Priručnik Za Grijanje PDF

'I II
II
II
l'
II
II
PRIRUČNI
ji
ll'
I
I,
,I
ZA ORIJA E I
[
I
f
I
ENEReETIKA MARKETING
Zegreh, fujan 2005.
- - -- - '~'\., J~ "----- - -
Nakladnik:
ENERGETIKA MARKETING d.o.o,
Sokoiska25, 10 000 Zagreb
UMJESTO UVODA
tel: 01/377 1256, faks: 01/377 24 29
e-mail: ege@ege.hr
Mjeseci priprema, razrade, prikupljanja potrebnih podataka,
www.ege.hr
prelistavanja nebrojene domaće i strane stručne literature, normi i
Autor i koordinator: Boris LABUDOVIĆ, dipl. ing. propisa, mnogobrojni sati pred računalom ... I konačno - novo djelo
Suradnici: mr. sc. Zvonko PAIĆ, dipl. ing. je tu.
Robert VUK, dipl. ing. Tema novog djela je grijanje, jedna od temeljnih čovjekovih potreba.
Naravno, pristup temi je gotovo jednak kao u dosadašnjem
Glavni urednik: Branko ILJAŠ, dipl. ing. uspješnom nizu priručničkih izdanja koje ENERGETIKA MARKETING
Tehnički urednik: Zoran PAJNIĆ, dipl. ing. sustavno objavljuje proteklih godina (a neki od tih priručnika doživjeli
Računalni prijelom: Marko LOVROVIĆ su već dva izdanja). Ponovno se radi o priručniku namijenjenom
Odnosi s javnošću: Antonia HOHNJEC, dipl. nov. svima koji sa sustavima grijanja na bilo koji način dolaze u vezu u
Marketing: JelenaPRiŠLIN, oec. svakodnevnom radu: projektantima i inženjerima, instalaterima i
Voditeljica Data-centra: Zvjezdana ŠUŠNIĆ serviseri ma, trgovcima opremom, ali i onima koji se sa zanimljivim
Tajnica projekta: Snježana JAKOVINA, dipl. oec. i dinamičnim područjem tehnike grijanja tek upoznaju.
Dizajn i grafičko uređenje: ENERGETIKA MARKETING, Zagreb Slijedeći koncepciju dosadašnjih izdanja i ovaj se put u prvih
nekoliko poglavlja donose brojni korisni podaci u obliku jednadžbi,
tablica, shema i dijagrama potrebnih za razumijevanje šire
problematike. Potorn slijedi prikaz proračuna toplinskog opterećenja
prema novoj normi HRN EN 12 831, a zatim podrobni opisi svih
važnijih dijelova sustava grijanja. Započinje se s energentima koji
se danas najčešće koriste u sustavima grijanja, a zatim slijede izvori
topline (uključujući i suvremena rješenja kao što su solarni sustavi
CIP - Katalogizacija u publikaciji i toplinske crpke), razvod, sigurnosna i regulacijska oprema te
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
sustavi za odvod dimnih plinova (gotovo uvijek 'zaboravljeni' u bilo
UDK 628.8(035} kojoj literaturi o grijanju, što je nedopustivo) i, konačno, ogrjevna
697(035}
tijela. Naravno, spomenuti su i sustavi za pripremu potrošne tople
LABUDOVIĆ, Boris vode, s obzirom na to da se najčešće izvode zajedno sa sustavima
Priručnik za grijanje / <autor i grijanja. Uz to, zasebno su obrađeni sustavi centralnog toplovodnog
koordinator Boris Labudović ; suradnici
grijanja s gledišta dimenzioniranja, regulacije i hidraulike jer se radi
Zvonko Paić, Robert Vuk>. - Zagreb:
Energetika marketing, 2005.
o najčešće korištenim sustavima grijanja danas kod nas. Kao što
je uobičajeno, posljednje poglavlje donosi brojne korisne tablice i
dijagrame potrebne za izvođenje proračuna te, dakako, popis
ISBN 953-6759-25-X
najvažnijih normi i propisa. Pri tome valja spomenuti i brojne tablice
I. Grijanje -- Priručnik s tehničkim podacima vodećih proizvođača opreme koji su poslužili
450922178 kao ilustracija određene teme, a koji će svima kojima je to potrebno
olakšati odabir opreme.
ISBN 953-6759-25-X Kada je riječ o normama i propisima, valja spomenuti da su se
usporedno s izradom ovog Priručnika u Hrvatskoj konačno počela
KRATIS d.o.o., Sveta Nedelja
Tisak:
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - -
prihvaćati suvremena razmišljanja u području graditeljstva,
posebice s obzirom na sprječavanje toplinskih gubitaka što je za
T SADRŽAJ
posljedicu imalo donošenje normi i propisa iz tog područja koje
obuhvaća i tehniku grijanja. Naravno, podaci i odredbe iz tih normi
i propisa poslužili su i pri oblikovanju sadržaja ovog djela.
Umjesto uvoda 3
Novo je djelo po mnogočemu jedinstveno na našem tržištu,
ponajprije stoga što stručna literatura iz područja tehnike grijanja Sadržaj 5
na hrvatskom jeziku baš i nije brojna, a nijedno slično izdanja do Sustavi grijanja kroz povijest 11
sada nije bilo toliko sveobuhvatno (u smislu da su obuhvaćeni
gotovo svi dijelovi sustava grijanja) i ni u jedno nisu ugrađeni
najsuvremenija domaća i strana dostignuća, norme i tehnički 1. Fiziološke, termodinainičkei
propisi. meteorološke osnove sustava grijanja 15
Na izradi ovog Priručnika korišteni su nebrojeni izvornici iz domaće 1.1. Fiziološke osnove 16
i strane stručne literature, a bez stalne i uske suradnje s brojnim
1.1.1. Ugodnost i toplinska ugodnost 16
stručnjacima i njihovih mišljenja, prijedloga, savjeta i primjedbi ovo
djelo ne bi ugledalo svjetlo dana. Ipak, dva bi imena valjalo posebno 1.1.2. Temperatura zraka 17
izdvojiti. Na prvom je mjestu mr. sc. Zvonko PAIĆ, dipl. ing. koji je 1.1.3. Brzina, vlažnost i kvaliteta zraka u prostoriji 20
dao brojne stručne (ali ne samo stručne) primjedbe i prijedloge na
1.1.4. Razina aktivnosti i odjeća osoba 25
osnovi svoje dugogodišnje projektantske prakse i usko surađivao
u svakoj fazi izrade ovog djela, dok je Robert VUK, dipl. ing. na 1.2. Termodinamičke osnove 27
svega nekoliko stranica sažeo složenu i sve aktualniju problematiku 1.2.1. Masa, volumen, gustoća i protok 27
toplinarskih sustava, koji se u sličnoj literaturi također vrlo često
zaboravljaju spomenuti. 1.2.2. Tlak 29
Na kraju, valjalo bi još zahvaliti svima koji nisu bili izrijekom 1.2.3. Temperatura i toplinsko rastezanje tvari 32
spomenuti, a koji su također izravno ili neizravno sudjelovali na izradi 1.2.4. Energija, toplina, specifični
ovog Priručnika, a posebice brojne tvrtke koje su svojim prilozima, toplinski kapacitet, snaga i učin 34
stručnim podacima te tehničkom dokumentacijom uvelike olakšali
njegovo izdavanje. 1.2.5. Izmjena topline 37
1.3. Meteorološke osnove 42
U Zagrebu, rujna 2005. godine, 1.3.1. Klimatske značajke Hrvatske 42
1.3.2. Zimske projektne temperature i stupanj-dani 47
Boris LABUDOVIĆ, dipl. ing.
2. Voda - osnovni prijenosnik
energije u sustavima grijanja 51
2.1. Osnovna svojstva vode 52
2.2. Gustoća i specifični toplinski kapacitet vode 55
2.3. pH vrijednost vode 57
2.4. Tvrdoća vode 59
4 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - s

- - -.-- -- - -- - - ----- -- F~ ,
... _-- -----
- ~ I:
3. Proračun toplinskog opterećenja prema 6. Izvori topline za sustave grijanja 135

HRN EN 12831 61 6.1. Osnovne značajke 136
3.1. Osnovne značajke proračuna 62 Podjela izvora topline 136
6.1.1.
3.2. Proračun ukupnih projektnih
6.1.2. Potrošnja goriva 138
toplinskih gubitaka grijane prostorije 64
6.2. Plinski izvori topline 141
3.3. Proračun projektnog toplinskog opterećenja 83
6.2.1. Podjela plinskih izvora topline 141
3.4. Pojednostavljeni postupak proračuna 84
6.2.2. Postavljanje plinskih izvora topline u prostorijama 145
6.2.3. Standardni i niskotemperaturni plinski kotlovi 150
4. Sustavi grijanja 87
Kondenzacijski plinski kotlovi 160
6.2.4.
4.1. Podjela sustava grijanja 88
6.2.5. Plinski. plamenici
. . . 174
4.2. Osnovni pojmovi tehnike grijanja 91
6.2.6. Plinske kotlovnice 183
6.2.7. Plinske peći 195
5. Osnovni energenti u
Plinski zagrijači zraka 202
6.2.8.
sustavima grijanja 97
6.2.9. Plinske infracrvene grijalice 202
5.1. Plinska goriva 98
6.3. Uljni izvori topline 209
5.1.1. Osnovna svojstva važnijih plinskih goriva 98
6.3.1. Uljni kotlovi 209
5.1.2. Unutarnje plinske instalacije 100
6.3.2. Uljni plamenici 213
5.2. Loživa ulja 103
6.4. Izvori topline na kruta goriva 216
5.2.1. Osnovna svojstva loživih ulja 103
6.5. Električni izvori topline 219
5.2.2. Spremnici za loživo ulje 104
6.6. Ostali izvori topline 221
5.2.3. Sustavi za opskrbu loživim uljem 108
6.6.1. Solarni sustavi za grijanje .: 221
5.3. Kruta goriva 111
6.6.2. Toplinske crpke 239
5.3.1. Ugljen 111 .
Sustavi daljmskog grijanja . 246
6.7.
5.3.2. Biomasa i ogrjevno drvo 112
6.7.1. Osnovne značajke sustava daljinskog grijanja 246
5.4. Električna struja 116
6.7.2. Razvodna mreza v
. 247
5.4.1. Osnovne elektrotehničke veličine 116
6.7.3. Toplinske stanice 249
5.4.2. Zaštita od strujnog udara 117
6.7.4. Priprema potrošne tople vode pomoću sustava
5.5. Sunčeva energija 121 " kog grijanja
da lJInS ", .. 254
5.5.1. Sunčevo zračenje 121
6.7.5. Mjerenje potrošnje toplinske energije 254
5.5.2. Osunčanje 122
6.7.4. Individualne toplinske podstanice 256
6 - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 7

r
7. Razvod i ostala oprema 8.5. .. .

Sustavi površinskog grijanja . 348
sustava grijanja 259 8.5.1. Osnovne značajke površinskog grijanja 348
7.1. Razvod sustava grijanja 260 8.5.2. Cijevni razvod sustava
7.1.1. Materijali za izvođenje cijevnog razvoda 260 .. .
površinskog toplovodnog grijanja . 352
7.1.2. Izvođenje spojeva i savijanje
cijevi cijevnog razvoda 266 9. Priprema potrošne tople vode 355
7.1.3. Postavljanje cijevnog razvoda 269 9.1. Osnovne značajke i podjela sustava 356
7.1.4. Toplinska izolacija cijevnog razvoda 274 9.2. Dimenzioniranje sustava za
7.2. Armatura 280 pripremu potrošne tople vode 359
7.3. Cirkulacijske crpke 283 9.3. Oprema sustava za pripremu
7.3.1. Osnovne značajke 283 potrošne tople vode 362
7.3.2. Odabir cirkulacijskih crpki 291 9.3.1. Izvori topline i spremnici tople vode 362
7.4. Sigurnosna i regulacijska oprema 294 9.3.2. Sigurnosna oprema 366
7.4.1. Osnovna sigurnosna oprema sustava centralnog
toplovodnog grijanja prema HRN EN 12 828 294 10. Sustavi centralnog
7.4.2. Ekspanzijske posude 301 toplovodnog grijanja 371
7.5. Dimovodne instalacije sustava grijanja 309 10.1. Osnovna podjela 372
7.5.1. Osnovni dijelovi dimovodnih instalacija 309 10.2. Dimenzioniranje sustava 376
7.5.2. Osnovne značajke dimnjaka 311 10.2.1. Crpni dvocijevni sustavi 376
7.5.3. Izvođenje dimnjaka 313 10.2.2. Gravitacijski dvocijevni sustavi 379
7.5.4. Priključivanje na dimnjak 315 10.2.3. Jednocijevni sustavi 381
7.5.5. Oprema dimovodne instalacije 317 10.3. Osnove regulacije sustava grijanja 385
7.5.6. Dimenzioniranje dimovodnih instalacija 318 10.3.1. Osnovni zadaci. regu IaCIJe
" . 385
10.3.2. Regulacija temperature u prostoriji 385
8. Ogrjevna tijela 323 10.3.3. Regulacija temperature polaznog
8.1. voda ovisno o vanjskoj temperaturi 388
Podjela i osnovne značajke ogrjevnih tijela 324
8.2. 10.3.4. Regulacija temperature potrošne tople vode 390
Radijatori 330
8.2.1. 10.4. Osnove hidraulike sustava
Osnovne vrste radijatora 330
8.2.2. centralnog toplovodnog grijanja 392
Odabir radijatora 337
8.3. 10.5. Hidrauličko uravnotežavanje 395
Konvektori 342
8.4. Zidni kaloriferi i zračeći paneli 345
8
---------------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 9
~---------II'
11. Prilozi 399

11.1. l:
Veličine i mjerne jedinice 400
11.1.1.
li
Jedinice Međunarodnog sustava jedinica 400 li
11.1.2. Anglosaske jedinice i njihova
pretvorba u jedinice SI-ja .403 li
I:
11.2. Osnovni simboli u tehnici grijanja 407 li
11.3. Korisni obrasci, tablice idijagrami 411
11.3.1. Obrazac za proračun padova
tlaka u cijevnom razvodu 411
11.3.2. Dijagrami i tablice za određivanje
linijskog otpora u cijevnom razvodu 412 SUSTAVI GRIJANJA KROZ POVIJEST
11.3.2. Tablica za određivanje lokalnog
otpora u cijevnom razvodu 426
11.4. Važnije norme i propisi u tehnici grijanja 434
11.4.1. Norme i strukovni propisi 434
11.4.2. Hrvatski zakoni i podzakonski propisi 469
Literatura 475
Stručne prezentacije tvrtki 477
10 ------------~-~ PRIRUČNIK ZA GRIJANJE

PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 11
" (t~-,I.-- -- --- - --------------- - --
IRIJANJE NEKADA I DANAS

1 prva peć na drva s povećanom učinkovitošću (tzv. berlinska peć)
kao posljedica velike nestašice energenata (ogrjevnog drva zbog
nekontrolirane sječe šuma) u tadašnjoj Pruskoj, a 1770. godine
glasoviti izumitelj James Watt za grijanje svojih pogona počinje
Često se s pravom kaže kako je potreba za grijanjem jedna od koristiti radijatore s parom kao prijenosnikom energije, dok 1777.
osnovnih čovjekovih potreba. godine u Francuskoj započinje primjena centralnog toplovodnog
Prvim 'sustavom' grijanja koji je čovjeku bio poznat svakako se grijanja u inkubatorima za uzgoj pilića i u staklenicima. Potkraj 18. l'
može smatrati izlaganje Sunčevim zrakama. Tek nakon 'otkrića' stoljeća konstruirani su prva željezna peć i lijevanoželjezni kotao. l!
l,
vatre, čovjeku je, osim jednostavnijeg pripremanja hrane, U prvoj polovici 19. stoljeća postavljene su tehničke osnove sustava I'
omogućena zaštita od hladnog vremena u svako doba dana i vrelovodnog (Perkins, 1831. godine) i toplovodnog grijanja (Paalcov,
godine. Ognjište, odnosno ložište s otvorenim plamenom u pravilu 1833. godine). U istom je razdoblju izveden i jedan od prvih sustava li
se nalazilo u središnjem dijelu nastambe i ujedno je služilo za centralnog toplovodnog grijanja (u glasovitom dvorcu J
li
pripremanje hrane i kao sustav grijanja, ali i kao svojevrsno Neuschwannstein u južnoj Bavarskoj). Godine 1860. u SAD-u '!:
okupljalište manje ili veće društvene zajednice. započinje tvornička proizvodnja lijevanoželjeznih kotlova i radijatora,
Prvi složeniji sustavi grijanja na području Europe nastaju tek u a posljednja desetljeća 19. stoljeća donose pravu ekspanziju
antičko doba. Bili su to sustavi centralnog toplozračnog površinskog proizvođača opreme za grijanje, od kojih su neki opstali i do danas.
grijanja koji su bili poznati pod nazivom hipokaustično grijanje. Kao Osim promjena u tehnologiji izrade i izvedbe, u to vrijeme dolazi i
prijenosnik energije pri tome je služio topli zrak koji se zagrijavao u do promjena u gorivu. Do tada isključive energente kao što su drvo,
otvorenom ložištu (hipokaustu) koje je bilo smješteno na jednom biljni otpaci, životinjski izmet i treset polako počinju zamjenjivati
mjestu u građevini, najčešće u podrumu (poput današnjih fosilna goriva: najprije ugljen, a zatim nafta i plin.
kotlovnica). Tako zagrijan zrak se zajedno s dimnim plinovima do Tehnički razvoj u 20. stoljeću donosi brojne novosti. Izgrađuju se
prostorija razvodio posebno izvedene šupljine u zidovima i prve toplane i toplinarski sustavi: parni u Dresdenu 1901. godine i
podovima (tubule). toplovodni u Plauenu (također u Saskoj) 1906. godine. Godine 1930.
U srednjem vijeku u europskim zemljama nije zabilježen neki konstruirana je prva cirkulacijska crpka za sustave grijanja
značajniji pomak u razvoju tehnike grijanja, pa čak se može reći da (Oplaender). Već u to vrijeme su primijećene prednosti centralnog
su hipokaustična grijanja i drugi antički sustavi grijanja pomalo toplovodnog grijanja, koje najveći zamah doživljava pedesetih
zaboravljeni. Gotovo cijeli srednji vijek u Europi kao izvor topline u godina prošlog stoljeća, u doba poslijeratne izgradnje te povećane
nastambama običnog puka služi otvoreno ognjište postavljeno u industrijalizacije i urbanizacije brojnih europskih zemalja.
središte prostorije, a u kućama plemenitaša otvoreni kamin U vrijeme nakon drugog svjetskog rata dolazi do sve veće primjene
postavljen u prostoriji u kojoj se najčešće boravilo (u pravilu u novih tehnologija i značajnog porasta životnog standarda velikog
središnjem dijelu građevine), dok se ostale prostorije ili nisu grijale dijela svjetskog stanovništva. Sustavi grijanja se sve više povezuju
uopće ili su se grijale tako što je uz njih prolazio dimnjak. sa sustavima pripreme potrošne tople vode. U doba tzv. energetskih
Do novih rješenja u tehnici grijanja započinje tek u doba većeg kriza sedamdesetih godina prošlog stoljeća dolazi do velikih
naseljavanja u gradove, u kojima je nekontrolirani otvoreni plamen promjena u tehnici grijanja jer osnovni zahtjev postaje istodobno
lako mogao izazvati požar. Prvo veliko poboljšanje predstavljale su smanjivanje potrošnje goriva uz očuvanje ugodnosti boravka u
kaljeve peći, koje su se uz određene tehničke izmjene i poboljšanja prostorijama. Tada nastaju prvi niskotemperaturni kotlovi i počinje
održale do danas. Najznačajnije novosti pojavljuju se u 18. stoljeću. se primjenjivati regulacija u ovisnosti o vanjskoj temperaturi. U isto
Godine 1716. u Švedskoj je izveden prvi sustav centralne pripreme se vrijeme u razvijenim zemljama Zapadne Europe počinju donositi
potrošne tople vode (Triewald), a 1745. godine u Engleskoj je propisi o smanjivanju toplinskih gubitaka građevina, odnosno
izveden prvi sustav parnog grijanja. Godine 1763. proizvedena je poboljšavanju njihove toplinske izolacije čime se stvaraju
12 ~-~--------~--~- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA CR lJANJE - - - - - - - - - - - - - - -

pretpostavke za primjenu niskotemperaturnih sustava grijanja (npr.
podnog i drugih površinskih grijanja).
Sljedeći veliki korak u razvoju tehnike grijanja predstavljaju
kondenzacijski kotlovi, čija primjena započinje početkom 90. godina
prošlog stoljeća. Koriste se uz niskotemperaturne sustave grijanja
1.
(npr. s temperaturama polaznog i povratnog voda 50/60 ili čak
35/45 "C), a u posljednje su vrijeme česti u kombinaciji sa solarnim
sustavima. Kao gorivo u njima se najčešće koristi plin, iako su sve
češće i izvedbe na loživo ulje. U najvećem broju slučajeva, izvode
se za postavljanje na zid, iako ni podne izvedbe (osobito za veće
učine) nisu rijetke. Zbog svega toga se može očekivati da će oni,
uz veća ili manja poboljšanja, barem još desetak godina biti
standardno rješenje za sustave grijanja. FIZIOLOŠKE, TERMODINAMIČKE
Kada je riječ o sustavima grijanja budućnosti, mogu se primijetiti
neke naznake daljnjeg razvoja. Jedna od njih svakako je povezivanje I METEOROLOŠKE OSNOVE
sustava grijanja sa sustavom za decentraliziranu proizvodnju
električne energije, odnosno primjena kogeneracije, primjerice
SUSTAVA ORIJANJA
pomoću malih kogeneracijskih postrojenja u bloku, kotlova s gorivim
ćelijama ili Stirlingovih motora. Isto tako, u posljednje se vrijeme
može primijetiti sve veća težnja za primjenom energije iz obnovljivih
izvora, primjerice pomoću solarnih sustava ili toplinskih crpki.
Naravno, za veću primjenu takvih suvremenih rješenja i kod nas,
uz odgovarajuće norme i propise (i njihovo pridržavanje), bit će
potrebni i određeni novčani ili slični financijski poticaji kao što je
uobičajeno u razvijenim zemljama.
t4 ---------------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ------------~~-- tS

---~---------------""""=""""'------------------I
t.t. FIZIOLOŠKE OSNOVE 1.1.2. Temperatura zraka

Temperatura zraka je jedan od najvažnijih čimbenika ugodnosti,
1.1.1. Ugodnost i toplinska ugodnost pri čemu se neke njezine vrijednosti mogu opisati kao ugodne, a
druge kao neugodne ili nepodnošljive (tablica 1.1).
Ugodnost (komfor, udobnost) je svijest jedne ili više osoba o
Preporučljive vrijednosti temperature zraka u prostoriji ovisno o
ugodnoj okolici i njezino je postizanje osnovni zadatak svakog
vanjskoj temperaturi mogu se pronaći u normama, smjernicama i
sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije. Ona je subjektivan i
propisima (tablice 1.2 i 1.3).
individualan osjećaj, odnosno nemjeriva veličina, a kada je riječ o
sustavima grijanja (ali i ventilacije ili klimatizacije) uglavnom se misli
na toplinsku ugodnost. Tablica 1.1
Utjecaj temperature zraka na čovjeka, odnosno
Toplinska ugodnost je određena s nekoliko osnovnih čimbenika: na osjećaj ugodnosti (prema R.G. Nevinsu) [9]
• temperaturom zraka u prostoriji
temperatura osjećaj djelovanje (*)
• srednjom temperaturom ploha prostorije zraka
• kvalitetom zraka u prostoriji {}zr,OC temperature ugodnosti fiziološko na zdravlje
• vlažnošću zraka u prostoriji < 11,5 vrlo hladno neugodno • drhtanje mišića • prestaje potkožna
• brzinom zraka u prostoriji cirkulacija krvi
prilično • sušenjekapilara • lagani bolu
• razinom buke u prostoriji 11,5 -15,5
u udovima
hladno mišićima
• namjenom prostorije ne sasvim
ugodno • povećani gubici
• razinom i vrstom aktivnosti koje se odvijaju u prostoriji 15,5- 20 hladno topline • povećano
• odjećom osoba koje borave u prostoriji. • potrebno je utopliti Isušiva~jekože
ili kretati se
Svaki od tih čimbenika vezan je uz barem jedan od tri pojma iz čijeg
20 - 23 prohladno • normalna regulacija • normalno stanje
međudjelovanja proizlazi pojam 'ugodnosti': ugodno
23 - 26,5 neutralno tjelesne temperature
• osobu: od koje polazi sam osjećaj ugodnosti 26,6 - 30,5 toplo • znojenje
ne sasvim • mogućnost
• prostoriju: u kojoj je potrebno stvoriti osjećaj ugodnosti ugodno • proširenje potkožnih toplinskog udara
30,5 - 35 vrlo toplo kapi/ara
• sustavi grijanja (i/ili ventilacije i/ili klimatizacije): kojima je zadatak
postizanje ugodnosti. 35 - 38 vruće • povećano znojenje • smetnje uradu srca
neugodno • povećana cirkulacija • opasnost toplinskog
38 - 40,5 vrlo vruće
krvi udara
Glavni utjecaji na (toplinsku) ugodnost u prostoriji se dijele u • kolaps, prekid
• brz PQrasHjelesne
nekoliko osnovnih skupina:
>40,5 nepodnošljivo nepodnošljivo temperature optoka krvi
1. toplinski: temperatura zraka u prostoriji, srednja temperatura ploha • prestanak regulqcije
prostorije, brzina strujanja i relativna vlažnost zraka u prostoriji temperature tijela
2. kemijski: izvori mirisa (smrada), prašina, plinovi, dim i sl. Legenda:
(j osoba pri tome miruje i dulje je izložena spomenutim uvjetima temperature uz
3. fizikalni: razina buke, elektrostatičko opterećenje
vlažnost zraka 50%
4. optički: svjetlost (prirodna i umjetna, od rasvjete) i tama, boje,
biljke, unutarnje uređenje prostora
5. ostali: odjeća i obuća, aktivnosti, zdravstveno stanje, vrijeme
zadržavanja osoba itd.
16 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 11

, r. -:-~~- - - - - --
I'
!
I liI
I
Tablica 1.2 pri čemu su:
Iskustvene vrijednosti temperature i relativne vlažnosti zraka
ffos - osjetilna temperatura, °C
li
u prostorijama različitih namjena (prema ASHRAE-u) [9] I
ffzr - temperatura zraka u prostoriji, °C
ljeto zima
ffsr,p I - srednja temperatura ploha prostorije, °C.
namjena prostorije visoka ugodnost uobičajene vrijednosti
{tzr, °C <p,% {Tzr,oC <p,% Ml-,oC {tzr, °C <p,% ~{t, °C
23- 24 50- 45 25- 26 50 - 45 1 - 2 23- 24 35- 30 -1,5 do-2
Jednadžba vrijedi uz pretpostavke:
stanovi, kuće, hoteli,
uredi, bolnice, škole • razine aktivnosti I. i II. (tablica 1.5)
banke, trgovine, 24- 26 50- 45 26-27 50- 45 1-2 22- 23 35- 30 -1,5 do-2 • lagane ljetne ili odjeće za prijelazno vrijeme
robne kuće, frizerski
i kozmetički saloni • vrijednosti brzine strujanja zraka i stupnja turbulencije u
restorani, barovi, 24- 26 55- 50 26- 27 60- 50 0,5 -1 22- 23 40- 35 -1 do-2 dopuštenom području
kuhinje, slušaonice, • vrijednosti emisijskog koeficijenta okolnih ploha e = 0,9.
crkve
tvornički pogoni 25- 27 55- 45 26- 29 60- 50 2-3 20- 22 35- 30 -2 dO-3
Temperatura zraka u prostoriji je vrijednost temperature izmjerena
Legenda: u sredini prostorije, na visini 1,5 m od poda, a za postizanje osjećaja
{}z, - temperatura zraka u prostoriji
lp - relativna vlažnost
ugodnosti po iznosu mora biti bliska srednjoj temperaturi ploha
~{} - uobičajena odstupanja prostorije (il 1.1).
~ 30 I Ilustracija 1.1
Tablica 1.3 -a donekle ugodno neugodno
Ovisnost osjetilne,
of područje područje(pretoplo)
Projektne temperature zraka u prostoriji tijekom zime (prema HRN EN 12831) [23] temperature zraka
28
vrsta ili namjena prostorije temperatura u prostoriji, °C
'"
:C'
o U prostoriji i
"li)
eo- srednje tempera-
kupaonice 24 26 ture ploha
tU
.c:
stambene prostorije 20 o prostorije [18]
ci.
uredske prostorije, velike uredske prostorije 20 ~
::>
24
1;;
prostorije zasastanke, predavaonice, učionice 20 li;
o-
22 ~
restorani, kafići 20 E
.lB
dječji vrtići, jaslice 20 tU ~
"c ~
"t:l
~ 20 ::>
trgovački centar 16 CI) ~
muzej, galerija 16 '"
o-
E
18 .lB
crkva 15 tU
<::
~
16 "ili'
Osjetilna ili senzibilna temperatura u prostoriji je srednja o
vrijednost temperature zraka u prostoriji i srednje temperature ploha

14
prostorije:
12 f----+--_+_--+-~f__-+_~~_+___'l_-_____t
neugodno područje (prehladno)
10 I I I
12 14 16 18 20 22 24 26 28
temperatura zraka u prostoriji 'frm DC
18 ---------------~- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 19

- - - - - - - - - - /"-,-- - - - - - - - - ------- -- - - - -
Srednja temperatura ploha prostorije je određena jednadžbom: ~ 0,5

E
~
~ 0,4 --'
(lj
Oi'?
(lj ,..............
-:
~
.~
tJ
(lj
e
0,3
~ .-- .-
-l~
~
....--
-
.~
~
lt- ~
pri čemu su:
ffsr.p I - srednja temperatura ploha prostorije, DC
Oi'?
"o
een
0,2
l--- """" -----
0,1 (vrijedi uzI. razinu aktivnosti i koeficijent ~
A - površina pojedine plohe (zida, stropa, poda, ogrjevnog tijela, toplinskog otpora odjeće 0,13 m2 KfW)
0,05
prozora), m 2
20 21 22 23 24 25 26 27 28
ff - temperatura pojedine plohe, DC.
temperatura zraka, DC
Legenda:
Temperatura u prostoriji raspodjeljena je po slojevima. Kako bi se ...... granična krivulja I, T" < 5%
osigurali uvjeti za postizanje ugodnosti, određena je najveća i ""*" granična krivulja II, 5% < T" < 20%
preporučljiva vrijednost prirasta temperature po metru visine
prostorije. Najveći dopušteni prirast iznosi 2 Kim, a preporučuju se
~ granična krivulja III, 20% < T"
vrijednosti najviše do 1,5 Kim, počevši od visine 10 cm iznad poda Ilustracija 1.2
pri najmanjoj temperaturi zraka 21 DC. Dijagram brzine strujanja zraka ovisno o temperaturi zraka i stupnju turbulencije [9J
1.1.~. Brzina, vlažnost i kvaliteta zraka u prostoriji Vlažnost zraka (udio ili sadržaj vlage) također je jedan od osnovnih
čimbenika ugodnosti i ovisi o vrsti i namjeni prostorije te o
Strujanje i raspodjela zraka po prostoriji važni su čimbenici osjećaja temperaturi zraka u prostoriji (il. 1.3). U prirodnim uvjetima zrak
ugodnosti. Preporučijivi iznosi brzina strujanja zraka, ovisno o uvijek sadržava veću ili manju količinu vlage, odnosno vodene pare.
temperaturi zraka i stupnju turbulencije mogu se prikazati Njezina količina u zraku ovisi o temperaturi i što je ona viša, veća
dijagramom (il. 1.2). Stupanj turbulencije je omjer standardnog je i količina koju zrak može prihvatiti. Granična vrijednost pri tome
odstupanja (devijacije) vrijednosti brzina strujanja zraka i srednje je postignuta kada parcijalni tlak vodene pare (koji ovisi o
brzine strujanja zraka i računa se jednadžbom: temperaturi) dosegne vrijednost tlaka isparivanja (zasićenja) i u tom
slučaju nastupa odavanje viška vodene pare iz zraka u obliku magle.
T = Sv Relativna vlažnost je jednaka omjeru:

u '
w
P
rp=-p,
pri čemu
su:
PS
Tu - stupanj turbulencije, %
pri čemu su:
Sv - standardno odstupanje trenutačne vrijednosti brzine, m/s
rp - relativna vlažnost zraka, %
w - srednja brzina strujanja zraka, m/s.
Pp - parcijalni tlak vodene pare (ovisan o temperaturi), Pa
PS - tlak zasićenja vodene pare (ovisan o temperaturi), Pa.

- , I' ' - , - - - --- - - - - - - - - ------- - - - - - - - ------
'if!- 100 x = O, 622 ~, odnosno

s:- p
t)
o --PS
<::
>N 90 cp
(lj neugodno
:>
(lj područje(vlažno)
<::
> 80 cp= x P
._,
1a
~ 0,622+x PS
70
pri čemu je:
P - ukupni tlak (vlažnog) zraka, Pa.
60
50 I----+---+-\--l- Preporučljivo područje relativne vlažnosti iznosi između 30 i 60 %,

a najveća dopuštena vrijednost 65%, odnosno izraženo u apsolutnoj
40 I----+---+-I-----jf--- vlažnosti 11,5 g/kg (tablica 1.4).
Tablica 1.4
30 1----l----+--~-_1_-+~~~-t_+_____j
Vrijednosti relativne vlažnosti zraka u ovisnosti o temperaturi (prema DIN 1946-2) [9J
vanjski zrak zrak u prostoriji

20 I---l----+--I-----''+---+----'-I-~~t_______j
temperatura ttok, °e temperatura tt", °e relativna vlažnost cp, %
donja granica gornja granica
< 20 22 30 65
20 22 30 65
22 24 26 28 25 23 30 65
temperatura zraka u prostoriji-fr,p °C 30 25 30 60
Ilustracija 1.3 32 26 30 55
Ovisnost toplinske ugodnosti o temperaturi i relativnoj vlažnosti zraka u prostoriji [18J
Promjene stanja vlažnog zraka prikazuju se u h-x dijagramu (il. 1.4).

Pri tome se na apscisi nalazi apsolutna vlažnost (x), a na ordinati
Apsolutna vlažnost je jednaka omjeru:
entalpija (h1+J
Kvaliteta zraka u prostoriji uvjetovana je s jedne strane kakvoćom

vanjskog svježeg zraka, a s druge strane onečišćenjima iz same
pri čemu su:
prostorije. Pri tome se pod pojmom kvalitete zraka misli ponajprije
x - apsolutna vlažnost zraka, g/kg na njegov sastav, odnosno na postojanje raznih tvari koje ga
mv - masa vlage u zraku, g onečišćuju. One mogu biti živog ili neživog podrijetla, a neke od njih
mu - masa suhog zraka, kg. uzrokuju alergije kod čovjeka.
Od tvari neživog podrijetla na prvom su mjestu plinovi sa štetnim
Relativna se u apsolutnu vlažnost i obratno mogu preračunavati djelovanjem na čovjekovo zdravlje kao što su, primjerice, ugljični
jednadžbama: monoksid i dioksid, sumporni dioksid, dušični oksidi, ozon, radon,
PRIRUČNIK ZA PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 23

22 - - - - - - - - - - - - - - - - - GRIJANJE
p
formaldehidi, aromatski ugljikovodici, čestice teških metala, prašina

