i vrtlarstvu. No, riječ
je uglavnom o prijevodima inozemnih publikacija
temeljenima na iskustvima i dostignućima ostva­
renim drugdje, koja su često daleko od hrvatske
zbilje. Stoga tim više raduje vidjeti i pozdraviti
publikaciju koja je izvorno naša - hrvatska “Radnja”
ove publikacije odvija se u Hrvatskom zagorju, na
stotinjak četvornih metara okućnice koja je pret­
vorena u plodan vrt koji opskrbljuje jednu obitelj
zdravim namirnicama. “Glavni lik” je požrtvovna
majka i supruga koja živi na asfaltu - u središtu
Zagreba - i vikendom obrađuje taj vrt. U nasto­
janju da svijet napravi boljim mjestom za življenje,
ona sve svoje snage i nastojanja usmjerava na
to da svojim najdražima osigura “zdravlje iz vrta”.
Pritom strogo pazi da ne naruši ravnovjesje koje
tka u prirodi i koje održava zdravim i plodnim
stotinjak zelenih kvadrata mikrosvijeta za koji je
preuzela odgovornost, svojevrsan zavjet spram
Majke Prirode. Riječ je, dakle, o “priči” s kojom se
mogu poistovjetiti ne samo majke, već i mnogo­
brojni ostali stanovnici Lijepe Naše.
Knjiga je pisana iz srca i zrači optimizom! Na
jednostavan način (ali uvijek stručno utemeljeno)
obraća se svima onima koji žele krenuti stopama
autorice i sami pokušati zasnovati i obrađivati vlastiti
ekovrt. Uz kratka uvodna, teoretska obrazloženja
pojedinih aspekata vrtlarstva, knjiga kroz niz prak­
tičnih savjeta i postupaka prikazuje kako vrtlariti
na ekološki način u obiteljskim vrtovima. Premda
prvenstveno namijenjena početnicima, iz nje puno
toga mogu naučiti i napredniji vrtlari. Znanje steče­
no na klasičnom agronomskom studiju autorica
vješto i korisno nadopunjuje ne samo naknadno
stečenim znanjem iz stručnih knjiga i informacijama
dostupnima na internetu, već, što je još vrjednije, i
u hrvatskim uvjetima jedinstveno - i znanjima koje
je stekla radom i eksperimentiranjem u vlastitu vrtu.
Štoviše, ne libi se priznati daje puno toga naučila
i na vlastitim pogreškama! To iskreno priznanje
ne ukazuje samo na autoričinu ljudsku širinu i
sigurnost, već će zacijelo biti poticaj i oslonac svim
čitateljima prilikom njihovih vlastitih pogrešaka i
možebitnih neuspjeha, koji su neizbježan pratilac
svakog vrtlara-početnika.
Knjiga ima i svojevrsnu prosvjetiteljsku dimen­
ziju! Utemeljena je na dugogodišnjem iskustvu
agronomke koja kao novinarka na Hrvatskoj ra­
dioteleviziji radi već 15 godina. U emisiji “Plodovi
zemlje” uređuje i vodi redovitu rubriku pod nazivom
“Abeceda vrtlarstva”, koja se bavi ekološkim vrt-
larsvom u obiteljskim vrtovima. Više od 150 TV
reportaža o ekovtlarstvu snimljeno je baš u tom
vrtu, koji je u međuvremenu postao i svojevrstan
simbol jednog novog razmišljanja. Autoričin de-
centni poziv na to „da jednoga dana vrtlari svijeta
preuzmu odgovornost oporavka našeg planeta i
ZELENI KVADRAT
postanu, svatko na svom zelenom kvadratu, tiha
zelena vojska koju nitko ne može zaustaviti" ple­
menit je, a u hrvatskim prilikama i hrabar čin.
Premda u knjizi imajako puno praktičnih naputaka,
ona nije napisana kao jednostran i univerzalan
“recept koji liječi svaku bolest”. Naprotiv, autorica
upućuje na to kako svaki ekovrtlar, ukoliko uistinu
želi biti uspješan, stalno nanovo mora proučavati
odnose i zakone u prirodi, te iste primijeniti na
način koji je najprikladniji za njegovu situaciju.