anorganskih materijala te prašina ili vlakna organskih materijala. U
tvari živog podrijetla koje onečišćuju zrak ubrajaju se virusi, bakterije,
6 <J spore, gljivice i pelud.
-li: .g
-cl -»<
<J
e, <J
"'-»< "i:::
~
e,
§
tne
..e "-I '-
~ tI).g ~ ~
g> ~::)co-
'" tn ">-
t 1.1.4. Razina aktivnosti i odjeća osoba
~
="lJ)"'t1....
.~ ~~+.2
os!
:s;
'" <, <J E:
~ tn"tJ <:::> Razina aktivnosti i odjeća osoba su nefizikalni čimbenici s velikim
:g:::l~c:)
-~
-!"Ili
E
l:!
Q.tl1CO
o~ ".0\
g> e: ~ ~.~
utjecajem na osjećaj ugodnosti. Osim odjeće i razine aktivnosti, uz
pojam osobe veže se i vrijeme boravka u prostoriji koje također
15 '5" ~tJoC:
~ ~ Qj ~ značajno utječe na osjećaj ugodnosti.
)( e :a.-s: ~~
~
Aktivnost osobe uzrokuje odavanje topline, što izravno dovodi do
~~~ ~
I ~<J 0::><1>-
IN - <ll io- povećanja toplinskog opterećenja prostorije pa se razina aktivnosti
~ ~.S;2~
-c::: ~, §-"g
, tJ
kao nefizikalna veličina može brojčano prikazati iznosom topline
~
-<: ..c::. )( •
Q.-Cl
. koju osoba odaje pri određenoj aktivnosti (tablica 1.5).
Tablica 1.5
Odavanje topline osobe ovisno o aktivnosti (prema DIN 1946-2) [9J
aktivnost razina ukupno odavanje topline
aktivnosti (zbroj senzibilne i
latentne topline) osobe, W(*)
ležanje, spavanje - 60(80)
lakši sjedeći rad (npr. čitanje ili pisanje) I. 120
~
§ lagani stojeći ili sjedeći rad II. 150
'" ~ teži rad III. 190
i5
~
§ "c
lme>c:i'
-'0 ,
lO!
teški i vrlo teški fizički rad IV. ;;,270
lO! ""'>- 15
"'" lj1 Napomena:
lS
li! ;;~ 1 - pretpostavlja se da se toplina s osobe odaje zračenjem i konvekcijom pri
SO temperaturi prostorije 22 °C
§
l'l t
Uz razinu aktivnosti, velik utjecaj na odavanje topline ima i odjeća,
"JZ une fjJfleW I),r- o ~ ~ ~ odnosno njezini toplinski otpori (tablica 1.6). Toplinski otpori odjeće
o, I{}---~ ...
o
to '" o
g
o o o o o o
'" '" ~ !li! to
"i' ~ \ll mogu se, uz uobičajenu jedinicu m2 KIW, izraziti 'jedinicom' cio, pri čemu
ti;
<.) lO! oo oo e-, <o
'" ~ n, .... ,. 'l' 'l' ? '? 'i' .,.. prema HRN EN ISO 7730 vrijedi: 1 cio = 0,155 m2 KIW.
~ ~ ~ lO!
'" lP Ukupna toplina koja se s osobe predaje njegovoj neposrednoj
~ lj' '1'
okolici, odnosno zraku u prostoriji može se podijeliti na latentnu i
Ilustracija 1.4 senzibilnu. Pri tome to odavanje topline izravno ovisi o temperaturi
h-x dijagram vlažnog zraka pri atmosferskom tlaku (p = 1,013 bar) zraka u prostoriji (tablica 1.7).
24 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 25
P
I
Tablica 1.6 t.t. TERMODINAMIČICE OSNOVE

Toplinski otpori odjeće (prema DIN 1946-2) [9J
odjeća otpor prolazu topline, 1.2.1. Masa, volumen, gustoea i protok

m2 VJW cio
bez odjeće O O Masa (m) je jedna od osnovnih veličina SI-ja. NjeZina je jedinica ki-
lagana ljetna odjeća 0,08 0,5 logram (kg) i njegovi višekratnici (npr. /lg, mg, g), dok se 1000 kg
označava s t (tona).
odjeća zaprijelazne mjesece (proljeće, jesen) 0,16 1,0
zimska odjeća 0,24 2,0
Volumen, zapremina ili obujam (\I) je izvedena fizikalna veličina
jednaka trećoj potenciji duljine. Njegova je jedinica prostorni (kubni
Tablica 1.7
ili kubični) metar (m3) i njegovi višekratnici (npr. mm", crn", dm", km").
Odavanje topline osobe ovisno o aktivnosti i Također se koristi jedinica (prema SI-ju) litar (I), odnosno njegovi
temperaturi zraka u prostoriji (prema VOI 2078) [9J =
višekratnici, pri čemu je: 1 I 1 dm".
temperatura zraka u prostoriji, "C
aktivnost odavanje
18 20 22 23 24 25 26 Gustoća (p) je izvedena fizikalna veličina koja je jednaka omjeru
senzibilne topline, W 100 95 90 85 75 75 70 mase i volumena, a njezina je jedinica kq/m" i njegovi višekratnici
bez aktivnosti, latentne topline, W 25 25 30 35 40 40 45 (npr. q/crn", kq/dm", kg/I):
I. II. razina ukupne topline, W (*) 125 120 120 120 110 115 115
vlage, g/h (**) 35 35 40 50 60 60 65
senzibilne topline, W 125 115 105 100 95 90 85
III. razina
ukupne topline, W (*) 190 190 190 190 190 190 190 pri čemu su:
Legenda: p - gustoća, kq/m" (tablica 1.8)
(J - gotovo ne ovisi o temperaturi zraka u prostoriji
('J - može se približno izračunati množenjem latentne topline s 10/7 m - masa, kg
V - volumen, m3 .
Valja napomenuti da osobe u prostoriji nisu samo izvori topline, već Specifični volumen (v) je veličina jednaka recipročnoj vrijednosti
i vlažnosti, plinova (npr. CO2 koji nastaje izdisanjem), mirisa, raznih gustoće, a izražava se u m3/kg:
čestica i sl, što sve također utječe na ugodnost.
1
v=-.
p
Protok je izvedena fizikalna veličina jednaka omjeru mase (Qm) ili

volumena (O) i vremena. Njegove jedinice prema SI-ju su kg/s,
odnosno m3/s i njihovi višekratnici (npr. kg/h, m3/h, odnosno l/h,
Ilmin, lis itd). Pri tome vrijedi:
m
• za maseni protok: Qm =t-
PRIRUČNIK ZA PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 27

26 - - - - - - - - - - - - - - - - GRIJANJE
- , /'-,---- -- --------- - - - - - - - - - - - - - - - --
• za volumni protok: Qv -
v 1.2.2. Tlak
- -
t '
Tlak (P) je izvedena fizikalna veličina jednaka omjeru pritisne sile
pri čemu su: (pritiska), odnosno njezine normalne komponente i površine na koju
Qm - maseni protok, kg/s djeluje:
Qv - volumni protok, mvs
t - vrijeme, s.
Tablica 1.8 pri čemu su:

Gustoća nekih tvari p - tlak, Pa
tvari gustoća, kg/m 3 F - pritisna sila (normalna komponenta), N
nestlačlve (čvrsteI kapijevite) tvari A - površina, m",
metalni materijali
aluminij 2700 Jedinica za tlak u SI-ju je paskal (Pa) i njegovi višekratnici (npr. hPa,
bakar (trgovački) 8300 kPa, MPa). Za tehničku se primjenu češće koristi (također prema
cink 7130 SI-ju) jedinica bar, odnosno njezin višekratnik mbar. Odnos tih
čelik (0,2% G) 7850 jedinica je:
olovo (~istO) 11 340
kapljevine 1 bar = 105 Pa = 100 000 Pa ili
benzin 680 - 750
1 mbar = 100 Pa = 1 hPa.
led 917
ložiVo ulje 820- 970
voda (pri 4 "C) 1000 Uvođenjem metričkog sustava (SI-ja) mnoge su stare jedinice
stlačive tvari (plinovi) u normalnom stanju (101 325 Pa i OoG) ispuštene iz uporabe, odnosno njihova je uporaba zabranjena, iako
metan,GH4 0,7175 se u nekim uskim stručnim područjima još koriste. Na primjer:
propan, G3H8 2,011 • fizikalna atmosfera: 1 atm = 760 mm Hg = 101 325 Pa
n-butan, C4H10 ,2;.709 • tehnička atmosfera: 1 at = 1 kp/cm" = 98 066,5 Pa
dušik, N2 1,25 • stupac žive (O 0C): 1 mm Hg (1 mm SŽ) = 133,322 Pa
kisik, O2 1,429 • stupac vode (4 0C): 1 mm Hp (1 mm SV) = 1 kp/rn" = 9,80665 Pa.
ugljični monoksid, GO 1,2505
ugljični dioksid, G0 2 1,977
Omjerom sile i površine u jednadžbi opisuje se tzv. srednji ili
zrak 1,2931
prosječni tlak, dok se pri mjerenju tlaka stlačivih fluida (tj. plinova)
prirodni plin 0,783 mogu razlikovati tri vrste tlaka (il. 1.5):
• atmosferski tlak
• relativni tlak
• apsolutni tlak.
28 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 29

-- - - 1'"-,------- - ---- ---- - - - ----- -- - --
Atmosferski, okolni ili barometarski tlak (pJ nastaje zbog vlastite Pri tome vrijedi tzv. hidrostatički paradoks: tlak na vodoravno dno
težine zračnog stupca iznad Zemljine površine i najčešće se smatra neke posude ne, ovisi o obliku dna, već samo o visini stupca
referentnim u mjerenjima tlaka na Zemlji. kapljevine u njoj.
Apsolutni ili stvarni tlak (pA) je veličina stanja pa se uvrštava u Hidraulički tlak je jednak ukupnom tlaku u kapljevini u mirovanju.
fizikalne jednadžbe ili očitava iz tablica i dijagrama. Određen je kao Nastaje vanjskim djelovanjem na nju i po njoj se širi nesmanjeno i
zbroj referentnog i relativnog tlaka te vrijedi: jednoliko u svim smjerovima (Pascalov zakon). Drugim riječima,
ukupni tlak u nekoj točki u kapljevini jednak je zbroju okolnog
• u slučaju pretlaka (Pe > ps): PA = ps + Pe (atmosferskog) i hidrostatskog tlaka:
• u slučaju podtlaka (Pe < ps): PA = ps - Pe' Phidr =PA +Ph =PA +pgh.
Relativni tlak (P J predstavlja razliku između stvarnog i referentnog Hidrodinamičkitlak je jednak ukupnom tlaku u kapljevini u gibanju
tlaka te se izražava kao: (protjecanju) i sastoji se od dinamičkog i statičkog dijela, a ovisi o

brzini strujanja kapljevine:
• pretlak, nadtlak ili manometarski tlak (ako je apsolutni tlak veći
od referentnog)
pw 2
• podtlak ili vakuum (ako je apsolutni tlak manji od referentnog). Phd = Pst + Pdin = Pst + -2-'
U nestlačivim fluidima (tj. u kapljevinama), postoji još nekoliko vrsta pri čemu su:
tlaka: Phd - hidrodinamički tlak, Pa
• hidrostatski tlak Pst - statički tlak u kapljevini u prot jecanju, Pa
• hidraulički tlak P din - dinamički tlak u kapljevini u protjecanju, Pa
• hidrodinamički tlak. w - brzina strujanja kapljevine, m/s.
Hidrostatski tlak (Ph) je tlak u kapljevini koja miruje i uzrokovan je

njezinom težinom, a ovisi samo o njezinoj dubini (udaljenosti od 3 bar 2 bar
točke mjerenja od slobodne površine) i o gustoći:
------------------------ ---------------1---"--
pri čemu su:

Ph - hidrostatski tlak, Pa podtlak
p - gustoća kapljevine, kq/rn" ------------- ----------------------_!_-
h - dubina, m obar -+--+-- -1 bar - - - - - - - - apsolutni vakuum
g - ubrzanje sile teže (= 9,80665 m/s"), APSOLUTNI TLAK RELATIVNI TLAK
Ilustracija 1.5
Apso/utni tlak, podt/ak i pret/ak
30 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK lA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 31

r
1.2.3. Temperatura i toplinsko rastezanje tvari Linearno duljinsko rastezanje (produljenje ili skraćenje) čvrstih
tvari je određeno jednadžbom (il. 1.7):
Temperatura (T, t, {}) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina i njome
se očituje unutarnje toplinsko stanje nekog tijela pri čemu vrijedi
kako dva tijela imaju istu temperaturu ako među njima nema izmjene
topline, to jest ako su u toplinskoj ravnoteži. Jedinica za temperaturu
pri čemu su:
u SI-ju je kelvin (K) koji je određen kao 273,16-ti dio temperaturne
razlike između apsolutne nule i trojne točke vode. Ipak, češće se '1 - duljina nakon produljenja, m
koristi (također prema SI-ju) jedinica Celzijev stupanj (0C), koja je 'o - početna duljina, m
jednaka stotom dijelu temperaturne razlike između vrelišta i ledišta a - koeficijent linearnog toplinskog rastezanja, mm/(mm K)
vode (pri tlaku od 1,01325 bar). Celzijev je stupanj po apsolutnom (tablica 1.9)
iznosu jednak kelvinu, a odnos njihovih skala je (il. 1.6): 19'1 - konačna temperatura, "C
19'0 - početna temperatura, "C
{WC) = T(K)-273, 16, odnosno
/'.,.19' - prirast temperature, °C.
19'(0C) "'" T(K)-273.
I
hlađenje zagrijavanje >
Anglosaska jedinica za temperaturu (u SAD-u i još nekim zemljama) za A'fr

je Fahrenheitov stupanj (OF) (il. 1.6). I
Kelvinova skala Celzijeva skala Fahrenheitova skala

(prema SI-ju) (prema SI-ju) (uSAD-u, nije prema SI-ju)
T,K 'fr,oC 'fr, oF
473 200 392
skraćenje produljenje
- vrelište vode- 100 } 212
{ 373
AT = 100K • A'fr= 100°C }A'fr= 180OF početna duljina lo
273 -Iedište vode- O 32
Ilustracija 1.7
173 -100 -148 Prikaz linearnog rastezanja čvrstih tvari
73 -200 -328
Volumna i površinska rastezanja određena su analognim
O - apsolutna nula- -273,15 -460 jednadžbama:
Ilustracija 1.6
Odnos temperaturnih skala A = Aa( 1+ f3/'.,.19') = Aa( 1+ 2a/'.,.19') , odnosno
Sve tvari se pod utjecajem topline rastežu, odnosno skupljaju pri ~ = Vo(1+ y/'.,.19') = Vo( 1+ 3a/'.,.19').
čemu te promjene ovise o temperaturi. Plinovi ikapljevine rastežu
se po cijelom volumenu, dok se rastezanje čvrstih tvari može
promatrati kao duljinsko, povšinsko i volumno.
32 --------------'-----~-- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 33

r=
Tablica 1.9
Specifični toplinski kapacitet (c) je fizikalna veličina koja pokazuje
Koeficijent linearnog toplinskog rastezanja nekih materijala
koliko je energije potrebno dovesti 1 kg mase neke tvari kako bi joj
materijal a, 10-6 mm/(mm K) se temperatura povećala za 1 K (tablica 1.10). Stlačive tvari (plinovi)
metalni materijali imaju dvije vrste toplinskih kapaciteta: pri konstantnom tlaku (c ) i
aluminij 23,8 pri konstantnom volumenu (cv)' p
bakar 16,2 Za prijenos topline vrijedi:

cink 29,8
čelik 11,1 Q = mctst) ,
mjed 19 pri čemu su:
sivi lijev 9,0 Q - toplina izmijenjena u procesu (zagrijavanja ili hlađenja nekog
željezo (čisto) " 11,7 tijela), J
polimerni materijali (pri temperaturama od 20 do 100 "G) m - masa tijela, kg
pelibuten (PB) 130
c - specifični toplinski kapacitet tijela, J/(kg K)
polietilen (PE) 200
f\,.{} - razlika temperature prije procesa (zagrijavanja ili hlađenja) i
polipropilen (PP) laO nakon njega, DC.
polivinilklorid (PVG) 70
umreženi polietilen (PE-X) 140 - 200
Entropija (8) je fizikalna veličina jednaka omjeru prirasta topline i
Višeslojni materijal (PE-Al-PE) 26
temperature te predstavlja ocjenu savršenosti pretvorbe topline u
građevinski materijali
mehanički rad (tzv. Clausiusova definicija). U praktičnoj je primjeni
beton t2
češća specifična entropija, po masi tvari. Jedinica za entropiju u
porculan a SI-ju jest J/K, a za specifičnu entropiju J/(kg K).
staklo 3
Snaga ili učin (P, Q) je fizikalna veličina jednaka omjeru količine

topline, rada ili energije i vremena, a može se opisati kao obavljeni
1.2.4. Energija, toplina, specifični toplinski kapacitet, snaga i učin
rad ili toplina izmjenjena u određenom vremenu. Pri tome se izraz
Energija (E), rad (W) i toplina (Q) su veličine iste vrste i imaju istu snaga najčešće koristi kada se govori o obavljanju mehaničkog ili
jedinicu - džul (J). Često se koriste njegovi višekratnici (npr. kJ, MJ, električnog rada, a učin kod izmjene topline. Jedinica za snagu,
GJ), a i jedinica kilovatsat (kW h), odnosno njegovi višekratnici (npr. odnosno učin je vat (W) i njegovi višekratnici (kW, MW itd).
MW h).
Energija je fizikalna veličina kojom se opisuje unutarnje među
djelovanje i stanje čestica nekog tijela i njegovo međudjelovanje s
drugim tijelima, odnosno sposobnost obavljanja rada. Energija ne
može ni nastati ni nestati, već samo prelaziti iz jednog oblika u drugi
pa izrazi kao što su 'proizvodnja', 'dobivanje', 'potrošnja', 'pohrana'
ili 'štednja' energije u fizikalnom smislu nisu baš točni.
Rad je izvedena fizikalna veličina jednaka umnošku sile i puta na
kojem ona djeluje. Toplina je oblik energije koji se očituje prijelazom
između tijela različitih temperatura.

Tablica 1.10 1.2.5. Izmjena topline
Specifičnitoplinski kapacitet nekih tvari
tvar G, J/(kg K) Toplina se izmjenjuje na tri osnovna načina:
metalni materijali (pri 20 "C) • provođenjem (kondukcijom) kroz čvrste, kapljevite i plinovite tvari
aluminij • konvekcijom (komešanjem) čestica plinovitih i kapljevitih tvari
bakar (trgovački) 419 • zračenjem (radijacijom) bez posredne tvari jer se prijenos topline
cink 385 temelji na elektromagnetskom načelu.
crveni lijev 377
čelik (s 0,2% C) 460 Provođenje je način izmjene topline pod utjecajem temperaturnog
nehrđajući čelici (Cr-Ni) 477 gradijenta na osnovi prijenosa kinetičke energije između molekula.
željezo 465 Na taj se način toplina izmijenjuje u čvrstim tvarima, između dvaju
voda čvrstih tijela u dodiru te u kapljevinama i plinovima koje miruju ili
led 2005 se gibaju bez miješanja čestica (tzv. laminarno strujanje).
voda pri 20 °C 4182 Provođenje topline kroz ravnu stijenku nekog čvrstog tijela (tzv. jedno-
vodena para pri i OO°C·· 2032 dimenzionalno provođenje topline kroz ravnu stijenku bez postojanja
polimerni materijali toplinskih izvora) jednostavno se može opisati jednadžbom:
.:polibuten WB) 1500
polipropilen (PP) 2000
.Poli~ipilklqriđ(P\JC)! .... 980
umreženi polietilen (PE-X) 2100
građevinski materijali
beton pri čemu su:
porculan Q - izmijenjena toplina (toplinski učin), W
staklo A - površina stijenke, m 2
Gv tT1 - temperatura toplije strane stijenke, °C
metan, CH 4 . 2156 1632 tT2 - temperatura hladnije strane stijenke, °C
propan, C3Hs . ·1604 1470
A - koeficijent toplinske vodljivosti materijala stijenke, W/(m K)
n-butan, C4HlO ·1480 .. (tablica 1.11)
dušik, N2 1039 742
d - debljina stijenke, m
kisik, O2 915 655
ugljični monoksid, CO 1039 R).. - toplinski otpor materijala stijenke, m 2 KfW.
743
ugljični dioksid, CO 2 816 627
zrak 1010 723 Konvekcija je način izmjene topline između stijenke čvrstih tvari i
plinova ili kapljevina u gibanju (npr. između zraka i zida). Osnovni
uvjet pri tome jest međusobno gibanje (komešanje) čestica pri čemu
dolazi do stalnog međusobnog dodirivanja čestica različite tem-
perature između kojih se tada izmjenjuje toplina. Valja napomenuti
da kod prirodne konvekcije dolazi do pojave tzv. termosifonskog
uči na.

Tablica 1.11 Izmjenu topline konvekcijom opisuje jednadžba:
Koeficijent toplinske vodljivosti nekih materijala
materijal A, W/(m K)
metalni materijali (pri 20°C)
,
aluminij 221 pri čemu su:
bakar (trgovački) 372 Q - izmijenjena toplina (toplinski učin), W
cink
,
113 a - koeficijent prijelaza topline, W/(m 2 K)
crveni lijev 60 A - površina stijenke čvrstog tijela, m2
čelik ($0,2% C) 50 {}1 - temperatura čvrstog tijela, °C
mjed 80- 120 {}2 - temperatura plina ili kapljevine, °C.
n~hrđajLlći čelici (Cr-Ni) 20

željezo 67 Jednadžbe izmjene topline provođenjem i konvekcijom mogu se
voda povezati u jednu:
led, 2,2
voda (pri 20°C) 0,598
vodena para(pri 100 oG) 0,681 pri čemu su:
zrak
zrak (pri 1 bar i O- 100 oG) 0,0245 (1 + 0,002251'T) k= 1 = ~ _ koeficijent prolaza topline, W/(m 2 K)
polimerni materijali 1 d 1 R
-+-+-
polibuten (PB) 0,22 au A a;
polipropilen (PP) 0,24 a,u av - koetlcllentl prijelaza topline na unutarnjoj, odnosno
polivinilklorid (PVC) 0,14 vanjskoj strani stijenke, W/(m 2 K)
umreženi polietllen (PE-X) 0,43 d - debljina stijenke, m
-;-
višeslojni materijal (PE-AlcPE) 0,34; , R - toplinski otpor materijala stijenke, m" KIW
građevinski materijali A - površina (ravne) plohe stijenke, m2
,
beton 0,3 -1,5 {}1' {}2 - temperatura vanjske, odnosno unutranje stijenke plohe, °C.
opeka 0,25 - 0,55
porculan 1,,2 Zračenje je način izmjene topline bez materijalnog posrednika, u
staklo 0,81 obliku toplinskih zraka, odnosno elektromagnetskih valova, što se
izolacijski materijali može odvijati i u vakuumu. Izmjenu topline zračenjem opisuju dva
mineraln~ \luna
;
0,045 osnovna zakona.
pjenasti materijali (p = 15kg/m 3) 0,035 Stefan-Boltzmannov zakon govori o toplinskom zračenju kao o
pluto tp ",.150kg/m3) 0,08-0,13 energiji koju tijela odaju u obliku elektromagnetskih valova u
području od 0,04 do 800 mm, pri čemu se zračenje crnog tijela
staklena vuna 0,04
opisuje jednadžbom:

8 1, 8 2 - emisijski koeficijent plohe koja odaje i plohe koja prima
E = aT 4 =
c
C(~)4
100 ' f3
toplinu (tablica 1.12)
- temperaturni faktor, K3
T1 , T2 - (termodinamička) temperatura plohe koja odaje i plohe koja
pri čemu su: prima toplinu, K.
Ec - zračenje
(toplinski tok) crnog tijela, W/m 2 fJ'1' fJ'2 - temperatura plohe koja odaje i koja prima toplinu, DC
T - temperatura (crnog tijela), K A - površina plohe koja zrači, m",
a - Stefan-Boltzmannova konstanta (= 5,67 . 10-8 W/(m 2 K4)
C - Stefan-Boltzmannova konstanta (= 5,67 W/(m 2 (100 K)4).
Tablica 1.12
Emisijski koeficijenti nekih materijala
Kirchoffov zakon opisuje odnos zračenja crnog i necrnog tijela materijali En (*)
pomoću emisijskog koeficijenta:
alUmihij, poliran (23 oG) 0,052
bakar, poliran (20 DC) 0,D3
Gelik, valjar (20DC) 0,77
sjajan (150 DC)
čelik, 0,128
pri čemu su: mjed,polirani (300 oG) 0,05
8 - emisijski koeficijent beton, hrapavi (O - 90 DC) 0,94
E, Ec- zračenje necrnog i crnog tijela, W/m 2 staklo (20 DC) 0,87
a, ac - apsorpcijski koeficijent necrnog i crnog tijela. opeka, sirova (20 "C) 0,93
premaz zara~ijatore (100 oG) 0,925
Izmjena topline zračenjem opisuje se sličnom jednadžbom kao i za voda, led (O "C) 0,96
prva dva načina: Legenda
(*) - vrijednosti u smjeru normale na površinu koje za cijelu plohu, ovisno o
njezinom izgledu, valja pomnožiti s:
• 1,20 za sjajne metalne plohe
• 0,95 za nemetaIne glatke plohe
pri čemu su: • 0,98 za hrapave plohe.
- koeficijent prijelaza topline

zračenjem, W/(m 2 K)
C12 = Cc - konstanta zračenja kombinacije stijenki, W/(m 2 K4)

1 1
-+--1
81 82

t.i. METEOROLOŠKE OSNOVE U Hrvatskoj prevladava umjerena klima i sva su četiri godišnja doba
jasno izražena. Ljetne vrućine s temperaturama višim od 30 °C i
velike zimske hladnoće s temperaturama nižim od -10 °C uglavnom
1.3.1. Klimatske značajke Hrvatske
kratko traju. Proljeća i jeseni također su vrlo ugodni, osim za kišnih
Postizanje zadovoljavajuće ugodnosti u prostoriji i cijeloj građevini, razdoblja. Na takvu klimu ponajviše utječe umjerena zemljopisna
osim u unutarnjim, ovisi i o vanjskim, odnosno okolnim uvjetima: širina (45 ° SZŠ) uz velik doprinos zapadnih oceanskih zračnih
temperaturi, vlažnosti i sastavu i brzini strujanja vanjskog zraka (tzv. strujanja, toplog Jadranskog mora, velikih kopnenih masa sjeverne
ruži vjetrova), odnosno o vremenskim prilikama koje uvjetuje izmjena Afrike na jugu i Euroazije na sjeveroistoku, otvorenost
godišnjih doba. Tako se tijekom godine stalno izmijenjuju razdoblja kontinentalnog dijela države sjeveru i visoke planinske prepreke
toplog, sunčanog i vedrog, ali i oblačnog, maglovitog, hladnog, (Velebit, Biokovo) uzduž obale. Prosječne se godišnje temperature
kišovitog, vjetrovitog i snježnog vremena. Stoga je za proračun za većinu hrvatskih naselja kreću između 10 i 15 °C, a cijela Hrvatska
svakog sustava grijanja (ali i ventilacije i/ili klimatizacije) bitno se može podijeliti u tri klimatska područja (tablica 1.13, il. 1.8). Inače,
poznavanje pojedinih meteoroloških podataka: temperature, ta se klimatska područja uvelike podudaraju s tzv. graditeljsko-
vlažnosti i sastava (kakvoće) vanjskog zraka, brzine i smjera klimatskim područjima, na kojima su vrijednosti najmanjih godišnjih
strujanja vjetra, rasporeda toplih i hladnih dana tijekom godine te temperatura vanjskog zraka približno jednake (il. 1.9).
osunčanja, odnosno jačine i smjera upada Sunčevog zračenja.
~o~
..J"'-tAKO~,
,..; vARA20m "\..
\- o KRAPINA KOPRIVNICA ~
1.
,*. rr:' ZAGREB
":.'
@
"BJELOVAR-lr-.
,o'
"
VlROvmCA.
;, "~
•
.. r
.. l
J
,'-"'"
•
~, ,>
KOVAR:!<...
I OSIJEK (,
',-~ "KARLOVAC ', ~" •• ~ ,ROO ::'!
"......
ICE SISAK PAJ<RAC" .... VUK9VAR ~ -t.'
o
(''''-J'-'\~-
POŽEGA
'..1- '.. .,..-,
"..',.j
o ::>
GUIJN ,......., SLAVONSKlBROD -......J
\..... "'-..,..... '..J'~';- ::, 1\1 1. graditeljsko-klimatsko područje, {tmin,sr" = -12°C
~
2.graditeljsko-klimatsko područje, {tmin,sr" = -18 °C
umjerena kontinentalna klima
3. graditeljsko-klimatsko područje, {tmin,sr" = -24 °C
planinsko-kotlinska klima
. II sredozemna klima {tmin.sr" -srednja vrijednost
h~ najmanjih godišnjih
temperatura u
određenom području
----------"1 ~ ."
.-' \' _-o
. ,~
(,,-.J -''''''' ,--~s'"
Ilustracija 1.9
Ilustracija 1.8 Graditeljsko-klimatska područja u Hrvatskoj [17]
Klimatska područja u Hrvatskoj [29] Napomena: ilustracija u boji nalazi se na str. 559

:: Tablica 1.13
Važniji klimatski podaci za nekoliko gradova u Hrvatskoj (prema Tehničkom propisu
o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, NN 79/2005) [27}
mjeseci
srednja
e.:>
grad podatak "i: <tl
>e.:> ..>.:: "i: "i: "i:
N
o
"o
<tl "i: <tl
<::
godišnja
<tl "i: c- o.:>
o>
le.:> <tl <tl <tl <tl <:: "cr.;
"5' <tl "o
~ vrijednost
..cl
o.:>
::=" =ar lN
~ "S:
<tl
c- e- ~
<tl
"2' :::l ....
o
en > o en - en - t:; c-
temperatura zraka, °c -1,1 1,6 6,0 10,8 15,6 18,7 20,4 19,5 15,8 10,4 5,2 0,6 10,3
Bjelovar relativna vlažnost zraka, % 87 83 77 74 75 76 76 79 82 84 87 89 81
brzina vjetra, m/s . 1,6 1,9 2,0 2,1 2,1 1,9 1,8 1,8 1,8 1,7 1,7 1,6 1,8
temperatura zraka, "C 8,8 9,3 11,1 14,1 18,1 21,8 24,5 24,4 21,5 17,7 13,7 10,4 16,3
Dubrovnik relativna vlažnost zraka, % 61 61 63 66 68 66 60 61 64 63 65 62 63
brzina vjetra, m/s 3,6 3,8 3,5 3,0 2,5 2,1 2,2 2,2 2,4 2,9 3,7 3,8 2,9
temperatura zraka, °c -1,7 0,2 3,6 8,1 12,8 16,0 18,1 17,3 13,6 9,0 4,2 -0,5 8,4
Gospić relativna vlažnost zraka, % 85 82 77 73 73 74 71 75 79 82 84 87 79
brzina vjetra, m/s 1,2 1,5 1,6 1,8 1,4 1,2 1,1 1,0 1,0 1,3 1,5 1,3 1,3
.... temperatura zraka, "C -0,6 2,2 6,5 11,2 15,9 19,2 21,1 20,1 16,4 11,1 5,6 0,9 10,8
:!!
'"
e
0<
Karlovac relativna vlažnost zraka, % 88 84 78 75 76 76 75 78 82 84 87 89 81
:z
:>o: brzina vjetra, m/s 0,9 1,0 1,2 1,3 1,1 1,1 1,0 0,9 0,8 0,9 1,0 0,9 1,0
N
:1:0 temperatura zraka, °c -1,2 1,6 6,1 11,3 16,5 19,5 21,1 20,3 16,6 11,2 5,4 0,9 10,8
o
'" Osijek relativna vlažnost zraka, % 89 85 78 73 73 74 72 74 78 80 88 90 79
c::
:1:0
:z brzina vjetra, m/s 1,6 1,9 2,1 2,1 1,8 1,6 1,5 1,5 1,4 1,6 1,6 1,7 1,7
e-
m
I'
....
'"
~
0<
Tablica 1.13 - nastavak
:z
:>o: mjeseci
N srednja
:1:0
e.:>
o grad podatak "i: <tl ..>.:: "i: "i: "i:
N
o
"o
<tl "i: <tl
<::
godišnja
'"
c:: <tl
>e.>
'e.>
<tl <tl <tl <tl "i: <tl
>
o <:: c- o.:>
"o "cr.;
vrijednost
-~
:1:0
:z
o.:>
:~ ~
>
"5'
lN
o ~
..cl
"S:
en
<tl
-c- e-
en ~
<tl
"2' ~ ec-
e-
m
temperatura zraka, °c ' -0,9 2,0 6,2 11,0 15,8 19,0 20,7 19,7 16,2 10,8 5,5 1,1 10,6
Požega relativna vlažnost zraka, % 87 86 83 79 78 78 77 79 81 84 87 88 82
brzina vjetra, m/s 1,2 1,5 1,4 1,5 1,4 1,3 1,3 1,2 1,2 1,1 1,1 1,0 1,3
temperatura zraka, °c ; 5,3 6,0 8,3 12,0 16,5 20,5 23,2 22,6 19,0 14,7 10,1 6,6 13,7
Pula relativna vlažnost zraka, % 76 74 72 71 71 69 64 67 73 74 76 76 72
brzina vjetra, m/s 2,7 3,0 3,1 3,0 2,4 2,3 2,2 2,1 2,2 2,8 2,9 2,9 2,6
temperatura zraka, °c 5,3 6,1 8,5 12,2 16,6 20,1 22,8 22,3 18,9 14,4 ' 9,8 6,5 13,6
Rijeka relativna vlažnost zraka, % 64 63 61 62 64 63 57 58 64 66 67 65 63
brzina vjetra, m/s 1,9 2,1 2,0 1,9 1,5 1,4 1,6 1,6 1,7 2,0 2,1 2,0 1,8
Sisak relativna vlažnost zraka, % 87 82 75 70 72 73 73 77 81 83 86 88 79
brzina vjetra, m/s 1,1 1,5 1,8 1,9 2,1 2,0 1,7 1,4 1,3 1,2 1,3 1,2 1;5
Slavonski Brod relativna vlažnost zraka, % 87 82 74 72 74 75 73 76 79 82 86 88 79
brzina vjetra, m/s 1,4 1,7 2,0 2,0 1,7 1,6 1,4 1,3 1,2 1,3 1,5 1,4 1,5
01:0
""
OIi>
~
mjeseci
srednja
<.>
grad podatak 02' co '2' '2' o
N "o
co 'i:: co godišnja
co ><.>
""'oS'
co" co '2' c. <::
o>
gco
cl)
'<.> co ..o "2' co <::
co "o 'c;;
co .8 ec. vrijednost
~ e- o
- ......en
cl)
=>
:55' >
>N
o
'S;
en - C.
en "2' en '
""'"
temperatura zraka, °C 7,6 8,2 10,5 13,9 18,7 22,5 25,4 24,9 21,4 16,9 12,3 8,9 15,9
Split (Marjan) relativna vlažnost zraka, % 60 ' 60 60 59 59 56 49 52 58 61 64 62 58
brzina vjetra, m/s 4,5 5,0 4,7 4,2 3,5 3,0 3,1 3,0 3,3 3,9 4,7 4,7 4,0
Šibenik relativna vlažnost zraka, % 60 58 58 58 58 57 50 52 58 61 63 61 58
brzina vjetra, mIs 4,4 4,4 3,9 3,4 2,6 2,1 2,5 2,3 2,4 3,1 3,8 4,2 3,2
temperatura zraka, °C -1,3 1,3 5,4 10,3 15,1 18,3 19,8 18,9 15,4 10,1 4,9 0,5 9,9
Varaždin relativna vlažnost zraka, % 84 80 74 69 70 72 72 76 79 81 83 85 77
brzina vjetra, mIs 2,0 2,4 2,5 2,7 2,3 2,1 1,8 1,5 1,5 1,8 2,1 2,1 2,0
... Zadar relativna vlažnost zraka, % 72 71 72 73 74 71 67 69 73 73 73 72 72
'" brzina vjetra, m/s 2,4 2,6 2,5 2,4 2,1 2,0 2,0 1,8 1,8 2,0 2,7 2,6 2,2
'"
e
C'><
z temperatura zraka, °C 0,5 3,1 7,3 11,8 16,3 19,3 21,3 20,6 17,0 11,9 6,4 2,0 11,5
:o:: Zagreb (Grič) relativna vlažnost zraka, % 79 73 65 61 64 67 65 68 73 76 71
N
79 80
:r-
c::> brzina vjetra, mIs 1,5 1,8 2,1 2,2 1,9 1,8 1,7 1,6 1,6 1,6 1,6 1,6 1,7
'"
<=
:r-
z
e-
m
...:2
'" N N < < en en en ..:=:
CD< -c -c -c o o :;;§:, ;;:<;
::c <::
~ ,O
3" ::I: G) o o .5!? 2:!.
cc O O N
..... o. (JJ _.
..=: ..... ::J 3 =:
cc -
..... O
'"o O =: O
I:ll = O ~o I:ll ~.
(JJ _o
cc -O
C '"o ..... ..... -w
e l»
tc
l»
C.
S' l» cr "2-
a c;;'
;:;: ~ l» CD
o l» ,o.::
or tcN<
en tc l» =>
S'
<: oen <:: CD CD I:ll CD o (J)
::JCh< ::J::Jo.CD::JCD ~
c-
....
N l»
C'><
6" CD So 5-
S' š" g s" g CD
050 CD _o @ 05 O O 9: 05 0 ~
0
~ e:
z A CD oj
l» CD "'"' "o
:o::
@
C- "'"' <:
Q.
N<
c.
=>
So
O
=>
~
A l»
en
A
l» ill CS: CS'
CD ~ S- ........ ::J < • 3 (JJ ~. -;+ ::J
N
:r-
e:
OJ
A
l»
n =>
~
N o. ~<
O _o "c
ci
-::J::r ~o CD
1:ll~::J ~ -
...El
~
c::> B I:ll O cc .... - ::J ~o CD GO
'"
<=
c. O- O CD 3 0
_o CD I:ll 3
-
...
""CI'
:r- '"o I:ll o. ~ CD::r t::L §-
'"o
.2.
.20 o. (JJ-; ::::l _o ~ ~o _o CD
--
ze-
GO
m CDI:ll::JCD NI:ll::r_::riri ~
o. ::J ~. ....
::;0 I:ll ::r CD
I:ll N o. N -
'"O~" =: _oC : :ll
GO
CD:::!: 3 ..... ::rQ?.3 CD
~o 3 "c O '"o O (JJ GO
cc ~ ~o CD iri o < 2s: <
N
3' so. s3 e s El
()<0.1:ll::r1:ll
...
""CI'
en
i'J'
'c
s.
o
CD al.
< zr 05" ..,
CDO)
::J e
CD
C ~ -;+ o. 20
::J I:ll N I:ll (JJ
'"0;:>\
OI:llCD~CC
:< ::J 8
D
-......
GO
c:
GO
_.-
o.-N q-N - - -
C ~. 3 I:ll
CD CD CD
Q: CD I:ll 3 C O
, , , , , , o, , , , , ~"
-
, , --'" ~ , ::I ::J O- '"o N
--'"
ch ..;.,J",
J:,. ce cc
,..;;;;.,I"
--'" ~ o:> ~ co co
..;.,J",
o, ~ ~ ~ --'" --'" CD I::r'"O CD ::J ..... CD-8 c:
CJ1 ce '"
O o:> o:> O co O .j::o. ce ce
CD
.....
<3'"
I:ll
CD~
..... 0
OO::JO-
,,.., ..... I:ll'"O::J
"-'I:ll--
""CI'
D
3 - CD" ~ '"o - o- I:ll ::;0 O
::ll
'c
- (JJ(JJCO OCCC(JJCC I
....
CD
Q) 8 CD ..... 0. 'Q.::J ..... ;:>\N
A-
D
~" () I:ll..... :::;0..,... I:ll CD ~ ::ll
e _o C ~ v ch ....
ja - < ()< (JJ°CDN;:>\
3 e I:ll ~o ;:>\ q- < ::J I:ll
(") ° O' ::J CD o CD _o I:ll
cc E: (jj0 o cc o- 1il
~< E:
C CD ;:>\ o. C I:ll ;:>\ ~o CD
C:a5(j)~i;;I ;:>\0 ..... ()<"""CD;:>\;:>\
:J:::>;-::l::l0' (JJ o CD _. ~ CD o
~S2."O~:::
m~(I)(I)o
CD3cc§'
N ~
550~CC3
(JJ _o .....
Cil"oQl III ;:>\ (JJ ..... c' (JJ 8";:>\ I:ll (JJ
:>;- .-,."0 .... 0CDI:ll C ..... CDChCD
Q~S:;d:"" ::::;0 N ;:>\ (JJ (JJ =: ........ CD N
• (1)' (lj (ji' """
ct> c: :>;-
~ O I:ll CD
_o ::J ::J
or CD ::J
< N CD ::J ::J
O:::0
....
OIi> Et s"
(I)
:::!:CDCI:ll I:llI:ll2S:CDCD
l:
I,
vrijednosti koje su bile uobičajene do početka devedesetih ili pa k Tablica 1.16 li

Broj dana grijanja i stupanj-dani grijanja za nekoliko gradova u Hrvatskoj
vrijednosti prema ASHRAE-u (tablice 1.14 i 1.15).
(prema Tehničkom propisu o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti
Stupanj-dan grijanja je veličina koja se koristi za utvrđivanj e, u zgradama, NN 79/2005) [27J
li
uspoređivanje i kontrolu potrošnje topline u sezoni grijanja u neko m
području. Stupanj-dan u sezoni grijanja jednak je umnošku bro ja
grad broj dana grijanja z stupanj-dan grijanja Gl II
Bj~lovar 202.2 3198~3 I'
dana s grijanjem i razlike srednje temperature u prostoriji i sredn je I;
l,
vanjske temperature: Dubrovnik 156,2 1537,1
li
Gospić 209.3 3535,6
z
li
Karlovac 200,3 3082,9
Gt = L
i~1
(rtzr,sr -rtok,sr,i), Osijek 200,2 3134,4
I:
I'
Požega 201,6 3121,2 I'
t l·
pri čemu su: Pula 191,8 2268,4 i:
Rijeka 190,8 2266.1 II
Gl - broj stupanj-dana u sezoni grijanja (tablica 1.16) I".
z - ukupan broj dana u sezoni grijanja (tablica 1.16) Sisak 201,3 3118,4 i'
"
rtzr.sr - srednja temperatura zraka u prostoriji (= 20 dc) Slavonski Brod 202,1 3167,9
li
rtok,sr - srednja temperatura okolnog (vanjskog) zraka tijeko m Split (Marjan) 168,4 1749,3 li
pojedinog dana u sezoni grijanja, DC. Šibenik 176,5 1931,5
Varaždin 204,6 3269,7
: Zadar 183,5 1982,1
Tablica 1.15 Zagreb (Grič) 197,1 2892,4
Zimske projektne temperature i drugi podaci potrebni za proračun sustava
grijanja za tri grada u Hrvatskoj (prema ASHRAE-u) [21J t Nepomene;
- podaci vrijede za srednju temperaturu zraka u prostoriji 20 °C i za srednju dnevnu
gradovi vanjsku temperaturu zraka početka i završetka rada sustava grijanja 15 °C
vrijednosti
Zagreb Split Pula -.
sjeverna zemljopisna širina, o 45,73 43,53 44,90 I
istočna zemljopisna dužina, o 16,07 16,30 13,92

nadmorska visina, m 107 21 63
standardni tlak, bar 1,0005 1,0107 1,0057
zimska projektna temperatura -13,2 -1,9
suhog termometra, DC
ekstremne srednje zimske -16,5 -7,1 -6,2
temperature suhog termometra, DC
ekstremna brzina vjetra, mis 7,2 8,4 9,4
Napomena:
- podaci vrijede za lokaciju mjerne postaje
48 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJAN JE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE 49
L
I.
VODA • OSNOVNI PRIJENOSNIK
ENERCIJE U SUSTAVIMA CRIJANJA
so --------~ PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - S1

2.1. OSNOVNA SVOJSTVA VODE • trajna točka (0,0098 °C i 0,01 bar, odnosno 610,7 Pa) je ona u
kojoj se sijeku sve krivulje napetosti i u kojoj sva tri agregatna
Voda (HP) je jedna od najčešćih tvari na Zemlji i pri uobičajenim stanja vode mogu postojati istodobno.
uvjetima tlaka i temperature i u kemijski čistom stanju je kapljevina
bez boje, okusa i mirisa. U vodi koja se nalazi u prirodi redovito se
nalaze otopljene razne tvari (plinovi, metali, nemetal i i sl). ! ! !
_ područje čvrstog agregatnog_-±..o~=---+--_
tlakp, bar stanja - pothlađeni led , _!\ed
Neke važnije fizikalne konstante vode su sljedeće: i I 'ia~\\e~\{\a I
I '~()S\\ I I
• molarna masa: M = 20,032 kg/kmol 10000 I ,L~a~e I i
• gustoća pri 4 °C i 1,013 bar: p = 1000 kq/m" 'd~~ I
!
l
j
ii
! ! :
• temperatura ledišta pri 1 bar: 19; = O °C područje kapljevitog ! kritična
1000
• temperatura vrelišta pri 1 bar: {}v = 100 °C agregatnog stanja - ! točka:
• specifični toplinski kapacitet pri 15 °C: e = 4187 J/(kg K) II pothlađena ! i221,29 bar
kapijevina l i i i 374,1 °C
• toplina taljenja (smrzavanja): s = 333 kJ/kg 100-
i I I I
• toplina isparavanja (ukapljivanja): r = 2257,2 kJ/kg. uObičaJ'enb pOdručJ'e;,1 i i
I I I
primje e vode I
1Or---~'777777:m::r77)7/-ii-----+-----+--
Ovisno o okolnim uvjetima tlaka i temperature, voda se u prirodi
pojavljuje u tri osnovna agregatna stanja:
I
I tlak: In,013 bar
atmosf~rski
• kapljevitom '-L i I I
• plinovitom (vodena para) !! I
vrelištb:
l
100 DC l I l
• čvrstom (led). I
i ledište: Oi DC
0,1 1---1---f----+----+---+----1--
I
I I I I
Promjene agregatnog stanja su: I I I I
- krivuUa napetosti kapljevina - para I
• smrzavanje, odnosno taljenje (pretvorba iz vode u led, odnosno I I i !
obratno) I trajna tOQka: 0,01 ~ar i O,009~ °C
I I .
I!
• isparavanje, odnosno ukapljivanje ili kondenzacija (pretvorba iz j . ,I . I I
područje plinovitog
krivulja rapetostl I agregatnog stanja - _
vode u paru, odnosno obratno) 0,001 I
led i para I pregrijana para
• sublimacija, odnosno desublimacija (pretvorba iz leda u paru, I ! l I :
odnosno obratno). o 100 200 300 400

temperatura it, DC
Agregatna stanja vode, odnosno njezine pojavnosti ovisno o tlaku
i temperaturi mogu se prikazati u p-i} dijagramu promjene stanja, Ilustracija 2.1
u kojemu su bitne dvije točke (il. 2.1): Dijagram promjene stanja vode
• kritična točka (374,1 °C i 221,29 bar) je ona u kojoj završava
krivulja napetosti kapljevina-para i u kojoj nestaju razlike između
kapljevitog i plinovitog stanja
S2 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - S3

Pri uvjetima atmosferskog tlaka (1013 mbar) važne su još dvije
točke:
- vrelište vode (100 "C) pri čemu dolazi do isparavanja vode (odno-
r 2.2 SUSTOĆA I SPECIFiČNI TOPLINSKI
KAPACITET VODE
sno ukap ljivanja pare) Gustoća, odnosno njezina promjena s temperaturom je bitno fizikal-
- ledište vode (O "C) pri čemu dolazi do smrzavanja vode (odnosno no svojstvo vode kada se radi o sustavima grijanja i drugim
taljenja leda). tehničkim sustavima (tablica 2.1). Anomalija vode je pojava kada
Pri tome je još važno spomenuti ovisnost vrelišta o stvarnom okol- se njezina gustoća u području temperatura većih od 4 °C zagrija-
nom tlaku: vanjem smanjuje i hlađenjem povećava, dok na 4 °C postiže najveću
- ako JOe p stv > p A onda je ffv > 100 °C (tj. voda vrije tek iznad 100 "C) vrijednost i iznosi 1000 kq/rn", a daljnjim se hlađenjem (i nakon
- ako J'e p stv < p A onda je ffv < 100 °C (tj. voda vrije i ispod 100 "C), smrzavanja na O "C) i dalje smanjuje, za razliku od svih drugih tvari i
(tablica 2.2)0 ,i
I,
Tablica 2.1
i
I
Gustoća i specifični volumen vode ovisno o temperaturi i"
i
temperatura, °C gustoća, kg/dm 3 specifični volumen, dm 3/kg
-50 (led) 0,89 1,1240
°(led) ,0,9167
0,9998
1,0906····
1,0002
°4 1,0000 1,0000
10 0,9996 1,0004
20 0,9982 1,0018
30 0,9956 1,0044
40 0,9922 1,0079
50 0,9880 1,0121
60 0,9832 1,0171
70 0,9777 1,0228
80 0;9718 1,0290
90 0,9653 1,0359 .
100 0,9583 1.,0435

100 (para) 0,0006 1673
Specifični toplinski kapacitet vode je najveći od svih poznatih tvari

i iznosi c = 4187 J/(kg K). Zbog toga vodi treba razmjerno više
vremena za zagrijavanje od bilo koje druge tvari i ona mnogo dulje
predaje toplinu okolici, što je razlog zašto je voda glavni prijenosnik
energije u sustavima grijanja.
S4 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - ss

t._,~_~ ... ., ~ _
Tablica 2.2
Ponašanje vode pri zagrijavanju i h/ađenju [BJ 2.J. pH VRIJEDNOST VODE
proces promjena volumena, % posljedice u prirodi
i tehničkim sustavima pH vrijednost je važno svojstvo vode kada se radi o sustavima
• led pliva na vodi grijanja jer o njemu ovisi koliki će biti utjecaj na materijal instalacije.
• velik porast volumena pH vrijednost je jednaka udjelu slobodnih vodikovih iona (H+) i
leda može uzrokovati pokazuje koliko je voda (i bilo koja druga kapljevina) kisela, neutralna
smrzavanje (pretvorba vode u led) +9,06 pucanje zatvorenih posuda,
spremnika i cijevi (osobito ili lužnata i u kojem iznosu.
u području od -2 do -6 "C) Razlaganjem vode nastaju električki pozitivni vodikovi (H+) i nega-
koje stoga treba izolirati tivnihidroksidni ioni (OH-):
• topla voda jemanje gušća
pa se uzdiže prema gore H20 .,..... H+ + OH-o
(cirkulacija)
zagrijavanje vode +4,35
• uzatvorenim posudama
i spremnicima dolazi do Pri tome H+ ioni imaju kiselo, a OH- ioni lužnato djelovanje. Ako u
povećanja tlaka nekoj otopini (što je, zapravo, prirodna voda) ima više H+ od OH-
• vrlo veliko povećanje tlaka iona, ona je kisela, što se dokazuje narančastim obojenjem indika-
u zatvorenim spremnicima tora. Ako je pak OH- iona više od H+ iona, otopina je lužnata, što
isparavanje (pretvorba vode u paru) +167300 i posudama zbog čega se
npr. ugrađuju sigurnosni se dokazuje plavim obojenjem indikatora. i
ventili pH vrijednost je matematički određena kao dekadski logaritam lt
apsolutne vrijednosti udjela mase H+ iona u 1 I vode. Pri tome
ravnotežna, odnosno neutralna vrijednost iznosi 10- 7 g/I, odnosno I
tada je pH = 7. il!l
pH vrijednosti se mogu grafički prikazati u ljestvici od O do 14 pri
čemu su vrijednosti podijeljene u tri područja (il. 2.2): il
• pH = 7 - neutralno područje I:
• pH < 7 - kiselo (bazično) područje
• pH > 7 - lužnato (alkalično) područje.
li
II
Kada se voda nalazi u kiselom području (pH < 6,8), može doći do
šteta na instalacijama, dok je voda u lužnatom području (pH> 7,8)
štetna za organizme (nadražuje pa i oštećuje kožu i sluznicu). Zbog l'
toga treba težiti tome da se pH vrijednost vode za primjenu u
sustavima grijanja kreće oko neutralnog područja.
56 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
---------------fi:
~r
I
2.4. TVRDOĆA VODE
Tvrdoća vode je jednaka Udjelu otopljenih kalcijevih i magnezijevi h
Q)
c:: pH-vrijednost primjeri soli (hidrogenkarbonata, klorida, sulfata, nitrata i silikata) u vodi.
;N '<T
Q)
;(3" 3 T"" Vode s većim udjelom tih tvari nazivaju se tvrdima, a s manjim
2 Q)
..l<:
oko 14 4%-tna NaOH mekšima.
-o
o ,~
cl. (v)
o T"" Tvrdoća vode se može iskazati na tri osnovna načina (tablica 2.3):
10
c::
'N • količinom tvari: mmol/I (količina kalcijevih i magnezijevih soli,
3 N
, T""
11,9 amonijačna voda odnosno tzv. zbroj zemnih alkalija) ili mval/I (miliekvivalenti po litri)
c::
.Q '" • stupnjevima tvrdoće: njemački (O nj, o dH), francuski (O fr), engleski
±
O
(O eng), američki (odgovaraju udjelima na milijun, odnosno ppm)
-; Q)
,m
Q)
fifi!. c::
>N
• područjem tvrdoće.
'S:
Q)~
3 10,5 vapnena voda
~ Q)
..o c·!:!
.: .- c:
X
'"
<ii Cl.:::J
'"
.l3Cl.
o'"
Tablica 2.3
Faktori za preračunavanje jedinica za iskazivanje tvrdoće vode [8J
m
jedinice količina tvari stupnjevi udjeli (američki stupnjevi)

7,8 - 8,2 morska voda mmol/I mval/I onjem. o fr. o eng. ppm
7,4 krv
lrnmol/I 1 2,0 5,6 10,0 7,02 _. 100 -
7 destilirana voda
1 mval/I 0,5 1 2,8 5,0 3,5 50,0
6,4- 6,7 mlijeko
"njem. 0,18 0,357 1 1,78 1,25 '17,8
o fr. 0,10 0,2 0,56 1,0 0,7 10,0
o eng. 0,14 0,286 0,8 1,43 1 14,3
4 - 5,6 kišnica 1 ppm 0,01 0,02 0,056 0,01 0,07 1
U velikom dijelu Hrvatske se voda iz javnog vodoopskrbnog sustava

2,5- 3 kuhinjski ocat može smatrati tvrdom ili čak vrlo tvrdom (tablica 2.4). Na tu činjenicu
treba obratiti pozornost jer se takva voda u pravilu bez ikakve
2,3 limunada prethodne obrade koristi kao ogrjevni medij u sustavima grijanja,
što može dovesti do oštećivanja instalacija.
Q) 0,9 - 2 želučani sokovi
,~
ci3
m
:sz oko O 3,65%-tna HCI
i
Ilustracija 2.2
Ljestvica pH vrijednosti
_________________ PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 59

58
JI
Tablica 2.4
Tvrdoća vode u Hrvatskoj [8]
mjesto tvrdoća, o njem. područje tvrdoće
Pa~rac 'i;," ; , 2
Osijek ' .... ,; "~,e ' .' 6 meka voda
J.
Gospić 7 ' , ,
Rijeka, Zadar 8
Makarska, Opatija, Šibenik 9
.Split 9 -10
Sinj, otoci Brač i Hvar 10 srednja voda
Dubrovnik, Ogulin, Trogir li
Imotski, Požega, Sisak
Karlovac, Koprivnica
12
14
PRORAČUN TOPLINSKOC OPTEREĆENJA
Čakovec 15 PREMA HRN EN t2 81t
Metković, poluotok pelješac, otok Korčula 16 ,>,
,
Vinkov9i,: VirQI@Ga "
17 .' ,tvrda voda
otok Vis " . ',,c'.. 18
.' ";
Varaždin .' 20 .' .' .. .
'
Zagreb 20 - 24 tvrda do vrlo tvrda voda

SlaVonski Brod, Umag , 22 I
vrlo tvrda voda
Pula .r:, 23 ' ,:
I:
[,
l:
I
j
I
l
1

određivanje stanja (grijana ili negrijana) i unutarnjih projektnih
J.1. OSNOVNE ZNAČAJKE PRORAČUNA 2.
temperatura pojedine grijane prostorije
3. određivanje dimenzionalnih i toplinskih značajki svih građevinskih
Postupak proračuna normiranog toplinskog opterećenja prostorije, elemenata svake (grijane i negrijane) prostorije
odnosno zgrade prema HRN EN 12 831 temelji se na sljedećim
4. izračunavanje projektnih transmisijskih toplinskih gubitaka mno-
pretpostavkama: ženjem izračunate vrijednosti koeficijenta projektnih transmisijskih
• raspodjela temperatura (temperature zraka u prostoriji i projektne toplinskih gubitaka i razlike projektnih temperatura
temperature) se smatra jednolikom 5. izračunavanje projektnih ventilacijskih toplinskih gubitaka množe-
• toplinski gubici se promatraju u stacionarnom stanju i uz kon- njem izračunate vrijednosti koeficijenta projektnih ventilacijskih
stantne vrijednosti temperatura, građevinskofizikalnih značajki itd. toplinskih gubitaka i razlike projektnih temperatura
Osnovni slučaj za koji je predviđena primjena postupka obuhvaća 6. izračunavanje ukupnih projektnih toplinskih gubitaka grijane
najveći broj zgrada: prostorije zbrajanjem projektnih transmisijskih i ventilacijskih
• čiji su stropovi niži od 5 m toplinskih gubitaka
• koje su grijane ili se pretpostavlja da su grijane uz određeno 7. izračunavanje dodatnog učina (kapaciteta)za ponovno zagrijavanje
stacionarno stanje temperature grijane prostorije u slučaju rada sustava grijanja s prekidima
• u kojima se pretpostavljaju jednake vrijednosti temperature zraka 8. izračunavanje ukupnog projektnog toplinskog opterećenja grijane
u prostorijama i osjetilne temperature. prostorije zbrajanjem ukupnih projektnih toplinskih gubitaka i
Ipak, u zgradama koje su slabo izolirane, odnosno u kojima se dodatnog učina za ponovno zagrijavanje.
koriste sustavi grijanja s velikim udjelom izmjene topline
konvekcijom (npr. toplozračno grijanje) tijekom zagrijavanja može Postupak proračuna toplinskih gubitaka zgrade ili njezinog dijela
doći do značajnih razlika temperature zraka u prostoriji i osjetilne važan je za dimenzioniranje izvora topline i temelji se na podacima
temperature, a i do nejednolike raspodjele temperatura pa dolazi dobivenim proračunom toplinskih gubitaka za pojedinu prostoriju,
do odstupanja od osnovnog slučaja. a sastoji se od sljedećih koraka:
1. izračunavanje ukupnih projektnih transmisijskih toplinskih gubitaka
zgrade ili dijela zgrade zbrajanjem projektnih transmisijskih
Osnovni cilj proračuna je određivanje projektnih toplinskih gubitaka
toplinskih gubitaka svih grijanih prostorija pri čemu se u obzir ne
koji se potom koriste za određivanje projektnog toplinskog optere-
uzima toplina koja se izmjenjuje unutar određenih granica sustava
ćenja prostorije, odnosno cijele zgrade ili njezinog dijela.
2. izračunavanje ukupnih projektnih ventilacijskih toplinskih gubitaka
Za proračun projektnih toplinskih gubitaka grijane prostorije
zgrade ili dijela zgrade zbrajanjem projektnih ventilacijskih
razmatraju se: toplinskih gubitaka svih grijanih prostorija pri čemu se u obzir ne
• projektni transmisijski toplinski gubici kao posljedica provođenja uzima toplina koja se izmjenjuje unutar određenih granica sustava
topline kroz okolne plohe prema okolici i tlu te prema okolnim 3. izračunavanje ukupnih projektnih toplinskih gubitaka zgrade ili
prostorima s različitim temperaturama dijela zgrade zbrajanjem ukupnih transmisijskih i ventilacijskih
• ventilacijski toplinski gubici kao posljedica strujanja zraka kroz ovoj- toplinskih gubitaka
nicu zgrade i između pojedinih njezinih dijelova, odnosno prostorija. 4. izračunavanje ukupnog dodatnog učina za ponovno zagrijavanje
zgrade ili dijela zgrade zbrajanjem dodatnih učina za ponovno
Postupak proračuna toplinskih gubitaka grijane prostorije sastoji se zagrijavanje pojedinih prostorija
od sljedećih koraka: 5. izračunavanje ukupnog projektnog toplinskog opterećenja zgrade
1. određivanje vrijednosti vanjske projektne temperature i srednje ili dijela zgrade zbrajanjem vrijednosti ukupnih projektnih toplinskih
godišnje vanjske temperature gubitaka i ukupnog dodatnog učina za ponovno zagrijavanje.
-""'iiiiiiiiiii"";..=----- ------------------------~1
J.2. PRORAČUN UKUPNIH PROJEKTNIH TOPLINSKIH Hr,ok-ov,pr = 2 APiej + 2 jl lIJ j ej J
GUBITAKA GRIJANE PROSTORIJE j j
Ukupni projektni toplinski gubici grijane prostorije u osnovnom se pri čemu su:
slučaju određuju jednadžbom: A - površina pojedinog građevinskog elementa, m2
U - koeficijent prolaza topline pojedinog građevinskog elementa,
QUk,pr = Qr,pr + QV,pr ' W/(m 2 K) (tablica 3.1)
e - korekcijski faktori izloženosti pojedinog građevinskog elementa,
Q uk,pr - ukupni projektni toplinski gubici grijane prostorije, W
odnosno toplinskog mosta koji u obzir uzimaju klimatske
QT,pr - projektni transmisijski toplinski gubici grijane prostorije, W utjecaje kao što su različita izolacija, apsorpcija vlage,
Q V,pr - projektni ventilacijski toplinski gubici grijane prostorije, W brzina vjetra i temperatura (= 1,0, uobičajena vrijednost)
lJf - linearni koeficijent prolaza topline pojedinog linearnog
Projektni transmisijski toplinski gubici grijane prostorije određuju toplinskog mosta, W/(m K) (tablica 3.2)
se jednadžbom: - duljina pojedinog linearnog toplinskog mosta između
prostorije i okolice, m.
Qr,pr = (Hr,Ok-ov,pr + Hr,ok-ng,pr + Hr, tlo,pr + Hr,sus,pr) . (rTzr,proj -rTOk)'
Projektni transmisijski toplinski gubici iz grijane prostorije prema
pri čemu su:
okolici nastaju i zbog provođenja topline kroz negrijane prostorije
H - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane koje se nalaze između prostorije i okolice. Koeficijent transmisijskih
T,ok-ov,pr d W/K
prostorije izravno prema okolici kroz ovojnicu zgra e toplinskih gubitaka iz grijane prostorije prema okolici kroz negrijane
H - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane prostorije određuje se jednadžbom:
T,ok-ng,pr prostorije prema okolici kroz negrijane prostorije, W/K
H T,tlo,pr - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane
prostorije prema tlu, W/K
Hr,ok-ng,pr = 2 AjUjb + 2~/jbu,
U
i j
HT,sus,pr - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane
prostorije prema susjednoj prostoriji, W/K pri čemu su:
rTzr,proj ~ projektna temperatura zraka u grijanoj prostoriji, "C
(tablica 1.3)
b _ rTzr,proj -rTng
u - - temperaturni redukcijski faktor koji u obzir uzima
rT - vanjska projektna temperatura, "C (tablice 1.14 i 1.15). rTzr,proj -rTok razliku temperature zraka u negrijanoj prostoriji
ok
i vanjske projektne temperature (tablica 3.3)
Projektni transmisijski toplinski gubici iz grijane prostorije izravno rTng - temperatura zraka u negrijanoj prostoriji, °C
prema okolici nastaju zbog provođenja topline kroz građevinske
elemente i linearne toplinske mostove koji prostoriju povezuju s Projektni transmisijski toplinski gubici iz grijane prostorije prema tlu
okolicom kao što su zidovi, stropovi, podovi, vrata, prozori itd. nastaju zbog provođenja topline kroz pod, odnosno podrumske
Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane prostorije zidove u okolno tlo. Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka
izravno prema okolici kroz ovojnicu zgrade određuje se iz grijane prostorije prema tlu određuje se jednadžbom:
jednadžbom:

+"'
e co :::5 SZ
"č Q)
N cv) o)
:=-
c- co eQ) E , , , cv)
, , , , , , , o)
:::J
~
~
t.'>
ec- c.
o o
"<t
cl
o o ~
cl
S ~
:::J O
~
pri čemu su:

f g1 - korekcijski faktor koji u obzir uzima utjecaj godišnjih promjena
:52
vanjske temperature (= 1,45, uobičajena vrijednost) m
.!:
co
ci '0' c:x::- ~ cv)
~
cv)
o
CD
00_
LD
N
"<t
o c;; cv)
~
cv)
o
CD
00_
LD
N
o)
"<t
LD
N
CD
00_
co cv) co
o o
% cr.;
~
C. cl cl cl cl N cl cl cl cl cl cl cl tri"
S E ~ ~ ~
t. _ ffzr,pro]·-ffok,sr, 9 - temperaturni redukcijski faktor koji u obzir

92 -
ff zr,proj - ffok uzima razliku srednje godišnje vanjske i +"'
eQ) Q)
t5
vanjske projektne temperature :=-
~
m o «-- SZ eo cv) cv)
t.'> .E .2: co E o
LD
cv) "<t OO , , , LD
co "<t OO ~ OO "<t cv) LD
, ,
o 0- o o O
~ ci € "o' cl cl cl cl cl cl cl cl cl
~ S o> cr.; ~
ffok,sr,g - srednja godišnja vanjska temperatura, "C (tablica 1.13) '5
f5!
A - površina pojedinog građevinskog elementa (poda ili zida) cl
N
koji je u doticaju s tlom, m2 co '0'

.!: co e
·S E
OO
:g , 5 O N
o)
N -a 5 OO
O N N
O N OO
O
~
O , CD
Uekv - koeficijent prolaza topline pojedinog građevinskog Q) cr.; "ti -a
'N
cl cl
O- o
0-
Q)
'Ci)
o
cl cl cl cl cl O cl cl
-a :::J
elementa (poda ili zida) koji je u doticaju s tlom, W/(m 2 K) :52
m
m
co
(tablice 3.4 i 3.5) "E' E
co ~
>
- korekcijski faktor za podzemne vode (tablica 3.6). "č
Eo
CD CD -a CD CD
.§ .!: .!: 'N .!: LD .!:
oo!::! C. C. :52 C.
CD
~ C.
S S m S oo S
Pri određivanju vrijednosti koeficijenta prolaza topline građevinskih N
co 'c N
co co
~ N
~ co
elemenata (poda ili zidova) koji su u doticaju s tlom koristi se ec- ec- >
'č
ec- :z
ci ec-
.~ co
karakterističan parametar koji se određuje jednadžbom: 'č
'č
"č
E 'č
~ ~ o
.!::! ~ ~ ~ "t.i
"-
co O~
o o
o
-a e ~ -a -a e O
-a e co c-
~
co e
co ~
O e
-a -a
BI m
O
~ m eQ)
c- o Q)
:=-
O
~ m e Q) e Q)
co e.
e. ~ e m ~
O Q)
:c
= ApOd, o .e. 3; e.
o cl t5 co o..... Q)
"O. ..... .9- ..... ]2 o co o ~ e.
'0, .....
+"'
e o O '0, co :> co O
>
O,5P Q) O .><: e. (5 (5 Q)
E
Q)
% e. ~ c- ce.
b :::J
b e. ~
~ ..c
'č
.><:
~
e. % e.
e
:::J
Q5 :52 ~ :52 :52 ~
pri čemu su: :52
m
e
:52
m :::J m
e ~ m
e :::J
m ;00 e ;Ci5
Q)
;00
- karakteristični parametar, m e ;00 e
BI 'S;
3;
o 3; 3;
O
"E 3;
O
Q)
c- o e. -a e.
'o e.
Apod - površina promatranog dijela podruma, m2 f5! :E' :E' O
:E'
cl
:52 Q5
p - ukupni opseg podruma (ako se promatra cijeli podrum), .s
:::J
.~
co
.s
:::J
e
co .s
e e e. :::J
e
odnosno dvostruka duljina vanjskog zida dijela podruma :::J > :::J :::J
(ako se promatra dio podruma), m.

~ ~ N LD
tD ~ N ~
CD
~
CD
~
~ N ~
N ~
N
~
~
~
CD
-a
o
.><:
~ N
66 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČMIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 67
_iL
CI" koeficijent toplinski ukupni
oo
građevinski element
debljina toplinske otpor koeficijent
sloja vodljivosti sloja prolaza
kod opis d, m slola x, R, topline U,
W/(m K) m2 K/W W/(m 2 K)
3 neizolirani vanjski zid
61 unutarnji površinski otpor (vodoravni prolaz topline) - - 0,13 -
11 gips 0,01 0,35 0,03 -
1 laka opeka 0,2 0,8 0,25 -
62 vanjski površinski otpor (vodoravni prolaz topline) - - 0,04 -
ukupne vrijednosti 0,21 - 0,45 2,229
11 unutarnji pregradnizid
11 gips 0,01 0,35 0,03 -
41 neprozračivani sloj zraka s = 40 mm - - 0,18 -
11 gips 0,01 0,35 0,03 -
...
:2 61 unutarnji površinski otpor (vodoravni prolaz topline) - - 0,13 -
""c:o< Ukupne vrijednosti 0,02 - 0,5 2,011
:z
13 unutarnji pregradni zid
...
o<:
". 61 unutarnji površinski otpor (vodoravni prolaz topline) - - 0,13 -

o
""
c:: 11 gips 0,01 0,35 0,03 -
".
:z
0-
m
21 polistiren 0,04 0,043 0,93 -
1 laka opeka 0,08 0,8 0,1 -
r---
...
:2
koeficijent toplinski ukupni
""c:o< građevinski element
:z
...
o<:
".
o kod opis d,m sloia x, R, topline U,
""
c:: W/(m K) m2 K/W W/(m 2 K)
".
:z
0-
m
11 gips 0,01 0,35 0,03 -
15 unutarnja vrata
51 drvo 0,04 0,15 0,27 -
16 strop prizemlja
63 unutarnji površinski otpor (prolaz topline prema gore) - - 0,1 -
11 gips 0,01 0,35 0,03 -
23 kamena vuna 0,08 0,042 1,9 -
63 unutarnji površinski otpor (prolaz topline prema gore) - - 0,1 -
17 pod prizemlja
66 unutarnji površinski otpor (prolaz topline prema dolje) - - 0,17 -
CI"
-O 2 beton 0,03 1,75 0,02 -
_.- .__
._~. _ ..- _-
..
.....
CI
kod opis d, m slojaA-, R, topline U,
W/(m K) m2 K/W W/(m 2 K)
24 ekstrudirani polistiren 0,06 0,037 1,62 -
2 beton 0,18 1,75 0,1 -
20 prozori - - - 2,1
21 vanjska vrata
51 drvo 0,06 0,15 0,40 -
...:2 32 izolirani vanjski zid podruma (prema tlu)
'"
c:
o,
z 11 gips 0,01 0,35 0,03 -
:o:::
N
:1:0
21 polistiren 0,04 0,043 0,93 -
~ 1 laka opeka 0,2 0,8 0,25 -
'"
c:: 13 cementna žbuka 0,02 1,15 0,02 -
:1:0
z
...
e-
32 bitumen 0,002 0,23 0,01 -
r
...:2 Tablica 3.1 - nastavak
1
'"
c:
zo' debljina toplinske otpor koeficijent
:o:::
N sloja vodljivosti sloja prolaza
:1:0
~ kod opis d, m sloja x, R, topline U,
'"
c:: W/(m K) m2 K/W W/(m 2 K)
:1:0
ze-
... 31 šljunak 0,2 0,7 0,29 -
33 izolirani vanjski zid podruma (prema zraku)
11 gips 0,01 0,35 0,03 -
21 polistiren 0,04 0,043 0,93 -
1 laka opeka 0,2 0,8 0,25 -
35 izolirani pod podruma
2 beton 0,03 1,75 0,02 -
24 ekstrudirani polistiren 0,06 0,037 1,62 -
2 beton 0,15 1,75 0,09 -
32 bitumen 0,002 0,23 0,01 -
31 Šljunak 0,2 0,7 0,29 -
-
..... ukupne vrijednosti 0,442 - 2,19 0,457
-~-~:':::'--:--- -=-._::::;:~ :-:;-._" """"""·""~·.=O'- =-=-~-c-_~··.-:-,-~·c-=-:,..--'-~""-;-:-~·---O=·" . ==~--_.

Tablica 3.2 Tablica 3.2 - nastavak
Linearni koeficijent prolaza topline toplinskih mostova [23] linearni koeficijent
linearni koeficijent prolaza topline
opis toplinskog mosta
prolaza topline toplinskog mosta W,
toplinskog mosta w, W/(m 2 K)
W/(m 2 K) unutarnji pregradni zid prema stubištu (na podrumskom zidu), 0,04
vanjski ugao zidova iznutra prema stubištu
0,01
vanjski ugao zidova prema susjednoj zgradi, iznutra prema van unutarnji pregradni zid prema stubištu (na podrumskom zidu), iz 0,17
podruma prema stubištu
vanjski ugao zidova prema susjednoj zgradi, iznutra prema
susjedno] zgradi unutarnji pregradni zid prema stubištu (na izoliranom podrumskom 0,04
zidu), iznutra prema stubištu
završetak unutarnjeg zida prema vanjskom izoliranom zidu 0,195
unutarnji pregradni zid prema stubištu (na izoliranom podrumskom 0,095
završetak unutarnjeg pregradnog zida prema vanjskom 0,125 zidu), iz podruma prema stubištu
izoliranom zidu, prema van
unutarnji pregradni zid prema stubištu (na kraju prizemlja), iznutra 0,04
završetak unutarnjeg pregradnog zida prema vanjskom prema stubištu
izoliranom zidu, prema van kroz najveću izolaciju
unutarnji pregradni zid naprizemlju, iznutra prema podrumu
završetak unutarnjeg pregradnog zida prema vanjskom
izoliranom zidu, prema van kroz najmanju izolaciju ugao unutarnjeg pregradnog zida 0,035
strop prizemlja, prema katu susjedne zgrade prijelaz unutarnjeg pregradnog zida, kroz ravni zid 0,03
0,33
strop prizemlja prema susjednom katu ugao vanjskog podrumskog zida, u podrumu, izpodruma prema van 0,035
strop prizemlja, iznutra prema van ugao izoliranog vanjskog podrumskog zida, izpodruma prema van 0,01
strop prizemlja, iznutra prema katu ugao vanjskog podrumskog zida, iz podruma prema van 0,035
završetak unutarnjeg izoliranog podrumskog zida prema vanjskom 0,01
strop prizemlja na istočnom pročelju, iznutra prema van
zidu (izoliranom ili neizoliranom), iznutra prema van kroz izolaciju
strop prizemlja na istočnom pročelju, iznutra prema katu
završetak unutarnjeg izoliranog podrumskog zida prema vanjskom 0,03
strop prizemlja prema katu, unutarnji zid 0,01 zidu (izoliranom ili neizoliranom), iznutra prema van
strop prizemlja prema katu, unutarnji pregradni zid, prema katu završetak unutarnjeg izoliranog podrumskog zida prema izoliranom 0,01
pod prizemlja prema podrumu susjedne zgrade 0,325 vanjskom zidu, iznutra prema van kroz iZOlaciju
pod prizemlja prema susjednoj zgradi završetak unutarnjeg izoliranog podrumskog zida prema izoliranom 0,13
pOd prizemlja, neizolirani podrumski zid ili podrum, iznutra vanjskom zidu, iznutra prema van
prema podrumu završetak unutarnjeg podrumskog zida prema vanjskom zidu, 0,03
pod prizemlja, neizolirani podrumski zid ili podrum, iznutra iznutra prema van
prema van prijelaz unutarnjeg podrumskog zida, kroz ravni zid
pod prizemlja, izolirani podrumski zid ili podrum, iznutra prema prijelaz unutarnjeg izoliranog podrumskog zida, kroz ravni
podrumu neizolirani zid
pod prizemlja, izolirani podrumski zid ili podrum, iznutra prema prijelaz unutarnjeg izoliranog podrumskog zida, kroz ravni izolirani 0,01
van zid
prijelaz unutarnjeg zida u prizemlju, iznutra prema podrumu, 0,24 dno ulaznih vrata 0,13
izravno vrh ulaznih vrata 0,12
unutarnji pregradni zid prizemlja, prema podrumskom zidu, strane ulaznih vrata
iznutra prema podrumu, izravno dno prozora
12 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 13

Tablica 3.4
Tablica 3.2 - nastavak Ekvivalentni koeficijent prolaza topline poda koji je u doticaju s tlom kao funkcija
linearni koeficijent koeficijenta prolaza topline materijala poda i karakterističnog parametra [23]
prolaza topline karakteristični ekvivalentni koeficijent prolaza topline poda, U'kv,pOd, W/(m 2 K)
toplinskog mosta 'P, parametar B', koeficijent prolaza topline izoliranog poda Upoo, W/(m 2 K)
W/(m 2 K) bez izolacije
m 2,0 1,0 0,5 0,25
vrh prozora 0,12 dubina podruma z = Om
strane prozora 2 1,30 0,77 0,55 0,33 0,17
dno ostakljenih vrata 0,13 4 0,88 0,59 0,45 0,30 0,17
vrh ostakljenih vrata 0,12 6 0,68 0,48 0,38 0,27 0,17
strane ostakljenih vrata 8 0,55 0,41 0,33 0,25 0,16
dno garažnih vrata 0,13 10 0,47 0,36 0,30 0,23 0,15
vrhgaražnih vrata 0,12 12 0,41 0,32 0,27 0,21 0,14
strane garažnih vrata 14 0,37 0,29 0,24 0,19 0,14
dno unutarnjih vrata 0,13 16 0,33 0,26 0,22 0,18 0,13
vrh unutarnjih vrata 0,12 18 0,31 0,24 0,21 0,17 0,12
strane unutarnjih vrata 20 0,28 0,22 0,19 0,16 0,12
strane vrata naunutarnjem zidu 0,54 dubina podruma z = 1,5 m
2 0,86 0,58 0,44 0,28 0,16
Tablica 3.3
4 0,64 0,48 0,38 0,26 0,16
Temperaturni redukcijski faktor zbog razlike temperatura zraka
u negrijanoj prostoriji i vanjske projektne temperature [23] 6 0,52 0,40 0,33 0,25 0,15
temperaturni 8 0,44 0,35 0,29 0,23 0,15
redukcijski 10 0,38 0,31 0,26 0,21 0,14

opis negrijane prostorije
12 0,34 0,28 0,24 0,19 0,14
faktor bu
samo s 1 vanjskim zidom 14 0,30 0,25 0,22 0,18 0,13
0,4
s najmanje 2 vanjska zida i bez vanjskih vrata 0,5 16 0,28 0,23 0,20 0,17 0,12
prostorija
s najmanje 2 vanjska zida i vanjskim vratima (npr. garaža) 0,6 18 0,25 0,22 0,19 0,16 0,12
s 3 vanjska zida (npr. vanjsko stubište) 0,8 20 0,24 0,20 0,18 0,15 0,11
bez prozora, odnosno vanjskih vrata 0,5
dubina podruma z = 3 m
podrum
s prozorima, odnosno vanjskim vratima 0,8 2 0,63 0,46 0,35 0,24 0,14
s dobrom ventilacijom 1,0 4 0,51 0,40 0,33 0)4 0,14
potkrovlje drugi neizolirani potkrovni prostori 0,9 6 0,43 0,35 0,29 0,22 0,14
s izoliranim krovom 0,7 8 0,37 0,31 0,26 0,21 0,14
unutarnja prolazna prostorija (bez vanjskih zidova i s izmjenom zraka 10 0,32 0,27 0,24 0,19 0,13
u prostoriji < 0,5 h-l) ° 12

14
0,29
0,26
0,25
0,23
0,22
0,20
0,18
0,17
0,13
0,12
prostorija s prirodnorn ventilacijom (somjerom površine otvora i
1,0
volumena prostorije> 0,005 m2/m3) 16 0,24 0,21 0,19 0,16 0,12
prostorija s uzdignutim podom 0,8 18 0,22 0,20 0,18 0,15 0,11

20 0,21 0,18 0,16 0,14 0,11
L
Tablica 3.5 Tablica 3.7
Ekvivalentni koeficijent prolaza topline zida koji je u doticaju s tlom kao funkcija Vrijednosti temperature zraka u susjednoj prostoriji [23J
koeficijenta prolaza topline materijala zida i dubine podruma [23J
susjedna prostorija temperatura zraka u susjednoj prostoriji tt""u,
koeficijent prolaza dubina podruma z, m u istom stanu projektna vrijednost zatu prostoriju (tablica 1.3)
1 2 3
topline zida, Uzjd'
W/(m 2 K) °
ekvivalentni koeficijent prolaza topline zida, Uekv,Zid' W/(m 2 K)
u drugom prostoru (stanu)
U istoj zgradi tt zr,sus =
tt zr,proj +tt ok,sr,g
2
0,50 0,44 0,39 0,35 0,32
u drugoj (prisionjenoj) zgradi ttok,sr,g
0,75 0,63 0,54 0,48 0,43
1,00 0,81 0,68 0,59 0,53 Projektni ventilacijski toplinski gubici grijane prostorije određuju se
1,25 0,98 0,81 0,69 0,61 jednadžbom:
1,50 1,14 0,92 0,78 0,68
1,75 1,28 1,02 0,85 0,74 Qv,pr = HV,pr • (ttzr,proj - tt Ok) ,
2,00 1,42 1,11 0,92 0,79
pri čemu su:
2,25 1,55 1,19 0,98 0,84
2,50 1,67 1,27 1,04 0,88 HV,pr = VzrPzrCp,zr - koeficijent ventilacijskih toplinskih gubitaka
2,75 1,78 1,34 1,09 0,92 grijane prostorije, W/K
3,00 1,89 1,41 1,13 0,96 Vzr - protok zraka kroz grijanu prostoriju, m3/s
Pzr - gustoća zraka (pri projektnoj temperaturi zraka u prostoriji),
Tablica 3.6
Korekcijski faktor za podzemne vode [23J kq/m"
udaljenost razine podruma C p.zr- specifični toplinski kapacitet zraka pri konstantnom tlaku
korekcijski faktor za
i podzemnih voda, m podzemne vode Gpv (= 1010 J/(kg K)).
<1 1,15
>1 Pri određivanju protoka zraka kroz grijanu prostoriju razmatraju se
dva slučaja:
Projektni transmisijski toplinski gubici iz grijane prostorije prema • prirodna ventilacija, odnosno prostorija koja nije opremljena
susjednoj prostoriji nastaju zbog razlike temperatura koje postoje sustavom ventilacije (zrak koji ulazi u prostoriju ima svojstva kao
između njih. Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka iz grijane vanjski zrak)
prostorije prema susjednoj prostoriji određuje se jednadžbom: • prisilna ventilacija, odnosno prostorija koja je opremljena
sustavom ventilacije (zrak koji ulazi u prostorijU ne mora imati
HT,sus,pr = L AjU/
j
sus ,
jednaka svojstva kao vanjski zrak).
Kada se potrebne količine zraka u grijanu prostoriju dovode

pri čemu su:
prirodnim putem, odnosno kada ona nije opremljena sustavom
ventilacije, protok zraka je jednak većoj od vrijednosti najmanjeg
f = tt zr,proj - tt zr,sus - temperaturni redukcijski faktor koji u obzir potrebnog protoka zbog higijenskih razloga i protoka zraka zbog
sus
tt zr,proj - tt ok uzima razliku temperatura u prostorijama infiltracije (tj. prolaska kroz zazore prozora i vrata):
ttzr,sus - temperatura zraka u susjednoj prostoriji, °C (tablica 3.7).
Vzr,prir = max( V zr, min , Vzr,inf)'
76 ----~------------ PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ~~~~~~~-~--~---~ 77

r-
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - _ . - - < ,t.
pri čemu su: l Tablica 3.10

Koeficijent zaštićenosti [23J
Vzr,pnr. - protok zraka kroz grijanu prostoriju u slučaju prirodne
ventilacije, m 3/h opis prostorije
bez si s više od
Vzr,min Vprnmin - najmanji potrebni protok zraka zbog higijenskih
=
klasa zaštićenosti zgrade izloženih izloženim 1 izloženog
razloga, m3/h
otvora otvorom otvora
Vpr - volumen grijane prostorije, m3
koeficijent zaštićenosti ei
n min - najmanji potrebni broj izmjena zraka, h' (tablica 3.8)
nezaštićene (zgrade u vjetrovitim područjima ili
O 0,03 0,05
Vzr,inf = 2Vprn50eiEj - protok zraka zbog infiltracije, m3/h visoke zgrade u gradskim središtima)
n 50 - broj izmjena zraka pri razlici okolnog i tlaka zraka u prostoriji umjereno zaštićene (zgrade okružene
O 0,02 0,03
50 Pa, h' (tablica 3.9) drvećem ili drugim zgradama)
ej - koeficijent zaštićenosti (tablica 3.10) jako zaštićene (umjereno visoke zgrade
O 0,01 0,02
Ej - korekcijski faktor visine zgrade (tablica 3.11). u gradskim središima ili u šumi)

Najmanji potreban broj izmjena zraka za različite prostorije [23J Korekcijski faktor visine zgrade [23J
udaljenost prostorije od prizemlja, m korekcijski faktor visine zgrade Ej
prostorija najmanji potrebni broj izmjena zraka nmi", h-l
0-10 1,0
stambene prostorije (uobičajeno) 0,5
10- 30 1,2
kuhinje ili kupaonice s prozorom 1,5
> 30 1,5
uredske prostorije 1,0
učionice, sobe zasastanke 2,0
Kada se potrebne količine zraka u grijanu prostoriju dovode prisilnim
Tablica 3.9 (mehaničkim) putem, odnosno kada je ona opremljena sustavom
Potreban broj izmjena zraka pri razlici okolnog i tlaka zraka u prostoriji 50 Pa [23J ventilacije, protok zraka se određuje jednadžbom:
kvaliteta brtvljenja ovojnice zgrade
visoka srednja niska Vzr,priS = Vzr,inf + Vzr,ven/V + Vzr,odv,pret'
(dobro (dvostruki Oednostruki
pri čemu su:
vrsta zgrade zabrtvljeni prozori, prozori,
Vzr.pns. - protok zraka kroz grijanu prostoriju u slučaju .
prisilne
prozori normalno bez ventilacije (pri čemu mora vrijediti: Vzr,pris ;;, Vzr,mjn), m3/h
i vrata) brtvljenje) brtvljenja) Vzr,vent - protok zraka koji se dovodi sustavom ventilacije, odnosno
broj izmjena zraka n50 , h-l klimatizacije, m3/h
obiteljske kuće <4 4· 10 >10
stambene i druge zgrade <2 2-5 >5 tv = ltzr,proj -ltzr,dov - temperaturni redukcijski faktor
ltzr,proj - ltok
ltzr,dOV - temperatura zraka dovedenog sustavom ventilacije, odnosno
klimatizacije iz okolice ili iz susjedne prostorije, °C
78 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ----~~-~~------~- 79

-------------------~11
I:
vzr,odv,pret = Vuk.pret.odv Vzr • ako je vrijeme korištenja zgrade, odnosno prostorija tijekom dana
" ~ - pretičak protoka zraka koji se
dulje od 8 h
LJ Vzr,i odvodi iz pojedine grijane
i
• ako unutarnja projektna temperatura iznosi 20 - 22 "C.
prostorije, mvh U tim se slučajevima dodatni učin za ponovno zagrijavanje određuje
jednadžbom:
Vuk,pret,odv = max( (VUk'OdV - Vuk,dov ), O) - pretičak protoka zraka koji se
Qzag,pr = A p/ zag '
odvodi iz zgrade, m3/h pri čemu su:
Vuk .odv - ukupni protok zraka koji se odvodi iz zgrade (tzv. onečišćeni Qzag,pr - dodatni učin za ponovno zagrijavanje, W
zrak), m3/h A pr - površina poda grijane prostorije, m2
Vuk,dOV - ukupni protok zraka koji se dovodi u zgradu (tzv. svježi zrak), f zag - korekcijski faktor za ponovno zagrijavanje ovisan o vremenu
m3/h (= O, za stambene zgrade). koje je potrebno za ponovno zagrijavanje nakon prekida
grijanja (tablica 3.12).
U slučaju periodičnog, odnosno povremenog grijanja, tj. kada
sustav grijanja radi s prekidima u proračun se uvodi dodatni učin ili
kapacitet za ponovno zagrijavanje kako bi se određeno vrijeme
nakon prekida rada sustava grijanja u prostoriji održavali projektni
temperaturni uvjeti, što ovisi o:
• specifičnom toplinskom kapacitetu građevinskih elemenata
• vremenu potrebnom za ponovno zagrijavanje
• padu temperature za vrijeme prekida grijanja
• svojstvima sustava regulacije.
Ipak, dodatni učin za ponovno zagrijavanje nije potreban, primjerice,
kada sustav regulacije može isključiti prekidanje rada sustava
grijanja tijekom hladnijih dana ili kada se tijekom prekida mogu
smanjiti toplinski gubici.
Dodatni učin za ponovno zagrijavanje može se odrediti
pojednostavljenim postupkom u nekoliko slučajeva:
a) za stambene zgrade:
• ako je vrijeme prekida rada sustava grijanja kraće od 8 h (npr.
tijekom noći)
• ako građevinska konstrukcija nije lagana
b) za nestambene zgrade:
• ako je vrijeme prekida rada sustava grijanja kraće od 48 h (npr.
tijekom vikenda)

,,
c'") ~ ...
LO N <o
..- ..-
c'") J.J. PRORAČUN PROJEKTNOG TOPLINSKOe
OPTEREĆENJA
CU N
>
I--- -
m
"2 N ..- en r--
co N -o ..-
e
en
N
Projektno toplinsko opterećenje se za grijanu prostoriju, dio zgrade
I - - f----
..-
m
[;j
E
..-
..- <o ... N
ili cijelu zgradu proračunava kako bi se odredio potreban učin izvora
topline sustava grijanja.
m g
~
CU
~
Q) c;; LO
N
co
-r-:
<o
..- Projektne toplinsko opterećenje prostorije određuje se jednadžbom:
> "2
m
... ~"2e-o
>
m
r--
:~ N N
... co <o
..- ..-
0opt,pr = OUk,pr + Ozag,pr = OT,pr + OV,pr + 0zag,pr'
en
I--
m
N Projektno toplinsko opterećenje cijele zgrade određuje se
m o
[;j
c: co
> N co -r-r- jednadžbom:
E o co N ..- ..-
c:
I - -I - - o
m
~
CU
>
I--
cl.
m r--
....o
N N
c'")
N
co <o
..- ..- °opt,uk = 2:i
OT,pr,i + 2: i
OV,pr,i + 2:
i
Ozag,pr,i .
m 3<:
N
"2 $ o o <o co
-o
..- ..- Pri tome se u proračunu ukupnih ventilacijskih gubitaka ukupni
c'")
e :52c'") N ..-
en en
m ~ protok zraka ne računa kao zbroj svih protoka zraka po grijanim
I--
[;j eo r-- co ..-
N ..- ..- <o prostorijama, već se određuje jednadžbom:
E .><:
I - -I - -
~
• u slučaju prirodne ventilacije:
LO N co <o
cu N N ..- ..-
>
I--
m
"2
..- ..- ..-
N -o c'") <o c'")
e N ..-
en
r-
m
[;j
E
co
..- en <o ... • u slučaju prisilne ventilacije:
e..c:
i 2:
..c:
cci"
"2
m
:E'
cl
(.)
o
e-
cu
"2
m
~
Vzr,Uk,pris =
i
Vzr,inf,i + (1-1Jrek) 2: i
Vzr,vent,i + 2:
i
Vzr,odv,pret,i ,
:=-
m ::J C,
10
~::J
~
cl.
.--
L-
m
N
o
pri čemu su:
en E Q) c:
m .l!3 -o
>
o ukupni protok zraka u slučaju prirodne, odnosno
Vzr,u k.pnr"' Vzr.u k,pns. -
-o
~
m
-o
m
cl.
~
cl
N
c:
o
cl.
m
-r-r- N co ... prisilne ventilacije, m3/h
-o "c m
:52 gJ
N
o
1Jrek - stupanj djelovanja sustava za rekuperaciju zraka koji se odvodi
e :s-
cl.
Q)
E c:
..o iz zgrade (= O, ako ne postoji).
Q)
tlo e
E
Q) cl.
bcl.
::"
~
"§ Q)
Q)
cl. E
Q)
=::J :E'
-o >
"Cif
c:
82 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - _ 83

I
I
L,_
1.4. POJEDNOSTAVLJENI POSTUPAK PRORAČUNA Tablica 3.14
Temperaturni korekcijski faktor građevinskog elementa [23]
Pojednostavljeni postupak proračuna projektnih toplinskih gubitaka, temperaturni

odnosno toplinskog opterećenja prostorija, cijele zgrade ili njezinog korekcijski
dijela može se provesti za stambene zgrade kod kojih vrijedi toplinski gubici faktor
nso < 3 h-l.
građevinskog
Kod pojednostavljenog proračuna se kao dimenzije prostorije
elementa'
uzimaju vanjske dimenzije, odnosno visina prostorije se mjeri od
za izolirane toplinske mostove 1,00
gornjeg ruba poda do gornjeg ruba poda prostorije na katu iznad,
izravno prema okolici za neizolirane toplinske mostove 1,40
a širina od vanjskog ruba vanjskog zida do središnjice unutarnjeg
zida. za prozore i vrata 1,00
prema negrijanim prostorijama za izolirane toplinske mostove 0,80
za neizolirane toplinske mostove 1,12
Ukupni projektni toplinski gubici grijane prostorije se određuju
jednadžbom: prema tlu za izolirane toplinske mostove 0,30
0Uk,pr = (OT,pr + Ov,pr)tM,pr' prema potkrovlju za izolirane toplinske mostove 0,90
pri čemu je: za izolirane toplinske mostove 0,90
za ovješeni pod
•.~ - temperaturni korekcijski faktor koji u obzir uzima zagrijavanje
f uu,pr za neizolirane toplinske mostove 1,26
prostorije na temperaturu višu nego u susjednima (tablica za izolirane toplinske mostove
prema susjednoj zgradi 0,50
3.13).
prema dijelu susjedne zgrade za izolirane toplinske mostove 0,30
Tablica 3.13
Temperaturni korekcijski faktor za zagrijavanje prostorije na temperaturu veću za neizolirane toplinske mostove 0,42
nego u susjednima [23]
Projektni ventilacijski toplinski gubici grijane prostorije određuju se
projektna temperatura zraka u prostoriji 'frzr,proj temperaturni korekcijski faktor t...upr jednadžbom:
uobičajena 1,0
povišena 1,6
Projektni transmisijski toplinski gubici grijane prostorije određuju

Ukupno toplinsko opterećenje grijane prostorije određuje se
jednadžbom:
se jednadžbom:
OT,pr = 2: ~AiUi
i
(rTzr,proj -rTOk)' Oopt,pr = QUk,pr + Qzag,pr = QT,pr + QV,pr + Qzag,pr'
Ukupno toplinsko opterećenje zgrade ili dijela zgrade tada se

pri čemu je: određujejednadžbom:
f - temperaturni korekcijski faktor pojedinog građevinskog elementa
koji u obzir uzima razliku temperature u zadanom slučaju i
vanjske projektne temperature (tablica 3.14). QOPt,uk = 2:
i
QT,pr,i + 2:
i
QV,pr,i + 2:
i
Qzag,pr,i'
84 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - _ 85

;1;
"
1
:1
'I
I'
j:
I'
4. li
li
i
I,.
I
li
SUSTAVIORIJANJA
86 - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - 87

r:
I
4.1. PODJELA SUSTAVA CRlJANJA Podjela sustava grijanja prema izvedbi ogrjevnih tijela se temelji na
načinu na koji se toplina predaje prostoriji pa oni mogu biti:
Sustavi grijanja se mogu podijeliti na nekoliko osnovnih načina:
• izravni (objedinjeni s izvorom topline): npr. kamini, peći, grijalice,
• prema energentu štednjaci itd.
• prema načinu zagrijavanja • radijatorski: npr. toplovodni, vrelovodni, parni, električni itd.
• prema izvedbi ogrjevnih tijela. • konvektorski: npr. toplovodni, električni itd.
• ventilokonvektorski: npr. toplovodni itd.
Podjela sustava grijanja prema energentu osniva se na izvoru • površinski (podni, zidni i stropni): npr. toplovodni, električni itd.
energije koji se koristi za pretvorbu u toplinu pa oni mogu biti:
• plinski
Sustavi centralnog toplovodnog grijanja danas su u primjeni
• na loživo ulje najčešći i pojavljuju se pod nazivima centralno ili etažno grijanje, a
• električni (na struju) mogu se podijeliti na nekoliko načina:
• na kruta goriva a) prema izvedbi strujanja ogrjevnog medija (tople vode):
• solarni • s prisilnom cirkulacijom (crpni ili pumpni)
• na toplinu iz okoliša • s prirodnom cirkulacijom (gravitacijski)
• spojeni na toplinarski sustav (tzv. daljinsko grijanje) itd. b) prema temperaturi ogrjevnog medija:
• standardni: s tzv. standardnim temperaturama polaznog i po-
Podjela sustava grijanja prema načinu zagrijavanja u obzir uzima vratnog voda (90170 0c)
položaj izvora topline (ložišta) u odnosu na prostoriju koju je • niskotemperaturni: sa sniženim temperaturama polaznog i po-
potrebno zagrijavati. Sustavi grijanja tako mogu biti: vratnog voda (npr. 70/50, 60/40 "C)
• lokalni ili pojedinačni c) prema vezi razvoda s atmosferskim tlakom:
• centralni. • otvoreni
Lokalni ili pojedinačni sustavi grijanja omogućavaju izravno • zatvoreni (tlačni)
zagrijavanje prostorije iz izvora topline koji je u njoj smješten. Primjeri d) prema izvedbi razvoda:
za to su: kamini (plinski, na kruta goriva), štednjaci (električni, na • jednocijevni
kruta goriva), peći (na kruta goriva, električne, plinske, uljne),
• dvocijevni
zagrijači zraka (električni, plinski infracrveni), grijalice (plinske,
električne), električno podno grijanje itd. • Tichelmannovi.
Centralni sustavi grijanja omogućavaju posredno zagrijavanje
prostorije pomoću ogrjevnih tijela kroz koje struji prikladni Pri odluci o tome koji sustav grijanja odabrati treba voditi računa o
prijenosnik energije, odnosno ogrjevni medij (topla ili vrela voda, građevinskofizikalnim i arhitektonskim značajkama građevine,
para, topli zrak) koji se zagrijava u izvoru topline smještenom na zahtjevima korisnika i raspoloživosti energenata. Isto tako treba
jednom mjestu u građevini. Primjeri za to su: radijatorsko toplo- obratiti pozornost na to da se uporabne značajke pojedinih sustava
vodno centralno grijanje (na plin, loživo ulje, kruta goriva, električno, mogu značajno razlikovati (tablica 4.1).
solarno, spojeno na toplinarski sustav), toplovodno podno grijanje,
toplovodno grijanje velikih prostora zračnim grijačima itd.
88 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJAMJE
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - _ 89
o Q)
e::'~
4.2. OSNOVNI POJMOVI TEHNIKE CRIJANJA
-ce::
:5.:? '"e::
o ~
~(;j
cl
e:: O
-Ce::
..a
O
-C
ID..
Q)
Sustav grijanja su svi elementi (izvori topline, ogrjevna tijela,
razvod, regulacija, opskrba energentom itd) koji u nekom objektu
OP
-D..Q)
e:: e::
(građevini, vozilu, plovilu i sl) služe za grijanje prostorija, odnosno
El
za ostvarivanje osjećaja (toplinske) ugodnosti kod osoba koje u
t)
njima borave ili pak za zadovoljavanje zahtjeva procesa koji se u

njima odvijaju.
~ ~
'"e::
~
..a
o
..a
o :>
o Izvor topline je glavni dio sustava grijanja i u njemu dolazi do
-C -C D..
Q)
e:: pretvorbe energije iz njezinog primarnog oblika ili izvora (npr.
kemijske energije goriva, električne, Sunčeve itd) u toplinu. U
lokalnim je sustavima grijanja objedinjen s ogrjevnim tijelom, tj. njime
.. se prostorija zagrijava izravno (npr. plinska peć, kamin na drva,
električna grijalica i sl), dok kod centralnih sustava grijanja izvor
topline najprije zagrijava prikladni prijenosnik energije koji se potom
do ogrjevnih tijela smještenih u prostorijama prenosi odgovarajućim
~ ~ ~
..a ..a ..a razvodom (npr. etažno grijanje s plinskim kotlom).
o O o
-C -C -C
Ložište je dio izvora topline u kojemu dolazi do pretvorbe kemijske

energije goriva u toplinu procesom izgaranja. Toplina se pri tome
pomoću odgovarajućeg izmjenjivača topline prenosi izravno na
prostoriju ili na prikladni prijenosnik energije.
~o:> '" ,t)
::l '"
ou
::l
8. '[ii' .~ Razvod je dio centralnih sustava grijanja koji služi za prijenos
ii;
toplinske energije do prostorija pomoću odgovarajućeg prijenosnika
Q)
:<:: e::
e :-:::: .~
cs
.....
Ql
l cf)
,t)
::l
'[ii'
:>
o
-g
I ~
..a
o energije (najčešće tople vode).
l
t: -C
o ii; N
~ =Cil
o ~
Ql :> ..a ..a
U o o o
-C
Prijenosnik energije ili ogrjevni medij je tvar koja u centralnim
~
cf)
Ql u
U sustavima grijanja služi za prijenos energije od izvora topline do
al'
c: ogrjevnih tijela smještenih u prostorijama. Kao prijenosnik energije
~-
:<::
Ql
c:
uglavnom se koriste topla ili vrela voda, para ili topli zrak.
~
cu Ogrjevno tijelo je dio sustava grijanja koji služi za prijenos topline
'U
cu
,.. c:
N
na prostoriju. U lokalnim je sustavima grijanja ogrjevno tijelo ujedno
"<t c:
Ql izvor topline, dok kod centralnih sustava grijanja predstavlja
~ oo zaseban element (npr. radijator, cijevi podnog grijanja, toplovodni
:::: o~
oo zračni zagrijač zraka i sl).
~ g
90 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - _

91
Standardni kotao je izvor topline u centralnim sustavima grijanja
s konstantnim temperaturama polaznog i povratnog voda 90/70 "C
te izlaznom temperaturom dimnih plinova 230 - 300 "C, odnosno
T Učin (O) je veličina koja pokazuje koliko neki izvor topline u jedinici
vremena na neki prijenosnik energije ili na neposrednu okolicu
(prostoriju) može predati toplinske energije.
kod kojeg su pogonske temperature ograničene njegovom
izvedbom (prema Direktivi 92/42/EC).
Nazivni toplinski učin (ON) je najveći dopušteni učin nekog izvora
topline koji se pri trajnom pogonu može predavati prijenosniku
Niskotemperaturni kotao je izvor topline u centralnim sustavima energije ili neposrednoj okolici, a određuje ga proizvođač uređaja.
grijanja koji ima mogućnost trajnog pogona pri temperaturi povratnog Kod plinskih ili uljnih kotlova za centralno grijanje jednak je gornjoj
voda između 35 i 40 "C te kod kojeg pri određenim okolnostima može granici područja toplinskog učina.
doći do kondenzacije vodene pare iz dimnih plinova (prema Direktivi
92/42/EC), odnosno kod kojeg se zahvaljujući njegovoj izvedbi
temperatura u izmjenjivaču topline može spustiti do 40 "C ili niže Nazivno toplinsko opterećenje (Oopt) je toplinski učin koji je
(prema HRN EN 303). određen u odnosu na donju ogrjevnu vrijednost, a po iznosu je
jednak toplinskom učinu izgaranja.
Kondenzacijski kotao je izvor topline u centralnim sustavima grijanja
kod kojeg postoji mogućnost iskorištavanja topline kondenzacije Toplinski učin izgaranja (O;Zg) je toplinski učin koji je ostvaren
vodene pare iz dimnih plinova, odnosno latentne topline ili energije tijekom izgaranja goriva u ložištu izvora topline do postizanja
promjene agregatnog stanja vode iz parovitog u kapljevito pri čemu nazivnog toplinskog uči na.
dolazi do izdvajanja vodene pare u kapljevitom obliku, kao kondenzat.
Gubici topline putem dimnih plinova (qDP9) su jednaki omjeru
Donja ogrjevna vrijednost (Hd , Hu' H;) nekog plinovitog ili kapljevitog toplinskog toka koji nakon izgaranja neiskorišten odlazi s dimnim
goriva je toplina koja se oslobađa pri potpunom izgaranju određene plinovima kroz dimnjak u okolicu i toplinskog učina izgaranja:
količine goriva pri čemu su početna (s kojom tvari ulaze u proces
izgaranja) i krajnja temperatura (s kojom produkti izgaranja izlaze iz
°DP
procesa) jednake okolnoj temperaturi i iznose 15 "C, a voda nastala %pg=O' %.
procesom izgaranja nalazi se isključivo u parovitom agregatnom sta- Izg
nju. Drugim riječima, to je toplina koja je oslobođena procesom izga-
Gubici u stanju pripravnosti (qp,) su jednaki omjeru topline koja
ranja bez dodatnog iskorištavanja topline kondenzacije vodene pare.
se zračenjem i konvekcijom predaje neposrednoj okolici kotla i
toplinskog učina izgaranja, a određuju se pri srednjoj nadtempe-
Gornja ogrjevna vrijednost (Hg , Ho, Hs) je toplina koja se oslobađa raturi kotla 55 "C, pri čemu u vrijeme kada je kotao u pripravnosti
pri potpunom izgaranju određene količine nekog goriva pri čemu na izlazu dimovodne cijevi mora postojati ravnomjeran podtlak
su početna i krajnja temperatura jednake okolnoj temperaturi (15 ac), 0,05 mbar i ne smije se odavati korisna toplina.
a voda nastala procesom izgaranja nalazi se ukapljevitom
agregatnom stanju. Drugim riječima, to je toplina oslobođena pri
izgaranju goriva nakon čega se još dodatno iskorištava toplina Stupanj djelovanja pri izgaranju (11;zg) jednak je razlici ukupne
kondenzacije vodene pare iz dimnih plinova, odnosno najveća dovedene energije iskazane kao donja ogrjevna vrijednost (100%)
moguća energija koja se može dobiti izgaranjem nekog goriva.
i gubitaka topline putem dimnih plinova:
'l7izg=100%-%p, %.

Stupanj djelovanja kotla (1J K) je jednak omjeru nazivnog toplinskog Pad tlaka na strani dimnih plinova (L\PDP) je razlika tlakova dimnih
učina pri postojanom pogonu (kada su temperature vode i kotla plinova između mjernog mjesta u dimovodnoj cijevi i ložišta izvora
jednake, a temperature polaznog i povratnog voda konstantne) i topline.
toplinskog učina izgaranja:
Pad tlaka na strani vode (L\p) je razlika tlakova na priključcima
polaznog i povratnog voda u centralnim sustavima grijanja uz protok
Q N %.
1Jk =0' Izg
prijenosnikaenergije(tople ili vrelevode) koji odgovara nazivnom učinu.
Godišnji stupanj iskoristivosti (1J 90d) je osnovna vrijednost kojom

se opisuje učinkovitost izvora topline i određen je jednadžbom
(prema VOI 2067) :
1Jgod = 1J(k J'

1+Qpr ~1-1
pri čemu su:
1Jgod - godišnji stupanj iskoristivosti, %
1J k - stupanj djelovanja kotla, %
qpr - relativni gubici u stanju pripravnosti, %
b - vrijeme uključenosti cijelog sustava grijanja tijekom godine, h
b p, - vrijeme uključenosti plamenika tijekom godine, h.
Normalni stupanj iskoristivosti (1J N) je osnovna vrijednost za

uspoređivanje izvora topline. Izračunava se na temelju pet
vrijednosti djelomičnog opterećenja prema odgovarajućim dnevnim
vanjskim temperaturama iz kojih se dobiva pet pojedinačnih
stupnjeva iskoristivosti iz kojih se potom kao srednja vrijednost
računa normalni stupanj iskoristivosti.
Temperatura dimnih plinova ({fDP) je temperatura koja se mjeri u

neposrednoj blizini izlaska dimovodne cijevi iz kotla, a ovisi o tempe-
raturi vode u kotlu, stupnju onečišćenja i opterećenju kotla. Za di-
menzioniranje dimnjaka i određivanje gubitaka putem dimnih
plinova mjerodavna je temperatura dimnih plinova koja je određena
pri postojanom pogonu i uz temperaturu vode u kotlu od najmanje
60°C.
s.
OSNOVNI ENERGENTI
USUSTAVIMA GRIJANJA
96 - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - 97

5.1. PLINSKA 80RIVA N
::> >R
o
co o
<:: <o
.s o
S.1.1. Osnovna svojstva važnijih plinskih goriva ::>
.cl
"o
ID
0- .CI)
<J) co 0:;;
co <:: °Cif
Plinska goriva su plinovi i plinske smjese čijim izgaranjem nastaje co o- co
<:: cl. <:: N io N
toplina. Kao energenti se koriste u sustavima grijanja i pripreme oCi co
<:: e co N
<o r--: N
co <o
::> cl. co E ,.... io
, o E ,....
potrošne tople vode, proizvodnji električne i toplinske energije,
-'<:
CI) co
CI)
+'
::>
.cl
e
cl. Z
io
io
o"
l(') e
cl.
l(')
ev:i ID
0E' o r--- Z
motorima s unutarnjim izgaranjem za pogon vozila itd. Zahvaljujući ci '<t ci
.!E.- '6
::>
svojim iznimnim uporabnim svojstvima (jednostavnost uporabe,
<::
povoljna cijena, dostupnost u svako vrijeme i sl), ali i smanjenom co
o- cl.
štetnom utjecaju na okoliš, plinska se goriva (posebice prirodni plin) e

s
danas smatraju najprikladnijim energentom za sustave grijanja i r-- l(')
'<t_
tri" eD
,.... ,....
pripreme PTV-a. , io
, otri" o
co
:r:
? ,.... oo ,.... ,.... .f ~
o!;; ci
N
r-- N-
io
o r-
cl. c') ,.... eD + 0-, '<t
f--:§~ ,...., ,
'<t '<t N
Plinska goriva se mogu podijeliti prema izvoru, odnosno načinu ili ::>
-'<: , , , , o , ,
procesu dobivanja te prema značajkama izgaranja.
CI)
e '<t N o oo l(')
l(') oo
,....
N
co oo» <o- N_
N °C ev:i'
,.... ,...., o
s
Prema izvoru, odnosno načinu dobivanja plinska goriva mogu biti: --l
io
o
,
,....
'<t
, "1- .f '<t
oo ,.... '<t
r--"
<o
--o+
<o
• prirodna - dobivaju se izravno iz zemlje (npr. prirodni plin) c')
N_ l(') l(')
• umjetna - dobivaju se preradom nafte (npr. ukapljeni naftni plin), en co ev:i' l(') l(')
,.... r-
, N, oi c') ci
l(')-
io oo
c')
, <o
ugljena (npr. gradski plin) ili u raznim tehnološkim ili sličnim co oi
tri" ,....
o , ,....
, , , , , oo , l(')
+1
co ? o o +1 oo N l(')
to
procesima (npr. bioplin). o!;;
cl.
ci. 00-
tri" ,.... r--- CO
N
(v)
ci
r--: '<t
::> _32
Podjela plinskih goriva prema značajkama izgaranja, odnosno -'<:
CI)
CI)
"o oo ,....
co l(')
oi oo CO <o
,.... io
,.... o
toplinskom toku koji plin ostvaruje na plameniku uvedena je kako « -9
tri" ,.... en <o
o r--:, N, , o,
c')
, <o
, , r--: , , oo , l(')
bi se standardizirala proizvodnja plinske opreme. Najčešće se koristi <o <o .f ,.... +J '<t o '<t io o +1
'<t- eD
,.... eD ev:i' o r--: '<t
podjela plinova u 3 skupine (tzv. plinske grupe) prema DVGW G 260 N
koja se osniva na toplinskom opterećenju koje plin stvara na ID

Eo Eo Eo Eo Eo Eo Eo Eo Eo Eo
plameniku (tablica 5.1).
'c
'6
o~
u
--~ --~ -- --~ --~ -- ~--
..c: ..c:
<-,
-,
2:
..c: ..c: ..c: ..c:
-,
2:
-,
2:
-<;
-,
2:
-c,
~
~
.cl
E
.cl
~
E
;OF. ;OF.
ID ID
°c '2 "2'
Prirodni plin je danas najvažnije plinsko gorivo i jedan od najvažnijih
energenata uopće. Dobiva se bušenjem iz dubina Zemlje (3000 -
t5
o
<::
"o
81
<::
"o
co
cl.
::>
1;)
t5
o
<::
"o
ID
1;)
o
<::
"o
co
cl.
::>
1;)
t5
o
<::
"o
1;)
o
<:: 1;)
co
cl.
::>
ID "o "o ID "o
:E' ID
o :E' ID
o :=- o "o
6000 m), a najčešće se pojavljuje uz naftna ležišta, iako postoje i >
:=-
3; o >
:=-
3; o 3; :=-
ID
'6
o
<:: <:: 3; ::> o<::
samostalna nalazišta. Tijekom prerade iz njega se izdvajaju propan ID
;č3' co
<:: ~
.CI)
ID
;c:r co
<:: ~
.CI)
ID
;u <::co Oi:: ~
::> > ::> > ::> > E .CI)
i butan (od kojih se proizvodi ukapljeni naftni plin) te viši ugljikovodici D ON ::>
cl. D ON ::>
cl. D oN ::> ::>
cl.
o co o o co o o co o o
pa njegovu osnovu (više od 95%) u uporabnom stanju predstavlja cl. <:: "o cl. <:: "o cl.
.., <:: > "o
metan (CHJ Neotrovan je, bez boje, okusa i mirisa, lakši od zraka ::I::~ s::~
"l::l cf N
::I::
i izgara plavim plamenom. Pri preradi mu se dodaje miris (odorant) -'<:
co co
kako bi se mogao lakše otkriti u slučaju istjecanja i spriječila ~ co 1;) > co co
:;::>-'<:
oi:: '6
1tl <::o o <:: o
opasnost od nastanka eksplozivne atmosfere. <::
> oU "Eco
co > "o ID >
N
:~ .cl >
-'<:
oo "E' 0C'
ID
ID
o "e-
.cl
1a OS CI) ~ o
:E'
o
cl.
6cl cl
o >
6cl $: .cl e ::>
cl
~
CI) ~ '6
::>
98 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 99

Ukapljeni naftni plin (UNP, propan-butan) je smjesa zasićenih I I
2. kat
ugljikovodika propana (C3HJ i butana (C4H 10) , odnosno njegovih
izomera te raznih primjesa u različitim omjerima. Pri normalnim je dovod plina
uvjetima plinovit i teži od zraka, a ukapljuje se pri prilično niskim
tlakovima (od 1,7 do 7,5 bar). Proizvodi se rafinerijskom preradom ogranak
nafte i naftnih plinova ili obradom sirovog prirodnog plina. Skladišti co
.f:
se i prevozi u kapljevitom, a koristi u plinovitom stanju. Neotrovan ci.
je, bez boje i mirisa (pri proizvodnji mu se dodaje odorant), ima uske, -c
o 6 p
>
N
ali niske granice eksplozivnosti, a kako je teži od zraka (d > 1) skuplja ~ 14
se pri podu prostorije i vrlo lako taloži u podrumima, raznim oknima, 1. kat
rovovima i sl. dovod plina
'6
o
>
Gradski plin je nekada bio osnova plinskog gospodarstva, ali se N
:::J ogranak
njegova primjena posvuda napušta (u Hrvatskoj se koristi još samo co
.f:
u Rijeci i Puli). Danas se proizvodi termokatalitičkim procesima iz ci.
priključak
5
-c
ugljikovodika (iz nafte, prirodnog ili ukapljenog naftnog plina). o
> trošila
N
Njegova je osnova vodik (H2), a sadržava i oko 10% ugljičnog ~ 14 15
PRIZEMLJE
monoksida (CO) pa je vrlo otrovan.
priključak
dovod plina
S.I.2. Unutarnje plinske instalacije plinskog
ložišta
Unutarnje ili kućne plinske instalacije čini sustav cjevovoda, 16
kućni
zapornih, mjernih, regulacijskih i sigurnosnih elemenata, trošila te 5 9 10
priključak
elemenata za dovod zraka za izgaranje i odvod dimnih plinova koji
je u nekom stanu, obiteljskoj kući, stambenoj ili poslovnoj zgradi ili
ulični
PODRUM
nekoj drugoj građevini koji je namijenjen za korištenje plina kao
plinovod
energenta, primjerice, za pripremu hrane, za sustave grijanja i
pripreme PTV-a i sl. (il. 5.1). Prema HSUP P-600, unutarnjim se
plinskim instalacijama smatraju svi spomenuti elementi od glavnog
zapora do ispusta sustava za odvod dimnih plinova.
Legenda:
1. prijelazni komad PE-čelik 9. filtar
2. zaštitna cijev 10. regulator tlaka
3. T-ogranak za čišćenje i ispitivanje 11. sigurnosna sklopka za plin
4. glavni zapor 12. elektromagnetski ventil
5. slavina 13. trošilo: plinsko ložište
6. plinomjer 14. trošilo: plinski štednjak
7. vanjski ukopani zapor 15. trošilo: plinski protočni zagrijač vode
8. manometar 16. dimovadna instalacija
Ilustracija 5.1
Primjer unutarnje plinske instalacije [16J

Nekoliko osnovnih pojmova je važno kada je riječ o unutarnjim
plinskim instalacijama:
T 5.2. LOŽIVA ULJA
• opteretivost voda: najveći protok plina kroz neki plinski vod pri 5.2.1. Osnovna svojstva loživih ulja
istodobnom pogonu svih priključenih trošila (u m3/h)
• kućni priključak ili dovod plina: dio instalacije od uličnog plinovoda Loživo ulje je tekuće gorivo koje se dobiva frakcijskom destilacijom
do glavnog zapora, odnosno do kućnog. regulatora tlaka (ako sirove nafte, a koristi se u malim i velikim energetskim postrojenjima
postoji) (sustavi grijanja i pripreme PTV-a, industrijske energane,
• razvod nemjerenog plina: dio instalacije od glavnog zapora do termoelektrane itd). Po kemijskom se sastavu najvećim dijelom
plinomjera, uključujući ulaz i priključak plinomjera sastoji od ugljika (oko 86%), a ostatak čine vodik (11 - 13%), kisik
i dušik (0,5 - 1%) itd.
• razvod mjerenog plina: dio instalacije od izlaska iz plinomjera do
slavine ispred plinskog trošila, uključujući ogranke
• priključak trošila: dio instalacije od slavine ispred trošila do njega. Prema hrvatskim se propisima loživa ulja mogu podijeliti u nekoliko
osnovnih skupina s obzirom na fizikalno-kemijska svojstva i
namjenu (tablica 5.2):
Priključci trošila pri tome mogu biti:
• ekstralako loživo ulje (EL): destilatno gorivo namijenjeno za izvore
• čvrsti - sastoje se od: plinske slavine navojno spojene na ogranak
topline koji su opremljeni isparnim i pretlačnim plamenicima bez
i čvrste ili savitljive cijevi između slavine i trošila, pri čemu je
mogućnosti za njegovo predgrijavanje (tj. za sustave grijanja i
razdvajanje priključka moguće samo alatom
pripreme PTV-a), a boji se crvenom bojom kako bi se lakše moglo
• slobodni - sastoje se od: specijalne ili standardne slavine, savitljive prepoznati i time onemogućile zlouporabe
(čelične lli armirane gumene) cijevi i spoja na plinsko trošilo (ne
• lako specijalno loživo ulje (LS): pretežno destilatno gorivo namije-
na ložište!), pri čemu se spoj savitljive cijevi i slavine može rastaviti
njeno za izvore topline u sustavima grijanja i industriji
rukom, a konstruiran je tako da pri tome ne može doći do
• lako loživo ulje (L): miješano (destllatno i ostatno) gorivo namije-
istjecanja plina.
njeno za izvore topline koji imaju mogućnost za njegovo
predgrijavanje pri skladištenju i uporabi
• srednje loživo ulje (S): ostatno gorivo namijenjeno za izvore topline
u industriji (industrijske peći) i energetska postrojenja koja imaju
mogućnost za njegovo predgrijavanje pri prijenosu, skladištenju
i uporabi
• teško loživo ulje (T): ostatno gorivo namijenjeno za velike izvore
topline u industriji (industrijske peći) i velika energetska postrojenja
koja imaju mogućnost za njegovo predgrijavanje pri prijenosu,
skladištenju i uporabi
• ekstrateško loživo ulje (ET): ostatno gorivo namijenjeno za velika
energetska postrojenja u industriji.
Osim standardnih loživih ulja, postoje i tzv. niskosumporna loživa

ulja čije su značajke gotovo jednake, osim što udio sumpora iznosi
najviše 1% pa zadovoljavaju zahtjeve koje propisuje EU.

Tablica 5.2
Osnovna svojstva ekstralakog i lakog specijalnog
loživog ulja (prema internoj normi INA N 02-015) [1 l]
T
I b) prema materijalu izrade:
• čelični (cilindrični, četvrtasti itd)
• polimerni (cilindrični, četvrtasti, baterijski itd)
loživo ulje
ekstralako lako • armiranobetonski.
značajke
EL specijalno LS
donja ogrjevna vrijednost, kJ/kg min. 42 000 min. 42000 ,
-
~.-&-~
gustoća pri 15°C, kg/m 3 max. 860
plamište, °C > 55 > 60
~. cilindričn:
16.4. - 30.9. O 1 cilindrični
doba nadzemni
~_. leže~f~::d:~~vno
stinište, °C godine 1.1 O. - 31.1 O. -6 max. 10
uspravni
1.11. - 29.2. -12 --_. (okomito
kinematička viskoznost pri 20°C, rnrnvs 1,8- 6,0 6,0-12,0 cilindrični ukopani postavljen) postavljen) baterijski
udio pepela, % masenih max. 0,02 max. 0,1
max. 1,0 max. 1,5 Ilustracija 5.2
udio sumpora, % masenih
Osnovne izvedbe spremnika za loživo ulje [14]
udio vode, % volumnih max. 0,1 max. 0,2
udio vode i sedimenata, % masenih max. 0,1 max. 0,3 Ukopani ili podzemni spremnici danas su u primjeni najčešći. U
udio koksa (po Conradssonu), % masenih max. 0,15 max. 2,0 većini slučajeva izrađuju se od čelika i cilindričnog su oblika, s
destilacija do 350 °C, % volumnih min. 85,0 - jednostrukom ili dvostrukom stijenkom, prevučeni izolacijom i
zaštićeni od korozije, mogu biti izrađeni i od poliesterske smole
armirane staklenim vlaknima. Postavljaju se u iskopanu rupu u tlu
S.2.2. Spremnici za loživo ulje čije je dno u pravilu betonirano (zbog zaštite podzemnih voda), sidre
kako bi se spriječilo djelovanje sila uzgona i zatrpavaju slojem
Spremnici za loživo ulje su zatvorene posude namijenjene
prikladnog materijala (najčešće šljunka). Na vrhu spremnika se
skladištenju loživog ulja u količini koja je dostatna za pokrivanje
nalazi otvor s priključcima oko kojega se izvodi betonsko okno koje
potrošnje tijekom određenog vremena, u pravilu tijekom sezone
se mora zatvarati poklopcem, a također treba izvesti odzračni vod.
grijanja. Projektiraju se, izvode i opremaju s obzirom na
odgovarajuće norme i protupožarne propise (npr. Pravilnik o
zapaljivim tekućinama, NN 54/99), arhitektonske uvjete (položaj Samostojeći ili baterijski spremnici u posljednje se vrijeme sve
građevine, raspored prostorija u njoj, smještaj i veličina kotlovnice češće koriste. U pravilu se izrađujU od polimernih materijala
itd) i predviđenu potrošnju loživog ulja. (polietilena, poliamida ili poliesterske smole armirane staklenim
vlaknima), a postoje i čelične izvedbe. Isporučuju se s volumenima
čak do 10 000 I, a više spremnika se može povezivati u baterije pri
Spremnici za loživo ulje mogu se podijeliti na dva osnovna načina:
čemu se učvršćuju čeličnim profilima ili bandažama.
a) prema izgledu i mjestu postavljanja (il. 5.2):
Polimerni spremnici imaju nekoliko osnovnih prednosti u odnosu
• cilindrični ukopani (podzemni) na čelične:
• cilindrični nadzemni ležeći i uspravni
• ne korodiraju
• samostojeći ili baterijski za postavljanje u prostorije • imaju malu masu što olakšava ugradnju
• pravokutni zavareni za postavljanje u prostorije
• prozirni su pa omogućavaju uvid u količinu ulja izvana.

Zavareni čelični četvrtasti spremnici izrađuju se prema narudžbi,
odnosno prema stanju na licu mjesta. Prikladni su kada nije moguć
prijevoz, unos i postavljanje već gotovih spremnika (npr. kod
r Tablica 5.3
Tehnički podaci samostojećih i baterijskih polimernih spremnika za loživo ulje
(proizvođača Rotex Heating Systems GmbH, GOgIingen, Njemačka)
postojećih zgrada). Mogu se točno prilagoditi postojećim volumen

dimenzije
dimenzijama prostorije, a jedino što treba izvesti je izolacija poda i naziv pojedinačnog masa, kg
(hx lx b), mm
zidova kako bi se onemogućilo propuštanje ulja u tlo. spremnika, I
Variosystem 600 600 1380 x 720 x 720 19
Na spremniku loživog ulja se uobičajeno nalaze sljedeći priključci Variosystem 750 750 1650 x 720 x 720 22
(il. 5.3): Variosystem 1000 1000 1950 x 720 x 720 28
• priključak za punjenje iz cisterne sa sigurnosnom zaklopkom za Highcube 1500 1500 1900 x 1200 x 780 oko 48 (sbandažama)
zatvaranje, dimenzija DN 50 ili DN 80 Highcube 2000 2000 1900 x 1600 x 780 oko 70 (sbandažama)
• savitljiva cijev (tzv. crijevo) za punjenje duljine 10 - 30 m (u pravilu
ga ima isporučitelj ulja, odnosno cisterna)
Tablica 5.4
• odzračni vod (za odvođenje uljnih para) dimenzije DN 50 i najmanje Tehnički podaci samostojećih i baterijskih čeličnih i polimernih spremnika za
visine 0,5 m iznad priključka za punjenje loživo ulje (proizvođača Roth Werke GmbH, Dautphetal-Buchenau, Njemačka)
• jedan ili dva uljna voda (ovisno o izvedbi sustava opskrbe)
najmanje
dimenzija ovisnih o kapacitetu uljne crpke, udaljenosti od
volumen potrebne
spremnika i usisnoj visini dimenzije masa,
naziv izvedba pojedinačnog dimenzije
• priključak za mjernu cijev s poklopcem (hx lx b), mm kg
spremnika, I prostorije
• priključak osjetnika granične razine punjenja (za sprječavanje
(I x b), mm
prepunjavanja spremnika)
četvrtasti čelični 620 1600 x 740 x 700 1150 x 840 65,0
• priključak za mjerenje količine ulja. DWT
s dvostrukom 1000 1600 x 1'100 x 700 1150 x 1200 84,0
plus 3
stijenkom 1500 1860 x 1630 x 760 1990 x 1730 151,0
Tehnički podaci samostojećih i baterijskih čeličnih i polimernih
spremnika za postavljanje u prostorije ili na otvorenom prikazani 750 1660 x 760 x 760 1260 x 1260 46,0
polimerni
su u tablicama 5.3 - 5.5. KWT 1000 1970 x 820 x 820 1320 x 1020 56,0
(polietilenski)
1500 1625 x 1660 x 760 1860 x 1260 83,0
pokazivač razine ulja(tzv. nivokaz) kompaktni 750 1640 x 730 x 730 1230 x 1230 24,5
polimerni s 1000 1960 x 780 x 780 1280 x 1280 27,5
pokazivač osjetnik granične razine punjenja CT
propuštanja jednostrukom 1600 1940 x 1200 x 780 1700 x 1280 67,0
stijenkom 2200 1940 x 1630 x 780 2130 x 1280 95,0
.__f-----_-- polazni (usisni) uljni vod
LI-----l, -rtJW+rrI--jpPcolVr1vratni uljni vod polimerni
baterijski s
1500 1615 x 1580 x 720 2080 x 1220 50,0
BT
jednostrukom
2000 1660 x 2130 x 720 2680 x 1220 72,0
stijenkom
Ilustracija 5.3
Priključcispremnika
za loživo ulje [14]

- - - - - - - - - - - - - - - - i i i i i. . .= - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ~ '
Tablica 5.5 Oprema sustava za opskrbu loživim uljem ovisi o kakvom se spremniku
Tehnički podaci samostojećih i baterijskih polimernih spremnika za loživo ulje
radi, odnosno o mjestu njegovog postavljanja (il. 5.7). Primjerice, kod
(proizvođača SchOtz Werke GmbH & Co. KG, Selters, Njemačka)
ukopanlh se spremnika svi priključci nalaze na jednom mjestu iznad
volumen kojeg se izvodi betonirano okno s poklopcem za lakši pristup.
dimenzije
naziv pojedinačnog masa, kg Preporučljive brzine strujanja ulja kroz oba uljna voda iznose:
(hx lx b), mm
spremnika, I • za jednocijevne sustave: oko 0,2 m/s
Multitank 750 750 1450 x 1190 x 660 43 • za dvocijevne sustave: 0,2 - 0,3 m/s
Multitank 1000 1000 1700 x 1190 x 770 54 • za prstenaste sustave: 0,4 - 0,5 m/s.
Multitank 1500 1500 1700 x 1720 x 770 89
a) s jednim vodom odfiltra docrpke
odzračni vod
5.2.3. Sustavi za opskrbu loživim uljem plamenik s crpkom
Sustavi za opskrbu ložišta izvora topline loživim uljem mogu biti

izvedeni na tri osnovna načina:
• jednocijevni
• dvocijevni
• prstenasti. b) s dva voda odfiltra docrpke
odzračni vod
Jednocijevni sustav opskrbe loživim uljem sastoji se od samo
jednog voda između spremnika i uljnog filtra iza čega prema plamenik s crpkom
plameniku mogu ići jedan ili dva voda, a uljna crpka mora imati
mogućnost odzračivanja (il. 5.4). Kada od fitra prema crpki, odnosno
plameniku idu dva voda, fi/tarski je uređaj opremljen i odgovarajućim
odzračnikom. Takvi se sustavi u pravilu koriste za izvore topline Ilustracija 5.4
malih učina i s gravitacijskim dovodom ulja. protupovratni IZJ
Jednocijevni sustav
opskrbe loživim uljem [14J
Dvocijevni sustav opskrbe loživim uljem sastoji se od dva voda ventil filtar s odzračnikom
između spremnika i uljne crpke plamenika: polaznog (usisnog) i
povratnog (il. 5.5). Na taj je način osiguran povrat viška ulja i zraka
koji u njega može ući natrag u spremnik, a ujedno i hlađenje crpke.
Prstenasti sustav opskrbe loživim uljem služi za opskrbu više polazni
izvora topline istodobno, a pri tome je redovito potrebna ugradnja uljni vod
tzv. međucrpke (il. 5.6).
Uljni vodovi izvode se od bakrenih ili čeličnih cijevi koje se spremnik

međusobno povezuju steznim i spojevima s brtvenim prstenom, a
za neposredan spoj s plamenikom koriste se i savitljive cijevi. Ako o------/-- protupovratni L.,-....------=r ~ -J>I<I- ~
se spremnici nalaze izvan građevine (ukopani ili na otvorenom), ventil \ \ ~
spremnik prstenasti vod odzračnik
vodovi se polažu ispod zemlje, u zaštitnu cijev i moraju se zaštititi Ilustracija 5.5
Dvocijevni sustav Ilustracija 5.6
od smrzavanja, odnosno mora se spriječiti parafinacija ulja. opskrbe loživim uljem [14J Prstenasti sustav opskrbe loživim uljem [14J

II
a) ukopani spremnik
osjetnik granične razine punjenja

priključak betonsko okno
T S.J. KRUTA GORIVA
5.3.1. Ugljen
l:
zapunjenje s poklopcem zaštitna

cijev pokazivač
Ugljen je kruto gorivo fosilnog porijekla koje je ranije bilo vrlo često,
/ ~/ razine ulja
a danas je njegova primjena u sustavima grijanja obiteljskih kuća,
r~~~~~§~~~~~~
~ ~posuda kondenzaCijska
stambenih i poslovnih zgrada uglavnom napuštena te se kao
energent najviše koristi u velikim energetskim postrojenjima i u
industriji. Najvećim se dijelom sastoji od ugljika, vodika, kisika, a
ostatak otpada na sumpor, dušik, vodu, pepeo i razne druge
primjese koje ovise o porijeklu ugljena i o njegovoj obradi.
S obzirom na porijeklo, način dobivanja i obrade te sastav, postoji
nekoliko vrsta ugljena koje se prema svojstvima mogu značajno
razlikovati (tablica 5.6):
• kameni ugljen
• mrki ugljen (udio vlage 45 - 60%)
• Iignit (s drvenastom strukturom)
b) spremnik smješten u prostoriju kotlovnice (uz ograničenje volumena spremnika) • briketi (dobivaju se mljevenjem, sušenjem i briketiranjem kamenog
1 -odzračni vod
ili mrkog ugljena)
• ugljena prašina (dobiva se mljevenjem osušenog kamenog ili
mrkog ugljena)
• koks (dobiva se suhom destilacijom ugljena na temperaturi oko
osjetnik granične
1000°C)
lL=!=~~~~~~~1l :::~ razine punjenja
• drveni ugljen (dobiva se izgaranjem drveta bez prisutnosti kisika).
/
l~
Q)
'2
Q)
'2 Tablica 5.6
::J
0- uljni vodovi
m
N
Osnovna svojstva ugljena (iz slovenskih rudnika)
"'m"
>U teoretska količina količina
::J
:2 udio donja
"§.. količina suhih vodene
kotao ugljika, ogrjevna
vrsta ugljena zraka za dimnih pare u dimnim
% vrijednost,
izgaranje, plinova, plinovima,
masenih kJ/kg
3/kg
norm, m norm. m3/kg norm. m3/kg
!( mrki ugljen (iz
43,7 16494 4,42 4,32 0,67
rudnika Trbovlje)
Ilustracija 5.7
Izvođenje priključaka ukopanog i spremnika Iignit (iz
29,3 9889 2,84 2,79 0,78
smještenog u prostoriju kotlovnice [14J rudnika Velenie)
l_
j

Ugljen koji se pojavljuje na tržištu dijeli se prema načinu, odnosno
obliku isporuke ili tzv. asortimanu u sedam osnovnih skupina (tablica
5.7). Za primjenu u izvorima topline sustava grijanja u pravilu se
T Ogrjevnost (ogrjevna vrijednost) je osnovna veličina koja se koristi
za proračun energije iz određene količine šumske ili drvne biomase,
odnosno ogrjevnog drva i ovisi o mokrini (vlažnosti, udjelu vlage),
koristi komadni ili ugljen u kockama ili kao orah. kemijskom sastavu, gustoći i zdravosti drva, a također je bitna i vrsta
drva, odnosno ubraja li se ono u listače ili četinjače, odnosno u meka
Tablica 5.7
Vrste ugljena prema asortimanu [17] ili tvrda drva (tablica 5.8). Inače, pri proračunu toplinske energije
koja se može dobiti iz drvne biomase koriste se tzv. prostorni metri
kameni ugljen mrki ugljen lignit
(tablica 5.9).
oblik oznaka granične dimenzije, mm
donje gornje donje gornje donje gornje
Mokrina je udio mase vode u cjelokupnoj masi mokrog drva:
kornadnl A 60- 80 - 60 - 80 -120 -
u kockama B 30 30 - 60 30 - 40 60 - 65 40 - 65 80 - 120
kao orah e 15 - 20 30 15 - 20 30- 40 20- 35 40 - 65 w = mv = mv
kao grah 5 -10 5 -10 15 - 20 10 - 20 20 - 35
m mo+m v
D 10 - 20
kao griz E - - 3-5 10 5- 10 10- 20 pri čemu su:
u prahu F - - - 3-5 - 5 -10 W - mokrina, %
sitni G - 5 -10 - 10- 20 - 10 - 20 m - masa vlažnog drva, kg
m v - masa vode (vlage) u drvu, kg
mo - masa suhog drva, kg.
S.3.2. Biomasa i ogrjevno drvo
Biomasa je kruto gorivo biološkog porijekla, odnosno obnovljivi Za neke se svrhe mokrina iskazuje s obzirom na masu suhog drva
izvor energije, a može biti u raznim oblicima: ogrjevno drvo, osušena i tada se naziva mokrim udjelom, a njihov je odnos jednak:
slama ili životinjski izmet, treset itd. Prema Uredbi o graničnim
vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora
(NN 140/97), biomasa je 'gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova U=mv=~,
biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.' mo l-W
Biomasa se dijeli na: pri čemu je:
• drvnu biomasu (ostaci iz šumarstva, otpadno drvo) U - mokri udio, %.
• drvnu uzgojenu biomasu (brzorastuće drveće)
• nedrvnu uzgojenu biomasu (brzorastuće alge i trave) S obzirom na mokrinu, drvo može biti:
• ostatke i otpatke iz poljoprivrede a) sirovo: W;;: 40%
• životinjski otpad i ostatke.
b) provelo: W = 20 - 40%
e) prosušeno: W = 8 - 22%:
Za primjenu u sustavima grijanja obiteljskih kuća, stambenih i
poslovnih zgrada u pravilu se koristi ogrjevno drvo ili razni proizvodi • brodosuho: W = 18 - 22%
koji se dobivaju obradom drveta, drvnih ostataka i otpadaka kao • zrakosuho: W = 12 - 18%
što su piljevina, briketi, peleti i sl. • sobosuho: W = 8 - 12%
d) posve suho: W = 0%.

Tablica 5.8
Ogrjevnosti raznih vrsta drva [7]
gustoća p, ogrjevnost ogrjevnost pri W= 15% (H15) ,

T Ogrjevnost u ovisnosti o mokrini se može odrediti empirijskim
jednadžbama:
vrsta drva
kg/m 3 pri W= O%, MJ/kg MJ/kg GJ/m3 GJ po prm (*) • za listače:
grab 830 17,01 13,31 11,047 7,773
bukva 720 18,82 14,84 10,685 7,479 Hd =2500'(6,833-~)
1+W
hrast 690 18,38 14,44 9,964 6,975
jasen 690 17,81 13,98 9,646 6,752
brijest 680 - 14,70 9,996 6,997 • za četinjače:
javor 630 17,51 13,73 8,650 6,055
bagrem 770 18,95 14,97 11,527 8,069 Hd =2500'(7,333-~),
1+W
breza 650 19,49 15,43 10,029 7,020
kesten 570 - 13,29 7,575 5,302
vrba bijela 560 17,85 13,65 7,644 5,351 pri čemu su:
vrba siva 560 17,54 13,73 7,689 5,382 H d - donja ogrjevnost (ogrjevna vrijednost) drva, kJ/kg
joha crna 550 18,07 14,21 7,815 5,470 W - mokrina drva, %.
joha bijela 550 17,26 13,52 7,436 5,205
topola crna 450 17,26 13,15 6,084 4,259 Treba napomenuti da za primjenu drvne biomase kao energenta u
smreka 470 19,66 15,60 7,332 5,132 sustavima grijanja i pripreme PTV-a nije važna samo ogrjevnost,
jela 450 19,49 15,45 6,952 4,866 odnosno njezin iznos, već i zahtjevi koji se postavljaju na značajke
borobični 520
izgaranja (brzo ili polagano izgaranje, veliki ili mali 'plamen i sl). Ako
21,21 16,96 8,819 6,173
je potreban plamen visoke temperature kratkoga trajanja, koriste
ariš 590 16,98 14,86 8,767 6,137
se npr. breza, joha ili topola, dok su za primjenu u sustavima grijanja
dugiazija 530 19,18 15,20 8,056 5,639 stambenih zgrada prikladnije vrste drva koje izgaraju umjereno brzo,
borovac 400 20,41 16,24 6,496 4,457 a žar je dugog trajanja kao što su, npr. grab ili bukva.
Legenda:
(j za preračunavanje kubičnih u prostorne metre uzet je faktor 0,7
Tablica 5.9
Faktori za pretvorbu prostornih u kubične metre i obratno [7)
oblik drvne biomase 1 prm =

cjepanice 0,70 do 0,75 m3 1,33 do 1,43 prm
oblice 0,65 do 0,70 m3 1,43 do 1,54 prm
sječenice 0,40 do 0,50 m3 2,00 do 2,50 prm
kvrge 0,50 do 0,65 m" 1,54 do 2,00 prm
panjevina 0,45 do 0,50 m~ 2,00 do 2,22 prm
114 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - _ 11S
-"'Ii&!I::- __
5.4. ELEKTRiČNA STRUJA Zbog električnog otpora pri prolasku struje kroz neko tijelo dolazi
do njegovog zagrijavanja i ono počinje odavati toplinu, što
predstavlja osnovu rada električnih izmjenjivača topline.
5.4.1. Osnovne elektrotehničke veličine
Električna struja je usmjereno gibanje naboja (tj. elektrona) u Električni rad (W) je jednak umnošku napona, struje i vremena,
vodiču u kojem djeluje stalno električno polje, a s obzirom na smjer a njegova je jedinica džul, ali se mnogo češće koristi vatsat (W
električnog polja pod čijim djelovanjem dolazi do tog gibanja, može h, pri čemu vrijedi 1 W h = 3600 J) i njegovi višekratnici (kW h,
biti: MW h):
• istosmjerna (oznaka DC ili =)
W =Ult,
• izmjenična (oznaka AC ili -).
Izmjenična struja se može podijeliti i prema broju faza, pri čemu su pri čemu su:
za primjenu najvažnije jednofazna (monofazna) i trofazna struja W - rad električne struje, J
(oznaka 3-). U - napon električne struje, V
I - jakost električne struje, A
Jakost električne struje (~ je jedna od osnovnih fizikalnih veličina. t - vrijeme, s.
Njezina je jedinica amper (A) i njegovi višekratnici (npr. mA, /lA).
Frekvencija izmjenične struje je broj promjena smjera toka Električna snaga (P) je jednaka omjeru električnog rada i vremena,
elektrona u jedinici vremena. U europskim zemljama iznosi 50 Hz, a njezina je jedinica vat (W), odnosno njegovi višekratnici:
a u Americi 60 Hz.
P=UI.
Električni napon (u) je razlika potencijala (potencijalne energije) Treba napomenuti da se, za razliku od snage električnih rotacijskih
između dviju točaka u električnom polju. Njegova je jedinica volt strojeva koja je redovito manja od snage koju uređaj uzima iz mreže
M i njegovi višekratnici (npr. kV, mV itd). za određeni stupanj djelovanja elektromotora, toplinski učin
električnih izmjenjivača topline (grijača) može smatrati jednakim
Električni otpor (R) je prema Ohmovom zakonu određen kao omjer

snazi koja se uzima iz mreže.
napona i struje, a njegova je jedinica om (Q), i njegovi višekratnici
(npr. kQ, MQ): 5.4.2. Zaštita od strujnog udara
U Sve električne instalacije, uređaji i strojevi na vidljivom mjestu

R=- (natpisnoj pločici i sl) i u tehničkoj dokumentaciji moraju imati
I '
istaknute oznake ispitivanja pogonske sigurnosti (zaštita od strujnog
pri čemu su udara i sl) koja su provedena u za to ovlaštenim ustanovama.
R - električni otpor, Q Opasnost od električnog ili strujnog udara za čovjeka nastupa u
U - napon između dviju točaka električnog polja (dvije točke u trenutku kada dio tijela dođe u doticaj s predmetom pod naponom
vodiču), V ili, u slučaju vrlo visokih napona, čak u prostor u kojemu se nalazi
I - jakost električne struje u električnom polju (u vodiču), A. predmet pod visokim naponom (npr. dalekovod). Između predmeta
pod naponom i tla (čiji je napon O v) dolazi do razlike električnog
II' potencijala i kako je ljudsko tijelo vodič, dolazi do prolaska struje
I
~
Tablica 5.10 Mjere zaštite od dodira predmeta pod naponom dijele se u tri
Djelovanje električne struje na čovjeka [8]
skupine:
jakost struje, mA 1. zaštita od izravnog dodira predmeta koji su stalno pod naponom:
djelovanje
izmjenične, • izolacija i sl.
istosmjerne
50 Hz 2. zaštita od neizravnog dodira predmeta koji su Zbog kvara ili
• kontrakcije mišića u prstima pogreške došli pod napon:
do 25 do 80 mA • otpuštanje predmeta moguće je za jakost struje • za električne uređaje, opremu i sl: primjena zaštitnih vodova
9 -15 mA (uzemljenja), zaštitne izolacije ili zaštitnog niskog napona
• za ostale instalacije od vodljivih materijala (npr. instalacije sustava
• pojava smetnji u radu srca,
velika opasnost od srčanog udara grijanja, plina, vodovoda i sl): izjednačavanje potencijala
25- 80 80- 300 (izvođenje dodatnog spoja s tlom)
• zauklanjanje smrtne opasnosti potrebna je prva
3. zaštita pri izravnom dodiru predmeta pod naponom:
pomoć u 3 min od dodira
• zaštitne sklopke ili osigurači (npr. FI ili FID-sklopke) koji automatski
• potpuni prestanak disanja i rada srca prekidaju daljnji protok struje kroz instalaciju kada kroz nju
više od 80 više od 300
• smrt redovito nastupa ako je tijelo bilo izloženo protječe velika struja.
prolasku struje Više od 0,3 s
Električne instalacije, oprema i uređaji (što uključuje i sve izvore
kroz njega što, ovisno o njezinoj jakosti, može imati različito štetno topline sustava grijanja i pripreme PTV-a koji koriste električnu struju
djelovanje, od blagog strujnog udara do smrtnih posljedica (tablica kao pomoćnu energiju) moraju biti zaštićeni od mogućeg prodora
5.10). vode i/ili stranih tijela u unutrašnjost njihovog kućišta te njihovog
doticaja s dijelovima koji su pod naponom. Takva se zaštita
označava tzv. lP-oznakama (tablica 5.11). Uz to, na natpisnim
Najveći dopušteni dodirni napon jednak je naponu nekog
pločicama električnih uređaja i opreme moraju se nalaziti i simboli
predmeta (vodiča, metalne plohe i sl) pri. čijem doticanju dolazi do
dodatne zaštite od neizravnog strujnog udara (il. 5.8).
strujnog udara bez posljedica za čovjekovo zdravlje. Određuje se
jednadžbom:
pri čemu su: zaštitni vod (uzemljenje) zaštitna izolacija zaštitni niski napon
Umax - najveći dopušteni dodirni napon, V
Ilustracija 5.8
RIj - otpor ljudskog tijela prolasku struje (= 2000 Q pri normalnim Simboli dodatne zaštite od neizravnog
uvjetima) strujnog udara na električnim uređajima i opremi
'lj - jakost struje koja protječe kroz tijelo, V (tablica 5.10).
Pri tome se opasnima za ljudski život smatraju dodirni napon i veći

od 50 V kod izmjenične, odnosno 120 V kod istosmjerne struje.
I~L_~
.'!I~ I
Tablica 5.11
lP-oznake na električnim uređajima i opremi (prema VDE 0470-1)
S.S. SUNČEVA ENERCIJA
1. znamenka zaštita od prodora stranih tijela zaštita od dodira osobe
S.S.l. Sunčevo zračenje
lP OX nije zaštićeno nije zaštićeno
lP ix zaštićeno do d?:. 50 mm zaštić eno od dodira rukom Sunčeva energija je obnovljiv i neograničen izvor energije od kojeg,
IP2X zaštićeno do d?:. 12,5 mm zaštić eno od dodira prstima izravno ili neizravno, potječe najveći dio drugih izvora energije na
lP 3X zaštićeno do d?:. 2,5 mm zaštić eno od dodira alatom Zemlji. Sunčeva energija u užem smislu podrazumijeva količinu
lP 4X zaštićeno do d?:. 1 mm zaštić eno od dodira žicom energije koja je prenesena Sunčevim zračenjem, a izražava se u J.
lP 5X zaštićeno od prašine zaštlć eno od dodira žicom
Sunčeva se energija u svojem izvornom obliku najčešće koristi za
IP6X nepropusno zaprašinu zaštić eno od dodira žicom pretvorbu u toplinsku energiju za sustave pripreme potrošne tople
2. znamenka zaštita od prodora vode grafič kaoznaka prema IEC 598-1 vode i grijanja (u europskim zemljama uglavnom kao dodatni
IPXO nije zaštićeno energent) te u solarnim elektranama, dok se za pretvorbu u
lP Xi
lP X2
zaštićeno od okomitih kapljica
zaštićeno od kapljica pod kutem 15 o
•• električnu energiju koriste fotonaponski sustavi.
IPX3 zaštićeno od raspršene vode Sunčevo zračenje je kratkovaino zračenje koje Zemlja dobiva od
IPX4 zaštićeno od mlaza vode Sunca. Izražava se u W/m 2 , a ovisno o njegovom upadu na plohe
IPX5 zaštićeno od jakog mlaza vode Lt. na Zemlji može biti:
lP X6 zaštićeno od vrlo jakog mlaza vode mu vodonepropusna • neposredno: zračenje Sunčevih zraka
IPX7 zaštićeno od povremenog potapanja u vodonepropusno • difuzno zračenje neba: raspršeno zračenje cijelog neba zbog
IPX8 zaštićeno od trajnog potapanja u vodonepropusno do ..... bar pojava u atmosferi
Primjer: lP 45 znači zaštićeno od prodora stranih tijela do d 2< 1 mm i od dodira

• difuzno zračenje obzorja: dio difuznog zračenja koji zrači obzorje
žicom te zaštićeno od jakog mlaza vode. • okosunčevo difuzno (cirkumsolarno) zračenje: difuzno zračenje
bliže okolice Sunčevog diska koji se vidi sa Zemlje
• odbijeno zračenje: zračenje koje se odbija od okolice i pada na
promatranu plohu.
/'. Učin Sunčevog zračenja iznosi oko 3,8 . 1026 W, od čega Zemlja
dobiva 1,7 . 1017 W. Zemlja od Sunca godišnje dobiva oko 4 . 1024 J
energije što je nekoliko tisuća puta više nego što iznosi ukupna
godišnja potrošnja energije iz svih primarnih izvora.
Prosječna jakost Sunčevog zračenja iznosi oko 1367 W/m 2 (tzv.
solarna konstanta).
Spektar Sunčevog zračenja obuhvaća radio-valove, mikrovalove,

infracrveno zračenje, vidljivu svjetlost, ultraljubičasto zračenje,
X-zrake i v-zrake. Najveći dio energije pri tome predstavlja IC
zračenje (valne duljine> 760 nm), vidljiva svletlost (valne duijine 400
- 760 nm) te UV zračenje. U spektru je njihov udio sljedeći: 51 %
čini IC zračenje, 40% UV zračenje, a 9% vidljiva svjetlost.
120 - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE 121
~I& I
Potencijal Sunčeve energije je energija Sunčevog zračenja koju Osunčanje neke plohe (npr. krova, prozora ili vanjskog zida), uz
preuzima jedinica plohe s određenim položajem u prostoru uz projektne temperature, važan je meteorološki podatak za proračun
prosječne stvarne uvjete u atmosferi. potrebnog toplinskog učina sustava grijanja, a i za proračun
solarnog sustava.
Važnost osunčanja pri proračunu potreba prostorije (odnosno
5.5.2. Osuncanje
zgrade) za toplinom se ogleda u tome što toplina koja je dovedena
Osunčanje ili insolacija je upadna energija Sunčevog zračenja na iz okolice kroz vanjske zidove, krov ili ostakljene plohe i koja je u
jedinicu površine u određenom vremenu (danu, satu ili minuti), bez velikoj mjeri uvjetovana jačinom i smjerom upada Sunčevog
obzira na orijentaciju plohe. Izražava se u W h/m" ili J/m 2 , a može biti: zračenja predstavlja dodatni toplinski izvor u prostoriji.
• neposredno: difuzno (zračenje neba) ili odbijeno (zračenje koje se Položaj Sunca u odnosu na neku plohu i smjer upada Sunčevih
odbija od okolice) zraka na nju opisuju se kutnim veličinama (il. 5.10).
• globalno: Sunčevo zračenje na vodoravnu plohu u jedinici vre- Kut upada Sunčevog zračenja je veličina koja opisuje smjer
mena (il. 5.9) Sunčevog zračenja i određuje se jednadžbom:
• kvaziglobalno (globalno osunčanje proizvoljno orijentirane plohe):

Sunčevo zračenje nevodoravne plohe u jedinici vremena.
cos f3 = cosz slny + slnscosvcoslc, - a p ) ,
pri čemu su:

f3 - kut upada Sunčevog zračenja, o
E - kut nagiba plohe, o
y - visina Sunca, o (tablica 5.12)

as - azimut Sunca, o (tablica 5.13)
a p - azimut plohe (u smjeru kazaljke na satu), o.
::>1
.c,
OI I:
srednja _ > 1, 60 o.~
co,
godišnja - 1,55 - 1,60 CI
co'
ozračenost f~ 1,50- 1,55
(.)1
vodoravne l 1,45 - 1,50

'f \ sjever
~I
plohe, 1,40 - 1,45 0\
I
MW h/m 2 eJ;1! 1,35- 1,40

1,30 -1,35
_1,25 -1,30
Ilustracija 5.9
Područja srednjeg
_< 1,20·1,25
1,20 --~---------------
projekcija Sunčeve zrake naobzor
godišnjeg osunčanja
(globalnog Sunčevog
zračenja) vodoravne
plohe u Hrvatskoj [26] Ilustracija 5.10
Napomena: ilustracija u Upad Sunčeve zrake na neku
boji nalazi se na str, 559 plohu opisuje nekoliko kuteva jug
122 ------~---~----- PRIRUčrHK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 123

Visina Sunce 15. dana u mjesecu u pola sata Sunčevog
vremena za sjeverne zemljopisne širine 43 - 46 o [13J mjesec cp, o doba dana, h
4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 19-10 10 - 11 11 - 12
mjesec cp, o doba dana, h
19 - 20 18 -19 17 -18 16-17 15-16 14-15 13 -14 12 -13
° °-
4 - 5 rl 5 - 6 rl 6 - 7 i I 7 - 81 8 - 9 ,I 9 -1 i 11 11 111 - 12
19 - 20 18 - 19 17 - 18 16 - 1715 - 16 14 - 15 13 - 14f 12 - 13
visina Sunca y, o
srpanj 43 - 9,4 19,9 30,8 41,8 52,3 61,7 67,8
visina Sunca y, o
44 0,1 9,8 20,1 30,9 41,6 51,9 61 66,9
siječanj 43 - - - 0,8 9,7 17,1 22,5 25,4
45 0,6 10,1 20,3 30,9 41,4 51,5 60,3 65,9
44 - - - 0,3 9 16,3 21,6 24,4
46 1,1 10,5 20,5 30,9 41,2 51,1 59,6 65
45 - - - - 8,3 15,5 20,6 23,4
kolovoz 43 - 4,4 15,1 26,1 36,9 47 55,4 60,6
46 - - - - 7,7 14,7 19,7 22,4
44 - 4,6 15,2 26 36,6 46,4 54,7 59,6
veljača 43 - - - 6,9 16,3 24,3 30,4 33,6
45 - 4,9 15,3 25,9 36,3 45,9 53,9 58,6
44 - - - 6,4 15,7 23,6 29,4 32,6
46 - 5,2 15,4 25,8 36 45,4 53,1 57,7
45 - - - 6 15,1 22,8 28,5 31,6
rujan 43 - - 7,7 18,6 28,9 38,2 45,6 49,8
46 - - - 5,6 14,5 22,1 27,6 30,6
44 - - 7,7 18,4 28,5 37,6 44,7 48,8
ožujak 43 - - 3,8 ,14,5 24,6 33,5 40,3 44,1
45 - - 7,7 18,1 28,1 36,9 43,9 47,8
44 - - 3,7 14,2 24,1 32,8 39,4 43,1
46 - - 7,6 17,9 27,6 36,3 43 46,8
45 - - 3,6 13,9 23,6 32,1 38,6 42,1
listopad 43 - - - 10,2 19,9 28,3 34,7 38,1
46 - - 3,5 13,6 23,1 31,4, 37,7 41,2
44 - - - 9,8 19,4 27,6 33,8 37,2
travanj 43 - 1,1 12,0 22,9 33,5 43,3 51,2 55,9
45 - - - 9,5 18,8 26,8 32,9 36,2
44 - 1,3 12 22,8 33,2 42,7 50,4 55
46 - - - 9,1 18,3 26,1 32 35,2
45 - 1,5 12 22,6 32,8 42,1 49,6 54
studeni 43 - - - 2,9 11,9 19,6 25,2 28,2
46 - 1,7 12,1 22,4 32,5 41,5 48,8 53
44 - - - 2,4 11,3 18,8 24,3 27,2
svibanj 43 - 7,4 18 29 39,9 50,2 59,2 64,9
45 - - - 1,9 10,7 18 23,3 26,2
44 - 7,7 18,2 28,9 39,6 49,8 58,5 64
46 - - - 1,4 10 17,2 22,4 25,2
45 - 8 18,3 28,9 39,4 49,3 57,8 63
prosinac 43 - - - - 8 15,3 20,6 23,4
46 - 8,4 18,5 28,9 39,2 48,9 57 62
44 - - - - 7,3 14,5 19,6 22,4
lipanj 43 0,7 10,5 20,9 31,8 42,7 53,4 62,9 69,3
45 - - - - 6,7 13,6 18,7 21,4
44 1,3 10,9 21,2 31,8 42,6 53 62,3 68,4
46 - - - - 6 12,8 17,8 20,4
45 1,8 11,2 21,4 31,9 42,5 52,6 61,6 67,5
Legenda:
46 2,3 11,6 21,6 31,9 42,3 52,3 60,9 66,5 rp- sjeverna zemljopisna širina
Legenda:
rp - sjeverna zemljopisna širina

Tablica 5.13
Azimut Sunca 15. dana u mjesecu u pola sata Sunčevog mjesec rp, o doba dana, h
vremena za sjeverne zemljopisne širine 43 - 46 a [13J
izlazak! 4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9 -10 10-11 11 -12
zalazak
mjesec rp, a doba dana, h Sunca 19- 20 18-19 17-1816-17 15-16 14-15 13-14 12-13
izlazak! 4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9 -10 10-11 11 -12 azimut Sunca as, a
zalazak
Sunca 19- 20 18 -19 17-18 16-17 15-16 14-15 13-14 12-13 srpanj 43 120,2 - 110,9 101,4 91,8 81 67,6 48,4 18,7
azimut Sunca as, a 44 120,8 - 110,8 101,1 91,2 80,1 66,4 47 17,9
siječanj43 60,3 - - - 59,5 48,6 36,4 22,7 7,7 45 121,4 120,8 110,6 100,7 90,6 79,3 65,2 45,7 17,2
44 59,8 - - - 59,5 48,5 36,2 22,6 7,7 46 122 120,8 110,4 100,4 90 78,4 64,1 44,5 16,6
45 59,2 - - - - 48,4 36,1 22,4 7,6 kolovoz 43 109,6 - 105,5 95,6 85,3 73,8 59,7 40,7 14,9
46 58,6 - - - - 48,3 35,9 22,3 7,6 44 110 - 105,4 95,3 84,8 73,1 58,8 39,8 14,5
veljača 43 72,3 - - - 65,1 53,7 40,7 25,6 8,8 45 110,3 - 105,3 95 84,4 72,4 57,9 38,9 14
44 72 - - - 65 53,5 40,4 25,4 8,7 46 110,7 - 105,2 94,7 83,9 71,7 57,1 38,1 13,7
45 71,6 - - - 64,9 53,3 40,1 25,2 8,6 rujan 43 94,4 - - 87,3 76,6 64,8 50,6 33 11,6
46 71,3 - - - 64,8 53,1 39,9 24,9 8,5 44 94,5 - - 87,1 76,3 64,3 50 32,5 11,4
ožujak 43 86,8 - - 83,2 72,5 60,7 46,8 30,1 10,5 45 94,6 - - 87 76 63,8 49,4 32 11,2
44 86,7 - - 83,1 72,3 60,3 46,4 29,7 10,3 46 94,7 - - 86,9 75,7 63,3 48,9 31,5 11
45 86,7 - - 83 72 59,9 45,9 29,3 10,1 listopad 43 78,6 - - - 68,3 56,7 43,2 27,4 9,5
46 86,6 - - 83 71,8 59,5 45,5 28,9 10 44 78,4 - - - 68,1 56,4 42,9 27,1 9,3
travanj 43 103,1 - 102,1 92 81,5 69,8 55,5 37,1 13,3 45 78,2 - - - 68 56,1 42,5 26,8 9,2
44 103,4 - 102,1 91,8 81,1 69,2 54,8 36,3 13 46 78 - - - 67,8 55,8 42,2 26,5 9,1
45 103,6 - 102 91,6 80,7 68,6 54 35,6 12,6 studeni 43 64,5 - - - 61,4 50,3 37,8 23,7 8,1
46 103,8 - 102 91,3 80,3 68 53,3 35 12,4 44 64,1 - - - 61,4 50,2 37,6 23,5 8
SVibanj 43 116,1 - 108,8 99,1 89,2 78,1 64,3 45 17 45 63,6 - - - 61,3 50 37,4 23,3 7,9
44 116,5 - 108,7 98,8 88,6 77,3 63,2 43,9 16,4 46 63,1 - - - 61,3 49,9 37,2 23,2 7,9
45 117 - 108,5 98,5 88,1 76,5 62,2 42,8 15,8 prosinac 43 57,4 - - - - 47,4 35,4 22,1 7,5
46 117,5 - 108,4 98,1 87,5 75,7 61,2 41,7 15,3 44 56,7 - - - - 47,3 35,3 21,9 7,5
lipanj 43 122,7 121,9 112,2 102,8 93,3 82,8 69,6 50,5 19,9 45 56,1 - - - - 47,2 35,1 21,8 7,4
44 123,3 121,9 112 102,5 92,7 81,9 68,4 49 19 46 55,4 - - - - 47,1 35 21,7 7,4
45 124 121,9 111,8 102,1 92,1 81 67,1 47,6 18,2 Legenda:
46 124,7 121,9 111,6 101,7 91,5 80,1 65,9 46,3 17,5 lp - sjeverna zemljopisna širina
Legenda:
lp - sjeverna zemljopisna širina

126 ---~---------~-- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
Položaj Sunca određen je njegovom visinom i azimutom. Njihove Treba napomenuti da se kod iskazivanja vrijednosti Sunčevog
se vrijednosti u pravilu očitavaju iz tablica, a mogu se i izračunati zračenja u J/m 2 radi o tzv. sekundnim vrijednostima koje odgovaraju
jednadžbama: iznosu u W/m 2 (1 J / 1 s = 1 W).
• za visinu Sunca
siny = slnc slnč + cos cp cos CS cos co
Raspršeno i izravno Sunčevo zračenje na proizvoljno postavljenu
plohu računaju se jednadžbama:
• za azimut Sunca
2e eJ
cos CS cos co - sin y cos cp
cos e, = . '
Irasp = Iuk K RZ COS
( "2 + r 1- cos
2 ' odnosno:
sme cos v
pri čemu
su: /.
I -Irasp
= uk COS f3
Izr •
cp - zemljopisna širina, o smy
co - satni kut Sunca, mjeren od južne točke, o (u podne sunčevog
pri čemu su:
vremena vrijedi co = O)
CS - deklinacija Sunca, o. KRZ - faktor udjela raspršenog u ukupnom satnom zračenju (tablice
5.15 i 5.16)
r - albedo - omjer odbijenog i upadnog zračenja okolnih ploha
Deklinacija Sunca također se očitava iz astronomskih tablica ili se
(tablica 5.17).
računa jednadžbom:
Ukupno Sunčevo zračenje na vodoravnu plohu pri vedrom

CS = 23 45sin(360' 284 +
' 365
dj ' vremenu može se izračunati jednadžbom (prema ASHRAE-u):
-BA
pri čemu je:
lUk =AA(CA+siny)es;ny ,
d - redni broj odgovarajućeg dana u godini.
pri čemu su:
Ukupno Sunčevo zračenje na neku plohu: vanjski zid, ravni ili kosi AA' BA' CA - proračunski faktori (tablica 5.18).
krov, ostakljenu plohu i sl. određuje se jednadžbom (tablica 5.14):
Isto tako se može koristiti jednadžba:
pri čemu su: lUk = Go +G1 siny +G2 sin.j;,

I rasp - raspršeno (difuzno) sunčevo zračenje u pola sata Sunčevog
pri čemu su:
vremena, J/m 2 (W/m 2)
Go' G1 , G2 - proračunski faktori (tablica 5.19).
I.Izr - izravno (direktno) sunčevo zračenje u pola sata Sunčevog
vremena, J/m 2 (W/m 2).

-----------~=-iiiiiiiiiijijiiiiiiiiiiii- .........
~~~---------------- ,
I.
I