Ukratko, umjesto slijepog pridržavanja “recepata”
koji su prikazani u ovoj knjizi, autorica apelira
na to da ih treba shvatiti samo kao smjernice.
Štoviše, ukazuje na to da svaki vrtlar na osnovi
vlastitih iskustava i spoznaja mora razviti svoj stil
i primjenjivati mjere za koje mu vlastita praksa
potvrdi da su najučinkovitije.
Dvije su osnovne niti vodilje koje autorica slijedi
i o kojima želi da se skrbe i čitatelji: očuvanje
zdravlja bližnjih i očuvanje zdravlja prirode i okoliša.
Općenito, kroz cijelu publikaciju snažno se provlači
element skrbi, apel da našim postupcima u vrtu (ali
i izvan njega) ne povrijedimo niti jednog leptirića,
a kamoli zdravlje i boljitak čovjeka kao dio krune
mozaika Prirode. Nekima, a naročito macho tipo­
vima, mogao bi zasmetati taj pristup - autoričina
neposrednost, iskrenost i talent da komplicirane
stvari rastavi na jednostavne elemente i prikaže
na jednostavan način pun ljudske topline. Ovi će
zacijelo reći kako u njezinu stilu pisanja ima nešto
tipično žensko - toplo, brižljivo, nenatjecateljski.
Veliki Gothe bi im na to vjerojatno odgovorio da
ono “vječno žensko” u svakome od nas i jest ono
što u nama stremi “ka gore”. A ja bih dodao da su
svi koji tako misle - u pravu! Točno je - dok piše,
autorica je prije svega majka, lavica koja se bori za
svoje mladunče. A tek onda diplomirana inženjerka
agronomije i ugledna televizijska novinarka. I nema
ništa lošeg ili krivog u njezinu pristupu! Jer, prem­
RECENCI J A KNJ I GE
da se čitatelju obraća neposredno, jednostavno
i razumljivim jezikom, prvenstveno se oslanjajući
navlastita iskustva, autorica ne posrče u naivnost,
plitkoću, emotivni naboj ili dodvoravanje čitatelju.
Knjiga jest pisana “toplo”, ali autorica pritom nig­
dje nije izgubila sponu s realnošću. Ono o čemu
piše nije iluzija, utopija, teoretiziranje ili zagova­
ranje nekakvog koncepta koji bi možda u nekim
okolnostima bio ostvariv, već ono što je za nju (a
posredno i za čitatelja) opipljiva stvarnost koja je
oživotvorena u njenom malom obiteljskom vrtu u
Hrvatskom zagorju.
Sve navedeno i u knjizi preporučeno posve je
utemeljeno s motrišta suvremene agronomske i
vrtlarske znanosti. Korektno i stručno prikazane
su sve agrotehničke mjere u vrtu, navedena la­
tinska imena biljaka i si. Detaljno sam pregledao
svako pojedino poglavlje. U intenzivnoj e-mail
korespondenciji, telefonskim i razgovoru uživo,
autorici sam ukazao na manje pogreške, omaške
koje su bile prisutne u izvornoj verziji rukopisa, a
koje je autorica naknadno ispravila. Jedino što
za neke čitatelje i kritičare eventualno može biti
“sporno” jest izraz “organski vrt”. Izraz “organski
vrt" rabi se u nekoliko jezika, ali i u kolokvijalnom
hrvatskom. No, službeni naziv za “organsku po­
ljoprivredu" u Republici Hrvatskoj jest “ekološka
poljoprivreda". Slijedom toga i vrtlarstvo, odnosno
vrt koji obrađujemo na taj način, jest “ekološki” (ili
skraćeno “eko”), a ne “organski” vrt
Toplo se nadam da će čitateljima “Zeleni kvadrat”
postati prozor kroz koji će otkriti i zeleni kub, kocku
i tko zna koje sve još ne, nove, neslućene dimenzije
koje čuvaju začarane zapise Prirode.
dr. sc. Darko Znaor
Zagreb, 3. lipnja, 2010.