Sekundne vrijednosti ukupnog satnog i dnevnog zračenja na vodoravnu
plohu pri vedrom vremenu za sjeverne zemljopisne širine 43 - 46 o [13J mjesec (JJ, o doba dana, h IUk(d),
mjesec (JJ, o doba dana, h IUk(d),

4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10 -11 11 -12 J/cm2
4-5 5-6 6-717-8 8-919-10 10-11111-12 J/cm
2 19 - 20 18 -19 17-1816-1715-1614-1513-14 12 -13
ukupno satno zračenje IUk(h), J/cm2
19 - 20 18 - 19 17 -18 16 - 17 15 - 16 14 - 15 13 - 14 12 - 13
ukupno satno zračenje IUk(h), J/cm 2 srpanj 43 - 20 82 149 213 266 305 325 2718
siječanj 43 - - - 7 51 89 116 130 785 44 6 22 83 149 212 264 302 322 2712
44 - - - 5 48 85 111 125 747 45 6 24 84 149 211 262 300 319 2711
45 - - - - 44 81 107 120 704 46 6 26 85 149 210 260 297 316 2699
46 - - - - 41 77 102 115 671 kolovoz 43 - 5 53 118 181 234 272 292 2~09
veljača 43 - - - 23 82 133 171 191 1202 44 - 5 53 117 179 231 269 289 2287
44 - - - 21 78 129 166 185 1156 45 - 5 54 117 178 228 266 285 2265
45 - - - 19 74 124 160 179 1110 46 - 5 54 116 176 226 262 281 2242
46 - - - 16 70 119 154 173 1065 rujan 43 - - 16 81 146 202 243 264 1905
ožujak 43 - - 4 67 134 191 233 254 1767 44 - - 16 80 144 199 238 259 1870
44 - - 4 65 131 187 228 249 1727 45 - - 16 78 141 195 234 254 1835
45 - - 4 63 127 183 223 243 1686 46 - - 16 77 138 191 229 249 1799
46 - - 4 61 124 178 217 238 1645 listopad 43 - - - 31 89 141 178 198 1274
travanj 43 - 4 44 113 179 235 276 297 2296 44 - - - 29 86 136 173 192 1233
44 - 4 44 112 177 232 272 293 2268 45 - - - 27 83 132 168 187 1192
45 - 4 44 111 175 229 268 288 2239 46 - - - 25 79 127 163 181 1150
46 - 4 45 110 173 226 264 284 2209 studeni 43 - - - 6 53 96 128 145 857
svibanj 43 - 11 77 151 222 281 324 346 2824 44 - - - 4 49 92 123 140 816
44 - 13 78 151 220 279 321 343 2809 45 - - - 4 46 87 118 134 777
45 - 14 79 151 219 276 317 339 2793 46 - - - 4 42 83 113 128 739
46 - 16 80 151 218 274 314 335 2775 prosinac 43 - - - - 42 81 109 123 708
lipanj 43 6 34 99 166 229 282 320 340 2953 44 - - - - 38 76 104 118 672
44 6 37 100 167 229 281 318 337 2947 45 - - - - 35 72 99 113 634
45 6 39 101 167 228 279 316 335 2939 46 - - - - 31 68 94 108 600
46 6 41 103 167 227 277 313 332 2930 Legenda:
f{J - sjeverna zemljopisna širina
Legenda: IUk(d) - ukupno dnevno zračenje (zbroj ukupnog satnog zračenja)
f{J - sjeverna zemljopisna širina
IUk(d) - ukupno dnevno zračenje (zbroj ukupnog satnog zračenja)
130 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - -

- i

Faktor udjela raspršenog u ukupnom zračenju za vedro vrijeme [13J Albedo za nekoliko najčešćih ploha [13J
mjesec doba dana, h ploha albedo r
4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9 -10 10 - 11 11 - 12 asfalt 0,1 - 0;2
19 - 20 18 - 19 17 -18 16 - 17 15 - 16 14 -15 13 - 14 12 - 13 beton 0,25 - 0,35
faktor udjela raspršenog u ukupnom zračenju, KRz /
pijesak 0,3 - 0,4

siječanj - - 1 0,67 0,46 0,28 0,24 0,23
svježi 0,75 - 0,95
veljača - 1 0,62 0,56 0,29 0,27 0,23 0,22 snijeg
ožujak - 1 0,59 0,3 0,23 0,2 0,19 0,18 stari 0,4 - 0,6
travanj 1 0,61 0,31 0,25 0,19 0,18 0,18 0,17 šuma 0,1 - 0.2
svibanj 0,8 0,4 0,25 0,23 0;18 0,17 Doli 0,16 trava 0,2 - 0,3
lipanj 0,66 0,39 0,24 0,22 0,17 0,16 0,15 0,15 zemlja 0,3 - 0,5
srpanj 0,66 0,39 0,23 0,21 0,16 0,15 0,15 0,15
kolovoz 0,76 0,4 0,25 0,23 0,19 0,18 0,17 0,16
rujan 0,85 0,58 0,29 0.29 0.23 0,2 0,19 0,18
listopad 1 0,63 0,5 0,34 0,29 0,23 0,22 0,21 Tablica 5.18
studeni I - 1 0,62 0,53 0,29 0,24 0,23 0,22 Proračunski faktori
u jednadžbi ukupnog zračenja za obalno područje Hrvatske
prosinac - - 1 0,75 0,45 0,29 0.24 0,23 (prema ASHRAE-u) [13J
mjesec AA, J/cm 2 (*) BA GA

siječanj 0,142 0,058
Tablica 5.16 veljača 437,4 0,144 0,06
Faktor udjela raspršenog u ukupnom zračenju za oblačno vrijeme [13J
ožujak 0,156 0,071
mjesec doba dana, h travanj 409 0,18 0,097
5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 svibanj 0,196 0,121
lipanj 392 0,205 0,134
faktor udjela raspršenog u ukupnom zračenju, KRz srpanj 0,207 0,136
siječanj - - - 0,89 0.71 0.65 0,64 0,64 0.64 0,65 0,66 0,72 0,95 - - - kolovoz 398,8 0,201 0,122
veljača - 0,89 0,87 0,74 0,69 0,65 0,61 0,5 0,6 0,63 0,66 0,78 0,96 - - rujan 0,177 0.092
ožujak - 0,94 0,69 0.61 0,54 0,53 0.51 0,5 0,51 0,62 0,57 0,61 0,63 0,81 0,99 - listopad 429,4 0,16 0,073
travanj - 0,84 0,68 0,59 0,55 0,53 0,52 0,51 0,51 0,51 0,55 0,58 0,62 0,72 0,84 studeni 0,149 0,063
svibanj 0,97 0,71 0,61 0,52 0,46 0,45 0,44 0,44 0,45 0,5 0,51 0,55 0,57 0,63 0,74 0,94 prosinac 444,2 0,142 0,057
lipanj 0,86 0,61 0,57 0,52 0,47 0,46 0,44 0,44 0,44 0,44 0,46 0,47 0,54 0,6 0,68 0,94 Legenda:
srpanj 0,82 0,71 0,61 0,54 0,48 0,45 0,44 0,44 0,45 0,46 0,48 0,49 0,53 0;6 0,57 0,9 (*) - tzv. sekundne vrijednosti, Jlcm" odgovara W/cm 2
kolovoz 1 0,75 0,61 0,53 0,51 0,47 0,45 0,44 0,44 0,47 0,48 0,51 0,54 0,62 0,78 0,91
rujan - 0,77 0,67 0,59 0,51 0,45 0,43 0,43 0,43 0,45 0,47 0,5 0,57 0,68 0,9 -
listopad - 0,94 0,74 0,67 0,64 0,56 0,52 0,53 0,55 0,57 0,6 0,74 0,69 - -
studeni - 1 0;91 0,8 0,77 0,71 0,69 0,68 0,7 0,72 0,8 0,92 1 -
prosinac - - - 1 0,86 0,94 0,74 0,7 0,68 0,69 0,71 0,82 0,92 - - -
132 -----~---------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 133

~,...
Tablica 5.19
Proračunski fakta ri u jednadžbi ukupnog zračenja [13]
mjesec Go Gl, J/(cm2 hl Gl

siječanj 4,099 314,149 -13,61
veljača 4,063 493,286 -115,289
6.
ožujak 4,219 523,272 -136,655
travanj 3,749 514,158 -145,999
svibanj 6,584 580,922 -196,292
lipanj 5,914 515,456 -153,346
srpanj 6,249 532,651 -181,751
kolovoz 4,949 508,308 -166,735
rUjan 4,497 522,128 -159,368
listopad
student
3,267
3;62
495,745
418,818
-142,022
-82,152
IZVORI TOPLINE
prosinac 4,029 340,943 -25,71 ZA SUSTAVE IRIJANJA

6.1. OSNOVNE ZNAČAJKE d) prema mjestu postavljanja:
• podni ili samostojeći
6.1.1. Podjeli izvori topline • zidni
• ovješeni o strop i sl.
Izvori topline su dijelovi sustava grijanja u kojima dolazi do pretvor-
be prikladnog primarnog izvora energije (npr. kemijske energije
goriva, električne energije, Sunčeve energije, energije iz okoliša itd) Kotlovi su neizravni izvori topline za sustave (centralnog) grijanja
u toplinu koja se potom izravno ili posredno (pomoću odgovara- u kojima na jednom mjestu dolazi do pretvorbe primarnog oblika
jućeg prijenosnika energije - ogrjevnog medija) predaje u prostoriju. energije u toplinu koja se potom pomoću ogrjevnog medija dovodi
do ogrjevnih tijela (radijatora, konvektora, podnog grijanja i sl) i
Izvori topline koji se danas koriste za sustave grijanja stanova
preko njih predaje u prostoriju. Kotlovi su danas, u raznim izved-
o?iteljskih kuća, stambenih, poslovnih i zgrada razne druge namjen~
bama, najčešći izvori topline u europskim zemljama i također se
dijele se na nekoliko osnovnih načina:
mogu podijeliti na više osnovnih načina:
a) prema izvedbi:
a) prema materijalu izrade tijela:
• kotlovi i kombinirani kotlovi (omogućavaju i pripremu PTV-a)
• čelični
• grijalice i zagrijači zraka
• lijevanoželjezni
• peći, štednjaci ikamini
• od kombinacije materijala
• solarni sustavi
b) prema veličini, odnosno učinu:
• toplinske crpke
• mali - malog učina: 5 - 30 (80) kW
• toplinske stanice
• srednji - srednjeg učina: 50 (80) - 150 (200) kW
• razni posebni izvori
• veliki - velikog učina: > 200 kW
b) prema vrsti goriva:
e) prema načinu iskorištavanja energije (ujedno i prema tempera-
• plinski turama ogrjevnog medija i dimnih plinova na izlazu iz kotla te
• uljni stupnjevima djelovanja kotla):
• na kruta goriva i biomasu • standardni (s tzv. standardnim temperaturama polaznog i po-
• električni vratnog voda 90/70 "C)
• solarni • niskotemperaturni (sa sniženim temperaturama polaznog i
• na toplinu iz okoliša (toplinske crpke i sl) povratnog voda, npr. 70/50, 60/40 "C)
• izmjenjivački (toplinske stanice i sl) • kondenzacijski (s mogućnošću iskorištavanja topline konden-
c) prema prijenosniku energije (ogrjevnom mediju): zacije vodene pare iz dimnih plinova).
• toplovodni
• vrelovodni Kotlovi kod kojih se toplina dobiva izgaranjem goriva također se
dijele na nekoliko osnovnih načina:
• parni
a) prema vrsti goriva:
• uljni
• toplozračni • na plinska goriva
• na tekuća goriva
• izravni (izravno zagrijavaju okolni zrak, bez posrednika)
• na kruta goriva
• kombinirani (za više vrsta goriva)
136 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE --------~~------ 137

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - -. .
iiiiiiiii-='------------------------------~
b) prema načinu uzimanja zraka za izgaranje, odnosno izvedbi Specifična godišnja potrošnja goriva jednaka je omjeru godišnje
plamenika: potrošnje goriva i ukupne površine grijanog dijela zgrade i može
• ovisni o zraku iz prostorije (s atmosferskim ili pretlačnim plame- poslužiti kao pokazatelj kvalitete izvedbe sustava grijanja i cijele
nikom) građevine, a posebice toplinske izolacije (tablica 6.1):
• neovisni o zraku iz prostorije (sa zatvorenom komorom izgaranja)

GG,90d
• u posebnoj izvedbi gG,90d=~'
uk
c) prema izvedbi spoja splamenikom: pri čemu su:
• u kompaktnoj izvedbi (s ugrađenim plamenikom i svom drugom g G,god - s pec i fi č n a godišnja potrošnja goriva zgrade, m
3/m2
, l/m",
potrebnom opremom) kq/rn"
• jedinični ili tzv. unit (s ugrađenim plamenikom) A Uk - ukupna površina zagrijavanih prostorija u zgradi, m",
• s mogućnošću dogradnje plamenika
d) prema izvedbi izmjenjivačkih ploha, odnosno broju nastrujavanja Godišnja potrošnja goriva za pripremu PTV-a dodaje se godišnjoj
dimnih plinova na izmjenjivač ke plohe: potrošnji za grijanje kada se isti sustav koristi i za pripremu PTV-a,
• jednovlačni (s jednim nastrujavanjem) a određuje se jednadžbom:
• dvovlačni (s dva nastrujavanja)
(tt
2,5 ' VPTV PTV - 1O)
• trovlačni (s tri nastrujavanja) GpTV,90d = H '
d
• u bloku
• s plamenom cijevi. pri čemu su:
GPTV,god - qodišnja potrošnja goriva (plina, loživog ulja itd) izvora
topline sustava pripreme PTV-a, m", I, kg
6.1.2. Potrošnja goriva
VpTV - ukupni volumen zagrijavane vode, m3
Godišnja potrošnja goriva izvora topline sustava grijanja u kojima ttpTV - najviša temperatura zagrijavane vode, "C,
se toplina dobiva izgaranjem može se odrediti pomoću jednadžbe:
G _ ON,zgbh,pG
Ako se ne može točno odrediti ukupni volumen zagrijavane vode,
G,god - H ' pretpostavlja se da godišnja potrošnja goriva za pripremu PTV-a
d'Y/K11pr 11raz
iznosi 15-20% godišnje potrošnje goriva za grijanje u uobičajenim
pri čemu su: zgradama, odnosno 30-50% u niskoenergetskim pa čak i 60-80%
GG,90d - godišnja potrošnja goriva (plina, loživog ulja itd) izvora u tzv. pasivnim zgradama.
topline sustava grijanja, m", I, kg
0N,Z9 - potrebe zgrade za toplinom, odnosno toplinski gubici, kW
bh,pG - godišnji broj sati pogona sustava grijanja
H d - donja ogrjevna vrijednost goriva, kW h/m", kW h/I, kW h/kg

l1K - stupanj iskoristivosti izvora topline
11pr - stupanj iskoristivosti u stanju pripravnosti
l1raz - stupanj iskoristivosti razvoda.
138 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ------------~--~ 139

l
T
I
6.2. PLINSKI IZVORI TOPLINE
6.2.1. Podjela plinskih izvora topline
Plinski izvori topline kao primarni izvor energije koriste neko plin-
sko gorivo (prirodni, ukapljeni naftni, gradski ili bioplin), a s obzirom
na svoje osnovne značajke, nazivaju se i plinskim trošilima. Pri
tome se na njih postavlja nekoliko osnovnih zahtjeva:
• moraju imati natpisnu pločicu na kojoj se nalazi oznaka odgova-
rajućeg certifikata ili oznaka norme ili propisa prema kojima su
proizvedeni i ispitani (npr. DVGW-a)
• moraju biti ispravni i s odgovarajućom, priznatom izvedbom
• moraju se redovito kontrolirati i održavati te se u njih smiju ugra-
đivati samo originalni nadoknadni dijelovi s oznakom proizvođača
• smiju se koristiti samo za predviđenu namjenu
• moraju biti instalirani prema normama i uputama proizvođača.
Nazivnim se učinom plinskog izvora topline (trošila) smatra:
• učin koji je otisnut na natpisnoj pločici uređaja
• gornja granica područja učina koje je otisnuto na natpisnoj pločici
uređaja
• učin dobiven proračunom uz stupanj djelovanja 80% (za uređaje
na kojima nema natpisne pločice).
Plinski izvori topline za sustave grijanja, odnosno plinska trošila

mogu se podijeliti na tri osnovna načina:
a) prema izvedbi s obzirom na dovod zraka za izgaranje i odvod
dimnih plinova (tablica 6.2):
• vrsta A: zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj se nalaze i
nisu opremljeni sustavom za odvod dimnih plinova
• vrsta B: zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj se nalaze i
cl lI) cl to opremljeni su sustavom za odvod dimnih plinova (il. 6.1)
c')
'", '", ~
,
cl
~
• vrsta C: zrak za izgaranje uzimaju izvana kroz posebno izveden

LO cl cl
'" '" lI)
~ ~ kanal i opremljeni su sustavom za odvod dimnih plinova (il. 6.2)
b) prema vrsti plina koji se koristi kao gorivo (tablica 6.3)
lt 1. kategorija - samo za jednu vrstu plina (za plinove samo jedne
skupine i podskupine)
• 2. kategorija - za više plinova (za plinove dviju skupina)

T
I
I
• 3. kategorija - za sve vrste plinova (za sve skupine plinova)

e) prema namjeni.
a) vrsta G1 b) vrsta Ga
najmanje 40 cm
najmanje 40 cm \ ' zaštita
a) vrsta Bl b) vrsta B2 otporna na
zaštita otporna požar pri
napožar pri 'fr> B5°C
zaštita 'fr> B5°C
otporna
napožar
pri
'fr> B5°C
otvor za
dovod zraka
(1x150ili
~ 2x75 cm 2)
~~"""II"'""'~I
c) vrsta G4
podtlačni odvod dimnih plinova najmanje Ilustracija 6.2
(najmanje klase vatrootpornosti F90) 40 cm I t Plinska trošila vrste e [16J
_ otvor zadovod zraka

Il""""............. (1 x150 ili 2x75 cm2)
~?1'1
zrakodimovod
(dozračno-odzračni
1I-~""""1 dimnjak, tzv. LAS ili LAF)
Ilustracija 6.1
Plinska trošila vrste B [16J

Podjela plinskih trošila (prema DVGW-uJ [16J Osnovna svojstva skupina plinova [16J
oznaka 1a 2E l 2LL 3 BIP

vrsta sustav opskrba prekidač način dovoda smještaj osiguranje od stara
plinskog za zrakom strujanja zraka i odvoda ventilatora istjecanja DP oznaka skupina plinova 1. (gradski plin) 2. (prirodni i naftni plin) 3. (ukapljeni naftni plin)
trošila odvod za dimnih plinova u prostoriju
dimnih izgaranje 6- 8-15 17-20-25 42,5 - 50 - 57,5
Pu" mbar
plinova 3 22,36 - 24,75 40,9 - 50,72 - 54,761 34,36 - 41,52 - 44,83 72,86 - 87,33
A A1 nema 1 dovod zraka iz 1 A Wg,ret, MJ/m (*)
- prostorije i odvod - - Legenda:
DP u prostoriju tj - referentno stanje je pri 15 DC i 1,0135 bar
B11 ima 1 dovod zraka iz 1 bez Bsplamenikom
prostorije i odvod DP ventilatora bez ventilatora
~ u dimnjak (podtlak) 3 ispred -
-
plamenika 6.2.2. Postavljanje plinskih izvora topline u prostorijama
B~ trošila
2 dovod zraka iz 2 iza IT - B
~ ovisna
prostorije i odvod 3 ispred Bsplamenikom
Plinski izvori topline za sustave grijanja, odnosno plinska trošila
o zraku
DP u dimnjak plamenika - bez ventilatora
(podtlak/pretlak) smiju se postavljati samo u prostorije u kojima s obzirom na njihovu
iz
ls;;--
prostorije
3 dovod zraka iz 2 iza IT oplahivanje 03.1 veličinu (duljinu, širinu, visinu), građevinske značajke i način primje-
~ prostorije kroz 3 Ispred oplahivanje ne ne može doći do opasnosti za ljude i imovinu. Njihovo je posta-
vanjsku cijev i plamenika
odvod DP u. vljanje stoga zabranjeno:
dimnjak (podtlak) • na stubištima, osim u manjim zgradama s najviše dva stana
'-~ f---- 1 dovod zraka i odvod 1 bez Cl
-
nema DP vodoravno kroz ventilatora • u nužnim izlazima
~ vanjski zid uisto 2 izaIT ima C3.3 • u garažama (osim vrste C čija površinska temperatura nije viša
~ tlačno područje lj ispreu Ima
plamenika od 300 DC)
~ ima 2 dovod zraka i odvod 1
DP kroz dozračno-
bez C2 • u prostorima u kojima se nalaze ili u kojima mogu nastati eksplo-
ventilatora
odzračni dimnjak
-
zivne ili lako zapaljive tvari.
Oednostruki) Postavljanje plinskih trošila čiji je nazivni učin veći od 50 kW dopu-
I~ trošila
3 dovod zraka i odvod 2 iza IT ima Co
šteno je samo u prostorijama koje su za to posebno namijenjene -
Cl~ DP okomiti iznad 3 ispred ima
neovisna krova u istotlačno plamenika u kotlovnicama. U njima se mogu nalaziti još samo uređaji i oprema
o zraku
iz
područje slične namjene (npr. kućni plinski priključak i sl), a prema susjednim
~ prostorije
4 dovod zraka i 2 iza IT ima C3.1
prostorijama ne smiju imati otvore, osim dobro brtvljenih vrata s
~ odvod DP kroz
dozračno-odzračnl
3 ispred
plamenika
ima
automatskim zatvaranjem. Moraju imati mogućnost dobrog prozra-
dimnjak čivanja, a izvan njih mora postojati sigurnosna sklopka kojom se
i---k- 5 dovod zraka kroz
vanjski zid i odvod
2
3
izaIT
ispred
ima
ima
izvor topline može isključiti bez ulaska u prostoriju i koja se mora
I C53
DP iznad krova plamenika -
posebno označiti.
~ 8 dovod zraka kroz 2 izaIT ima 03.2 Inače, plinska trošila i instalacije u njihovoj neposrednoj bilizini
~ vanjski zid i
odvod DP kroz
3 ispred
plamenika
ima
trebaju biti opremljeni termičkim zapornim osiguračima koji pri
dimnjak (podtlak) temperaturama većim od 100 °C automatski zatvaraju protok plina.
Legenda: Uz to, pri njihovom postavljanju valja voditi računa o dovoljnoj
DP - dimni plinovi udaljenosti od zapaljivih tvari građevinskih elemenata u prostoriji
IT - izmjenjivač topline ili pokućstva, odnosno treba ih zakloniti tako da ni pri nazivnom
učinu i trajnom radu ne dođe do porasta njihove temperature više
od 85 °C. Najmanja udaljenost pri tome iznosi 40 cm.
144 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA tRlJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 145

Plinska trošila koja kao gorivo koriste UNP ne smiju se postavljati
u prostorijama čiji je pod na bilo kojem mjestu za 1 m niži od okolnog
tla, osim ako nisu opremljena odgovarajućim uređajem za kontrolu
T • kroz otvore izvana
• kroz vanjske zazore i elemente za dovod zraka izvana
• posebnim sustavima.
plamena i kada je osigurano da u prostoriji ne može doći do porasta
Način dobave zraka do prostorije u kojoj se nalazi plinsko trošilo
udjela plina iznad opasne vrijednosti ili kada postoji odgovarajući
vrste B određuje se ovisno o veličini (volumenu) prostorije i ukupnom
sustav za prozračivanje.
nazivnom učinu (il. 6.3).
Plinska trošila vrste A nemaju ni sustav za dovod svježeq zraka za
izgaranje ni sustav za odvod dimnih plinova. S obzirom na to da
Najmanji potrebni volumen zraka s obzirom na učin trošila odre-
zrak za izgaranje uzimaju iz svoje neposredne okolice, tj. iz pro-
đujese jednadžbom:
storije, a dimni plinovi nastali izgaranjem odlaze izravno u prostoriju,
takva se trošila smiju postavljati samo u dovoljno prozračivane
V v,
-1-'
prostorije koje imaju vanjska vrata ili prozor koji se može otvarati, pol,min =
h
dok pri dugotrajnom radu ne smiju toplinski opterećivati okolne
predmete kako ne bi došlo do požara. pri čemu su:
Za trošila s ukupnim toplinskim opterećenjem manjim od 11 kW Vpot.min. - najmanji potrebni volumen zraka, m3/kW
najmanji potrebni volumen prostorije u koju se postavljaju iznosi Vzr - potrebna količina zraka za izgaranje, m 3/(h kW)
20 m", pri čemu se mora zadovoljiti uvjet od 4 m 3 raspoloživog Ih - potrebna izmjena zraka (= 0,4 h", čak i uz dobro brtvljene
prostora po 1 kW toplinskog uči na. Isto tako, izmjena zraka mora zazore).
biti takva da se u prostoriju dovodi 30 m3/h svježeg zraka po 1 kW
toplinskog opterećenja trošila.
Inače, ako se u prostoriji u kojoj se nalazi trošilo, s obzirom na
Plinska trošila vrste B zrak za izgaranje uzimaju iz svoje neposredne njezinu veličinu i otvore prema okolici, ne može osigurati zado-
okolice, odnosno iz prostorije u kojoj se nalaze pa u njoj treba voljavajuća količina zraka za izgaranje (tj. ako je omjer volumena
osigurati dovoljnu količinu zraka. Ta se količina smatra zadovo- prostorije i ukupnog nazivnog učina < 0,4 m 3/kW), ona se može
ljavajućom ako se može ostvariti strujanje od 1,6 m 3/h po kW uku- 'povezati' sa susjednima. Pri takvom se 'povezivanju' dobava zraka
pnog nazivnog učina i kada podtlak u prostoriji nije veći od 0,04 ostvaruje strujanjem kroz zazore vrata i/ili posebno izvedene otvore
mbar. Ukupnim se nazivnim učinom smatra ukupan učin svih trošila do susjednih prostorija, a ono se može izvesti kao posredno ili
i u susjednim prostorijama, bez obzira na vrstu goriva, a koja mogu neposredno (il. 6.4).
utjecati na količinu zraka za izgaranje.
Zrak potreban za izgaranje u prostoriju se može dovoditi prirodnim Plinska trošila vrste e zrak potreban za izgaranje dobavljaju
(slobodnim strujanjem kroz razne otvore i zazore prozora i vrata) ili izvana, kroz za to posebno izveden sustav (kanal za dovod zraka),
mehaničkim putem (potpomognut ventilatorom), a može strujati dok se dimni plinovi u okolicu odvode kroz također posebno izveden
izravno izvana (tj. iz okolice) kroz otvore i zazore na vanjskim zido- dimovodni sustav (kanal za odvod dimnih plinova) čime se izbjegava
vima, prozorima i vratima ili posredno iz susjednih prostorija kroz bilo kakav doticaj sa zrakom iz prostorije. Drugim riječima, takva
otvore i zazore na unutarnjim zidovima i vratima.
plinska trošila uopće ne ovise o zraku iz prostorije.
Dobava zraka za plinska trošila vrste B može se izvesti na nekoliko Kod plinskih trošila vrste C 12 i C 13 koja se vrlo često koriste za
osnovnih načina:
sustave grijanja i pripreme PTV-a u stanovima treba voditi računa
• kroz zazore prozora i vrata (zadovoljava ako prostorija ima barem o najvećem dopuštenom nazivnom učinu koji iznosi 11 kW (za
jedna vrata ili prozor na vanjskom zidu i ako je omjer njezinog grijanje), odnosno 28 kW (za pripremu PTV-a).
volumena i ukupnog nazivnog učina ~ 4 m 3/kW)
• kroz zazore prozora i vrata iz tzv. povezanih prostorija

1\
1\ 1\
I I
Q)ctS~ ~E
CN"' E coO
~E~o ... c
(J)
M~~g Mti
O.~C
I I
t5~
cl
co
~
E
a>-
:c-
alneposredno povezane prostorije
,mml
prostonja II klju u'ai
CJ)E
Cf) ....... +J(JJ
co "':::JE CO ~
\ eo.
,
cE § o c.Q,
~.Q.ctS·c ~§
-E§~.g-E"l:l
cl
<o
ca> -omjervolumena prostorije iu l
1\ 1\ .o"l:l=E.oE E nazivnog učina < 1m3/kW f,~
:::J
~E-eo j9§ o>
coo.oc coco
~
l.....CCD(t1 "-N
>ctSCN >(1) cl
-e-
.~~=~ .~-g blposredno povezane prostorije
1\
1\
,
1\ .$"8 ~
N
E ~o~~en E ~
::i._~
,
8.19 g-
::::J._
o
cl
~
N
101\ I~~\ IT
"'" ff I'
[\[\
1\ ~ cl
cl
1",1' 1\
"- 1\
roti! 1\
f-
CO':':: co
N .~.a:
coCo
'\ 1\ ~ cl
co
~~)re \
f-
... -o
~EE \ .... 1\ \
00a> '\ [\1\
50.~ 1\
f-
-c 1.0 "O'
~~5
~.:.:: \.. , cl
<o
§;~ e
oo
~EO~
E~ 1'1\
\..1\
f- "'>0. r- a>
f-
.a:00._
oa>=
mc:.:
0.=
·~O
f-
LO>
'§; g ~-.~ lS
ot co co .... ~
.o~N.l9§E
.$-t5EE-CC,.)
""'~ x
~~
cocoJ2 co OO:::J E Cl_
1tjE o
"- "roro r- >~~~g-;
f- ;;;cE
~" 1\
.~._t)~~ N
'2"~ e?
... co. @~E-EeE cl
f- coco~
f- "5~.~~-gg N
"5(ij~
f-
c e>e
::::J.t:::! >
o r-
§ t) 5.= c..g
, ci) "0:= en en I~" ~
~~
"'=t co
I I I
cl LO cl LO cl
c") N N ~
M)j 'O U!\1n !UfI!ZBU !udn>jn
Ilustracija 6.3 -omjer volumena prostorije i ukupnog nazivnog - omjer volumena prostorije i ukupnog nazivnog
Dijagram za određivanje načina dobave zraka ovisno o veličini prostorije i učina;, 1 m3/kW- povezivanje nije potrebno učina < 1 m3/kW- povezivanje jepotrebno
ukupnom nazivnom učinu plinskih trošila [16]
Ilustracija 6.4 Dobava zraka za plinska trošila vrste B iz 'povezanih' prostorija [18]

Za dovod zraka za izgaranje i odvod dimnih plinova kod trošila vrste
e koristi se tzv. zrakodimovod ili dozračno-odzračni dimnjak
(p~znat i po njemačkim kraticama LAS ili LAF). Takva se trošila
T uređajzakontrolu
trebaju postavljati što bliže dimnjaku, odnosno zrakodimovodu, a dimnih plinova osigurač strujanja
u njemu se mora osigurati potpuna odvojenost i nepropusnost oba
kanala. ----":~--/ V S---- primarni
izmjenjivačtopline
~:':-4 ~ injektorski plamenik

6.2.~. Standardni i niskotemperaturni plinski kotlovi /" s predmiješanjem
/" glavni plinski ventil
Standardni plinski kotlovi su izvori topline sustava grijanja čija je
radna temperatura ograničena izvedbom i utvrđena pri projektiranju
pa je cijelo vrijeme pogona konstantna. Inače, takvim se kotlovima cirkulacijska crpka
smatraju oni čije temperature polaznog i povratnog voda imaju tzv.
standardne vrijednosti (90/70 "C) i u skladu s tim više temperature
dimnih plinova i manje stupnjeve djelovanja. Pri tome valja napo-
ekspanzijska
menuti da se pojam 'standardni' odnosi na 'standarde' koji su u /" posuda
većini europskih zemalja vrijedili prije dvadesetak godina, a takvi
su kotlovi i sustavi grijanja uglavnom napušteni (npr. u Njemačkoj
se više ne smiju ugrađivati nakon 1.1.1998. godine), iako su kod
nas još česti. sekundarni
izmjenjivač
Niskotemperaturni plinski kotlovi su izvori topline sustava grijanja topline
koji imaju mogućnost namještenja učina izgaranja prema zahtjevima preklopnik
koji se postavljaju na stupnjeve djelovanja koji općenito iznose strujanja ~
88 - 90% i oni koji su kao takvi označeni u skladu s Izjavom o uskla- vode ventil za
đenosti EU-a. Stalni pogon takvih kotlova, ovisno o konstrukciji, uključivanje
moguć je i do temperature povratnog voda 40 °C pa i niže, ali ne bi topla voda prednosti

smjelo doći do pojave kondenzacije.
Takva izvedba kotlova danas prevladava u primjeni u najvećem
broju europskih zemalja, iako ih u posljednje vrijeme sve više poti-
skuju kondenzacijski kotlovi.
,
polazni dovod
,
povratni
dovod hladne vode
Pojavljuju se u svim područjima učina, odnosno u svim veličinama, vod vod
plina
u podnim ili zidnim izvedbama, za postavljanje i u boravišne pro- grijanja grijanja
store i u kotlovnice, a vrlo su česte kombinirane izvedbe, tj. s
mogućnošću pripreme PTV-a (il. 6.5 i 6.6).
Ilustracija 6.5
Tehnički podaci NT plinskih kotlova različitih izvedbi i veličina Osnovni dijelovi zidnih NT plinskih kotlova
prikazani su u tablicama 6.4 - 6.10. s atmosferskim plamenikom

--:--:==:::::
-
V'I
100)
3~
COCO
3A:
c-3 et N'
~ 2.-0 3'Q
<oO
"o N" en
en
::J ~<
en ~ ::::::l
== "OQ) ~,
.g~,~ ~
~
2:~
Q):::l
~.~.
=§:::1
as~: gr
s
co ;>,;,Q) ",<O
~<il Z;:~'E.
tC <::::::::J PU
Q)
_:::l
c: -,
2.
C'J< 2"0
~:§'
_..... §-~:
l
Q) .....
<: ~5..~-·3 <il;>';' C'J<Q)
§ *~ B: ~
O
e. C?< 2. .g 2. :::l <
~, :!; ~'§: \ ;;<' ::TN
/~
"OQ)
Q. =:0
-=:::'
CD' '" :::le.
O ~a
Q)e.
S,
N
;,;-§: e.
o
~S::::: ag:
0<= c:: e. co
<
cl -; 2l. N
..... N
Q)Q)
312.Ql S
N'
CCj
",:i".g.
!ll'
!llQ:
Dl;:)-!'>
'§, ~ cl)
O e. N
ooa
ci C§~6
e.oe.
Bl N c..--
cl 8: ~
... sj <
co
S3C§
:2 ~ ci5 \ \co ~ N 2. c..
::r ,
~
@ Q)
~
:'o (jJ
=
0< :::>
"o _
C') ...v \0en "o
c§"-g ~
:z o o S!2."Q "Q ~ ~sa e. §
~ <o
O ':::;" ::J
:o:: :3 <"O
65'" rg ~ ~ c:: §-.E. Q) ..... "o
@ ePS' .g:Jg
~ 5.. <: 2 . e.
""""o:
N
;.::
Q):::l'"
§~~
N
oj
S<
_, o =2
........... ::::J::;:s;:"
o.=:: Q)Q);>,;,
s S- g ~ "oo== '"
;>';'
co' l:;j
:Do
c:> <
o
e.
Q)
~~: ~5~ <2'0
oQ)"O
.g:
cnCO.,CDo
Q)
"o
:'o
c:: e. <" ~ § e.<:::l
Q) o -,
e.;>';' 6f
,,~='= n~
=:
:::l
Q)
o
'"
~
<O CC:::J _.
:Do
:z ~:
§ ~ CD
co
-a $:ua5 t"\S,,\s'\,s\,, \\$\\\\,1
e-
m
'"5;' S
.,1
...
:2
Tablica 6.4
:'o Tehnički podaci podnih lijevanoželjeznih atmosferskih plinskih NT kotlova Buderus Logano GE 434
=
0<
:z (proizvođača BBT Thermotechnik GmbH, Wetzlar, Njemačka)
:o::
N tehnički podaci izvedbe
:Do
c:> 150 175 200 225 250 275 300 325 350 375
:'o
c::
:Do
nazivni toplinski učin (*), kW 75 -150 87,5 -175 100 - 200 112,5 - 225 125-250 137,5 - 275 150 - 300 162,5 - 325 175 - 350 187,5 - 375
:z
e- učin izgaranja (*), kW 81-162 94,5 -189 108 - 216 121,5 - 243 134,5 - 269 148 - 296 161,5-323 175 - 350 188,5 - 377 202 - 404
m
normalni stupanj iskoristivosti, % 94
ukupne dimenzije dubina, mm 1427 1582 1687 1792 1957 2062 2167 2312 2417 2522
širina, mm 1460
Visina, mm 1466
dopuštena temperatura
polaznog voda, °C 120
dopušteni radni pretlak, bar 6
približni volumen vode u kotlu, I 173 194 216 238 260 282 303 325 347 369
najviša temperatura dimnih plinova (*), °C 116 104 110 117 103 109 113 116 121 124
najveći protok dimnih plinova (*), kgls 0,0925 0,1382 0,1393 0,1405 0,1903 0,1938 0,1997 0,2398 0,2432 0,2497
potreban propuh, Pa 3
promjer dimovodnog priključka DN 250 DN 300 DN 300 DN 300 DN 360 DN 360 DN 360 DN 400 DN 400 DN 400
dimenzije plinskog promjer Rp 3/4 II Rp 1 1/4 II
priključka duljina, mm 193 223
ukupna masa, kg 815 911 1017 1116 1228 1330 1424 1526 1623 1718
-
V'I
W
Legenda:
(*) - pri punom opterećenju
==============.=-_.=
...=...... _ .... -
7ablica 6.5
Tehnički podaci zidnih plinskih kotlova Junkers Cerastar/Eurostar
(proizvođača BBT Thermotechnik Gmbl-i, Wernau, Njemačka)
tehnički podaci izvedbe (*)

T
Cerastar Eurostar
ZSR/ZWR 18 ZSRI ZWR 24 ZE 1 ZWE 24 - 3MFK
cl
co cl N lD cl
= cl cl to
~
cl "<t "<t o) cl co
cr» co co c")
(o cl r-
c")
r-
(o
r-
r-
r-
c")
područje toplinskog učina, kW 9,1 -18,2 10,9 - 24,3 7,3 - 24,3 2 r- r-

ee
N
nazivno toplinsko opterećenje, kW 20,2 27,0 27,9 r- -

normalni stupanj iskoristivosti, % > 93
lD cl io =
>93 >90
--
(o N io cl cl (o
lD o) o)
o) cl (o "<t
co (o (o r- cl r- cl (o r- cl
(o (o
ukupne dimenzije dubina, mm 440 2 r- r- r-
ee
r- r- N
širina, mm 360 r- f---

visina, mm 850 cl
cl =
približna najviša temperatura 90 co 2
.o
lD
co
cl
io
c")
to co r-
ev) r-
o) N
co
(o
cl
a;
cl
"<t
r-
lD
io
co
--
"<t
to
ee
cl
io
r-
cl
cl
r-
co
(o
r-
, r- N,
o) o)
polaznog voda, °C "o
a>
, f-- t-
cl
> r- lD co r-
protok vode u cirkulaciji, lih 780 1040 1000
.~ io N io ci =
--
co cl N
to t- o) o) io N cl "<t cl cl t-
c") c") c") r- co co r- co c") cl "<t
raspoloživa visina dobave ugrađene 2 r- to co to
ee
r- r- r-
cirkulacijske crpke, mbar 270 150 170 r--- -

promjer dimovodnog priključka, mm 110 130 130 lD
N to cl io to = cl cl t-
to o) cl "<t
c") N u:i r- cl cl r- io r- c") cl r-
dimenzije plinskog zaprirodni plin R 3/4" 2 N r- co co ee r- r- r-
priključka zaUNP R12 mm r- -

masa (sambalažom), kg 44 47 47 co
r- N cl lD to = cl cl lD
co
co
r- en o)
cl cl
lD
cl
co
co co
"<t r- co
r-
cl
r-
cl
r-
Legenda: 2 r- r- ee
(j - 'W' označava kombiniranu izvedbu (tj, i za pripremu PTV-a)
"o
o
>
'c
T§
>o
cl. E
,- E
E cl 'c <ci" E
o
~ .><: E
E E E 't.>
<ci" o :::J .><:-
E E
o> cl. :2 'c
CO-
~ ~ e
'if!. :E e 'u;
<ci" e<ci"
- o!: eCO o§. a>
e ai :+::::i- :::J 'c cl
co :::i" o. co o ) E co
.C' "o >(ij 'S: o ..c .><: o o.
;C3
:::J a>
en
O a>
CL
15
~ <ci" ..... .><: 'c 't.> co e
CO
't.> >
e CO :::J E
o N ~
:::J "o
:~ :::J
:52 ~ .><: .o
'u en a> en e 1<1 co
..... ~~ a> '5 ~ o > ~ cd'
CO
o!: 15. 'c a> d: "o o§.
E o en
a>
"o
o. O 32 ,§ cl. E CO o ~
O
> :::J a> '5 ~ CO
cl.
.a .><:
o .!:!2 "o E '5
~ e 1<1 o
..... ..... E
:52
't.> 'c e
a>
en 'C' e ~ .><:
CO
CO :;:::;
cl. a> a; :i=:f a> a>
E cl. ea> 'E' 'E'
CO
e
'c > CO
cl. cl. e 'c cl.
x: 'N
co o. .p :::J
.><: "o "o
o "o
:::J
E E
CS .$ e e :::J
a>
...... e .a en :::J ~ cl. ~ > '5 cl. cl.
.><:
:::J
l
-
VI
o"
Tablica 6.7
Tehnički podaci podnih lijevanoželjeznih atmosferskih plinskih NT kotlova CTC Ultra Gas GIGE
(proizvođača Saint Roch, Couvin, Belgija)
tehnički podaci izvedbe (*)

G15/GE15 G24/GE24 G32/GE32 G40/GE40 G46/GE46 G 541GE54 G611GE61 G671GE 67
nazivni toplinski učin, kW 15,4 24 32 39,5 45,5 53,5 61 66,5
ukupne dimenzije dubina, mm 817 832 844 982 985 1282 1282 1282
širina, mm 450
visina, mm 875
približni volumen vode u kotlu, I 5,8 7,9 10 12,1 14,2 16,3 18,4 20,5
dimenzije priključaka napolazni
i povratni vod 1"
promjer dimovadnog priključka, mm 113 141 155 155 155 205 205 205
dimenzije plinskog prikljUčka
masa (u pakiranju), kg
1/2 " 1/2 " 1/2 " 1/2 " 1/2 " "I
1/2 "13/4 " 1/2 "13/4 " 1/2 3/4 "
82 107 134 157 180 205 225 250
Legenda:
(*) - 'G' označava izvedbu s piezoelektričnim, a 'GE' s automatskim paljenjem
...
'"
'"
e
C'><
:z
:o:::
....
:t-
e;,
'"
c::
...
:t-
:z
m
Tablica 6.8
;; Tehnički podaci zidnih plinskih kombiniranih kotlova atmoBLOCK Plus i turboBLOCK Plus
~ (proizvođača Vaillant GmbH, Remscheid, Njemačka)
C'>'
:z
tehnički podaci izvedbe
:o:::
....
:t- atmoBLOCK Plus turboBLOCK Plus
e;, (satmosferskim plamenikom) (sa zatvorenom komorom izgaranja)
'"
c:: VUW 200-5 VUW 240-5 VUW 280-5 VUW 202-5 VUW 242-5 VUW 282-5 VUW 322-5
:t-
...
:z
m
područje toplinskog učlna (80/60 °C), kW 7,8- 20 9,1 - 24 10,7 - 28 7,7- 20 9,1 - 24 10,7-28 10,5 - 31,3
nazivna toplinsko opterećenje, kW 22,5 26,7 31,1 22 26,7 31,1 34,8
najmanje toplinsko opterećenje, kW 8,9 10,6 12,4 8,9 10,6 12,4 17,4
ukupne dimenzije dubina, mm 338
širina, mm 440
visina, mm 800
najviša temperatura polaznog voda, °C 87
područje namještanja temperature 35 - 87
polaznog voda, °C
dopušteni pretlak, bar 3
nazivni protok vode u cirkulaciji, lih 860 1032 1203 860 1032 1203 1280
raspoloživa visina dobave ugrađene
250 20
cirkulacijske crpke, mbar
volumen ugrađene ekspanzijske posude, I 6 6 10 6 6 10 10
pretlak ugrađene ekspanzijske posude, bar 0,75
najviša temperatura dimnih 105 115 120 130 130 140 135
plinova (80/60 °C), °C
najveći protok dimnih plinova, kglh 58 76 78 46 64 77 83
--..
\1'1
promjer dimovadnog priključka, mm
za izvedbu nadimnjak 110 130 130
-
za fasadnu izvedbu (zrakodimovod) - 60/100
približna masa, kg 33 35 37 41 43 45 46
'=="-=="'-=-=:-..:::....._-_._---_....
-""
CIO
Tablica 6.9
Tehnički podaci podnih plinskih NT kotlova Vitogas 100
(proizvođača Viessmann GmbH, AI/endort/Eder, Njemačka)
tehnički podaci izvedba

11 15 18 22 29 35 42 48 60
nazivni toplinski učin, kW 11 15 18 22 29 35 42 48 60
nazivna toplinsko opterećenje, kW 12,1 16,6 19,9 24,3 32,0 38,8 46,4 53,0 66,2
stupanj iskoristivosti, % 93
ukupne dimenzije dubina, mm 844 864
širina, mm 500 500 650 650 650 840 840 930 1110
visina, mm 845
podtlak dimnjaka, Pa 3
volumen vode u kotlu, I 7,6 7,6 9,7 9,7 11,7 13,8 15,9 17,9 21,9
temperatura dimnih plinova, °C (*) 90 104 102 106 118 113 130 130 122
dimenzije priključaka G11/2"
napolazni i povratni vod
"CI
dimenzije plinskog priključka R1/2 "
""c: promjer dimovadnog priključka, mm 90 110 130 130 150 150 150 180 180
""
0' ukupna masa, kg 101 101 124 124 148 170 194 218 264
:z
""
N
:-
Legenda:
G'>
(*) - pri temperaturi vode u kotlu 80 °C
""
c:::
:-
:z
0-
m
"CI
~
Tablica 6.10
""
c:
o' Tehnički podaci lijevanoželjeznih podnih plinskih kotlova s mogućnošću dogradnje kondenzacijskog modula
:z
Thermo Unit WTU-G (proizvođača Max Weishaupt GmbH, Schwendi, Njemačka)
""
N
:- izvedba
G'>
tehnički podaci
""c::: WTU 15-G WTU 20-G WTU 25-G WTU 30-G WTU 37-G WTU 45-G
:- 37 45
:z
0- nazivni toplinski učin, kW 15 20 25 30
m
ukupne dimenzije dubina, mm 706 706 706 706 784 784
širina, mm 600 600 600 600 680 680
visina, mm 1016 1016 1116 1246 1161 1301
najViša dopuštena temperatura
polaznog voda, °C 80
dopušteni radni tlak, bar 3
volumen vode u kotlu, I 28 28 28 46 45 58
dimenzije priključaka
napolazni i povratni vod G11/2 "
-""
-O
6.2.4. Kondenz8cijski plinski kotlovi
Kondenzacijski plinski kotlovi su izvori topline sustava grijanja koji
kao gorivo koriste plin i imaju mogućnost dodatnog iskorištavanja
T %Pzr = (tt DP - tt zr ) • (A
CO2
+ B) -gubici putem zračenja s. tijela kotla u
neposrednu okolicu, %
topline kondenzacije (latentne topline) vodene pare iz dimnih plinova tt

DP
- temperatura dimnih plinova, DC
u posebnom izmjenjivaču topline kojim se predgrijava ogrjevni medij ttzr - temperatura zraka, DC
(voda) iz povratnog voda sustava grijanja (il. 6.7 i 6.8). Time se
A 1 , B - dodaci za gorivo (tablica 6.11)
postižu mnogo bolja iskoristivost goriva (plina) i povećanje stupnjeva
iskoristivosti na vrijednosti koje premašuju 100% (il. 6.9 i 6.10). S CO2 - udio CO2 u dimnim plinovima, %
obzirom na to da ponajviše služe i za pripremu PTV-a, koncen- H d , H g - donja i gornja ogrjevna vrijednost goriva, kWh/m 3 , kJ/m 3 ,
zacijski su kotlovi najčešće izvedeni kao kombinirani. kJ/1 (tablica 6.12)
Latentna ili toplina kondenzacije je ista ona toplina koja je bila a = Vk,mj - značajka kondenzacije
Vk,teo
potrebna za stvaranje vodene pare u procesu izgaranja, tj, jednaka
je toplini isparavanja. Prolaskom kroz kondenzacijski izmjenjivač Vk,mJ. - izmjerena (stvarna) količina nastalog kondenzata, kq/rn"
topline dimni se plinovi hlade na temperaturu 35 - 73 DC pri čemu Vk,teo - teoretska količina kondenzata, kg/m 3 (tablica 6.12).
dolazi do izdvajanja kondenzata. Kako tada nastaju agresivni spo-
jevi, primjena kondenzacijske tehnike postala je moguća tek s Kondenzacijski kotao je učinkovitiji što je količina nastalog konden-
razvojem novih materijala koji su visokopostojani na koroziju. zata veća, a ona je veća što je temperatura dimnih plinova na izlasku
Povećanje iskoristivosti goriva u kondenzacijskim kotlovima nije niža, čime su istodobno gUbici putem dimnih plinova manji. Iskori-
posljedica samo dodatnog iskorištavanja topline kondenzacije, već štavanje topline kondenzacije može se poboljšati:
i smanjenja gubitaka topline putem dimnih plinova jer je njihova • izvedbom plohe izmjenjivača topline
temperatura niža i gubitaka topline zračenjem s tijela kotla jer je
• visokom kakvoćom izgaranja, tj. visokim udjelom CO2 u dimnim
njegova površina također niža.
plinovima, odnosno visokom točkom rošenja vodene pare
Stupanj djelovanja kondenzacijskih kotlova određuje se jedna- • pogonskom temperaturom sustava grijanja (najpovoljniji su nisko-
džbom: temperaturni sustavi grijanja)
• izvedbom sustava koja sprječava porast temperature povratnog
1'1 =1- qDP- qDPzr+ a H-H
g d voda.
'/KK 100 H'
d
pri čemu su: Pri strujanju dimnih plinova kroz izmjenjivač topline mogu nastupiti
TJ KK - stupanj djelovanja kondenzacijskog kotla dva oblika kondenzacije:
• u struji plina (nastajanje magle), kada temperatura struje pada
%P - %Pzr _ senzibilni član jednadžbe ispod točke rošenja
100
• na plohi izmjenjivača (tzv. oblaganje), kada temperatura vode u
a Hg -Hd _ latentni ili kondenzacijski član jednadžbe cijevi izmjenjivača pada ispod točke rošenja (slučaj je povoljniji
Hd jer kondenzacija ovisi samo o temperaturi povratnog voda, što je
qoP - gubici putem dimnih plinova, % velika prednost u slučaju nižih temperatura okolnog zraka).