317
 KAZALO
A cvjetnica 29,35,282,284,286-287,
aromatične biljke 21,24,143, 214,
272-274, 276
Azotobacter 40
B 277-278
bazga 45-46, 274
Bingen, Hildegard von 153, 155
binominalno nazivlje 34
biološka raznolikost 10, 17
biološki vrt 39
blitva 24, 35, 79, 84,94-95,115, 140,
179,197, 199, 202-204, 208-211,
216-217,219,277-278
bob 38, 54,115,171,199, 202-203,
229, 236, 277-278
bobičasto voće 266
bogomoljka 9, 146-147,149
bosiljak 35, 74,87, 144,171,
177-178,202-203,272,274, 276
brokula 198-199, 202, 237, 240-241,
277-278
bubamara 9,147,149,286
buhač 140, 142, 144-145
C F
celer 144, 171, 177-178, 202-203,
211,215-217,276-277
cherry rajčice 250
cikla 171,199,202-203,211,217,
219, 277-278
cinija 35, 145,282
crnjika 176
crveni ribiz 269-270
cvatnja 107, 134,137,176, 239,
264-266, 270,272, 282,286-287, 294,
297-299,304
cvjetača 198, 202-903, 237, 239-240,
277-278
318
296-297
Č gomoljasto povrće 211
češnjak 144,161,202-203,221,
čili papričice 161
čubar144
D 115, 155,171,199, 202-203,229,
dinja 174, 177, 203,219, 244,
265-266, 277-278
dnevni ljiljan 35,183, 187,189,
286-287,298-299
dragoljub 35, 56, 140-141, 144-145,
203,251,282, 287
dušično gnojivo 40,110
dušik 38,40,54,58,107,110,
114-116, 119, 121, 123,131,133,
198-199, 204,229, 232,237
E hortenzija 287, 304
endivija 198, 203-204, 206, 278
engleski stil 14
F1 hibridi 173,265
fiksatori dušika 38,114
folijarno gnojivo 123-125, 155,251
fosfor 47, 107, 119
fungicidi 41,155,157,161
G jorgovan 35,287
gavez 119,121,133
glinasto tlo 44-45, 47-50,123
glistinac 55, 62-67,94,102, 114, 124,
204, 225, 227, 233,236,239, 240,
251,261,266, 294
gljive 40-41,59, 102,116, 140,158
GM biljke 176
GM sjeme 10
gorušica 114,144
grah 38, 54, 74,110,115,170-171,
197, 199, 202-203, 229, 232-233,
235-236,277-278
grašak 38,40, 54,74, 79,89, 110,
231-233, 236,277-278
gredice 16, 25,38, 49, 54-56, 68-69,
77-80, 83, 93-94, 97,102, 114-116,
123, 125,128-129,133-134, 145, 147,
150, 157, 194-199, 205-208, 212,
214-216, 218-220, 224-225, 227, 229,
232-233, 237, 239-243, 258, 261, 270,
272,276-278, 284,310
H
herbicidi 41, 111, 125, 157, 307
hokaido tikve 264
hren 144,277
humus 45, 110,114,270
i
ilovasto tlo 44-45
insekticidi 145,157
J
jagode 35,144, 198, 203, 270-272
jelenak 39
K
kadifica 144-145,170,194,203,282
kadulja 34,144-145,183, 272, 276,
286
ZELENI KVADRAT
kaicijev karbonat 47
kalcijev sulfat 48
kalifornijske gliste 63, 66-67,114
kalij 107,112,119
kamilica 74,79,144-145,153,155,
194,203,272, 276
kelj 140,198-199, 202-203, 237, 241,
243-244, 277-278
kišne gliste 38, 55, 66
klijanje 72, 74, 77, 79-80,84,87-91,
125, 153, 181,197,212
kompost 44, 48,51, 54-56, 58-61, 66,
68,78-80,87,94,101 -102,113-114,
118-119,123-124, 131,134, 155, 182,
187, 195, 197, 204, 207-208,212,
214, 224-225,233, 236-237, 239-240,
251, 261, 266, 270,272, 284,294,
296,299,303,308-310,312
kompostište 39,54-61,103,116,
119,133,155, 169
kontinentalna klima 27-28,30,140,
163, 195, 197-198, 204,211-212,214,
220-221,223,232-233,237, 240, 244,
276-277
kopar 144,203, 276
kopriva 119,121,123,133,145,153,
155, 161,220
korabica 202-203, 237, 241-243,
277-278
korjenova bala 87,99,101,103,255
korjenasto povrće 68,198, 211,
215-217
krastavac 30, 85, 89,155,157,161,
171, 174, 177, 198-199,202-203, 244,
258-261, 234, 277-278
krumpir 144,150,198,202-203,
211-212,218-220,277, 296
kukci 9,17,42, 48,54,66,78,103,
131, 140, 144-150, 155, 157-158, 161,
170-171, 173, 264,282
kultivari 34,287
KAZALO POJMOVA
kupine 268-269
kupus 144, 197-199, 202-203,
237-241, 243, 277-278
kupusni moljac 238
kupusnjače 141, 144,171,198-199,
203-204, 232, 237, 239,241, 243
L 199, 202-203, 211 -212, 214-215, 217,
lavanda 30,97, 144, 183, 287, 302
Linne, Carl 34
lisna uš 144,146, 149,152, 161,251
listinac 61, 66
lubenica 174,219, 244,265-266, 278
luk 34, 66-67,91,99, 129,140,
144-145, 157,159, 171-173,197-199,
202-203, 205, 207, 212,220-221,
223-225, 229, 277-278,296-299
lukovice 24,229,296-299
Ijupčac 276
M 111, 114-115,119, 121,123,239-240,
mahunarke 38, 40, 110,115,
198-199, 229, 232, 236-237
majčina dušica 74, 144,183, 272,
276
malč 48,61, 78,80,84,94,123,129,
131,133-134, 147, 198,205, 207,
232, 237, 240,243, 251,255, 261,
265-266, 270-272,310
malčiranje 61,107,125,129,131,-
133, 147,205,207, 215-216, 220-221,
251, 258, 264-266, 269-270, 306
malina 266-269
maslačak 133,144,153-155
matovilac 198, 204, 207-208,
277-278
mažuran 74, 144
mediteranska klima 29,99, 204,211,
221,229, 236-237, 240,244, 276, 278
metvica 144, 183, 203
mikoriza 40-41, 59,102, 116, 158
mineralno gnojivo 10,108,110-111,
125,304
mljećika 144
morske alge 121
mrkva 21,68,112,129,144, 171,197,
277-278
muha cvjetara 149
N
neven 35,144-145,168, 194,282, 287
nicanje 79-80, 91, 214-216, 220,
309-310
O
organska tvar 38-39,41, 44-45,48,
55, 58, 60-61,66,111-112,215, 225,
227,237, 255, 261
organsko gnojivo 60, 63, 102, 107,
255, 257, 265, 269-270,312
organsko vrtlarstvo 10,80, 212,
organski vrt 16,35,41, 55,125,227,
270, 304
orezivanje 134, 137,189, 232, 294,
304
P
paprika 30, 85,89, 129, 155, 171,
192, 198-199, 202-203, 244, 254-255,
257, 259, 261,277-278
patlidžan 30,144,171,177,198,202,
244, 257-258, 277-278
pelargonija 170,182-183, 294
penjačice 103, 259,265, 301,
304-305
peršin 68, 79,112,163, 177,197,
202-203, 211-212, 214-217, 277-278
319
 pesticidi 10, 21, 41, 95,111, 140, 148,
157-158, 160, 163, 166, 170, 176,
192, 246, 304
ph vrijednost tla 41, 47
pikiranje 77, 91-92, 94, 215, 284
pinciranje 244, 253-254, 261
pjeskovito tlo 44-45, 48, 123
plamenjača 251
plijevljenje 133-134. 214, 266, 270
plodored 157, 198-199, 202, 227,
237, 255
pokrovna folija 80, 83-84, 197
poriluk 34, 91, 99, 157, 171, 198,
202-203, 220-221, 225-227, 277-278