Osim što se za njihovu izradu moraju koristiti visokokvalitetni mate- a)s prigrađenim izravnim b) s dodatnim kondenzaeijskim
rijali, kondenzacijski izmjenjivači imaju posebno izvedene plohe, što kondenzaeijskim izmjenjivačem topline izmjenjivačem topline
vrijedi i za cijeli sustav za odvod dimnih plinova. Dimni plinovi i
kondenzat trebali bi se voditi u istosmjernoj struji kako bi se ostvario
učinak samočišćenja ploha izmjenjivača kiselim kondenzatom čime
se izravno može utjecati na iskoristivost kotla.
Pri postupanju s kondenzatom koji nastaje u kondenzacijskim kotlo-
vima treba voditi računa o njegovom kemijskom sastavu, odnosno
svojstvima (tablica 6.13). Kako se kondenzat ubraja u otpadne vode
u kućanstvu, valja obratiti pozornost na odgovarajuće granične
vrijednosti udjela štetnih tvari u otpadnim vodama. Kondenzat se
prema pH-vrijednosti ubraja u kisele tvari, ali kako otpadne vode iz
kućanstva (pH> 6,5) imaju veliku pufernu sposobnost, najčešće 4 8
neće doći do promjene njihove pH-vrijednosti.
Pri odvođenju kondenzata treba obratiti pozornost na: e)s izravno ugrađenim kondenzaeijskim d) s pulzaeijskim plamenikom
izmjenjivačem topline
• materijal vodova za odvodnju iz kućanstva (tablica 6.14)
9-
• potrebu za neutralizacijom (tablica 6.15)
• potrebu za dodavanjem crpke. 19
11-=~=::::::
18
Tehnički podaci kondenzacijskih plinskih kotlova različitih izvedbi i
veličina prikazani su u tablicama 6.16 - 6.21.
17
16
15
6
7--
6~
6
~~~""~~""""""""""O:
8""'"
1 - kotao 9 - dovod zraka za izgaranje 15 - izmjenjivač topline

2 - prigrađeni izravni 10 - ventilator za dimne 16 - naborana cijev
izmjenjivač topline plinove 17 - komora izgaranja
3 - sustav za raspršivanje 11 - dovod plina pulzacijskog
4 - spremnik vode 12 - prvi izmjenjivač topline plamenika
5 - polazni vod 13 - dodatni (kondenzacijski) 18 - međuspremnik plina
6 - povratni vod izmjenjivač topline
7 - odvod dimnih plinova 14 - predmiješajući plamenik
8 - odvod kondenzata
Ilustracija 6.7
Sheme najčešćih izvedbi kondenzacijskih kotlova [18}

niskotemperaturni kondenzacijski kondenzacijski
kotao kotao kotao
11%
111% 111% udio topline.
gornja 11% gornja kondenzacij~
20 ogrjevna ogrjevna
21 __ = vrijednost vrijednost 9% iskorištena
toplina kondenzacije
6% 1%gubici
zračenjem
19 i putem dimnih
5% plinova
1 18
2 2% neiskorištena
toplina kondenzacije
17
3 radne temperature radne temperature radne temperature
75/60 DC 75/60 DC 40/30 DC
16
4 Ilustracija 6.9
Usporedba stupnjeva iskoristivosti NT i kondenzacijskih kotlova [16J
15
14 109- 110
6 "<ff!. 108-
13
12
7
-,;:
11
o- ~ {j}
8 9 10
1 - sigurnosni graničnik temperature 11 - prestrujni ventil

2 - elektroda za paljenje 12 - sigurnosni ventil
3 - plinski plamenik 13 - automatski odzračnik
4 - osjetnik i kontrolnik temperature 14 - ekspanzijska posuda
polaznog voda 15 - cirkulacijska crpka
5 - plamenički automat 16 - armatura plinskog plamenika
6 - termometar i manometar 17 - plamenička ploča sa
polaznog voda sapnicama
7 - ventil za punjenje i pražnjenje 18 - ionizacijska elektroda
19 - izmjenjivač topline
75 O 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
8 - polazni vod
9 - dovod plina 20 - osigurač strujanja specifični učin izgaranja, %
10 - povratni vod 21 - osjetnik dimnih plinova
I
Ilustracija 6.8 20 15 10 5 O -5 -10 -15

Osnovni dijelovi zidnog kondenzacijskog plinskog kotla vanjska temperatura, DC
Ilustracija 6.10 Normalni stupnjevi iskoristivosti nekoliko izvedbi kotlova
164 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE --------~-----~-- 165

Tablica 6.11
Vrijednosti dodataka za gorivo u jednadžbi stupnja djelovanja kondenzacijskog kotla Tablica 6.14
(prema njemačkoj Prvoj saveznoj uredbi o zaštiti od emisija - 1. BlmSchV) [16] Materijali postojani na djelovanje kondenzata (prema ATV DVWK-A 251) [16]
dodaci gorivo osnovni materijal vrsta Cijevi

ekstralako prirodni gradski koksnl Ukapljeni naftni • betonske cijevi prema
betonski
loživo Ulje plin plin plin i miješani plin • betonske cijevi u posebnoj izvedbi, prema građevno-
proizvodi
A1 0,5 0,37 0,35 0,29 0,42 nadzornim zahtjevima za ispitivanje
A2 0,68 0,66 0,63 0,60 0,63 • cijevi od tvrdog PVC-a s normalnom debljinom stijenke (vl
B 0,007 0,009 0,Q11 0,011 0,008 • cijevi od tvrdog PVC-a s povećanom debljinom stijenke (vl
polivinil klorid
• cijevi od tvrdog PVC-a zaukopane cjevovode
• cijevi od PVC-a
Tablica 6.12
Ogrjevne vrijednosti i teoretske količine kondenzata za nekoliko najvažnijih goriva [16] • cijevi od PE-HD-a za sustave odvodnje otpadnih
gorivo H" kWh/m' Ho> kWh/m' H,/ H, H,/ H, H, - H" kW h/m' Vkood,IOO' kg/m' polietilen voda iz kućanstva
gradski plin 4,87 1,13 1,13 0,61 0,89
• cijevi od PE-HD-a za ukopane cjevovode
5,48
prirodni plin LL 9,78 8,83 1,11 1,11 0,95 1,53 polipropilen • PP cijevi
prirodni plin E 11,46 10,35 1,11 1,11 1,11 1,63 akrilnitril • cijevi od ABS/ASA
propan 28,02 25,8 1,09 1,09 2,22 3,37
• lijevanoželjezne cijevi s unutarnjim emajliranjem ili oblogom
butan 37,19 34,35 1,08 1,08 2,84 4,29 • čelične cijevi s polimernim omotačem (oblogom)
željezo
ekstralako loživo ulje(*J 10,68 10,08 1,06 1,06 0,6 0,88 • nehrđajuće čelične cijevi
Legenda: (*) - vrijednosti su izražene u kW h/dm 3 • cijevi od borosilikatnog stakla
staklo
Tablica 6.13
Kemijski sastav i svojstva kondenzata iz kondenzacijskih kotlova
(prema ATV DVWK-A 251) [16] Tablica 6.15
gorivo Potreba za obradom kondenzata (prema ATV DVWK-A 251) [16]
veličina
prirodni ili ukapljeni ekstralako loživo ulje učin izgaranja gorivo
naftni plin (niskosumporno) kotla, kW prirodni ili ukapljeni niskosumporno uobičajeno
za neobrađeni granične za neobrađeni granične naftni plin ekstralako loživo ulje ekstralako loživo ulje
kondenzat vrijednosti kondenzat vrijednosti potreba za neutralizacijom
pH-vrijednost 2,8 - 4,9 - 1,8 - 3,7 -
<25 nepostoji (*) (**) ne postoji (*)(**) postoji
udio sulfata, mg/I 2 - 40 - 50 - 700 -
25 - 200 ne postoji (*) (**) (***) nepostoji (*) (**) (***) postoji
udio nitrita, mg/I < 0,01 - 6 - 0,1 -1 - > 200 postoji postoji postoji
udio nitrata, mg/I 1 - 40 - 0,1 - 45 -
Legenda:
udio aluminija, mg/I < 0,02 - 40 - <0,5 - (*) - kod odvoda kondenzata u kućni sustav za pročišćavanje otpadnih voda
udio željeza, mg/I < 0,1 - 1 - 1 - 30 - (**) - za zgrade i zemljišta čiji kanalizacijski sustav ne ispunjava zahtjeve za
udio olova < 0,01 - 0,2 0,2 < 0,1 0,35 materijale prema 4. odjeljku ATV DVWK-A 251
(***) - za zgrade koje ne zadovoljavaju uvjete potrebnog miješanja prema 4.
udio kadmija < 0,0005- 0,Q1 0,01 < 0,01 0,0175 odjeljku ATV DVWK-A 251
udio kroma < 0,005 - 0,2 0,15 < 0,1 - 6 0,2625
udio bakra < 0,05 - 0,3 0,25 < 0,2-1 0,4375
udio nikla < 0,01 - 0,2 0,25 0,1 - 6 0,4375
udio cinka < 0,05 - 0,3 0,5 < 0,2 - 2 0,875
udio kositra < 0,1 0,5 < 0,1 0,875

o
(o
N
,
..-
o)
a
, ,
(o
(o
<o
LO
c;:; o
o
LO
co o
~
N
I'-
T Tablica 6.17
Tehnički podaci zidnih plinskih kondenzacijskih kot/ova Junkers Gerasmart
(proizvođača BBT Thermatechnik GmbH, Wernau, Njemačka)
..- o
"""
o) CD
izvedbe (*)
cc """- N
..-
N N
c.!l
tehnički podaci ZB 7-22 ZB 11-22
f.- I--
c'? o) N ZWB 7-26 ZWB 11-26
""", N-
-e-
a prirodni plin propan butan
N , -e- ..- o
M o
LO
co CD gorivo
..-
..- co_ ..-
t
-e- o) CD c0 """
(o
nazivni toplinski učin, kW (**) 8,6- 21,8 11,6- 21,8 13,2 - 24,9
cc ..- N
..- ..-
c.!l
nazivna toplinsko opterećenje. kW 7,8- 20,8 10,8- 20,8 12,3- 23,7
I--- f.-
o) ukupne dimenzije: dubina. mm 360
N o) 0_
, oi ..- širina, mm 440
c;:; o LO o
N
..-
N
, N, -e-
(o co C'?-
o)
LO
..- N
LO (o
visina, mm 850
cc oo """
oo
c.!l približna najviša temperatura
I--
I--
polaznog voda, "C 90
LO
o
o)
N
r;- """
c'? ~ o LO volumen ugrađene ekspanzijske posude. I 10
.o N o oLO o),
..- (o N
..- -e-
, N, o)
--
N LO
"o
o) ..-
..-
o c'?
..- -e- LO ,....
N
o N co pretlak ugrađene ekspanzijske posude, bar 0,75
> -e- (o o
.!::! cc <o <o """ co najviši dopušteni radni tlak, bar 3
c.!l
I-- I--- temperatura dimnih plinova pri
o nazivnom toplinskom učinu (**), "C 43
"""
N
"""
c'? N
~ N N
c;:; o LO
..-
..- , , -e-
(o
LO
co
(o N
LO N
LO protok dimnih plinova pri nazivnom 11,3 10,9
cc -e- (o
toplinskom učinu, gis
c.!l <o <o
I-- I-- preostala dobavna visina, Pa 65
o)
..- ..- o promjer dimovadnog priključka, mm 80/125
oi oo
~ ..-, ..-, o o o
..-
..- I'-
c'?
co LO
co N
LO N
LO količina nastalog kondenzata (**), lih 4,8
cc
c.!l
LO
oo
o
0)- """ masa (bez ambalaže), kg 43 (ZB) I 46 (ZWB) ji
I-- I--- Legenda:
..-
..-, o) c'?
a..- a..- (J - 'w' označava kombiniranu izvedbu (tj. i za pripremu PTV-a)
N
..- , , o
I'-
o
co
o
LO
LO
N-
I'- tj - za temperature sustava grijanja 40130 oG II
..- c'? -e- co LO
cc co o
c.!l '<F 0.0
l
<tl E
c:
;C3 ~ o~
c-.'l -
E
ci"
::l
ai E
:g E -"<:
E
E °<tl- .f: ::l
0)-
cl
·c o E
.u
J2
en
o)
·u > ci"
E
"o =
ci" o ci. ·c
~ ~ zs
c: ci" -"<:
.s
ci. *§ ::l 'c
c: >
c: .(jj C.
.a
.a o
-5.-"<: "o ;c;;
.~
.S: c l <tl
o ·u cl
c: <tl o
cl
o ·c :=- iti N > "o
<tl :§' c: cl
o$: -"<: -"<:
·13 S;-"<: en <tl Nc: c5 o) o etf
<tl ON"""':: .s ::l o)
C. c. .i§' o > en
"o <tlO ~ E <tl
o c: c: ci. t'5 E
c. O)~
o
.a .r:: 'o ::l .!::!
1§ c:
'o
.....
E
<tl
:s2 ;U'~
c: cr; c:
o) o) o) c:
'u
.r:: ::l::l
..... "0 > c.
o)
c. E .i§' ~~
E
-
..c::
o)
"o o
OE
c.~
·N
<tl o
c: c: ::l
::l
-"<: E
o)
::l
c5 c.
>
- zs
e o§.
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 169

-.-=... Tablica 6.18
Tehnički podaci podnih plinskih kombiniranih kondehzacijskih kotlova eca VIT (proizvođača Vail/ant GmbH, Remscheid, Njemačka)

VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476
nazivni toplinski učin (*), kW 8,3 - 22,5 9,8- 28,9 12,7 - 36,9 16,6 - 47,6
nazivna toplinsko opterećenje, kW 7,7 - 20,0 (22) 8,5 - 27,0 11,5 - 35,0 15,0 - 45,0
opseg modulacije, % 35 - 100 32- 100 33 - 100 33- 100
stupanj iskoristivosti (*), % 109
Ukupne dimenzije: dubina, mm 691
širina, mm 570
visina, mm 1257
temperatura polaznog voda, °C 85
dopušteni radni pretiak, bar 3
temperatura dimnih plinova (*), °C 40 42 42 42
najViša temperatura dimnih plinova, °C 70 75 75 75
najveći protok dimnih plinova, gis 10 12,2 15,8 20,3
preostala visina dobave ventilatora, Pa 100 115 115 200
...
~
dimenzije priključka napolazni i povratni vod Rp 1"
:ll:!
<: promjer zrakodimovada, mm 80/125
C'><
Z dimenzije plinskog priključka Rp 3/4 "
:o;
N količina nastalog kondenzata (*), lih 1,88 2,31 3,00 3,85
:oo
G'>
:ll:!
ukupna masa, kg 200 200 199 202
c::
:oo
z Legenda:
e-
m (*) - za temperature sustava grijanja 40/30 °C
...
~
:ll:!
<:
C'><
Z Tablica 6.19
:o; Tehnički podaci zidnih plinskih kondenzacijskih kotlova Vitodens (proizvođača Viessmann GmbH, AI/endart/Eder, Njemačka)
N
:oo
izvedbe
G'> tehnički podaci
Vitodens 300 I Vitodens 300
:ll:!
c:: Vitodens200 Vitodens 200 Vitodens Vitodens
:oo 300 333
ze- (samo zagrijanje) (kombinirani) (samo zagrijanje) (kombinirani)
m
područje nazivnog toplinskog učina, kW 8,8 - 20,0 8,8 - 20,0 4,2 - 35,0 I 6,6- 26,0 12,2 - 66,0 4,2 - 13,0
8,8 - 26,0 (*) 6,6 - 26,0
normalni stupanj iskoristivosti, % do 109

područje modulacije 1 :3 1:4
ukupne dimenzije: dubina, mrT 380 360/380 550 580
širina, mm 480 450/480 600 600
visina, mm 850 850 900 1387
10 8 - 10
volumen ugrađene
ekspanzijske posude, I
Legenda:
(*) - do 264 kW kao kaskada
--....
........... .•. - - -::---:::-.==:::-...:::=:==-~=---;.~:"~~_ .... -~._-_.-----~---,.......,...--'""'--=-.,._--------- ----=i
-
~
Ilo)
Tablica 6.20
Tehnički podaci zidnih plinskih kondenzacijskih kotlova Thermo Condens WTC-A
(proizvođača Max Weishaupt GmbH, Schwendi, Njemačka)
tehnički podaci
WTC 15-A WTC 25-A WTC 32-A
nazivni toplinski učin (*), kW 13,7 23,6 30,4
najmanji toplinski učin (*), kW 3,8 6,7 8,9
normalni stupanj iskoristivosti (**), % 107,0 108,0 106,0
ukupne dimenzije: dubina, mm 335
širina, mm 520
visina, mm 848
promjer priključka napolazni i povratni vod, mm 18
promjer zrakodimovoda, mm 80/125
dimenzije plinskog priključka, mm 18
količina nastalog kondenzata (***), kglh 1,2 2,0 2,0
masa, kg 42 49 46
Legenda:
...
~
t) - za temperature sustava grijanja 80160 °C i pri nazivnom opterećenju
tj - za temperature sustava grijanja 75160 °C i pri nazivnom opterećenju
'"
c:
(':1< t**) - za prirodni plin, pri nazivnom opterećenju i temperature sustava grijanja 50130 °C
z-
:o::
N
3:0
c"
'"
c::
3:0
Z-
e..
m
t;",
Tablica 6.21
~ Tehnički podaci zidnih plinskih kombiniranih kondenzacijskih kotlova ComfortLine
~ (proizvođača Wolf Heiztechnik GmbH, Mainburg, Njemačka)
(':1<
z- tehnički podaci izvedbe
:o::
N
3:0
CGB-20 CGB-K-20 CGS-10/160
c"
nazivni toplinski učin (*), kW 19,0 19,0/22,9 (**) 19,0/22,9 (*j
'"
c:: nazivno toplinsko opterećenje, kW 19,5 19,5/23,5 (**) 19,5/23,5 (**)
3:0
z-
e..
m ukupne dimenzije: duljina, mm 395
širina, mm 440 566
Visina, mm 855
najviša temperatura polaznog voda, °C 90
dopušteni radni pretlak za grijanje, bar 3,0
volumen izmjenjivača topline, I 1,3
volumen ugrađene ekspanzijske posude, I 12
pretlak ugrađene ekspanzijske posude, bar 0,75
dopuštena temperatura dimnih plinova, °C 95
najveći protok dimnih plinova, gis 8,9/10,7 (**)
preostala visina dobave ventilatora, Pa 90
promjer dimovodnog priključka (zrakodimovoda), mm 63/95,5
dimenzije priključka na polazni i povratni vod 20mm (G 3/4 ")
dimenzije plinskog priključka R1/2 "
količina nastalog kondenzata (***), lih oko 2,0
masa praznog kotla, kg 42 45 99
_ Legenda:
~ (*) - za temperature sustava grijanja 80160 °C
(*j - samo za grijanje i za grijanje i pripremu PTV-a
t**) - za temperature sustava grijanja 50130 °C
l
6.2.S. Plinski plamenici odgovarati brzini širenja plamena, što se postiže odgovarajućom
konstrukcijom sapnice i injektora, tj. namještanjem tlaka sapnice.
Plinski plamenik je dio plinskog izvora topline u kojemu dolazi do Materijali za izradu plamenika su čelik i lijevano željezo. Razmjerno
miješanja plina sa zrakom i potom do njegovog izgaranja pri čemu su jednostavne konstrukcije, prilagodivi obliku ložišta, bešumni u
nastaje toplina. Plinski se plamenici mogu podijeliti na nekoliko :i
radu, nemaju pokretnih dijelova, razmjerno su jeftini i ne zahtijevaju , I
II
osnovnih načina: posebno održavanje, a regulacija se svodi ili na uključeno/isključeno
a) prema vrsti plamena: (on/off) ili na djelomično/puno opterećenje. Pri malim učinima se
• difuzijski (sa svijetlim plamenom) mogu paliti ručno, a pri većim iskrom visokog napona. Pri manjim
učinima plamen se obično kontrolira termoelektrično, a kod većih
• injektorski (s plavim plamenom)
elektronički.
b) prema načinu dovoda zraka:
Izvode se u raznim oblicima koji su prilagođeni obliku i dimenzijama
• atmosferski (s prirodnim dovodom zraka za izgaranje)
ložišta, a učin im se kreće od 4 do 930 kW.
• pretlačni (s prisilnim dovodom zraka za izgaranje, odnosno
pomoću ventilatora)
Plinsku armaturu (rampu) atmosferskih plamenika čine (il. 6.12):
c) prema vrsti plina: • filtar
• za gradski plin • regulator tlaka plina
• za prirodni plin • sigurnosna tlačna sklopka za plin prema HRN EN 1854
• samoregulirajući element (npr. elektromagnetski ventil) prema
• za ukapljeni naftni plin
HRN EN 161
• za više vrsta plinova
• manometarski priključci za priključni i protočni tlak te mano-
• za više vrsta goriva
metarska slavina za tlakove veće od 100 mbar
d) prema tlaku plina:
• prethodno regulirajući element
• niskotlačni (za tlak < 100 mbar)
• otvor za ulaz sekundarnog zraka
• visokotlačni (za tlak> 100 mbar)
• uređaj za paljenje (pilot-plamenik, elektroda s iskrom visokog
e) prema načinu vođenja pogona: napona ili posebni uređaj za električno paljenje)
• poluautomatski • uređaj za kontrolu plamena (samostalan ili dio programatora).
• automatski
f) prema broju plamišta: Pretlačni plamenici zrak za izgaranje dobavljajU pomoću ventila-
• pojedinačni tora, tj. prisilno (il. 6.13). Zbog velikih stupnjeva iskoristivosti goriva
• skupni (prstenasti, plosnati, roštiljasti itd). i mogućnosti regulacije učina koriste se kod gotovo svih suvremenih
izvora topline sustava grijanja, u rasponu učina od 6 kW do više
Atmosferski plamenici zrak za izgaranje dobavljaju prirodnim stotina MW. Njihova je oprema određena prema HRN EN 676, a
putem i prije izgaranja dolazi do njegovog miješanja s plinom na njezini najvažniji dijelovi su (il. 6.14):
osnovi injektorskog djelovanja (il. 6.11). Miješalište je izvedeno kao • ventilator: ugrađen u kućištu ili postavljen na ulazu ili na kraju
Venturijeva cijev u kojoj zbog promjene brzine struje plina nastaje izvora topline
razlika tlaka 0,1 - 0,2 mbar. Zbog injektorskog djelovanja usisava • regulator
se primarni zrak, dok sekundarni zrak iz okolice u plamen dolazi u • programator
području plamena pa je miješanje nekontrolirano. Kako bi se dobio
• otvori za vijke ili zatike (za sastavljanje plamenika)
stabilan plamen, brzina strujanja smjese plina i zraka mora

I
I
..
• ručni zapor Učin plamenika određuje se prema učinu kotla:
• filtar
• uređaj za nadzor tlaka plina - tlačna sklopka Opi = OK,
1JK
• sigurnosni zapori (magnetski ventili)
pri čemu su:
• uređaj za prednamještanje (namještajući regulator tlaka i uređaj
za prednamještanje) OpI - učin plamenika, kW
• uređaj za paljenje (potpalni plamenik, uređaj s električnom iskrom OK - učin kotla, kW
ili posebni elektrouređaj) 1JK - stupanj iskoristivosti kotla (= 0,88 - 0,94, najčešće).
• uređaj za nadzor plamena

• uređaj za reguliranje i namještanje količina protoka plina Zračeći ili ižaravajući plamenici imaju posebno izvedenu plame-
ničku plohu koja omogućava da se najveći dio topline nastale
• uređaj za reguliranje protoka zraka
izgaranjem plina na okolni prostor ložišta predaje zračenjem (il.
• uređaj za provjeru rada ventilatora (uređaj za nadzor tlaka zraka
6.15). Danas su vrlo česti kod kondenzacijskih kotlova. Plin se do
- tlačna sklopka)
plamenika dovodi prisilno, pomoću ventilatora, pa su zračeći pla-
• uređaj za mjerenje tlaka plina (samo za plamenike učina izgaranja menici podvrsta pretlačnih. Pretičak zraka pri tome iznosi između
većeg od 350 kW)
1,1 i 1,3 te se ostvaruje potpuno miješanje sa zrakom. Nastala se
• motori. smjesa plina i zraka ravnomjerno dozira i struji do polukuglaste
Regulacija pretlačnih plamenika (plinskih i uljno-plinskih) može biti: plameničke plohe izrađene od fine mrežice od nehrđajućeg čelika
a) jednostupanjska: na kojoj dolazi do izgaranja gotovo bez plamena. Ploha, koja je
postojana na visoke temperature, pri tome se užari i najveći dio
• paljenje
topline odaje zračenjem. Potpuno predmiješanje i visok udio oda-
• rad sa 100%-tnim opterećenjem
vanja topline zračenjem uzrokuju vrlo niske emisije CO i NOx' Inače,
b) višestupanjska: osim polukuglaste izvedbe plameničke plohe, moguća je i ravna,
• paljenje odnosno pločasta izvedba, pri čemu se kao materijal izrade koristi
• rad sa smanjenim opterećenjem keramika.
• rad sa 100%-tnim opterećenjem
c) dvostupanjska klizna: Tehničkipodaci pretlačnih plinskih plamenika prikazani su u tabli-
• paljenje cama 6.22 i 6.23.
• rad sa smanjenim opterećenjem
• klizna promjena opterećenja do 100%.
d) kontinuirana ili modulirajuća:
• paljenje
• kontinuirano praćenje rada od smanjenog učina do 100%-tnog
opterećenja, već prema potrebi.
Plinski plamenik i njegova armatura su određeni ako su poznati učin,

vrsta i protok plina, tip, vrsta regulacije i instalacije te dodatni
zahtjevi (ako postoje).
176 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA CRIJANJE -----------~---- 177

T
I
al
,'-'
o
5;0.
cijev plamenika :=- co
'-' c:
co )~
sekundarni (u pravilu od c:
Q)
cl.
en
zrak nehrđajućeg čelika)
injektor
(Venturijeva cijev)
Ilustracija 6.11
Shema atmosferskog plamenika [16J
fl
-- -- -- --. ~D9J
r
I Ir.. -----.. !I
r--------:: ----J. l.
I. I. .I I.
! ! i ! 10
al
'-'
"c
.o
I I . L.-D\ 2
"C
5 .
I
I. cl.
I M2
M1
~
cl.
Q) o
Legenda: 1 - ručni zapor, 2 - filtar, 3 - manometar, M1 - mjerno mjesto 32
za priključni tlak, 4 - regulator tlaka, 5 - sigurnosna tlačna sklopka, ~

,en
o
cl.
Q)
6 - elektromagnetski ventil, M2 - mjerno mjesto tlaka namještanja, "E'

al
7 - elektromagnetski ventil pilot-plamenika, 8 - uređaj za paljenje, 9 - automatika c:
al
za kontrolu ložišta, 10 - kontrolna sonda plamenika, 11 - plinski plamenik, N
-'"
al
12 - otvor za zrak :§;
Ilustracija 6.12
Oprema atmosferskog plamenika [16J ,I
I
I
178 PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 179 i
I
il
Legenda:
1 - ručni zapor
2 - mjerač tlaka
3 - filtar
10 - za prednamještanje
uređaj
11 - uređaj za kontrolu rada ventilatora
12 - graničnik malog protoka zraka
T I i i
o
co
z
cl
i i i i i i i
4 - regulator tlaka plina 13 - zaštita od pokretnih dijelova Iri'

co
5 - uređaj za kontrolu tlaka plina 14 - graničnik velikog protoka zraka z
o cl o
6 - sigurnosni zaporni ventil o io
lD - o o
co
M r-:
, co,
7 - regulacijski uređaj '<t , N ('\J
co lD
lD '<t
8 - uređaj za paljenje
(.!J
o
$: '<t - oo '<t '<t
M
('\J ,....
io
co co
9 - uređaj za kontrolu plamena

8
('\J
N
--,....-
,....
M
Iri'
=
,....
-
--
~
M
dovod plina
11
N
M1 - mjerni priključak Q) .-
.c o N o
za priključni tlak
M2 - mjerni priključak
14
-a
Q) o lD ,....
> M M, ,.... co
.!::! (.!J
$: Mo
'<t co co--
o co ('\J
o ('\J
co '<t '<t ,.... ,....
-
o Iri'
t- M, ,....
,
t-
za tlak namještanja ,.... =,.... ('\J io
Iri'
-
najmanja potrebna oprema
zatipsko ispitivanje
--
~
M
uobičajena oprema
o
Ilustracija 6.14
o
('\J
(.!J
$:
o
('\J
, --
o e
M --
~
t-
M
to
co co o
t- io '<t
M M ,.... ,....
('\J
o o
('\J
--
t-
co
Najmanja potrebna oprema pretlačnog plinskog plamenika co ,....
(prema HRN EN 676) [16J
reakcijska ploha _~~

o M
o ,....
G , .- co
o
$: lD ('\J '<t
en --
~
M
to
M
o
M
M
o co
'<t o
,.... c'l co
,.... ,....
lD
razdjelna rupičasta (pertorirana) ploha

polukuglasta ploha plamenika -
('\J
,.... --
E E
E E
E E J2 ::s:.
a>
cd' cd'
ai ::s:.
.!::: ai > ~-
S- ~ c> Q) 1;3
CI:l 'c :::J
-a E E E E c> Q; CI:l
E
~ CI:l
e
c. cd'
CI:l CI:l-E e 'E' o. CI:l
'13 e e
CI:l
cd'
e ::s:. 'u; ;00
:::J .t:
~ ec. CI:l CI:l
en en
miješajući dio -a
o zs
:::J
:::J 'S: -a CI:l
E E
CI:l
c. iri
Q) ~ :=- CI:l CI:l
:s2 ;C3' :::J N e e
,(.) e ~~ ~t:::!
'c 2 1;3 Q) zs zs
Ilustracija 6.15 .<:: -a E E ot: ot:
O
Shema zračećeg plamenika [16J ~ C. tt; 'i3 C. C.
,I
I
i
.1
J
~I
:2
o
I I I I I I I T 6.2.6. Plinske kotlovnice
Plinska kotlovnica je samostojeća zgrada ili posebna prostorija u
o
'<t
zqradi u kojoj se nalazi jedan ili više izvora topline koji kao osnovno
(!J
cc l{)
gorivo koriste plin i čiji ukupni instalirani toplinski učin iznosi više
,- o C'J
C'J l{)
c") od 50 kW, Najviši dopušteni radni tlak plina za opskrbu izvora
2>
o topline (trošila) u kotlovnicama koje su smještene u zgradi u kojoj
'<t
(!J se zadržava ili boravi više ljudi iznosi iznosi 100 mbar, a u samo-
cc
co
..- stojećim kotlovnicama do 4 bar. Projektiranje, izvođenje i pogon
co io <o l{) o
, <o
<o
o
io
l{) '<t
..- ..- - plinskih kotlovnica određeno je Pravilnikom o tehničkim normati-
- o f--
<o vima za projektiranje, izgradnju, pogon i održavanje plinskih kotlov-
nica iz 1990. godine.
o
o o Kotlovnica može biti izvedena kao zasebna zgrada (tzv. samo-
'<t o>
~ C'J
stojeća kotlovnica), manja zgrada prislonjena uz veću ili se pak može
(!J
cc
Q)
..o smjestiti u odgovarajuću prostoriju u zgradi (il. 6.16). Samostojeća
"o
Q)
> kotlovnica ne mora nužno biti u zatvorenom prostoru ako je njezina
.!:::!
oprema na prikladan način zaštićena od oštećenja.
:2
o
o
c")
(!J a) samostojeća b)kotlovnica e) kotlovnica
cc o
,-
io
t-- t-- t--
C'J
kotlovnica u podrumu u prizemlju
~ '<t '<t
o
o
co
(!J
cc
o
o>
..-, t-- to o
- o> f----- -
l{) ..- ..- -
C'J C'J
cl
<o
O
O ?"1i nf II ..... ~ nf II
~
c")
O O io
(!J
CO
c")
<o
'<t C'J ,
CC
d)kotlovnica e) krovna kotlovnica f) krovna kotlovnica

natavanu u potkrovlju u posebnoj prostoriji
c)
.><:
-
cci"
.><:
n I~I
E E E 'c ~
E E
Q)
E E E E
cci" cci" E E
Q)-
ro
c: c:
.- cci" ai C.
c: > ro
=
:::l 'u;
.i::
ro ro
>
"o 'S;; ;00 o, rn ~
....
~ ro ro ro
c: c: c: ro Q)
'g c:ro
E
.<3 ro- a. a. a. o!:::
ro
"o
c:
;C3
:::l :::l :::l
.><: .><: .><:
:::l :::l :::l
:s- e
"o 0-
o-
:::l
.><:
o :::l
a. a; :::l , ,
:sz
Q)
;(3' :~
ro
c:
'c..:> c: 'N
·c 2 Q)
zs Ilustracija 6.16
o E
..c: "o
o§. Mogućnosti za smještaj kotlovnice u zgradi
2:l a. 'i3
I
JI
Smještaj kotlovnice u zgradi ovisi o njezinoj visini (tablica 6.24).
Kotlovnica koja kao gorivo koristi prirodni plin se može smjestiti u
podrumske prostorije ako je podrum ukopan najviše do 2/3 visine
T a) kotlovnica u razini
okolnog tla
b) kotlovnica ispod
razine okolnog tla
zaštitna rešetka
c) kotlovnica djelomično
ispod razine okolnog tla
s time da je gornja trećina (iedan vanjski zid) u slobodnom prostoru.

U zgradama u kojima se stalno ili povremeno okuplja veći broj ljudi oc') - -- -~
(npr. kazališta, kina, dvorane za razne priredbe, bolnice, domovi itd), žalu zina ~2'2222:?22Z::?ZZ.--.
-, A
za kotlovnice se odabiru prostorije koje nisu ispod razine okolnog

tla, a najmanje dva zida su im u slobodnom prostoru. Isto tako, žaluzlna
kotlovnica mora imati barem jedan vanjski zid. Njihov smještaj u - . I:'f----=-.:r:
zgradi odabire se u suradnji s arhitektom tako da su zadovoljeni
termotehnički i sigurnosni zahtjevi (odgovarajući smještaj dimnjaka,
propisni ulaz i nužni izlaz, mogućnost ispravne izvedbe unutarnje
plinske instalacije, zvučna izolacija), a ako se na jednu kotlovnicu
priključuje više zgrada, treba odabrati središnji položaj u odnosu
na sve zgrade.
d) krovna kotlovnica s e) krovna kotlovnica s f) krovna kotlovnica s
paravanom nažaluzini deflektorom na žaluzlnl kanalom zadovod
Veličina kotlovnice uvjetovana je dimenzijama i rasporedom ugra- za dovod zraka zadovod zraka zraka krozkrov
đene opreme i pripadajućih instalacija. Pri tome za nesmetano
čišćenje, posluživanje i održavanje opreme treba ostaviti dovoljno
prostora između kotlova i zidova, između i iznad kotlova, a valja 30
voditi računa i o najmanjim potrebnim dimenzijama s obzirom na
instalirani učin (tablica 6.25).
Udaljenost prednjeg dijela kotla od prednjeg zida, odnosno insta-
"wwwwm~
lacije na njemu, mora omogućavati jednostavno servisiranje i održa-
vanje plamenika pri čemu uvijek mora postojati slobodan prolaz od
0,8 m. Kotlovi koji su u paru mogu se postaviti neposredno jedan
uz drugi ako na stranama nemaju armature ili revizijskih otvora. Ako
se pak u kotlovnici nalazi i sva ostala potrebna oprema (razdjelnici,
crpke, spremnici vode, izmjenjivači, ekspanzijske posude i sl), sve
Ilustracija 6.17
vrijednosti treba povećati za oko 30%. Tehničko rješenje kotlovnica
Izvođenje otvora za dovod zraka u kotlovnicu [16]
mora osigurati jednostavno unošenje i iznošenje opreme.
Izvedba kotlovnice mora biti takva da se spriječi širenje i preno-

Tablica 6.24
šenje požara. Zidovi i krov kotlovnice, a i pod ako je ispod njega Smještaj kotlovnice ovisno o visini zgrade [16]
prostorija, moraju biti vatrootporni najmanje 30 min ako postoji opa-
visina zgrade, m smještaj
snost od preskoka ili prolaza požara. Izvori topline pri tome se po-
stavljaju na masivno betonsko postolje uzdignuto od poda 5 - 10 cm. <22 • proizvoljan
22 - 40 • nakrovu
Iz prostorije mora postojati najmanje jedan siguran izlaz (na otvoreno
• u prislonjenoj zgradi
ili u prostoriju na istoj razini iz koje postoji izlaz na otvoreno). Ako
> 40 • u zasebnoj, samostojećoj zgradi
184 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 18S

Tablica 6.25 Osnovne dimenzije plinskih kotlovnica [16J
je površina kotlovnice veća od 40 m2 ili ako je učin veći od 350 kW,
dimenzije ukupni najmanje potrebne mora postojati još jedan izlaz, za što može poslužiti i prozor naj-
učin,kW vrjednosti manjih dimenzija 60 x 90 cm s otvaranjem prema van. Vrata kotlov-
ukupna visina, m 50 - 100 2,0 nice moraju se otvarati prema van s mogućnošću učvršćenja u
(za pretlačne plamenike) otvorenom položaju i zatvarati automatski. Vrata i prozori moraju
50 -100 2,2 biti otporni na požar najmanje kao i zidovi na kojima se nalaze.
(za atmosferske plamenike) Između kotlovnice i drugih prostorija ne smiju postojati otvori koji
100 - 200 2,8 se ne mogu zatvoriti.
200 - 600 3,2 Rasvjeta treba biti prirodna i umjetna te izvedena tako da su prednje
600 -1000 3,6 strane kotlova dobro osvijetljene. Na vanjskom zidu kotlovnice treba
1000 - 4000 4,0 biti barem jedan prozor čija slobodna površina ne smije biti manja
4000 - 8000 4,5 od 1/8 površine poda, a mora se otvarati najmanje s 30% površine,
8000 -10 000 5,0 dok staklena ploha unutar jednog okvira ne smije biti veća od
ovisno o opremi 1,5 m", Umjetna rasvjeta treba imati najmanje 120 lux, pri čemu se
> 10 000
rasvjetna tijela izvode u protueksplozijskoj (S) i izvedbi nepropusnoj
udaljenost kotlova od bočnog zida, m 0,7
za vodu (vrsta zaštite lP 44). Zidovi kotlovnice se premazuju zašti-
udallenost kotlova spretlačnim plamenikom odstražnjeg zida, 0,5
tnom bojom ili se oblažu keramičkim pločicama, a podna se obloga
m
1,0
izvodi od materijala koji se lako održava.
udaljenost kotlova s atmosferskim plamenikom od stražnjeg
zida, m U kotlovnicu se obvezno postavlja umivaonik (praonik) sa slavinom
razmak između kotlova, m 0,5 i priključkom za cijev za pranje poda, dok se za odvod vode u
visina prostora iznad kotlova, m 150 1,5 kanalizaciju izvodi otvor s rešetkom i sifonom.
300 1,9 Prikladnim smještajem kotlovnice i dodatnom ugradnjom zvučne
500 2,1 izolacije (ako je potrebno) mora se spriječiti nastajanje i prijenos
900 2,2 buke i vibracija iznad dopuštenih granica.
2000 2,4 Razvod sustava grijanja treba postaviti i opremiti tako da ne može
5000 2,8 uzrokovati požar na okolnom materijalu. Sustav grijanja svojom
10 000 3,0 izvedbom ne smije utjecati na širenje požara i dima nastalog od
75 14 požara u prostoriji u kojoj je uskladišten zapaljivi materijal ili u kojoj
površina, m2
100 15 se njime rukuje.
200 24 Prolazi cijevi kroz podove i zidove (razvod sustava grijanja, plinske,
300 30 električne, vodovodne, kanalizacijske i telekomunikacijske instala-
500 43 cije itd) moraju biti nepropusni za plin. Prolazi cijevi između kotlov-
49
nica i nepristupačnih prostora i između kotlovnica i prostora za
600
dovod plina mogu se izvesti samo ako su nepristupačni i prostori
700 50
za dovod plina ventilirani. Ventilacijski otvori postavljaju se tako da
1200 62
ne postoji opasnost od pres koka ili prolaza požara.
1400 70
U kotlovnici se ne smiju nalaziti tvari koji povećavaju opasnost od
5000 130
požara ili eksplozije kao što su posude u kojima je ukapljeni plin
6000 190
pod tlakom većim od atmosferskog i razni zapaljive tvari (npr. drvo,
7000 215
papir, boja, razrjeđivači).
10000 340

Oprema za gašenje požara u kotlovnici sastoji se od hidrantske
mreže i mobilne opreme koju čine:
• za kotlovnicu površine poda do 50 m2 : dva aparata S-6 i jedan
T Isto tako, površinu otvora za dovod zraka moguće je odrediti i prema
volumnom protoku pomoću jednadžbe:
A _ VOTZ + Vzr
aparat CO2-5 otv,d - 0,36w '
D
• za kotlovnice površine poda od 50 do 400 m 2 : dva aparata S-9,
jedan aparat S-6 i jedan aparat CO2-5 pri čemu su:
• za kotlovnice površine poda veće od 400 m": odabir na temelju VOTZ - protok zraka kojim se odvodi toplina izmijenjena zračenjem
proračuna.
s ploha kotla, mvh
Aparati se postavljaju na uočljivo i lako pristupačno mjesto uz zid Vzr - količina zraka za izgaranje, m3/h
i odmah pokraj vrata, s najviše 1,5 m iznad tla. Međusobna uda- w D - brzina strujanja zraka u otvoru za dovod zraka, m/s.
ljenost aparata ne smije biti veća od 20 m. Ako se, osim plinovitog,
koristi i tekuće gorivo, u kotlovnici se mora nalaziti i sanduk s Ako zrak ulazi preko ventilacijskog dovodnog kanala, njegov izlaz
pijeskom. Uz to, ako se radi o zgradi u kojoj nema izvedene hi- treba imati skošenje od 45 o. Omjer manje i veće stranice pravo-
drantske mreže, mobilna se protupožarna oprema udvostručuje. kutnih dozračnih otvora iznosi najviše 1 : 1,5, a ako zbog konstruk-
cijskih iznosi do 1 : 5, slobodni se presjek povećava za najmanje
Ventilacija kotovnice mora osigurati potrebnu količinu zraka za 10%, a ako iznosi do 1 : 10, najmanje za 25%. Ako se za dovod
izgaranje i održavanje standardnih radnih uvjeta te služi kao sekun- zraka koristi dozračno okno, površina njegovog presjeka treba biti
darna zaštita od požara i eksplozije. Prije svega mora biti prirodna, 50% veća od površine presjeka odgovarajućeg otvora, a odnos
što posebno vrijedi za kotlovnice s atmosferskim plamenicima. Ipak, stranica pravokutnog presjeka ne smije biti veći od 1 : 1,5. Uz to,
ako to nije moguće, treba osigurati uvjete za prisilnu (mehaničku) u bilo kojemu slučaju kraća stranica ne smije biti manja od 10 cm.
ventilaciju. Otvor za odvod zraka se radi većeg učinka postavlja ispod stropa
Otvor za dovod zraka treba biti na okomitom zidu s donjim rubom kotlovnice ili se, ako je moguće, vodi u ventilacijskom kanalu posta-
koji je najmanje 30 cm iznad razine tla ili 30 cm iznad poda ventila- vljenom uz dimnjak s izlazom iznad krova (il. 6.18). Najmanja visina
cijskog okna s tim da je površina cijelog otvora unutar 1/3 ukupne na koju se postavlja iznosi 2/3 ukupne unutarnje visine kotlovnice,
unutarnje visine kotlovnice (il. 6.17). Zidovi ventilacijskog okna računajući od poda do njegovog donjeg ruba.
trebaju biti izdignuti iznad okolnog tla također najmanje 30 cm, a Najmanja efektivna površina otvora za odvod zraka iznosi:
ono mora imati mogućnost odvoda vode.
1
Najmanja efektivna površina otvora za ventilaciju i dovod zraka za Aotv,o = 3" Aotv,d'
izgaranje iznosi:
pri čemu je:
• za kotlovnice ukupnog učina do 1200 kW:
A ot v,a - najmanja efektivna površina otvora za odvod zraka, crn"
Aotv,d = 5, 8Q Uk
• za kotlovnice ukupnog učina većeg od 1200 kW: Ako se zrak za izgaranje uzima izravno izvana, a ne iz kotlovnice,
otvori za dovod i odvod zraka su jednaki i njihove površine iznose:
Aotv,d = 200.;0::: ,
• za kotlovnice ukupnog učina do 1200 kW:
pri čemu su:
Aotv,d - najmanja efektivna površina otvora za dovod zraka, crn" Aotv,o = Aotv,d = 2QUk
QUk - ukupni učin kotlovnice, kW. • za kotlovnice ukupnog učina većeg od 1200 kW:
Aotv,o = Aotv,d = 67.;0::: .
188 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRučrUK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 189

a) odvod zrakaispod b) odvod zraka kroz posebni e)odvod zraka krozkanal c) kao funkcija protoka zraka (količine zraka koja odvodi toplinu
stropa prostorije otvorna krovu usporedan s dimnjakom izmijenjenu zračenjem i konvekcijom):
ventilacijski
žaluzina kanal A == Vzr,Od
otv,o 0,04~HI'l{}O_d'
dimnjak
žaluzina ~1'2ZZ22?22i:
pri čemu su:
----- ventilacijski H - visinska razlika otvora za odvod i dovod zraka, m
otvor
Vzr,Od = 3600q3 - količina zraka potrebna za odvođenje topline
Pzrcp,zrl'l{}O-d izmijenjene zračenjem i konvekcijom, m3/h
"
q3 - toplinski gubici kotla zbog zračenja i konvekcije (= 0,5 - 5%
kod suvremenih, = 5 - 10% kod starih kotlova)
d) odvod zraka krozkanal koneentričan Pzr - gustoća zraka (= 1,157 kq/m" pri 25 °C i 990 mbar)
dimnjaku prema DVGW G672 C p,zr- specifični toplinski kapacitet zraka (= 1,01 kJ/(kg K))
I'l{}O_d - razlika temperatura zraka na otvoru za dovod i odvod
zraka (= 25 °C za zimske uvjete, = 5 °C za nepovoljne
uvjete, npr. ljeti kada kotlovnica radi zbog pripreme PTV-a
ili za tehnološke potrebe).
Bez obzira na to kako su izračunane površine otvora, prirodnom

ventilacijom treba:
• količinu zraka potrebnu za potpuno izgaranje nesmetano dovoditi
u kotlovnicu, pri čemu ulazna brzina ne treba prelaziti 1 m/s
Ilustracija 6.18 • odvoditi dio topline koju odaju kotlovi
Izvođenje otvora za
odvod zraka iz • kotlovnicu stalno prozračivati kako bi se spriječilo skupljanje plina
kotlovnice koji može propustiti i kada kotlovi nisu u pogonu.
Efektivne površine otvora za dovod, odnosno za odvod zraka pri
tome ne smiju biti manje od 500 crn", odnosno 250 crn", bez obzira
na proračunane vrijednosti.
Površina otvora za odvod zraka može se odrediti na još nekoliko Kada kotlovnica radi s najvećim učinom, proračunska brzina na
načina: otvoru za dovod zraka ne smije biti veća od 3 m/s ako se zrak za
a) kao dio površine dimnjaka: izgaranje uzima iz prostorije, a ako kotlovi ne rade ili ako se zrak za
• za atmosferske plamenike: 25% površine dimnjaka izgaranje uzima izravno izvana, brzina ne smije biti veća od 1 m/s.
• za pretlačne plamenike: 50% površine dimnjaka Efektivne površine oba otvora treba osigurati u svim okolnostima.
b) kao funkcija ukupnog učina kotlovnice: Fiksni dio efektivne površine otvora za dovod zraka mora biti naj-
manje jednak efektivnoj površini otvora za odvod zraka, a oni se
Aotv o
,
= 4,3 ~'
-vH
izvode tako da ne postoji mogućnost njihova zatvaranja.

Osim što trebaju biti na što većoj visini, otvori za odvod zraka se
postavljaju izravno na suprotni vanjski zid u odnosu na otvore za I1fJ
gH-
dovod zraka ili se priključuju na okomiti odvodni kanal. Iznimno se i.;
kod kotlovnica s atmosferskim plamenicima učina do 1000 kW
mogu postaviti na isti zid s otvorima za dovod zraka. U tom slučaju 1+ (A otv ,o ) 2
efektivne površine oba otvora moraju biti jednake. Aotv,d
Odnos stranica kanala za odvod zraka pravokutnog presjeka ne

smije biti veći od 2 : 1, a kanala smještenog neposredno uz dimnjak
g - ubrzanje sile teže (= 9,81 m/s')
2,5 : 1, pri čemu kraća stranica ne smije biti manja od 10 cm. Na
otvor okomitog kanala za odvod zraka ne postavljaju se rešetke ni I1fJ- temperaturna razlika za nepovoljnije (ljetne) uvjete (= 5 "C)
mrežice. Na ventilacijske otvore koji se ne mogu zatvoriti stavljaju Totv,d - temperatura na otvoru za dovod zraka (= 298 K)
se protukišne rešetke, a njihove dimenzije ne mogu biti manje od Vk - volumen kotlovnice, m",
10 mm. Ako postoji potreba za ugradnju ventilatora (ekshaustora),
volumni protok zraka smije biti najviše 1,3 puta veći od količine Prisilna ventilacija kotlovnice izvodi se ugradnjom odsisnog ventila-
zraka potrebnog za normalni rad ložišta. Uz to, kada je riječ o tora, a zrak se dovodi prirodnim putem (bez ventilatora). Kod pro-
ventilaciji, kod krovnih kotlovnica u obzir treba uzeti i vjetar. jektiranja takve ventilacije treba imati na umu da uvlačenje hladnog
i vlažnog zraka u kotlovnicu otežava normalno paljenje, tj. dolazi
Ulazna brzina zraka kroz otvor za dovod zraka određuje se jednad- do zakašnjelog paljenja. U slučaju prisilne ventilacije podtlak u
žbom: kotlovnici ne smije biti veći od 0,2 mbar.
Odsisni ventilator dimenzionira se u odnosu na učin kotlovnice tako
Vo + Vzr
WU) = , da se količina odsisanog zraka može odrediti orijentacijskom jed-
0,36Aotv,d
nadžbom:
pri čemu su: • ako se zrak za izgaranje uzima iz kotlovnice:
w ul - ulazna brzina strujanja zraka (kroz otvor za dovod zraka) VOdS = 70 - 90% Q Uk
("" 1 m/s) • ako se zrak za izgaranje uzima izravno izvana:
Vo - količina zraka u otvoru za dovod zraka, m3/h Vods = QUk'
V zr = A.Vzr,min - količina zraka potrebna za izgaranje, m3/h
A. - faktor pretička zraka
pri čemu je:
Vods - količina odsisanog zraka, rnvh,
Vzr,min - najmanja potrebna količina zraka za izgaranje, m3/h.
Sva električna oprema za prisilnu ventilaciju koja je smještena u

Broj potrebnih izmjena zraka određuje se jednadžbom:
kotlovnicu ili s njom povezana odsisnim ventilacijskim kanalom,
. 3600Aotv'dWizl mora imati odgovarajuću protueksplozijsku zaštitu. Prisilna ventila-
1-
- O,8Vk ' cija kontrolira se nadziranjem potrebnog protoka ili potrebnog tlaka
u ventilacijskim kanalima. Nužna rasvjeta, ako je uvjetovana izved-
pri čemu
su:
bom prisilne ventilacije, mora biti izvedena u odgovarajućoj protu-
i - broj potrebnih izmjena zraka po satu, h-l eksplozijskoj zaštiti.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -......_ _ -------------------------------~-1
U kotlovnicama koje koriste UNP kao gorivo uz pod treba izvesti 6.2.7. Plinske peći
ravnomjerno raspoređene otvore na dva suprotna zida kroz koje
propušteni plin može nesmetano otići u okolicu. Zbog toga prosto- Plinske peći ili grijalice su izvori topline sustava grijanja kojima se
rija mora biti barem 10 cm izdignuta iznad okolnog tla, a u podu ne zrak, a time i osobe u prostoriji izravno zagrijavaju, bez prijenosnika
smije biti udubljenja ni kanala, dok se presjek ventilacijskih otvora topline, tj. koji ujedno služe kao ogrjevna tijela. Radi se o indivi-
određuje prema veličini prostorije (tablica 6.26). dualnim sustavima grijanja kojima se može zagrijavati samo jedna
Kotlovnice koje koriste UNP moraju imati sustav za detekciju pli- prostorija pri čemu su osnovni načini izmjene topline konvekcija i
nova, što vrijedi i za kotlovnice s podom ispod razine okolnog tla zračenje. Pri tome se može koristiti jedna ili više peći, što se odre-
(ukopane kotlovnice) ili u zgradama u kojima se stalno ili povremeno đuje na osnovi potrebnog toplinskog uči na, dok nazivni učin plinskih
okuplja veći broj ljudi (npr. kazališta, kina, dvorane, bolnice, domovi peći najčešće iznosi 2,9 - 12 kW.
i sl). S obzirom na izvedbu odvoda dimnih plinova, plinske peći mogu
biti s priključkom na dimnjak (dimovodnu cijev) i s tzv. fasadnim
Tablica 6.26 priključkom (il. 6.19).
Dimenzije ventilacijskih otvora za kotlovnice koje kao gorivo koriste UNP
površina poda, m2 slobodan presjek, cm 2

ii
< 40 800 a) peć s priključkom na dimnjak i
i
40 - 80 1000 dimnjak
80- 120 1500 I'
120- 200 2000 dimni
> 200 1/1000 dio površine plinovi I:
osigurač
I'
strujanja
1\
[,
Ilustracija 6.19
Dvije osnovne izvedbe plinskih peći

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -. . . . . . .- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -i'~
al zgradesa zadovoljavajućom toplinskom izolacijom
Prema načinu dovoda zraka za izgaranje i odvoda dimnih plinova, e:

200
Ji' .1 1/ ~ l'O\lo\ill~ YI
~ 180 0/ c--
plinske se peći ubrajaju u trošila vrste B (s atmosferskim plarne- ;(JO\lol\~; \\Ill.IIW \I./C NO ino":
nikom, zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije) ili vrste C1 (sa zatvo-
:::J
~
160
/ s:,.~/ V c-: ne\l~p-' t-r-
renom komorom izgaranja, zrak uzimaju izvana). Plinske peći vrste
'" '" 140
'§ e:: 120 .. ~'""
~~/ ~ /- //
~ :~ ~ ?§/
'~G v'
C s fasadnim dimovodnim priključkom smiju imati nazivni toplinski 'E' :s 100 !:)
~,j;.~ / # V
učln najviše do 7 kW, a najčešće se koriste kada nije moguć odvod ~ ~o.
~
80 '<s
il / /'
~
,&P ..... »:
~ 60
dimnih plinova iznad krova ili bi takav odvod uzrokovao nerazmjerno <::
V .~ y ~
-g 40
visoke troškove. g 20 V ~ ~ I--
Kod spajanja peći na sustav za odvod dimnih plinova treba voditi '" !? t:='-
o 2 3 4 5 6 7 8 9 10
računa o sigurnosnim zahtjevima pa peći predviđene za dimovodni nazivni toplinski učin, kW
priključak treba postavljati što bliže dimnjaku, a one s fasadnim
priključkom uz vanjski zid prostorije, što je s obzirom na raspodjelu bl zgrades lošomtoplinskom izolacijom
topline u prostoriji vrlo povoljno. U prostorijama čija je površina veća e: 200 y
Q.)
180 I I 1/ Yi
od 8 m2 treba koristiti peći s automatskim uređajem za regulaciju E
:::J Y\l6N01i'no / ~.L ~l\O
o 160 \\Ill.n~'6 \lO":+:
J/
temperature. ~V
.r§:' l-($>'1>~I.~
Z. V
.~E 140
~~ \)&~ V
Zahvaljujući svojstvu brzog odavanja topline i dobre prilagodivosti '" - 120 .~\) .~'7. '~n(J
uvjetima u postoriji, plinske se peći najčešće koriste za povremeno ,~,~ 100 ~-~Z,()~ ..... v :;:..- V n6\10NOI\n
,...... .-;..-.-'-
~~ ~ V :::-
grijanje. Za grijanje garaža smiju se koristiti samo peći s fasadnim "li) o.
80
// -o:; .::: .- .-
/
priključkom (vrsta C) i koje je proizvođač označio kao 'peći za g
.cl
60
/' V !::/ V li
garaže'. Takve peći trebaju imati osiguranje od mehaničkog ošte- vl
o
40
/ .-<. s-: ::::-' ~ f-i- li
5} 20 :;;..
ćenja zbog udaraca i gornju plohu nagnutu pod 45° kako bi se ~? II
spriječilo odlaganje zapaljivih predmeta.
o 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 iI
nazivni toplinski učin, kW
Kod postavljanja peći u prostoriju vrijede isti sigurnosni zahtjevi kao Ilustracija 6.20 Dijagram sposobnosti zagrijavanja plinskim pećima [16J iI
i za kotlove, odnosno mora se onemogućiti smanjenje kisika u I
prostoriji i nastajanje CO. Peći se ne smiju postavljati u udubljenja Tablica 6.27 Bodovi za određivanje uvjeta grijanja u prostoriji [16J
(niše) u zidu ni uz zidove nedovoljne debljine ni uz zidove od zapa- utjecajni čimbenici u prostoriji bodovi
ljivih materijala. Uz to, jedna dimovodna cijev (dimnjak) smije biti •smještaj u samostojećoj zgradi 1
spojena samo na jednu peć. Ako se za spajanje s plinskom insta- .smještaj u potkrovlju 2
lacijom koriste savitljive gumene cijevi, mora se spriječiti mogući dVije plohe prema negrijanom prostoru 1
dodir cijevi s ugrijanim dijelovima peći. tri plohe prema negrijanom prostoru 2
četiri ili više ploha prema negrijanom prostoru 3
Pri procjeni potrebne topline kod grijanja pećima sposobnost zagri- zidovi, strop ili pod prema slobodnom prostoru ili negrijanom tavanu 3
javanja se izražava volumenom prostorije koji se može zagrijati u smještaj pored ili iznad otvorenih prolaza 1
m". Pri takvom se proračunu u obzir uzimaju položaj prostorije, prostorija s vanjskim zidom (za svaki Zid) 2
građevni (način gradnje, namjena postorije, značajke zgrade) i prozor veći od 1/5 površine vanjskog zida 2
klimatski uvjeti te vrsta pogona na osnovi čega se prostoriji dodje- položaj u odnosu nastrane svijeta (SZ - S - SI - I) 1
ljuje određeni broj bodova kojim se opisuju uvjeti grijanja u prostoriji. nadmorska visina veća od 600 m ili smještaj u posebno hladnim mjestima 1
Iz toga se potom pomoću tablica i dijagrama za zadani volumen izloženost pojačanom utjecaju vjetra 2
prostorije određuje potreban toplinski učin (tablice 6.27 i 6.28, il. potreba zatemperaturama većim od 20 °Ci pri velikoj hladnoći 1
6.20). povećani promet ljudi (uredi, trgovine i sl) 2
196 - - - - - - - - - - - - - : - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ----~---------~-- 197

r
I
I~
co
N ;:::: Inače, grijanje prostorija plinskim pećima može biti:
<n
e • trajno: sve prostorije se istodobno trajno zagrijavaju, a u slučaju
smanjenih potreba za toplinom (npr. noću ili ako se dulje ne boravi
6'
cr:>
e
N
co
~
u prostoriji) uobičajena temperatura u njima ne pada ispod 15 °C
1 6' o co
(npr. za stanove).
o co cr:>
N
o • periodično: ima redovit prekid pogona grijanja od najmanje 8 h,
CO
a radi svaki dan dulje vrijeme (npr. 6 - 12 h) uz prilično kratko
o zagrijavanje, do 1 h (npr. za škole, urede i sl, pri čemu potrebni
cr>
učin treba procijeniti na 25% veću vrijednost nego za trajno
<n
LO
<n
CO grijanje
o N • povremeno: uključuje se rijetko ili u nepravilnim vremenskim
CO t-
razmacima, a u prostorijama se ne postiže se trajna unutarnja
~ 1--+--1----+--+--+---+---1 ~ <n N <n <n
:(3 r---: co cr:> tD temperatura (npr. za crkve, sportske dvorane, izložbene prostore
1---1--1----1---+-"='-1---1-----1
i sl). U takvim se slučajevima proračun toplinskih gubitaka provodi
Q)
cl.
o
~ ~ N t-
co
cr:>
<n
E .s ~
1-+-+--+-+--+--+---1 prema ogovarajućim normama.

ol5..I.O(O t- co N
o
:~ ;~ f-tD_--I-"=~"I----"-_-I--+--+-~-I-----1
t- <n
Godišnja potrošnja topline pri tome se određuje jednadžbama:
B~OrnLO
en <DID o
(J) t-
• za stambene prostorije:
E
~ c.. 1-1-'~""1---+-+-+--+-l
.!:
.~ E ~_ ~ ....
c. .~
co
1---1--1----1--+--+---1-----1 Q90d = VprqgOd(~' f2 • f3 • f4 ) , I!
.s .~ c ) -e- co co
1-<!)--1-'~-+--+--+___+--1__l
-e- co
§
.en e • za nestambene prostorije: JJ
.2
en
Q)
"o
~
o
""' Q90d = vpr q god( f3 . f4), Ii
en o
~
co cr:> .... !
N co
""' N
pri čemu su: !
o
N
co N Q90d - godišnja potrošnja topline, kW h
0 0 N o Vpr - volumen prostorije, m3
",tD N
CD' ""' qgod - specifična godišnja potrošnja topline (= 90 kW h/m" za
1:::. 1 o
:0 N
trosobni stan u zgradi s više stanova uobičajenog načina
ID <n o
Q N N o
N
gradnje) (tablica 6.29)
~
:§ O
g
O
f 1, f 2, f 3, f 4 - korekcijski faktori broja prostorija, vrste zgrade, načina
Q 'E~ €>o Q)
·c:.=- o:
.S grijanje i toplinske izolacije (tablica 6.30).
O
ct! CtI O >
.~ E o> cl. E o> O
cl.
cl. Q) cl. Q)
~
e e Godišnja potrošnja plina za grijanje pećima tada iznosi:
<tl
:~
.;g~. Q
~§ 90d
tl)
C'ltl
<tl
N en
~
> o
cl.
en
~
> O
o
en
cl.
mp,god =H' d
<og
t1l-Cl af!JOjsoJd ,ill fJ[pOlSOJd ,ill pri čemu su:
~g 'B!UBAB[pDBZ 'B[uBABfuDBZ
-cl O m p,go d - potrošnja plina, m3
~ &- '----'---- jsouqosods . . . L----'L-. lSOUqosods ---'
H d - donja ogrjevna vijednost plina, kW h/m",

T
I
Tablica 6.29 Tehnički podaci plinskih peći prikazani su u tablicama 6.31 i 6.32.
Specifična godišnja potrošnja topline u nestambenim zgradama
i prostorijama [16]
Tablica 6.31
2
vrsta zgrade ili prostorije QgOd'kW h/m Tehnički podaci plinskih peći s fasadnim priključkom
(proizvođača IKOM d.d, Zagreb)
crkve 5 -10
dvorane 10-15 tehnički podaci izvedbe
sportske dvorane 15- 20 F18 F26 F40
škole 30- 60 nazivni toplinski učin, kW 1,8 2,6 4
40- 50 nazivno toplinsko opterećenje, kW 2,1 3 4,8
radionice
trgovine 50-70
širina, mm 395 558 702
uredi 60- 80
visina, mm 610
dimenzije dimovodnog priključka:
Tablica 6.30 duljina, mm 500 (850 nazahtjev)
Korekcijski faktori za proračun godišnje potrošnje topline
pri grijanju plinskim pećima [16] promjer, mm 90 90 120
masa, kg 17,5 23 27
faktor broja prostorija
broj prostorija f1
1 1,15 Tablica 6.32
Tehnički podaci plinskih peći Gala Classic s fasadnim i priključkom na dimnjak
2 1,07
(proizvođača Lampart Budafoki Zomanc Kft., Budimpešta, Mađarska)
3 1,00
izvedbe
4 ili više 0,94
Classic 30 Classic 30 Classic 50 Classic 50
faktor vrste zgrade tehnički podaci (priključak (fasadni (priključak (fasadni
vrsta zgrade f2 nadimnjak) priključak) nadimnjak) priključak)
stambena zgrada 1,00 nazivni toplinski učin, kW 3,5 6
obiteljska kuća 1,25 stupanj djelovanja, % 86 85 86 85
zgrada ili kuća naosamljenom mjestu 1,50 ukupne dimenzije: duljina, mm 490 (420) 330 (260) 490 (420) 330 (260)
faktor načina grijanja širina, mm 750
način grijanja f3 visina, mm 690
trajno 1,30 dimenzije
periodično 1,00 dimovodnog duljina, mm - 280 - 500 - 280 - 500
priključka
povremeno 0,70 promjer, mm 76 - 76 -
faktor toplinske izolacije masa, kg 28 28 40 40
toplinska izolacija f4
zadovoljavajuća 0,75
loša 1,00

T
I
6.2.8. Plinski zagrijači zraka > oo tn o tn o o tn

N o M- oo
N CD No c:5 r--
Plinski zagrijači zraka ili kaloriferi su izvori topline sustava grijanja
o
M-
co co r-- oo co M
N r--
co ~
=
::t
-- M
o
~
'-- I - -
koji poput grijalica također ujedno služe kao ogrjevna tijela pri čemu > r-- M tn o o o M
N o
c:5 r--:- CD r-- N r-- '<:t o
se toplina s okolicom uglavnom izmijenjuje konvekcijom, ali koji su o tn tn oo '<:t
M o co en
tn ~
u pravilu namijenjeni za zagrijavanje velikih prostorija (npr. tvorničkih I-- I--
hala, sportskih dvorana, skladišta i sl).

Po svojoj su izvedbi gotovo jednaki plinskim grijalicama za prostorije
>
N
o
M
r-- oo
M M oo
o
c:5 ..,f" CD oo
N
M
M
c:5 r--
M
o
r--
r-- co
o
--
M
tn
N-
oo
co
'--
te za njih također vrijede propisi za plinske instalacije, a jedina je > tn oo tn o o o =
--
N tn N N en
ui 00- CD M '<:t
značajna razlika to što su u pravilu predviđeni za postavljanje visoko tn
N N N oo M
N
M co co -r-r-
tn
na zid, odnosno za vješanje o strop. U oba slučaja na odgovarajući '-- -

> M co oo oo o o
način treba riješiti odvod dimnih plinova. N
CD c:5 CD r-- N M '<:t
tn tn
o ~ N oo M co co N tn
N ~
Tehnički podaci plinskih zagrijača zraka prikazani su u tablici 6.33. tn_

o tn o o
o oo N tn o oo
cl)
..o
""o
cl)
>
co M
co r--
CD No c:5 r--
oo co M
N r--
co
o o
o
oo
~
~
~
=
::t
M
-- ~
M
M
o
~
'--
r--
.!::! o o- M tn o o o
o N r--
r--- CD r-- M o '<:t o
6.2.9. Plinske infracrvene grijalice tn
tn tn oo '<:t co ~
en
- '--
Plinske infracrvene grijalice su izvori topline sustava grijanja koji o tn N N o co o o
tn o
'<:t
N- 00- CD r-- M oo o oo
su uglavnom namijenjeni za zagrijavanje jednog dijela prostorije ili '<:t '<:t oo M M oo r--
otvorenih prostora (npr. radnog mjesta, terasa i sl) i koji ujedno služe '--
kao ogrjevna tijela pri čemu se toplina izmijenjuje zračenjem. Takav

tn
M
'<:t N
r--:- N
M
CD
'<:t oo
co oo
'<:t
M
co o o
N oo
M
r--
oo co --
M
tn
N
o
oo
se način prijenosa topline odvija putem elektromagnetskih valova '--
u spektrainom području IC zračenja. S obzirom na to što za zagrija- r-- oo N o M o o =

vanje nekog točno određenog dijela prostorije ili prostora ne treba
o
M c:5 ..,f" CD oo
M M oo M
c:5 r--
M
r--
r-- co
--
N
~
oo
co
f--
zagrijavati i okolni zrak, takvo je rješenje vrlo prikladno za grijanje tn oo tn o o o
tn
N ui CD CD Mtn N M '<:t en
velikih zatvorenih prostora (industrijske hale, sportske dvorane, N N oo N M co co tn
tržnice, crkve itd), pojedinačnih radnih mjesta ili robe u skladištima, f - - I---
o M co oo oo o o tn
poluzatvorenih i natkrivenih prostora (tribine, terase i sl) itd. N CD
~
0- 00-
N oo r--
N
M M '<:t
co co N
tn
tn
~
Izvor IC zračenja je ugrijano tijelo s kojeg toplina zrači na hladniju

okolicu, pri čemu uže područje IC zračenja obuhvaća valne duljine
0,75 - 1Oum, Pri visokim se temperaturama, uz toplinske pojavljuju
~
Cl)-
--
si:
""E
,<5 u
E
E
cci"
.y
.C' m o 't.:> .ym
i svjetlosne zrake, tj. EMV čije su valne duljine manje od 0,75 um, cl) >
cci"
:::s
't.:>
't.:> :~ 32 :::s
Zbog toga se toplinsko zračenje može podijeliti na tamno, kod kojeg ~ ~ "#. cl)
.y
~
'C =
.y
c::
cl)
+-' "E N E E E cl
cl..
'C
ne dolazi do pojave svjetlosnih valova i svijetlo, kod kojega se .!::! ~ E E E o
cl..
;(3
:::s
o
cl..
t5
o N :::s cci" <:: cl
E
o > <:: cci" cci" ""o
o
pojavljuju svjetlosni valovi. :sz .y
en t5 ~ 1ti .... <:: o
.y
ai
en .C'
'0
m en .!:: ~ .§ '(jj >
cl)
.s;: o :§
S obzirom na to, IC grijalice se također dijele na: ""o
o
.!::
ci. ci. ~ .ym Ecl.. ""o ;Ci5
.i!? ~ cl) ČU
E cl.. ""o
~
• svijetlozračeće ili IC grijalice svijetlog zračenja (il. 6.21)
cl..
.8 .8 '5
.... cl)
i=" cl F
:sz 'i:: o<::
N
ot=" .y m +-' :~
<::
cl) N :::s
<:: m
't.:>
"i:: > > m o .y cl) 'E cci"
• tamnozračeće ili IC grijalice tamnog zračenja (il. 6.22).
cl)
cl.. <::
s: 'N
m m
'N :::s b.... N E e E '(jj ~
cl)
+-' <:: <:: t) cl.. ~ '5 cl.. '5 .s;: E

--------------------------11'
l':
i
I
!
Za postavljanje IC grijalica vrijede propisi za plinske instalacije (npr.
miješalište injektor zrak HSUP P-600) i norme: HRN EN 416, HRN EN 419, HRN EN 777,
razdjelna \
komora , //sapnica HRN EN 1259, EN 1340 i dr. Neke osnovne smjernice za njihovo
postavljanje su sljedeće:
ulaz plina
• grijalice ne treba postavljati na visine manje od 4 m
- - /- - - - ~- - -
Ilustracija 6.21 • u prostorijama visine oko 4 m grijalice se postavljaju u kutove tako
rešetka keramika Svijetlozračeća plinska IC da zrače koso, a udaljenost između grijalica i glave čovjeka ne
/ - - - - reflektor grijalica [16J smije biti manja od 2 m
• u prostorijama višim od 4 m grijalice se postavljaju oko 1 m ispod
stropa tako da zrače okomito prema tlu pa najmanja visina pro-
storije treba biti 5 m
• volumen prostorije treba iznositi najmanje 10 m 3/kW nazivnog
ovies
opterećenja svih grijalica postavljenih u njoj
• grijalice mogu uzimati zrak za izgaranje iz prostorije u kojoj se
nalaze i tada se mora osigurati trajna prirodna ventilacija
polirani reflektor • grijalice se ne smiju postavljati u prostorije u kojima može nastati
eksplozivna smjesa ili u garaže, u stambene ili uredske prostorije
• zapaljivi materijali se djelovanjem grijalice na udaljenosti od 200
mm ne smiju zagrijati više od 80 "C
kućište plamenika-----''I<!,
• grijalice se ispod stropa razmještaju tako da površina poda bude
električni priključak~~------i:::jtJ jednoliko zračena, ako se grije cijela prostorija ili na pojedina
Ilustracija 6.22
kućište automatike mjesta, ako se želi grijanje samo nekih područja
Tamnozračeća
plinski priključak
IC plinska grijalica [16J • za niže prostorije preporučuje se više grijalica manjeg učina, a za
visoke (oko 8 m) manje grijalica većeg učina
• ukupni učin grijalica ovisi o zbroju učlna svih, visini prostorije i
Pri odabiru IC grijalica uzima se u obzir vrsta i namjena prostorije specifičnom opterećenju površine poda prostorije (tablica 6.34).
te utvrđuje područje koje treba grijati i s kojom jakošću ili intenzi-
tetom zračenja. Odabir svijetlog i tamnog zračenja je prije ~vega
Tablica 6.34
određen visinom na koju se postavljaju grijalice pa se za visoke Orijentacijske vrijednosti specifičnog opterećenja poda
prostore (> 10 m) preporučuju grijalice sVij~tlog, a vza ~isk~ prostore prostorije kod primjene plinskih IC grijalica [16J
« 1O m) grijalice tamnog zračenja. Intenzitet zraeenja pn tome se prostori specifično opterećenje
određuje jednadžbom: poda, W/m 2
zatvorene niže prostorije 120 -160
I = {Jos -{Jzr , ----------1----------1
zatvorene visoke prostorije 200 - 250
zr 0,0716 (tvorničke hale, sportske dvorane i sl)
-------'-------1----------1
pri čemu
su: djelomično otvoreni visoki prostori (tribine, terase i sl) 250 - 520
Izr - intenzitet zračenja, W/m 2
{J - osjetilna temperatura, "C
os
{J - temperatura zraka u prostoriji, "C.
zr

IC grijalice se uobičajeno proizvode za nazivno toplinsko optere-
ćenje 3,5 - 40 kW, pri čemu se za približno određivanje učina grijanja
uzima da grijalica nazivnog učina 3,5 kW može zagrijati:
• 10 - 15 m2 površine poda pri povoljnom položaju (niža temperatura
prostorije, slabo strujanje zraka, manji toplinski gubici)
• 8 - 10 m2 površine poda pri nepovoljnom položaju (viša tempe-
ratura prostorije, jače strujanje zraka, veći toplinski gubici).
Način ventilacije prostorija koje se griju plinskim IC grijalicama ovisi lmn.t m

o izgledu prostorije, odnosno prostora koji mogu biti zatvoreni, nagib krova <20°,
otvor za kontrolu
poluotvoreni ili natkriveni. Bez obzira na to postavljaju li se grijalice inače 0,4 m
i čišćenje iznad sljemena
s odvodom produkata izgaranja izvan prostorije ili oni ostaju u njoj,
u oba se slučaja ventilacijom mora osigurati dovoljna količina zraka. otvor za kontrolu
Potrebna količina zraka za izgaranje plina u IC grijalicama u pro- i čišćenje
grijalica
storima koji su opremljeni odgovarajućim sustavom ventilacije (npr. posuda za
tvorničke hale) može se odrediti jednadžbom: / kondenzat
VUk + V;CG'
= Vvent,red min.1 mza nagib krova < 20°
pri čemu su: yI inače 0,4 miznad sljemena
VUk - ukupna količina zraka potrebna za ventilaciju, m
3/h
količina zraka za redovitu ventilaciju, m

3/h
Vvent.red -
3/h.
V - količina zraka potrebna za izgaranje plina ugrijalicama, m
1CG
Imin. 1m
Tamnozračeće plinske IC grijalice postavljaju se s priključcima za Y nagib krova < 20°,
, inače 0,4 m
odvod produkata izgaranja u atmosferu, pri čemu treba paziti na grijalica
prodor kroz krovnu konstrukciju radi izolacije dimnjaka (il. 6.23). } - dimnjak iznad sljemena
Vrsta i promjer sustava za odvod dimnih plinova određuje se na otvor za kontrolu
osnovi učina grijalice i visine priključka. '~ i čišćenje
I posuda za
I kondenzat
Tehnički podaci plinskih IC grijalica svijetlog zračenja prikazani su ,I
I \ grijalica
u tablicama 6.35 i 6.36.
Ilustracija 6.23
Postav/janje tamnozračećih
/C plinskih grijalica [16]
206 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - ' - - - - - - - - - 207

<o
(j')
:=>
co e')
<:t <:t
x x
to
(j')
e')
o
o
o
o
l"-
~
~
o
<o
x
oo o o N
6.1. ULJNI IZVORI TOPLINE
N e') N
:c (j') X
N N ~
N
.+ ci l"-- N-
e') N ~
<o
CO
<:t CO e') to
(j') to
eo 6.3.1. Uljni kotlovi
:=> <:t <:t e') l"-
:c (j') ~
x
oo
O
r-- o io
l"- Uljni kotlovi su izvori topline sustava grijanja koji kao primarni izvor
a...
O 'iJ u) M <o-
OO
N
l!)
~
to
N
e')
~ ~
energije koriste neko kapljevito gorivo, odnosno loživo ulje koje
-e- N-e- CO (j')
r-; eo
:=>
e') e')
(j') ~ može biti mineralnog ili biološkog porijekla (tzv. biodizel). Takvi se
:c x kotlovi danas uglavnom postavljaju u zasebne prostorije (kotlov-
l!) ~ r-- - oo o to
l"-
nice), iako su sve češće kompaktne izvedbe koje se mogu posta-
O
N co <o
l"- N ~ N
e')
u) M CD
<:t N N O ~ ~
CO (j')
<o eo vljati i u stambene prostore.
:=> <:t e') CO ~
:c l"-
I-- x
oo to N Kao i plinski, suvremeni se uljni kotlovi također pojavljuju u stan-
e')_ l!)
N l!) <:t ci
e')
N (j') (j')
O ~ u) dardnoj, niskotemperaturnoj i kondenzacijskoj izvedbi, mogu se
O N N ~
:=> e') N e') CO ~ eo ~
:c <o
postavljati na pod ili na zid, a isto tako mogu služiti samo za grijanje
- x
co oo l!) <O_ o ili imati dodatnu mogućnost pripreme PTV-a. Uz to, isporučuju se
N o <:t
.o No i u kompaktnoj (posebno za manje učine), jediničnoj (s već ugrađe
(j') (j') o)
o)
:=>
.o :c
~
N ~ e')
<o
N
~
-o eo
oo
r-- u)
nim plamenikom) ili izvedbi s mogućnošću naknadne ugradnje
-O o)
o)
>
> ot::!
.t::! N
~
N O
io
(j') CO
X
oo io io plamenika, kada je vrlo često moguća i primjena plina kao goriva.
<:t r-- ~
:=> <o
U posljednje su vrijeme češći i kondenzacljski uljni kotlovi, pri čemu
e')
~ CD -<i
~ ~
:c e')
- ai
CO O se postavljaju visoki zahtjevi na kvalitetu loživog ulja (primjena loživih
-e- CO e')
(j')
O O O
<:t
x
oo ulja s niskim udjelom sumpora), a isto tako povećanu pozornost
....J -er- <:t O
-r-e- ~
to ~
<O_ <:t_
:c CO N u)
~
l-
~
eo
io
e')
treba posvetiti odvodnji kondenzata koji sadržava mnogo više i
N
<:t N CO
O
l"- co agresivnih tvari (tablice 6.13 - 6.15). I'
<:t
....J e')
~ N x
oo Kotlovnice na loživo ulje izvode se i opremaju uz poštivanje sličnih
~
:c l!) l!)
co
~ r-- '----
~
~
l!) O o N
-<i M M
N
e')
N
O
io
N
-er
O
N
~
co
ai pravila kao za plinske kotlovnice te odredbi Pravilnika o zapaljivim II
tekućinama (NN 54/99). Mogu se smještati na krovu (uz ograničenje
(j')
N
....J
:c
cf) N
N
~
~
x ,Ii
~ oo l!)
<0_
e') (j')
veličine spremnika loživog ulja), u prizemlju ili u podrumu zgrade
I-- co e')
e')- N-
eo
I
N (j')
oe') o (samo ako postoji prirodna ventilacija i ako se pri tome mogu osigu-
e')
N e') co
rati dovoljne količine zraka za izgaranje). Podovi kotlovnice trebaju
....J ~
l"-
:c (j') x
oo co_ io l!)
- <o N N- N-
biti izvedeni tako da se sprječava propuštanje loživog ulja prema I
N O eo
N O
tlu, a kanalizacijski sustav mora biti opremljen hvatačem ulja. Isto
~
O
....J ~ ~ ~ l!)
'i
:c <o
tako, u vezi s protupožarnom opremom, ventilacijom i dovodom j
~ E E
E ~ ~ zraka za izgaranje u kotlovnicu, mogu se koristiti iste smjernice kao I
E E E
0)-
E ]1 <ci' c: c:
za plinske kotlovnice. Površina otvora za dovod zraka u prostoriju
'c E -'" ;(3 ;C3
i
~ -<.>
o)
c:
<ci'
<ci' (lj- 't.> ,'-'
::] -'"
o>
- ::J ::]
iznosi:
e zs c: c:
Ou; =
::]
~ 32 32
c:
;G o
::]
-5.
::]
-o
.~
°C
;Cfj 'S; ~
5- o
'C
cl..
o>
'"E
(I)
(lj
II
c:
Ql
(I) (I)
.5 .5
o.. o.. • za ukupni instalirani učin kotlova do 50 kW: najmanje 300 cm-
'0 32
o
-'" ON o> e
~ -o
(lj
c: '0
o
..... $ • za ukupni instalirani učin kotlova veći od 50 kW: povećanje od
(lj
-o
(I) (I)
.5 05
c:
o) (I)
o
>
o
cl..
::J
(lj
-o 'c 'c
> 2,5 crn" po svakom dodatnom kW.
> .§
o
cl..
o.. o.. 'o
E .5
o.. E -'"
::]
o
cl..
ON
$ $ 'o (lj (lj o>
til 32 'c o o)
ai c: til 32 c: c: -'" Površina otvora za odvod zraka iz prostorije iznosi najmanje 25%
c: c:
.~
't.> 'c 'c
'"
't.>
~ 'c > > cl.. 'E ~~
~ 'c N svijetlog presjeka dimnjaka, ali ne manje od 200 crn".
'N ON :E N (I)
til
..c:
$
(lj
c:
(lj
c:
::J
-'"
::]
e e
cl.. cl..
o§.
til
sz
.....
o)
(lj
"s
(lj
E E
(lj
Tehnički podaci nekoliko uljnih kotlova različitih izvedbi i raznih

proizvođača prikazani su u tablicama 6.37 - 6.39.
208 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - _

209
--=
~
Tablica 6.37
Tehnički podaci podnih plinsko-uljnih kotlova EKO-CUP S3 (proizvođača Centrometal d.o.o., Macinec)

83 120 I 83 160 I 83 240 I 83 320 I 83 400 I 83 460 I 83 530 I 83 600
nazivni toplinski učin, kW 80- 120 120- 160 160- 240 ~-~ ~-~ ~-~ ~-~ ~-~
stupanj iskoristivosti, % 92,8
ukupne dimenzije: oubina, mm 1330 1330 1840 1840 1860 2160 2160 2450
širina, mm 780 950 950 1050 1145 1145 1250 1250
visina, mm 1070 1180 1180 1290 1410 1410 1500 1500
najviša radna temperatura, °C 90
najviši radni pretlak, bar 3
volumen vode u kotlu, I 175 240 320 360 590 705 825 950
temperatura dimnih plinova, °C 185-190
podtlak dimnjaka, Pa 40 70 120 180 190 195 200 210
dimenzije priključaka napolazni i povratni vod R2" DN 50 DN 65 DN 80 DN 80 DN 80 DN 80 DN 100
promjer dimovodnog priključka, mm 180 200 200 250 250 250 300 300
promjer otvora zaplamenik, mm 130 130 170 170 170 220 220 220
.... ukupna masa ( s izolacijom), kg 357 505 648 798 1003 1118 1248 1378
:2
:OI:!
c::
C::l<
z:
:o::
...
:1:0
~
:OI:!
c:::
:1:0
z:
e:-
m
;: Tablica 6.38
~ Tehnički podaci podnih uljnih kotlova iroVIT (proizvođača Vaillant GmbH, Remscheid, Njemačka)
n,
z: tehnički podaci izvedbe
:o::
...
:1:0
VKO Unit 249/5 VKO Unit 329/5 VKO Unit 409/5 VKO Unit 489/5 VKO Unit 569/5
~
:OI:!
toplinski učin, kW 17 - 24 23- 32 30- 40 6 - 48 43 - 56
c::: nazivno toplinsko opterećenje, kW 26,4 35,2 44,0 52,7 61,5
:1:0
z:
e:- stupanj iskoristivosti, %
m 94
ukupne dimenzije: dubina, mm 837 935 1030 1135 1235
širina, mm 585
visina, mm 850
najviša dopuštena temperatura 94
polaznog voda, °C
područje namještanja temperature 40 - 85
polaznog voda, °C
volumen vode u kotlu, I 19 23 27 31 35
najviša temperatura dimnih plinova (*), °C 210±5
najveći protok dimnih plinova (*), kg/h 46,8 62,4 78,0 93,6 109,2
dimenzije priključka napolazni i povratni vod R1"
promjer dimovodnog priključka, mm 130 130 130 150 150
Ukupna masa, kg 132 161 190 219 248
Legenda:
(*) - za temperaturu polaznog voda 80 °C i temperaturu zraka u prostoriji 20 °C
-~
6.3.2. Uljni plamenici
Uljni plamenik je dio uljnog izvora topline u kojemu dolazi do
stvaranja smjese loživog ulja i zraka, odnosno njegovog raspršivanja
u struji zraka te do njegovog izgaranja pri čemu nastaje toplina. Kao
i plinski, uljni se plamenici također mogu podijeliti na nekoliko
osnovnih načina:
a) prema načinu pripreme goriva, odnosno raspršivanja ulja:
• s tlačnim raspršivanjem
c') co
co o
co o to co co co • sinjektorskim raspršivanjem
c') co c') co T""
l!)N
t- CO N
T""
T""
• s ultrazvučnim raspršivanjem
- l- l-- -
• s rotacijskim raspršivanjem
cr> O io CO cr>
t- t-
N N
T""
c')
T""
O
t-
co
CO
O
T""
tD
'<t O
N • s isparivačem ulja
~
l- I-- I-- b) prema načinu dobave zraka za izgaranje:
<tS N
.o
"o N N '<tN t- o
tD l!) co c')
-...
T""
oc') tD
co t- • s ventilatorom
a> N N cr> N tD CO CO c')
> T"" T"" T"" T""
• bez ventilatora
.!:::! (lJ
- f--- I - - f---
io
• s kompresorom
CO io O O O T""
CO T""
T"" T"" T""
T""
'<t
co
c')
CO t- co l!)
T"" • s predgrijavanjem zraka
- l- l-- - c) prema načinu stvaranja smjese ulja i zraka:
io io
co O
t- '<t O
co co T"" tD t-
'<t
• predmiješajući
T"" T"" O tD CO N T""
T""
• s djelomičnim miješanjem
E • s difuzijskim plamenom
E
d) prema načinu stabilizacije plamena
• rotacijski (s diskom za zaustavljanje povrata plamena)
• površinski (sa smanjenjem toplinskog toka)
e) prema izvedbi regulacije:
• jednostupanjski
• dvostupanjski (klizni)
• modulirajući.
Tehnički podaci uljnih plamenika prikazani su u tablicama 6.40 i

6.41.

-
N
~
Tablica 6.40
Tehnički podaci uljnih plamenika WL za kotlove malih i srednjih učine (proizvođača Max Weishaupt GmbH, Schwendi, Njemačka)

WL 10/2-0 WL 10/3-0 WL 20/1-C WL 20/2-C WL 30Z-C WL40Z-A
područje učina, kW 35 -70 50 - 90 50 - 120 70 - 180(200) 72 - 330 145-570
dimenzije: ukupna duljina, mm 482 485 537 567 659 812
visina, mm 353 376 460 480
širina, mm 330 358 420 450
dUljina glave, mm 137 140 144 174 169 235
promjer glave, mm 99 108 108 120 121 151
približna masa plamenika, kg 14 20 20,5 28,0 37,0
...
~
:lCl
c:
Oc
:z.
:o::
N
:-
G'>
:lCl
c::
:-
:z.
e-
m
......
...c:
Oc
:z.
:o:: Tablica 6.41
N Tehnički podaci uljnih plamenika Gulliver za kotlove malih i srednjih učina (proizvođača Riello SpA, Legnago, Italija)
:-
G'>
~ tehnički podaci izvedbe
e-
:- RG OR
:z.
e-
RGO.3 RG 1 NR RG 2 RG 3 RG 4 S RG 5 S
m područje učina,kW 16,6 - 27,3 21,3 - 38,0 20,0 - 60,0 47,0 -119,0 83,0 - 178,0 118,5 - 237,0 160 - 309,5
dimenzije ukupna duljina, mm 298 316 292 317 370 370 402
visina, mm 210 254 254 280 345 345 345
širina, mm 255 234 234 255 300 300 300
duljina glave, mm 93 120 96 115 142 142 155
promjer glave, mm 84 90 84 95 123 123 123
masa plamenika (s ambalažom), kg 9 13 13 13 15 18 18
-
N
\1'1
l· - ._ ..-_..
'-'--~-".
T---~':'
6.4. IZVORI TOPLINE NA KRUTA GORIVA Tehnički podaci kotlova na kruta goriva prikazani su u tablicama
6.42 i 6.43.
Izvori topline na kruta goriva kao primarni izvor energije koriste
neko kruto gorivo: ugljen ili biomasu (cjepanice, piljevinu, brikete,
pelete i sl). Pri tome može biti riječ o kotlovima koji služe kao izvori dimnjak
topline za sustave centralnog grijanja (a često i za pripremu PTV-
a) ili pak o pećima, štednjacima, kaminima i sl. koji su istodobno
ogrjevna tijela, a mogu poslužiti, npr. za kuhanje i sl. Isključivo se
pojavljuju u podnim izvedbama, pri čemu se kotlovi uglavnom
postavljaju u zasebne prostorije (kotlovnice), iako se za manje učine
mogu postavljati i u stambene prostore.
Kotlovi na biomasu se danas pojavljuju u dvije osnovne izvedbe:

• s ručnim punjenjem (za cjepanice) dovod zraka
• s automatskim punjenjem (za pelete, piljevinu i sl). zaizgaranje
izmjenjivač
Kotlovi na biomasu s ručnim punjenjem imaju ugrađen spremnik topline
iz kojeg gorivo drvo samo upada u prostor ložišta, odnosno u
komoru za izgaranje čime se ostvaruje potpuna udobnost primjene
Ger ne treba stalno ubacivati gorivo, već npr. samo jednom dnevno)
ugrađeni spremik za
i veća kvaliteta izgaranja jer se promjene temperature dimnih plinova
drva (dopola ispunjen)
i ogrjevnog medija svode na najmanju moguću mjeru pa se smanjuje
mogućnost pojave korozije (il. 6.24). Kako bi se smanjila potreba
komora izgaranja
za čestim punjenjem kotla tijekom najhladnijih dana u godini (npr.
svaka 2 - 4 h dnevno), projektiraju se na 2 - 3 puta veći nazivni učin
kotla nego što su stvarne potrebe zgrade za toplinom. Stupanj Ilustracija 6.24
djelovanja suvremenih izvedbi takvih kotlova uobičajeno iznosi 75 Shema kotla na biomasu s ručnim punjenjem (na cjepanice)
- 90%.
Kotlovi na biomasu s automatskim punjenjem omogućavaju
gotovo posve automatiziran pogon, dok stupnjevi djelovanja iznose
85 - 92%. Uvijek trebaju raditi blizu punog opterećenja, dok nazivni
učin pri punom opterećenju ne bi trebao prekoračiti najveću vrije-
dnost potreba zgrade za toplinom. U prijelaznim razdobljima (pro-
ljeće i ljeto), potrebe za toplinom najčešće čine 20 - 40% nazivnog
učina kotla, što znači vrlo malu učinkovitost pogona. Potrebe zgrade
za toplinom ljeti su još manje (samo za pripremu PTV) i iznose svega
5 - 10% nazivnog učlna, čime se učinkovitost još više smanjuje, a
negativni učinak na okoliš raste.
216 ---~---~-------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 217

Tablica 6.42 6.S. ELEKTRiČNI IZVORI TOPLINE
Tehnički podaci podnog kombiniranog kotla za kruto gorivo, odnosno loživo ulje
ili plin EKO-CKB (proizvođača Centrometal d.o.o., Macinec)
izvedbe Električni izvori topline kao primarni izvor koriste električnu ener-
tehnički podaci
gij.~. ~o!~vljuju se .~ iZ~~dbama kao kotlovi za sustave centralnog
30 I 35 I 40 I 50
grijanja lli kao razni individualni izvori topline, odnosno objedinjeni s
nazivni toplinski učin, kW 25- 30 I 30- 351 35- 40 I 40 - 50
ogrjevnim tijelom (npr. električne grijalice, peći, zagrijači zraka i sl).
stupanj iskoristivosti, % do 91,0
Zahvaljujući tome što nema opskrbe gorivom, dimnih plinova i svih
ukupne dimenzije: dubina, mm 1055 I 1055 I 1055 \ 1130
ostalih s time povezanih čimbenika, za postavljanje električnih izvora
širina, mm 576 I 626 l 676 1 676
to~line u ~tambenim prostorima ne postoje neki posebni zahtjevi,
visina, mm 1545
osim za sigurnost električnih instalacija i sprječavanje strujnog
najveća duljina cjepanica, mm 550 udara.
najviša radna temperatura, "C 90
Tehnički podaci električnog kotla, sobne grijalice i zagrijača zraka
najviši radni pretlak, bar 2,5
(kalorifera) prikazani su u tablicama 6.44 - 6.46.
volumen vode u kotlu, I 114 I 129 1 144 1 171
temperatura dimnih plinova, "C 200 Tablica 6.44
podtlak dimnjaka, Pa 21 I 22 I 23 1 24 Tehnički podaci električnog kotla El-Cm Plus
(proizvođača Centrometal d o oMacinec)
dimenzije priključaka napolazni i povratni vod 5/4 " •• -J

vanjski promjer dimovodnog priključka, mm 160I 160 I 180 1 180
ukupna masa (sizolacijom i regulacijom), kg 313,5 1 333 T 357,5 1 383 6 9 12 15 18
nazivni toplinski učin, kW 6 9 12 15 18
snaga električnog grijača, kW 16 19 2 6 6 9 29
Tablica 6.43
Tehnički podaci podnog lijevanoželjeznog kotla za kruta goriva, odnosno loživo ukupne dimenzije dubina, mm 215
ulje ili plin Viadrus U 26 (proizvođača ŽDB a.s., Bohumin, Češka) širina, mm 440
tehnički podaci izvedbe visina, mm 900
3 I 4 I 5 I 6 I 7 I 8 I 9 I 10 najviši radni tlak, bar 3
toplinski učin, kW 15 I 20 1 25 I 30 1 35 40 I 45 I50 volumen vode u kotlu, I 10
stupanj iskoristivosti, % 75 dimenzije priključaka 1"
na polazni i povratni vod
ukupne dubina, mm 380 1 490 1 600 1 710 I 820 930 11040 \1150
dimenzije: širina, mm 520 masa, kg 44 44 45 45 45
visina, mm 1026
T I
dubina ležišta 185 295 I 405 515 1 625 685 1 795 1 905 Tablica 6.45
Tehnički podaci električne sobne grijalice VER
radni pretlak, bar 4 (proizvođača Vaillant GmbH , Remscheid, Njemačka)
volumen vode u kotlu, I 27,6 I 33,3 I 35,0 144,7 150,4 56,1 I 61,8 167,5 tehnički podaci izvedbe
promjer dimovodnog 160 180 VER 75 1VER 100 1VER 150 1VER 200 1VER 250
priključka, mm
nazivni toplinski učin, kW 0,75 I 1,0 I 1,5 1 2,0 1 2,5
dimenzije priključka na DN 70
polazni i povratni vod
masa (u prijevozu), kg 214,51264,21314,01363,61413,3 483,01535,01587,0
širina, mm 340 1 420 1 580 1 720 I 900
visina, mm 430
masa uređaja, kg 3,0 I 3,6 I 4,7 I
6,2 7,2 I
. ~
1.i,
Tablica 6.46
Tehnički podaci električnog kalo riiere VES
6.6. OSTALI IZVORI TOPLINE
(proizvođača Vaillant GmbH, Remscheid, Njemačka)
tehnički podaci izvedbe 6.6.1. Solarni sustavi za grijanje

VES I VES-1 I VES-24
I Solarni sustavi su izvori topline za grijanje i pripremu PTV-a koji
nazivni toplinski učin, kW 2 I 0,5 2
kao osnovni izvor energije koriste toplinu dozračenu od Sunca,
područje temperatura, °C 5 - 35
ukupne dimenzije: dubina, mm 120 odnosno Sunčevu energiju. Solarni se sustavi za grijanje u najvećem
broju slučajeva koriste kao dodatni izvori topline, dok kao osnovni
širina, mm 270
služe plinski, uljni ili električni kotlovi. Njihova je primjena kao
visina, rnrn 440
osnovni izvori topline la sustave grijanja rijetka i ograničena na
masa uređaja, kg 3,5 I 3,6 I 3,6
područja s dovoljnom količinom Sunčevog zračenja tijekom cijele
godine, u kojima su ujedno i klimatski uvjeti povoljniji pa je sezona
grijanja kratka. Solarni se sustavi stoga ponajviše koriste za pripre-
mu PTV-a.
Kada se solarni sustavi koriste za grijanje, potrebno je zadovoljiti
dva osnovna uvjeta:
• godišnja potrošnja energije manja od 80 kW h/m", odnosno što
manji toplinski gubici
• sustavi grijanja izvedeni kao niskotemperaturni (s temperaturama
polaznog voda 50 - 60 °C).
Pri dimenzioniranju i izvođenju solarnih sustava kao smjernice mogu

poslužiti dva osnovna omjera:
• svakih 10 m 2 stambenog prostora (dobro izolirane kuće) zahtijeva
1 m 2 površine kolektora
• svakom m 2 površine kolektora odgovara volumen spremnika 50
I, pri čemu na svakog člana kućanstva treba dodati još 15 I.
Osnovni dijelovi solarnih sustava su:
• kolektor
• spremnik tople vode s izmjenjivačem topline
• solarna stanica s crpkom i regulacijom
• razvod s odgovarajućim radnim (solarnim) medijem.
Kolektor je osnovni dio svakog solarnog sustava i u njemu dolazi

do pretvorbe Sunčeve u toplinsku energiju. Dozračena Sunčeva
energija prolazi kroz prozirnu površinu koja propušta zračenje samo
u jednom smjeru te se pretvara u toplinu koja se predaje prikladnom
prijenosniku topline: solarnom radnom mediju (najčešće smjesi vode
i glikola).
220------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE 221

lL
U njihove najvažnije dijelove ubrajaju se: Toplinsku bilancu kolektora opisuje jednadžba:
• kućište s odgovarajućom toplinskom izolacijom, priključcima,
sabirnim vodovima i pričvrsnim elementima
OkOl = FRAkOi [G kOI ( Ta ) - kkol (it SM,ul - itak)],
pri čemu su:
• apsorberske plohe koje služe za potpunu apsorpciju toplinskog
(IC) dijela Sunčevog zračenja i njegovu pretvorbu u korisnu toplinu OkOl - neto korisna toplina dobivena pretvorbom Sunčeve energije, W
• pokrov koji se izrađuje od uobičajenog prozorskog ili vodenog FR - faktor pri!enosa topline - funkcija projektiranog protoka, izvedbe
bijelog stakla ili od polimernih materijala ojačanih staklenim vla- apsorbera I kolektora ~ 0,8 za uobičajene konstrukcije kolektora)
knima. A kol - površina kolektora, m2
GkOI - trenutačno globalno (usmjereno i difuzno) zračenje na kolektor
Kolektori se pojavljuju u dvije osnovne izvedbe (il. 6.25):
pod kutem f3 u odnosu na vodoravnu ravninu i pod kutem y u
• pločasti ili ravni odnosu na smjer sjever-jug, W/m 2
• cijevni, vakuumski ili s vakuumskim cijevima. T - ukupna transmitivnost svih pokrova (= 0,92 za pokrov od vode-
nog bijelog stakla)
a) ravni ili p/očasti a - ukupna apsorptivnost površine apsorbera (= 0,92)
kućište
stakleni pokrov kkOI - ~kupni koeficijent prijelaza topline kolektora - funkcija
Izvedbe (= 3,5 - 4,5 W/(m 2 K) za uobičajene izvedbe
ravnih kolektora s jednim pokrovom)
itSM,UI - temperatura solarnog medija na ulazu u kolektor, "C
itak - temperatura okolnog zraka, °C.

detalj
apsorberske Stupanj djelovanja kolektora predstavlja mjeru učinkovitosti pre-
površine tvorbe Sunčeve u toplinsku energiju i određuje se tzv. jednadžbom
kolektora:
izolacija 1Jkol,r -
- ~
A G -- F.R (Ta )n - -
kol
G (itSM,U!-itok)'
FRk
kol kol kol
b) cijevni ili vakuumski pri čemu je:

lJkol,r - stupanj djelovanja ravnog kolektora (učinkovitost), %.
Pri tom~.se umnožak (Ta)n odnosi na usmjereno okomito zračenje

na P?vr~Inu .k?I~~tora (npr. u podne ako je nagib kolektora jednak
zemljoplsno] srnru na zadanoj lokaciji).
detalj
apsorberske U praksi se češće koristi slična jednadžba:
površine
=Fa (Ta )n -Fk (
1
7kol,r G~ itsM,sr - itak)'
Ilustracija 6.25 kol
Dvije osnovne izvedbe solarnih kolektora [8J
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - -_ _ 223

11
pri čemu su: Krivulje učinkovitosti ravnog kolektora određuju se ispitivanjima,

F - faktor učinkovitosti odvođenja topline apsorbera (omjer stvarno a mogu se izraziti jednadžbom (il. 6.26):
aodvedene korisne topline solarnim medijem i topline koja bi se
uspostavila kada bi apsorber točno poprimio srednju temperaturu
17kol,r = 170 - k1
({}sM,sr -{}Ok) k ({}sM,sr -{}Okr
2 -'--------"-
medija) Gkol,ret Gkol,ret
pri čemu su:

{}
SM,sr
= !2 ({}SM,u I - {}SM"zI) -
"
srednja temperatura solarnog medija, ac
17 - konverzijski faktor ("" 0,75)
0
" - temperatura solarnog medija na izlazu iz kolektora, "C.
tJ:SM,Izl k, - efektivni koeficijent prijelaza topline ("" 3,5 W/(m 2 K))
Gkol,ret - referentna vrijednost trenutačnog globalnog zračenja na
kolektor (= 800 W/m 2)
područje primjene:
I Igrijanje k 2 - efektivni koeficijent prijelaza topline ("" 0,015 W/(m 2 K)).
I >,mi('f$ll""~
Oza grijanje bazenske vode
I Ipriprema PTV Krivulje učinkovitosti kolektora pokazuju ovisnost njegovog stupnja
1,00 ..--------,-~-~-.------,--------,
djelovanja o intenzitetu zračenja koji se određuje jednadžbom:
~
>="
~
~
x=
,
{}sM,sr - flok
o
'
j 0,75 ~-----+--~~-+---------t--~~----j pri čemu su:
(lj
·c X - intenzitet zračenja, K m2/W
'o -
(lj
Ej jakost Sunčevog zračenja, W/m 2 •
ci3
~ 0,50 1--~--'I,.-----I--"-"-':::~2~;:t-...~=-=-----II--------j
(lj
cl.
:::J
- -- -•• - -" __ • f
........
Spremnik tople vode je dio solarnog sustava koji služi za izmjenu
t5 topline s ogrjevnim medijem sustava grijanja ili potrošnom toplom
vodom te za njihovu pohranu. Uobičajeno se pojavljuje u dvije
osnovne izvedbe (il. 6.27):
• jednostavan - samo za pripremu PTV-a
• kombiniran - za sustave grijanja (sastavljen od dva spremnika -
0,05 0,10 0,15 0,20 jednog u drugom).
intenzitet zračenja X, K m2/W U oba slučaja, spremnik mora biti dobro izoliran.
Izvedbe apsorbera:
a - apsorber bez pokrova
b - crni apsorber s jednim pokrovom Solarna stanica s crpkom predstavlja središnji dio cijelog solarnog
e - selektivni apsorber s jednim pokrovom sustava jer omogućava strujanje solarnog medija, dok automatska
d - selektivni apsorber s dvostrukim pokrovom regulacija vodi računa o sigurnom pogonu cijelog sustava i uskla-
e - apsorber s pokrovom od propusne toplinske izolacije đivanju njegovog rada sa sustavom grijanja i pripreme PTV-a, odno-
d - vakuumski apsorber
sno uvjetima u okolici kao što su promijenjene potrebe za toplinom,
Ilustracija 6.26 iznimno niske ili visoke vanjske temperature koje mogu oštetiti
Krivulje učinkovitosti solarnih kolektora [7J sustav i sl. Treba napomenuti da postoje i izvedbe solarnih sustava

~
~ a) jednostavni spremni~
o- ,i)' l
kolektor
P1V
-:"
izmjenjivač topline
za dodatno zagrijavanje P1V·a
··..········..···..··j'l
dodatni
krug
solarnog
~, ... :........- izvor
medija 8 topline
...
~ izmjenjivač topline
'"
'e:
,0:"
solarnog kruga
z:
:o::
N
>
............... u
.
.
o
'"
c::::
>
z:
e- Ilustracija 6.27 Dvije osnovne izvedbe solarnih spremnika [B]
m
...
'"
'"
e:
~,
bl kombinirani spremnik
~.\}':·1 ,
z:
:o::
N kolektor
>
o
~
'"
c::::
••••••••• oo •••• oo •••••• o ••••• oo...... " "
> PTV
z:
e-
m
dodatni izvor ~ ..
topline ~
II sustav grijanja
krug ogrjevnog medija
""g i, ","1 sustava grijanja
11
7
sol.arn~g
gnJanJa ~
1 . •.•'.. II~~
. :.·:.·:.· •.· .• ..;..: spremnik PTV-a
,......................................... .. (unutarnji)
'OiJ,."._" .. '~:"~
izmjenjivač topline spremnik ogrjevnog

solarnog kruga medija (vanjski)
. dovod hladne vode

.................................................................
j
~
~
-." Ilustracija 6.27 - nastavak
._---~~===---=~_.. _... ._--~_._----------==

koje ne koriste crpku (tzv. termosifonski sustavi), već se u njima
strujanje osniva na gravitacijskom djelovanju zbog razlike tempe-
ratura, odnosno gustoće solarnog medija.
Solarni medij je tvar koja struji (cirkulira) kroz sustav, odnosno cijevi
razvoda solarnog kruga od kolektora do spremnika u kojemu dolazi
do izmjene topline s potrošnom toplom vodom ili ogrjevnim medijem
sustava grijanja. Kao solarni medij najčešće služi voda, odnosno
njezina smjesa s glikolom ili drugim sredstvima za sprječavanje
smrzavanja.
Solarni sustavi koji se koriste za grijanje uobičajeno se pojavljuju u

tri osnovne izvedbe (il. 6.28):
• s dva spremnika
• s kombiniranim spremnikom
• s dodatnim izmjenjivačem topline.
Solarni sustav s dva spremnika u cijelosti omogućava odvajanje

sustava grijanja i pripreme PTV-a, a osnovna mu je prednost gotovo
trenutačno postizanje potrebne temperaturne razine, a time i opti-
malnog rada kolektora. Na žalost, ugradnja dva spremnika poveća
va troškove, a zahtijeva i dodatni prostor.
Solarni sustav s kombiniranim spremnikom predstavlja najjedno-
stavnije i cijenovno prihvatljivo rješenje. Kako bi se spriječilo pre-
grijavanje unutarnjeg spremnika, kod takvih sustava treba ugraditi
povratni vod grijanja ponešto iznad donjeg dijela unutarnjeg su-
stava, odnosno izmjenjivača topline solarnog kruga.
Solarni sustav s dodatnim izmjenjivačem topline, odnosno s
protočnim zagrijačem omogućava zagrijavanje ogrjevnog medija ili
potrošne tople vode točno prema potrebi, o čemu se brine dodatna
crpka.
Tehnički podaci solarnih sustava raznih izvedbi prikazani su u

tablicama 6.47 - 6.50.

b) su .:> kombiniranim spremnikom
N
w kolektor
CI
PTV
sustav grijanja
cirkulacijska
crpka
solarnog
kruga
...
~
spremnik PTV·a (unutarnji)
""=
C'>'
z
::o:
N dovod hladne vode
>
G'>
""c:::
> Ilustracija 6.28 - nastavak
z
e-
m
r
... e) sustav s dodatnim izmjenjivačem topline
""
""'>,
=
C kolektor
:z
::o:
N
>
G'>
~ PTV
e-
>
Z
e-
m
sustav grijanja
cirkulacijska
crpka
solamog
kruga
II
~=}@J
-
~~~~:~:tll'I'<I:'I'<~
II ;.~;""::,,"~ ~----- ) \ dOdatn:~ ~::~:v~r~~:~ka
Izmjenjivač topline
solarnog kruga .ka
crpka izmjenjivača
dovod hladne vode
Ilustracija 6.28 - nastavak
-
N
w
N Tablica 6.47
w
N Tehnički podaci solarnih sustava Logasol Topas (proizvođača BBT Thermotechnik GmbH, Wetz/ar, Njemačka)
pločasti kolektor Logasol SKN 2.0