povrće 35, 149, 154, 203, 276
povrtnjak 16, 24, 48-49, 53-54, 57-59,
68, 79, 83-84, 94, 103, 114-115, 119,
125, 129, 131, 133-134, 140-141, 143,
145, 148-149, 157, 194, 196, 198-199,
205, 208-209, 214, 219, 233, 241,
244, 250, 259-261, 263, 266, 270,
306,312
presadnice 69, 78, 80, 83, 85, 87,
89-95, 97-99, 116, 125, 166, 195,
204-206, 208, 215-217, 226-227,
239-240, 250, 254-255, 257-258, 261,
266, 272, 276, 282, 284
presađivanje 41, 204, 211,214, 229,
291
preslica 119, 121, 156
puževi 38, 87, 144, 153-155
R stajski gnoj 48-49, 51, 54-55, 59, 61,
radić 115, 203-204,206, 277-278
rajčica 30, 85, 87, 89,97, 111, 116,
129, 155-156, 161, 166, 171-173,
177, 180, 198-199, 202-203, 244, 246,
250-255, 257, 259, 277-278
reznica 80,166,169-170, 182-187,
276
rikula 204, 207-208
rotkva 34, 202-203, 211, 216, 277
rotkvica 34,171, 197, 202-203, 211,
216, 277-278
rovke 87,147
ruža 80, 90, 94, 125, 128, 135, 144,
183, 203, 239, 259
320
S 189, 198, 266, 276, 282, 286-287,
sadnica 33,84-85,88,94-95, 97, 291,293-294,296, 299, 301
99-101,103, 166, 269-270,291,301, treset 47, 87,95,97,214
303-304
sadnja 27, 29, 34, 45, 53,90-91,
U
97-103, 114, 123, 128, 143, 148, 152,
uholaža 147, 149
189, 196, 198, 202, 204, 216-217,
219-221, 224, 226-227, 229, 239-241, umjerena klima 29, 229, 237
250-251, 257, 261, 266, 269-270, umjetno gnojivo 21, 38,111,158,
277-278, 291, 294, 297-301, 303-304 170, 246
salata 35, 47, 89, 93, 115,133, 141, uresnica 35, 282, 287
163, 171, 192, 197-198, 203-206, 208,
UV indeks 97-98
277-278,312
samoniklo bilje 34,301
V
siva plijesan 144,161, 180, 251
vlasac 203, 221, 225
sjeme 21, 24, 34, 40, 49, 54, 61, 68,
72, 74, 77-80, 83-85, 87-90, 94, 97, voluharice 60-61, 140, 144, 299
107, 115, 125, 128, 133, 145, 150, vrtno rodilište 93-94
153, 155, 166, 168-171, 173, 176-181,
197, 202, 205-208, 211 -212, 214, 221,
Z
224, 227, 229, 232, 235, 237, 239,
244, 246, 250, 255, 257-259, 261, začinsko bilje 17, 87,93, 145
265, 282, 284, 287, 294, 299, 304, zalijevanje 29, 67, @0-91,94, 97,99,
308-309 113, 119, 125, 128, 131,205, 208,
sjenica 9, 147-148, 150 215-216, 224, 232, 235, 239, 255,
258, 266, 270, 291,296,310
sjetva 49, 54, 58, 61, 68, 72, 74,
77-80, 83-85, 87-89, 93, 99, 112, zelena gnojidba 114-115, 3 10
114-115,145, 150, 159, 195-198, zeleni kvadrat 1, 3, 9, 111, 140, 190,
204, 206-208, 211 -212, 214-217, 219, 192
221, 224-225, 229, 232-233, 235-237,
zlatooka 147, 149, 286
239-241, 243-244, 254, 257-258, 261,
265-266, 272, 276-278, 282, 284, 286,
307-309 Ž
soliter biljka 27 živice 169, 301,303-304
67-68, 102, 111-113, 123, 237, 261,
266
stranooplodne biljke 170,173
sunovrat 24, 296-299
Š
špinat 83-84, 171, 198, 203-204,
208-209, 277-278
tikvice 35, 85, 155,161, 170-171,
173-174, 177, 198-199, 202-203, 244,
261-265, 277-278
trajnice 97, 103, 121,163,183, 187,
ZEL E N ! K V A D RA T