površina, m2 bruto 2,4
upada svjetlosti 2,1
apsorbera 2,1
ukupne dimenzije, mm visina 2115
-.-.-.- - - - - - - + 1 - - -
sinna 1135
debljina 112
očekivani solarni doprinos, kW h/m 2 godišnje 466
volumen apsorbera, I 1,85
stupanj djelovanja, % 75
koeficijenti, % apsorpcijski 92- 94
emisijski 12 -16
najviši radni tlak, bar 3
nalvlša radna temperatura, °C 120
temperatura u mirovanju, °C 179
...
~
masa, kg 43
:lO
=
oc
Z. regulacija
:o:
N
izvedbe I Logasol KS 01 ...Ri KS 02...R Logasol KS...01 plus iLogamatic FM244/FM443 Logasol DBS 2.3
1:0
c::> osnovne značajke I solarna regulacija za jednog ili dva potrošača kombinirana solarno-kotlovska regulacija cjelovita solarna stanica
:lO
c::
1:0
....
Z.
m
...
~
:lO
=
OC spremnici
Z.
:o: izvedbe kombinirani termosifonski
N
kombinirani kombinirani termosifonski
1:0 Logalux KSB 800 Logalux SL7 Logalux Logalux PL
c::>
:lO
c:: P750 S
1:0
300 400 500 300-2 400-2 500-2 750/2 S
....
z.
m
1000/2 S
ukupni volumen, I 290 390 480 300 380 500 750 750 940
volumen pripravnosti, I 130 165 130 155 180 230 - 150 150
dimenzije, mm
promjer (stoplinskom izolacijom) 672 850 850 770 850 850 1000 1000 1100
visina 1465 1640 1940 1670 1670 1970 1920 1920 1920
N
w
w
re Tablica 6.48
-I:> Tehnički podaci solarnih sustava (proizvođača Centrometal d.o.o., Macinec)
kolektori
izvedbe pločasti CPK 721 ON vakuumski CVSKC
površina, m2 bruto 2,11 2,11
upada svjetlosti 2 2
apsorbera 1,9 1,9
ukupne dimenzije, mm visina 2036 2036
širina 1035 1035
debljina 98 122
volumen apsorbera, I 1,4 2,6
solarni medij smjesa propilenglikola i vode
koeficijenti, % apsorpcijski 95± 2 93± 1
emisijski 5±3 6±1
...
~
:Il:I
=,
n
z
,..
N
~
o
:Il:I
c:::
~
Z
e-
m
~ Tablica 6.48 - nastavak

:Il:I
=
n<
kolektori
z
,.. izvedbe pločasti CPK 721 ON vakuumski CVSKC
N
~ dimenzije priključaka 2 x R1 " 2 x R3/4"
o 10
:Il:I najviši radni tlak, bar 10
c::: 270
~
Z
temperatura u mirovanju, "C 180
e-
m masa, kg 39 48
spremnici
izvedbe kombinirani s mogućnošću spajanja nadodatni izvor topline
KSB 800 STEB 200 STEB 300 STEB 600
ukupni volumen, I 800 200 300 600
volumen spremnika zaPTV, I 180 -
učin (za temperaturu polaznog voda 80 °C), kW 26 16,6 - 33,1 19,7 - 43,3 31,6 - 63,0
snaga električnog grijača, W - , 1x 2000 1 x 3000 2 x 2000
dimenzije, mm promjer 1110 -
širina - 710 760 910
duljina - 560 610 760
visina 2000 1550 1850 2030
N
W
VI
__ _ - - - ' ..
-_._~~~-----~_. .. ~~~,._._-~-~-----
N Tablica 6.49
W
CI" Tehnički podaci solarnih sustava auroTHERM (proizvođača Vaillant GmbH, Remscheid, Njemačka)
kolektori
izvedbe pločasti VFK 2.0 vakuumski
VTK 550 VTK 275
bruto površina, m2 2,0 1,28 0,68
ukupne dimenzije, mm: visina 2150 1695
=-:--1---
širina 930 790 440
debljina 110 100
volumen apsorbera, I 0,95 3,1 1,6
koeficijenti, % apsorpcijski 95 95
emisijski 5 5
najviši radni tlak, bar 10 6
masa, kg 41 20 10
requlaclla
izvedbe auroMATIC 560 auroMATIC 620
... dimenzije, mm: visina f--- 175 292
'" širina 272 272
'"
c:
debljina
('>,
:z 75 74
:o:
N
:t"
c::>
'"
o::
...
:t"
:z
m

'"
c:
('>, spremnici
:z
:o: izvedbe VIH S300 VIH S400 VIH U500
N
:t" volumen, I 275 375 500
c::>
'" dimenzije, mm: promjer 650 725 750
o::
...
:t"
:z
m
visina
dimenzije priključaka
1587 1625
R1 II
1757
najviši dopušteni pretlak, bar 16

najviša dopuštena temperatura, °C 85
masa, kg 185 205 200
N
W
~
I
----'
r
I
I
6.6.2. Toplinske crpke i
o o o = o
LO O OO T"""
N
OO O
T"""
O
N ci. N
ce
Toplinske crpke su uređaji koji rade na termodinamičkom načelu
dizalice topline, dovode energiju s niže temperaturne razine na višu
:::.:: o) o) r--
r--_ CD- O O O
uz dodatnu energiju (rad) pomoću ljevokretnog kružnog procesa
LL.
o)
O
o)
O
O
"<t
O O N , O
N
c...:> N
T"""
r-- LO N N c"?
-r-r- T""" -r-r- N prikladnog radnog medija te mogu poslužiti kao izvori toplinskog i
O O
rashladnog učina u sustavima grijanja, odnosno hlađenja i klima-
O O o) O
O
o)
o) N OO
N tizacije. Za svoj rad zahtijevaju pogonsku energiju koja je funkcija
r- N
I-- f--- I - - I-- I-- I-- I-- temperaturnih razina toplinskih spremnika:
O
O
O
O
o) cr; O
O • toplinskog izvora - prostora ili medija niže temperaturne razine
OO o) T""" = N
kojemu se uzima toplina, najčešće neposredna okolica: okolni
-r-r- C--
O O O
cl..
ce LO
zrak, tlo, površinske ili podzemne vode, onečišćeni zrak iz pro-
o)
(3 O LO r-- co storija, otpadna toplina itd.
"C M "u LO oo T""" T"""
LL.
~ "c c--
ei" ~
o o) c"?
o)
o o)
o oo • toplinskog ponora - prostora ili medija više temperaturne razine
CL'l
I:: o)
o N N o
o)
o T"""
T"""
0)_
T"""
oo c"? T"""
o)
T"""
:::;: E o o LO o
~
u)
cl..
-r-r- N
c!:l
CL'l
5- LO LO O
O r-- kojemu se predaje toplina, npr. prostorija, ogrjevni medij sustava
O en r-- o) N N
I- grijanja, potrošna topla voda itd.
O O O O
O c"?
O "<t
o) N LO
c"?
Toplinske se crpke mogu koristiti kao osnovni ili dodatni izvor
T""" N
I-- topline u sustavima grijanja stanova, obiteljskih kuća, stambenih ili
I-- I--f-- I-- I-- I--
O O O
LO O poslovnih zgrada pa i manjih naselja (tablica 6.51). Osnovna za-
LO
r--
"<t
o) OO = o)
N misao njihove primjene temelji se na iskorištavanju dijela topline iz
O O
-r-r-
OO
--
"<t
T"""
cl..
ce
I--
N
neposredne okolice čime se zamijenjuje jedan dio potrošnje pogon-
c"?
O
LO
CD
r--
O
OO OO
T"""
ske energije (električne ili dobivene izgaranjem plina).
LL. T"""
I::
O
u)
o)
o)
O
o)
o)
O
r-, -r-r-
N O
"<t LO
l--
Tablica 6.51 Mogućnostiprimjene toplinskih crpki u sustavima grijanja [7]

N r-
T"""
OO O O o)
cl..
r-- O;
O O LO
O "<t
l- T"""
-r-r-
toplinski mediji koji se najčešće
primjena
učin, kW koriste kao toplinski izvori
O O O
o)
= O
r-
O
c"? r--
(o T""" ci.
c"?
T"""
priprema PTV-a i dodatni onečišćeni zrak iz
ce 1
sustavi grijanja obiteljskih kuća prostorija, okolni zrak
ec
c...:> E o> okolni zrak, onečišćeni zrak iz
ec
o O E ::I osnovni sustavi grijanja i
ec ec o!:: fi Bec "2 ..i: 10 prostorija, podzemne vode, tlo,
"-
o o> pripreme PTV-a obiteljskih kuća
I::
Ou; I:: :E o~
::I ci ec O
°C CL'l "§ ot::! ci I:: površinska vode (vodotoci i jezera)
"S; ;Ci5 ""cl ci" CL'l en "t::! ~
~ "C' cl.. '- en ci onečišćeni zrak iz prostorija, podzemne
.o E ec ec ec en sustavi grijanja stambenih
CL'l CL'l
- > .::.c. ~
E 0E' ec 100
O
+-' 6en E O
fi Q5 '0ec .o +-'
CL'l
e
I::
"u; .::.c.
ec zgrada, industrija
vode, tlo, površinske vode
::I CL'l- ec
.o 'o' ::I ::z
'- cl.. CL'l I:: cl.. "S; '0 (vodotoci i jezera), morska voda
.o ec :~ ::I
ec +-'
CL'l
~ :;::::; ,en
I::
CL'l
6en "C'ec o§. E ~ toplinarski sustavi okolni zrak, površinske vode uezera),
N
"c ::I E o§.
E O~ cl.. cl..
ec +-'::I
cl..
o -1::- 1000
CL'l ""cl manjih naselja, industrija
ci" ""cl
I:: en :~ ~ ""cl o>
.::.c.
aS' CL'l o> morska voda, otpadne vode
CL'l
.o I:: CL'l CL'l ec CL'l CL'l
:~ :~ .::.c.
""cl ;§
I::
E '0 :s2 I:: ?~ ,en ci" .o E I:: I:: toplinarski sustavi morska voda, onečišćeni zrak
cl.. CL'l
> "S; en ""cl CL'l CL'lci"
CL'l
> >
::I ::I :;:;
E ec CL'l ::I en
E ec 10000
.t::!
o .::.c. ci cl.. "~ O~
E > ci E većih naselja iz industrije, otpadne vode

cl.. ::I > o 'c I:: I:: .t::! > 'c 'c E

S obzirom na dodatni izvor energije, one mogu biti (il. 6.29):
• kompresijske, kod kojih se strujanje radne tvari ostvaruje djelo-
vanjem mehaničke energije pomoću kompresora ili crpke pogo-
njenih električnim, dizelskim ili plinskim motorom
• difuzijsko-apsorpcijske, kod kojih se strujanje radne tvari ostvaruje
djelovanjem toplinske energije nastale izgaranjem prikladnog
goriva ili električnim grijačem.
Faktor učinka (COP)je osnovni pokazatelj učinkovitosti rada toplin-
skih crpki i jednak je:
:e;
Q)
t
ETC == --.9L =
E pog
O2 + 1 = ERU + 1,
«;
Q)
<::
Q)
Q)
.C'
ctl
~
--- ~
o
1;;
N
<::
Q)
"t:J
<::
~
Q)
..o
::;
en
cl.
pri čemusu: "t:J
o I--- ~ o ctl
ETC - faktor učinka toplinske crpke (> 1 najčešće)

- - - --- ~------ - -
M
Oj - dobivena toplina (predana ogrjevnom mediju sustava grijanja), J

E pogonska energija (rad kompresora), J.
-
CU
I 6"
~
pOg 6- ctl ,
"<T :=-
O _ toplina odvedena iz toplinskog izvora (uzeta iz neposredne II ID
x: Q)
"t:J
o
>
2 <::
okolice), J ci ::;
ERU - faktor učinka rashladnog uređaja (faktor hlađenja). -
'its
e
'c,)
l- .s
'u
ctl
>
:§'
1;;
~
~
~
'iii Q)
e
U praktičnim je slučajevima važan tzv. sezonski faktor učinka:
Itl
o
~
'E
-
32 en
e
cl.
----- E ---------- -
.t::!
- - - - - - -- - - - - - - - --
J2 f- ~~
'u
ctl o
>
.~
T§
Q)
cl. <::
1-1- .~ g
pri čemu su: '--- ~
ETC,sez - sezonski faktor učinka toplinske crpke (tablica 6.52)
LOJ - ukupna toplinska energija cijelo vrijeme pogona toplinske cu

.S:
crpke (npr. jedne godine), J ci. :::>
E ~
LEpOg - ukupna energija za pogon toplinske crpke (npr. u godini Q)
u a> 'i::
.C' a>
dana), J.
$:
~
o
~ ~ cu~ E ctl
N_ o <:tc) ci
~ .t::! N.~ :::>
240 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 241

...,
Tablica 6.52 Prosječni toplinski učini i sezonski faktori učinka aj sa zrakom kao toplinskim izvorom
toplinskih crpki ovisno o toplinskom izvoru [7J
toplinski učin, sezonski faktor

toplinski izvor
kW učinka ETC,se,
okolni zrak 4 - 50 2,0 - 2,5
okolni zrak 100- 5000 2,2- 2,5
onečišćeni zrak iz prostorija 1 (po stanu) 2,5 - 3,1
onečišćeni zrak s odleđivanjem 1,5(po stanu) 2,4- 3,0
tlo 7 - 400 2,3 - 2,7
podzemne vode 7 - 400 2,4- 2,8
površinske i morska voda 10- 25000 2,4 - 3,3
industrijski procesi > 500 2,5 - 4,0
ekspanzijska posuda
Stvarni faktor učinka kompresijskih toplinskih crpki u obzir uzima
sustava grijanja
gubitke u cijelom procesu, odnosno uređaju, a određuje se jedna-
džbama: b} s tlom kao toplinskim izvorom
• za toplinske crpke pogonjene dizelskim ili plinskim motorom
cTC,SIv =
0 1 + 0hl + ODP "'"
1+ 11 (
m o! cTC -
1) ,
Ogor
• za toplinske crpke pogonjene električnim kompresorom: sustav podnog grijanja
C - _0,-,--1_+_Q:'.!',hl
TC,s!v - E
el
pri čemu su:

CTC,S!V - stvarni faktor učinka (kompresijske) toplinske crpke cirkulacijska
0hl - toplina odvedena sustavom hlađenja motora kompresora, J crpka
sustava
0DP - toplina odvedena dimnim plinovima iz motora kompresora, J grijanja
Ogor - toplina oslobođena izgaranjem goriva u komori izgaranja
motora kompresora, J
• cirkulacijska isparivač kondenzator
1J mo! - stupanj djelovanja motora kompresora
crpka radnog
Eel - dovedena električna energija, J, kW h. medija
površina: > 500 m2
Toplinski izvori se s obzirom na porijeklo (mogućnost utjecaja) i
postojanost temperatura mogu podijeliti u tri osnovne skupine, a
ovisno o torne razlikuju se i izvedbe toplinskih crpki (il. 6.30):
1. prirodni s uglavnom promjenjivim temperaturama: Ilustracija 6.30
• okolni zrak Osnovne izvedbe sustava grijanja s toplinskom crpkom kao izvorom topline [7J
242 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ------------~---- 243

T
ej s podzemnom vodom kao
toplinskim izvorom
<tl
"o
o
>
<tl co
-"" '<t co
C/J co- to <o
e c') ...-
;00
3;
o
Q.
;i2.
~ cl
...- l"- io
§l:~ - +If-----
N
'<t
'<t
io g:Jf--
'<t
, , <o
CO
<o ...-
«
(!)
'<t
l!?
CO
N
N
Q)
c::l
.o r-, =
"o
Q)
<tl
"o ..n :::t
...-
cl
CO
> o N
bušotina bušotina ot:! > ..-
<tl cl>
zadovod zapovrat e io c') cl
<o
ohlađene
E c')
...-
tople Q)
N
podzemne vode "o
cirkulacijska lsparlvač kondenzator ekspanzijska O
Q.
vode posuda <tl
crpka za :§
podzemnu vodu sustava Q
grijanja - f----- I- .~
'CI)
JIustracija 6.30 - nastavak 15O

Q
-"" :OR cl
o '<t <tl
'f ~ cl cl + c:
2. prirodni s razmjerno konstantnim temperaturama:
a... N
::c 'c
« (5
(!)
N
<0-
cl>
...-
'<t
oo +1 ...-
'<t cl
l!?
CO
cl
c')
N
cl
::;j: cl
...- ...-
<o
N
.
'<t O
"o
cl
cl
co
c')
::J
CI)
O
-"" -§
• površinske vode (veći vodotoci i jezera), mora i oceani o c::l 'i'!
O
::J
• podzemne vode
]1
• površinski slojevi tla .S
'0
<tl ::J
"o
3. umjetni izvori: O ....
>
• onečišćeni zrak iz prostorija ili industrijskih procesa ~ cl
o ~
.ci ~ c..:>
o
e
"§
-l!!
• otpadne vode. °c ai
:=- cd' > E
o
Q) -"" Q.
E ~ ~ .- E
Q)
<tl e c..:> c..:>
o
N
cl
<tl-
Sustavi grijanja koji koriste toplinske crpke kao izvore topline mogu S Q)
Q)
o cl o
o
cd' e e ::::l
-""
.t.>
e e cd' "o N
se podijeliti s obzirom na energente koji se koriste te mogu biti: zs ,tj
e o o>
"o (5 <tl
~
$: ot::
::::l
> cl -""
o
(5 ot::
32 -"" s:: <tl Q. Q.
;i2. .!::: <tl <tl cl o
• monovalentni: energenti toplinske crpke i dodatnog izvora topline C/J
e CE
Q)
e e o e ~ ~ cl
.!::: ;(3 LLi" S-
.;:: 'zs eN "§ ::::l
<tl o
su jednaki "i5. ::::l <tl :::> "o ;Ci5 os: <tl "§ ,tj e
"o
OS 32 °2 ~ (5 > o Q)
:::J
o
• bivalentni: energenti toplinske crpke i dodatnog izvora topline su
"<:5
<tl ci °c o!:::C/J
'C/J
eE Q. Q. Q.
o :2 >
"o > [;j
<tl
-"" E ~ ~
E o§. E
o .t:! "i5. ci e
ai ::::l ::::l 2:l '6
različiti. Q. Q. ;[5
32 "s OS <tl :::J :=- "§ "§ Q)
Q)
.... cl
32 N ;(3' :~ -""
e °c
Q)
Tehnički podaci plinskih apsorpcijski h toplinskih crpki koje kao

,tj
'c
C/J
> °c
ON N
e
> ci Q)
oN
e Q)
Q. Q.
Q)
2
e
Q) 0E' cd'
"i5. <tl <tl <tl s:: E
C/J
toplinski izvor koriste okolni zrak, podzemne ili površinske vode

..c
Q)
+-' OS e E e ~ '6
E E
2:l 2:l
"o
O
Q.
E
'6
e
Q.
<tl
E
prikazani su u tablici 6.53.

,I
6.7. SUSTAVI DALJINSKOC CRIJANJA Prednosti sustava daljinskog grijanja su višestruke:

• proizvodnja toplinske energije na jednom mjestu što omogućava
6.7.1. Osnovne znIČajke susfava daljinskog grijanja visoku tehnološku brigu o samom postrojenju, kvalitetnije održa-
vanje, veliku sigurnost od požara i havarija
Sustavi daljinskog grijanja ili toplinarski sustavi predstavljaju način • kontrola onečišćenja okoliša štetnim plinovima uz mogućnost
opskrbe potrošača toplinskom energijom za grijanje pomoću vode kontinuiranih ulaganja u postrojenja u cilju smanjenja emisije
kao prijenosnika energije koji se na potrebnu temperaturu zagrijava štetnih plinova
na jednom mjestu za više zgrada ili cijelo naselje te preko distri- • mogućnost korištenja više pogonskih goriva, odnosno onih koja
butivne mreže prenosi do objekta potrošača. su trenutačno dostupnija i jeftinija
Sustavi daljinskog grijanja mogu se podijeliti na dva osnovna načina: • korištenje sustava s visokim stupnjem iskoristivosti i ekonomi-
• prema energetskom stanju prijenosnika energije čnosti u primjeni pogonskog goriva
• prema vrsti izvora topline u kojem se proizvodi toplinska energija. • visoka pogonska sigurnost zahvaljujući naizmjeničnoj upotrebi
više izvora
Prema energetskom stanju prijenosnika energije sustavi daljinskog • doprema goriva na samo jedno mjesto, bez potrebe za skladi-
grijanja mogu biti: štenjem i korištenjem opasnih tvari u objektima potrošača
• vrelovodni, s temperaturom vode < 120 °C • potreba za manjim, Jednostavnijim i sigurnijim postrojenjima u
• vrelovodni, s temperaturom vode> 120 °C objektima potrošača, pri čemu više nema potrebe za skladi-
štenjem goriva i izgradnjom dimnjaka
• parovodni.
• mogućnost visokoučinske proizvodnje s obzirom na potrebe
potrošača kod sustava sa zajedničkom proizvodnjom električne
Prema vrsti izvora topline sustavi daljinskog grijanja mogu biti:
i toplinske energije (ljeti - velika potrošnja električne energije, zimi
• sa zajedničkom proizvodnjom toplinske i električne energije uobi- - velika potrošnja toplinske energije).
čajeno u termoelektranama-toplanama u kojima se u spojnom
(kogeneracijskom) procesu proizvode električna i toplinska ener-
gija (takvi su sustavi najveći i uobičajeno se nalaze u većim gra- U osnovne dijelovi sustava daljinskog grijanja ubrajaju se:
dovima) • postrojenje za proizvodnju toplinske energije
• s blokovskim kotlovnicama za proizvodnju isključivo toplinske • razvodna mreža (toplovodi, vrelovodi, parovodi)
energije koje su uobičajeno smještene u većim ili manjim naseljima • toplinske stanice
te proizvode toplinsku energiju za manji broj zgrada uz koje se • kućne instalacije grijanja (sustav grijanja objekta).
nalaze ili veće infrastrukturne objekte (npr. bolnice, škole, učilišta,
vojna postrojenja i sl)
6.7.2. Razvodna mreža
• sustavi industrijskog grijanja, pri čemu se otpadna toplina nastala
korištenjem toplinske energije u proizvodno-tehnološkim proce- Razvodna mreža (toplovodi, vrelovodi, parovodi) služi za distribuciju
sima distribuira i koristi za grijanje stambenih objekata u blizini toplinske energije od objekta u kojemu je smješten izvor topline
tvornice. (toplana, kotlovnica) do objekata potrošača.
Razvodna mreža toplovoda i vrelovoda sastoji se od dvije cijevi:

polazne i povratne, koje osiguravaju cirkulaciju vrele vode kao

" .... ,
T···
prijenosnika energije od objekta izvora do objekata potrošača. S te se posebnim sustavom mjerenja otpora ugrađenih vodiča može
obzirom na vrstu materijala, koriste se isključivo čelične cijevi. Pošto odrediti točno mjesto puknuća bez potrebe za probnim građe
se radi o prijenosu energije, one moraju biti toplinski izolirane kako vinskim iskopima.
bi se toplinski gubici u distribuciji sveli na minimum. S obzirom na
te osnovne značajke, postoje sljedeće vrste razvodnih mreža:
6.7.3. Toplinske danice
• s nadzemno položenim izoliranim cijevima
• s podzemno (kanalno) položenim izoliranim cijevima Toplinske stanice su prostorije u objektima potrošača u kojima su
• s podzemno (beskanalno) položenim predizoliranim cijevima. smještene instalacije za mjerenje, transformaciju i regulaciju potro-
šnje toplinske energije prema potrebama potrošača. S obzirom na
način izmjene toplinske energije unutar instalacija, postoje dva
Sustav čeličnih cijevi koje su izolirane mineralnom vunom i plaštem
osnovna tipa toplinskih stanica:
od aluminijskog lima te položene nadzemno na čeličnim stupovima
koristi se rijetko, odnosno uglavnom za premošćivanje posebnih • direktnog tipa (il. 6.31)
prepreka, razvode toplovoda kroz industrijska postrojenja ili prijelaz • inidrektnog tipa (il. 6.32).
preko rijeka (obično u mostovima), potoka ili kanala.
Toplinske stanice direktnog tipa su izvedene tako da vrela voda koja
Sustav čeličnih cijevi koje su izolirane mineralnom vunom i plaštem se kroz distributivnu mrežu do njih prenosi, uz određenu regulaciju,
od aluminijskog lima te položene podzemno u unaprijed pripre- neposredno ulazi u sustav grijanja (kućnu instalaciju) objekta. Uo-
mljene betonske kanale danas predstavlja najčešći oblik razvodnih bičajeno se koriste u manjim ili starijim sustavima daljinskog grijanja.
mreža. Betonski kanali pri tome mogu biti izvedeni kao: Toplinske stanice indirektnog tipa su izvedene tako da vrela voda
• U-kanali koja se kroz distributivnu mrežu do njih prenosi izmjenjuje toplinu
• predgotovijeni DP-elementi s prijenosnikom energije (vodom) sustava grijanja objekta preko
izmjenjivača topline. Takve se toplinske stanica u današnje vrijeme
• polukružni betonski kanali (tzv. kalote).
većinom koriste i grade. Razlog tome je odvojenost sustava grijanja
Nedostatak takvih sustava je to što dugoročno nisu otporni na objekta (kućne instalacije) i distributivne mreže, drastično smanji-
okolišne utjecaje kao što su podzemne vode i sl. vanje cijena izmjenjivača topline, kvalitetniji rad cijelog sustava
daljinskog grijanja, odnosno jednostavnije hidrauličko uravnoteža-
Sustav beskanalnog podzemnog polaganja tvornički pred izoliranih vanje rada sustava.
čeličnih cijevi predstavlja najnovije rješenje, pri čemu se cijev pri
proizvodnji oblaže zaštitnom cijevi na osnovi polietilena visoke Najvažniji elementi postrojenja toplinske stanice su:
gustoće (PE-HO), a međuprostor puni toplinskim izolacijskim mate-
• mjerilo toplinske energije (kalorimetar): za mjerenje utrošene
rijalom na osnovi poliuretanske (PUR) pjene. Sustav se beskanalno
toplinske energije za grijanje i eventualno za zagrijavanje PTV-a
polaže na posteljicu od pijeska te određenim tehnološkim postup-
cijelog objekta
kom spaja i zatrpava bez potrebe za izgradnjom kanala. Prednost
takvih sustava je velika kompaktnost, dulji vijek trajanja i otpornost • regulator diferencijalnog tlaka: za hidrauličko uravnotežavanje
na vanjske atmosferske utjecaje. Tvornički predizolirane cijevi imaju distribucijskog sustava
u sebi ugrađen sustav za detekciju prodora vlage u PUR izolacijski • izmjenjivač topline: za izmjenu topline bez izravnog dodira dva
sloj (tzv. nadzorni sustav). Pomoću njega se tijekom eksploatacije medija različitih temperatura, a može biti izveden s cijevnim regi-
u svakom trenutku može detektirati eventualni prodor vode ili kvar strom ili kao pločasti
na cjevovodu: vanjskoj zaštitnoj cijevi od PE-HD-a ili čeličnoj cijevi

• cirkulacijske crpke: za osiguravanje cirkulacije tople vode između
toplinske stanice i ogrjevnih tijela potrošača
T l...:~
8'
.s
• krug automatske regulacije: za osiguravanje temperature polaznog .2 tl
cu e::
voda sekundarnog kruga sustava grijanja (tj. kućne instalacije ?j@
O>QlJl1
objekta) prema vanjskoj temperaturi, odnosno prema potrebama !ll~ cu
\J+:;
1.:..
,
potrošača, a sastoji se od regulacijskog ventila, elektromotornog ,...
,... c\i
,... ,...
c')
pogona, regulatora temperature i temperaturnih osjetnika

• ekspanzijska posuda: za preuzimanje toplinskih dilatacija prijeno-
._._._._._._;,-
eu
~ eu:~.~
snika energije (vode) unutar kućne instalacije pri zagrijavanju kod ------I·§~ §
toplinskih stanica indirektnog tipa, a s obzirom na tehničko rješe- ~~:2
nje može biti otvorena, zatvorena (membranska) ili za održavanje
I .!: c>
tlaka u sustavu grijanja.
Vrijedi spomenuti da se u današnje vrijeme cjelokupna toplinska

----il
stanica na tržištu može nabaviti kao gotov proizvod koji u sebi
LOc::::J-/'
sadržava sve potrebne elemente za ispravno funkcioniranje sustava
I (')0-1
grijanja objekta. Takvi se proizvodi isporučuju kao komadna roba i
nakon isporuke na mjesto rada spajaju s jedne strane na distri-
,
I, N$
bucijski vrelovodni sustav, a s druge na sustav grijanja, odnosno ~~- --- ---- - ._- --- .~~
kućnu instalaciju objekta. Toplinski učin takvih kompaktnih toplin-
skih stanica kreće se, primjerice, od 30 kW (prilagođeno za obitelj- ..I LO E""!l iOE!l-j
ske kuće i objekte s jednim vlasnikom) pa sve do 1000 kW (za velike I '-'-'~f-~'c
višestambene objekte ili poslovne zgrade). ~""%~'-'«»\\ tl
r 3:1
---- --- --~~ i
I
,\
Tehnički podaci kompaktnih toplinskih stanica prikazani su u tablici il
(')'\
6.54.
-- --- .__ .-+
>- !i I
~6D
(')CS>-iI
I
:\'----- --~+---+---'-
t tl .~ I.~
I .t.:> ea ffi
.a""C :=-
g~cr,
0.1;)
::J
en

~
\1'1 Legenda:
~
1 - zaporni elementi
---- - - -
2 - hvatač nečistoća
~I-- -~
3 - manometar
4 - izmjenjivač topline
5 - termometar
6 - cirkulacijska crpka
~sI
3
7 - regulacija tempera-
ture polaznog voda
----- ovisno o vanjskoj
temperaturi
8 - ogrjevna tijela
~t ~ l.
. .ii . I.@IYI
sustava grijanja
I 1110 9 - sigurnosni ventil
3 12 I I5 I 5 10 - elektromotorni
I. 1
.-:~~_.P-~-+~H~j~
1. i I I i I regulacijski ventil
prikliučcl nar'"
[]=JJ ~ l
/ •. :-:::..:, 11'
13 _J.+-_*I__1 1
kućna
11 - regulator
diferencijalnog
tlaka
...
~
sustav daljinskog
grijanja predajna stanica izmjenjivačko-regulacijski dio
instalacija
grijanja 12 - mjerilo toplinske
'"
e:: energije
C>< toplinska stanica
Z 13 - ekspanzijska
::o: posuda s
N
:z:- manometrom
G'> Ilustracija 6.32
'"
c:: Toplinska stanica indirektnog tipa
:z:-
...
z
m
... Tablica 6.54

'" Tehnički podaci kompaktnih toplinskih stanica koje svojim novim i postojećim potrošačima isporučuje HEP Toplinarstvo d.o.o.
'"
e::
C><
Z tehnički podaci izvedbe
::o:
N K-30 Cu K30-AR K50 K120 K250 K500 K1000
:z:-
G'> najveći učin, kW 30 30 50 120 250 500 1000
'"
c:::: dimenzije, mm dubina 250 430 430 510 600 600 K500
:z:-
z...
m širina 550 875 875 1275 2200 2500 500
visina 650 1570 1570 1670 1850 1940 600
dimenzije priključaka primar 3/4 " 3/4 " 3/4 " 1" DN 32 DN 50 2500
sekundar 1" 1" 1" 11/2 " DN 65 DN 80 1940
ekspanzijski vod 3/4 " 3/4 " 3/4 " 1 1/4 " DN 40 DN 50 DN 50
vrsta regulacije sobni termostat klizna prema vanjskoj temperaturi
~
\1'1
W
-._..._-. - - -., -__ --- .-- • ~~~~~.i="===~,

6.7.4. Priprema potrošne tople vode pomoću sustava daljinskog grijanja
U objektima u kojima se kao izvor topline za grijanje koristi toplinska
T •
•
isparnički razdjelnici
elektronički bez radijske komunikacije
stanica, odnosno koji su spojeni na sustav daljinskog grijanja, • elektronički s radijskom komunikacijom.
tehnološki je vrlo jednostavno pomoću njega izvesti i pripremu PTV-

a za potrebe potrošača. Pri tome se u toplinsku stanicu uobičajeno Isparnički razdjelnici sadržavaju tekućinu koja isparava, pri čemu
ugrađuje akumulacijski spremnik (čiji se volumen određuje ovisno količina isparene tekućine u vremenu ovisi o količini topline koju je
o broju stanova), krug regulacije temperature PTV-a (sastoji se od ogrjevno tijelo predalo u prostoriju. Prednost takvih sustava je u
istih elemenata kao i kod kruga automatske regulacije grijanja), cijeni ugradnje koja je vrlo niska, a nedostatak je to što se mogu
izmjenjivač topline i recirkulacijska crpka koja osigurava da svaki očitavati jedino vizualno. Danas se uglavnom više ne koriste, a tamo
potrošač na izljevnom mjestu ima brz pristup toploj vodi, neovisno gdje još postoje, polako se zamjenjuju suvremenijim sustavima.
o udaljenosti stana od toplinske stanice. Elektronički razdjelnici bez radijske komunikacije su elektronički
elementi na baterijski pogon i imaju mogućnost predprogramiranja
6.7.5. Mjerenje potrošnje toplinske energije fizikalnih i tehničkih karakteristika ogrjevnih tijela na koja se ugra-
đuju. Prednost im je jednostavnost, cijena i kvaliteta, a nedostatak
U većini sustava daljinskog grijanja danas je uobičajeno mjerenje kao kod isparničkih potreba: mogućnost samo vizualnog očitanja
toplinske energije na ulazu u objekt pomoću mjerila toplinske ener- pa nisu pogodni za sustave sa mjesečnim obračunom prema potro-
gije (kalorimetra). Prema postojećim propisima, tako izmjerena šnji.
toplinska energija se raspoređuje na korisnike pomoću udjela grijane Elektronički razdjelnici s radijskom komunikacijom imaju isti način
površine stambene jedinice u grijanoj površini cijelog objekta. Na- rada kao oni bez radijske komunikacije, ali uz to imaju mogućnost
ravno, takav je sustav obračuna neučinkovit i ne potiče potrošače očitanja stanja bez potrebe za ulazak u stan potrošača i to na
na štednju jer svi plaćaju jednako, bez obzira na to koliko su jednom mjestu putem raznih središnjih jedinica pa čak i pomoću
toplinske energije stvarno potrošili. Danas postoji niz načina da se modema iz sjedišta toplinarske tvrtke. Prednost im je jednostavnost
utrošena toplinska energija izmjeri prema potrošnji svakog stana. rada, učinkovitost, niski troškovi eksploatacije, ali su zbog visoke
Najvažniji od njih su: cijene troškovi ulaganja vrlo visoki.
• pomoću razdjelnika
• pomoću mjerila toplinske energije. Mjerenje utrošene toplinske energije po stanu pomoću mjerila to-
plinske energije osobito se koristi pri gradnji novih objekata koji se
Mjerenje utrošene toplinske energije po stanu pomoću razdjelnika spajaju na sustav daljinskog grijanja. Tada postoji mogućnost
toplinske energije koristi posebne uređaje koji se postavljaju na izvođenja instalacije grijanja tako da svaki stan ima vlastiti priključak
svako ogrjevno tijelo u objektu i koji njihovo odavanje topline u pa postoji mogućnost mjerenja utrošene toplinske energije pomoću
okolicu bilježe u brojčanoj vrijednosti koja ima bezdimenzionalni mjerila toplinske energije za svaki stan zasebno. Takav način mje-
oblik. Pri obračunu se potrošnja evidentirana na svim ogrjevnim renja je najrazvidniji i kod korisnika ne ostavlja sumnju u način
tijelima zbraja i dobiva se udio svakoga od njih u ukupno utrošenoj obračuna jer svi plaćaju točno onoliko energije koliko su potrošili.
toplinskoj energiji objekta koja je izmjerena na mjerilu toplinske Zbog specifičnog načina izvođenja instalacija, njihova ugradnja nije
energije u toplinskoj stanici. Takav način mjerenja utrošene toplin- moguća u postojeće objekte sa zajedničkim instalacijama.
ske energije je iznimno pogodan za postojeće sustave zajedničkog
grijanja jer ne zahtijeva zahvate na instalacijama grijanja. Na tržištu
danas postoje tri vrste razdjelnika toplinske energije s obzirom na
način evidentiranja potrošnje:
254 --------~------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - ' - - - - - - - - - - - - - 255

T
I
iI
6.7.6. Individualne toplinske podstanice
Danas se potencijalnim potrošačima na sustavu daljinskog grijanja I
nudi tehnička mogućnost ugradnje individualne toplinske podsta- I
nice na ulazu instalacije grijanja u stamenu ili poslovnu jedinicu.
Takva toplinska podstanica obuhvaća (il. 6.33): I potrošna " "
• elemente za regulaciju grijanja (regulacijski ventil i sobnitermostat) topla voda ~U~I~~t-i - -
i pripremu PTV-a (temperaturni termostat i pločasti izmjenjivač ventil
pločasti
topline) protupovratni izmjenjivač
• elemente za hidraulička uravnotežavanje kućne instalacije grijanja ,_, ventil
spojni cirkulacijski topline DHW
(regulator diferencijalnog tlaka) " ... ~,
\
liiio.:,-;".. ",
>4lIIIl-- 1--------:--+----1
vod
• elemente za mjerenje cjelokupne utrošene toplinske energije recirkulacija
(mjerilo toplinske energije). (dodatna mogućnost)
Glavni dio sustava predstavlja višenamjenski regulator temperature
koji u sebi objedinjava funkciju grijanja, pripreme PTV-a na namje- hladna. ,
voda ~ ;~: ~ - - t---------,
štenu vrijednost i regulatora diferencijalnog tlaka. Rezultat toga je kuglasti
potpuna autonomnost u sustavu grijanja jedne stambene ili poslov- ventil
ne jedinice, bez ikakvih zajedničkih elemenata obračuna na razini
zgrade, što je gotovo isto kao kod etažnog centralnog grijanja.
kuglasti mjesto ugradnje
Prednosti ugradnje takvih individualnih toplinskih podstanica za
svaki stan su višestruke:
ventil vodomjera L---f--~--~--~ --- 1
hladna ;,~,; _ _
voda .' '.
• primarni izvor topline u objektu je sustav daljinskog grijanja kontroler AVTII
• mjerenje cjelokupno utrošene toplinske energije za grijanje i l..
pripremu PTV-a izvodi se za svaki stan posebno d
• nije potrebna ugradnja velikih akumulacijskih spremnika u prostor
toplinske stanice, a za prostor glavne toplinske stanice potrebne kuglasti osjetnik kuglasti
su manje dimenzije ventil kalorimetra ventil
-/
• cijevni razvod kroz objekt ima svega tri cijevi (polazni i povratni
polazni vod odvajač polazni vod
te vod hladne vode), dok razvod PTV-a s dvije cijevi (cirkulacija i sustava daljinskog sustava grijanja
recirkulacija) nije potreban grijanja
• smanjenje ukupnih toplinskih gubitaka
• jednostavna tehnologija iz čega proizlazi maksimalna sigurnost
opskrbe u eksploataciji mjesto zonski
kuglasti ugradnje ventil/aktuator kuglasti
• zbog malih dimenzija podstanica zauzima vrlo malo prostora ventil kalorimetra r_-_-_-J ventil
• postoji mogućnost podžbukne (kod postavljanja u hodnike) i ~>.<~
'----
- - t---- -j t------------.-L-----l ;':
nadžbukne ugradnje (kod postavljanja u kupaonice). polazni vod osjetnik mjesto ugradnje povratni vod
sustava daljinskog kalorimetra zonskog ventila sustava grijanja
grijanja
Ilustracija 6.33
Shema individualne toplinske podstanice
256 ------~--------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 257

r----- - .-
T
li
i
i
7.
RAZVOD I OSTALA
OPREMA SUSTAVA GRIJANJA
258 - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - 259

T l I:i
7.1. RAZVOD SUSTAVA GRIJANJA uvedeni: radni (Po)' ispitni (Pt)' dopušteni (Ps)' konstrukcijski (Pd) i
proračunski tlak (P), pri čemu se u svim slučajevima, osim za
proračunski tlak, radi o pretlacima. Isto tako, za sve te tlakove
7.1.1. Materijali za izvođenje cijevnog razvoda postoje odgovarajuće vrijednosti temperatura (radna, ispitna,
Cijevni razvod je dio centralnih sustava grijanja koji služi za prijenos dopuštena, konstrukcijska i proračunska).
topline od izvora do ogrjevnih tijela pomoću prikladnog ogrjevnog Tablica 7.2
medija (u pravilu tople vode). Za izvođenje cijevnog razvoda Vrijednosti tlačnih stupnjeva dijelova instalacije (prema HRN EN 1333) [6J
uglavnom se koriste: QB] 2,5 I~ 10 16 25 40 63 1-10-0--"
• čelične cijevi
• bakrene cijevi Čelične cijevi koje se koriste za izradu cijevnog razvoda sustava
• polimerne cijevi. grijanja mogu biti:
a) navojne čelične cijevi (tablica 7.3):
Za opisivanje elemenata cijevnog razvoda (a i svih drugih instalacija: • srednje teške čelične cijevi
plinskih, vodovodnih i sl) koriste se dvije bezdimenzionalne • teške čelične cijevi
značajke: b) bešavne i šavne čelične cijevi (tablica 7.4):
• nazivni promjer (DN) • cijevi za opću namjenu (skupina 1)
• tlačni stupanj (PN). • cijevi s povećanom kvalitetom površine (skupina 2)
c) precizne čelične cijevi:
Nazivni promjer (DN) pokazuje koliko dimenzije pojedinog elementa • hladno vučene ili hladno valjane čelične cijevi
instalacije odgovaraju drugome pri njihovom međusobnom spajanju • hladno vučene šavne čelične cijevi
(tablica 7.1). Ne radi se o mjerivoj veličini pa se ne smije koristiti u
• hladno valjane šavne čelične cijevi
proračunima, iako je približno jednaka unutarnjem promjeru cijevi.
Svakom nazivnom promjeru kod navojnih, bešavnih i šavnih čeličnih • mekane čelične cijevi (tablica 7.5).
cijevi odgovara normom određena vrijednost vanjskog promjera i
debljine stijenke cijevi. Bakrene cijevi koje se koriste za izradu cijevnog razvoda sustava
grijanja mogu se podijeliti:
a) prema načinu isporuke:
• u ravnim komadima (šipkama) duljine 4 - 5 m
• u kolutovima duljine 25 - 50 m
b) prema mehaničkim svojstvima:
Tlačni stupanj (PN) pokazuje kolika je najveća otpornost pojedinog • mekane (R 220)
elementa instalacije na djelovanje tlaka (tablica 7.2). Dopušteni tlak • polutvrde (R 250)
u instalaciji (tj. granična vrijednost radnog tlaka u najvišoj točki • tvrde (R 280)
sustava koja je utvrđena zbog sigurnosnih razloga) ne ovisi samo
c) prema načinu zaštite:
o tlačnom stupnju, već i o materijalu izrade, dimenzijama pojedinog
elementa i dopušteno] temperaturi (npr. u slučaju prekoračenja • bez zaštite
dopuštene temperature treba odabrati veći tlačni stupanj). Oznakom • s ovojnicom: narančastom, bijelom i bjelokosnom (tablica 7.6)
PN se ranije označavao nazivni tlak, a danas su umjesto njega • predizolirane s PE ili PUR izolacijom (tablica 7.7).

Za izradu instalacija sustava grijanja koriste se bešavne i vučene
bakrene cijevi pri čemu svaka cijev mora imati odgovarajuću oznaku
T Tablica 7.4
Osnovne dimenzije bešavnih i šavnih čeličnih cijevi za instalacije sustava grijanja "
(prema HRN EN 10 220) [6J

(il. 7.1).
nazivni vanjsKi debljina unutarnji I duljinska
Tablica 7.3 promjer promjer d" mm stijenKe s, mm promjer du> mm masa, Kg/m
Osnovne dimenzije navojnih čeličnih cijevi za instalacije sustava grijanja
bešavne cijevi
(prema DIN 10 255) [6J
DN 32 38 2,6 32,8 2,27
nazivni vanjsKi debljina unutarnji duijinsKa
navoj DN 40 44,5 2,6 39,3 2,69
promjer promjer o; mm stijenKe s, mm promjer du, mm masa, Kg/hl
DN 50 57 2,9 51,2 3,87
srednje teške cijevi
DN 65 76,1 2,9 70,3 5,24
DN10 R3/8 " 17,2 2,35 12,5 0,852
DN 80 88,9 3,2 82,5 6,76
DN 15 R1/2 " 21,3 2,65 16,0 1,22
DN 100 108 3,6 100,8 9,27
DN 20 R3/4" 26,9 2,65 21,6 1,58
DN 125 133 4,0 125 12,70
DN 25 Rl" 33,7 3,25 27,2 2,44
DN 150 159 4,5 150 17,10
DN 32 R11/4 " 42,4 3,25 35,9 3,14
DN 200 219,1 6,3 206,5 33,10
DN 40 R11/2 " 48,3 3,25 41,8 3,61
DN 250 273 6,3 260,4 41,40
DN50 R2" 60,3 3,65 53,0 5,10
DN 300 323,9 7,1 309,7 55,50
DN 65 R2 1/2 " 76,1 3,65 68,8 6,51
DN 400 406,4 8,8 388,8 86,30
DN80 R3" 88,9 4,05 80,8 8,47
šavne cijevi
DN 100 R4" 114,3 4,50 105,3 12,1
DN 32 38 2,3 33,4 2,02
DN 125 R5" 139,7 4,85 130,0 16,2
DN 40 44,5 2,3 39,9 2,39
DN 150 R6" 165,1 4,85 155,4 19,2
DN50 57 2,3 52,4 3,10
teške cijevi
DN 65 76,1 2,6 70,9 4,71
DN10 R3/8" 17,2 2,90 11,4 1,02
DN 80 88,9 2,9 83,1 6,15
DN 15 R1/2 " 21,3 3,25 14,8 1,45 102,2 7,52
DN 100 108 2,9
DN 20 R3/4 " 26,9 3,25 20,4 1,90
DN125 133 3,6 125,8 11,5
DN 25 Rl" 33,7 4,05 25,6 2,97
DN 150 159 4 151 15,3
DN 32 R11/4 " 42,4 4,05 34,3 3,84 23,8
DN 200 219,1 4,5 210,1
DN 40 R11/2 " 48,3 4,05 40,2 4,43 263 33,0
DN 250 273 5
DN 50 R2" 60,3 4,50 51,3 6,17 312,7 44,0
DN 300 323,9 5,6
DN 65 R21/2 " 76,1 4,50 67,1 7,90 393,8 62,2
DN 400 406,4 6,3
DN 80 R3" 88,9 4,85 79,2 10,1
DN 100 R4" 114,3 5,40 103,5 14,4
DN 125 R5" 139,7 5,40 128,9 17,8
DN 150 R6" 165,1 5,40 154,3 21,2

IIj',
T
Osnovne dimenzije mekanih čeličnih cijevi za instalacije sustava grijanja [6] Osnovne dimenzije predizoliranih bakrenih cijevi za instalacije sustava grijanja [6]
Vanjski promjer i unutarnji promjer duljlnska masa, ukupni promjer, mm polumjer ručnog
način isporuke
debljina stijenke (d, x s), mm du, mm kg/m ravni komadi kolutovi savijanja, mm
cijevi u ravnim komadima 32 26 190 kolutovi ravni
12 xl ,2 9,6 0,32 36 29 180 25 m komadi
15x 1,2 12,6 0,408 40 . 32 220 5m
18x 1,2 15,6 0,497 45 - - -
22x 1,5 19,0 0,758 63
28x 1,5 25,0 0,98 71
cijevi u kolutovima 90
10x 1,0 8,0 0,267 113
12x 1,0 10,0 0,324
15x 1,0 13,0 0,409
16 x 1,0 14,0 0,440 EMpipes Super cijev 15x 1 HRN EN 1057 DVGW-Cu 011 Hrvatska
l8x 1,0 16,0 0,495
(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)
Tablica 7.6 1 - naziv proizvođača 5 - oznaka RAL-a

Osnovne dimenzije bakrenih cijevi s ovojnicom za instalacije sustava grijanja [6] 2 - naziv proizvoda (marka) 6 - ispitna oznaka DVGW-a s
vanjski promjer ukupni promjer polumjer 3 - dimenzije registracijskim brojem (na zahtjev)
cijevi i debljina (sovojnicom), ručnog način isporuke 4 - podaci o normi 7 - zemlja porijekla
stijenke (d, x s), mm mm savijanja, mm Ilustracija 7.1
12,0 x 1,0 16 100 kolutovi kolutovi ravni Primjer oznake bakrene cijevi za instalacije sustava grijanja [6]
15,0 x 1,0 19 120 25m 50m komadi
18,0 x 1,0 23 150 5m Polimerne cijevi koje se koriste za izradu cijevnog razvoda sustava
grijanja dijele se prema materijalu izrade:
22,0 x 1,0 27 180 -
28,0 x 1,5 33 - - a) polivinilkloridne cijevi:
35,0 x 1,5 40 • cijevi od neomekšanog PVC-a (PVC-U)
42,0 x 1,5 48 • cijevi od kloriranog PVC-a (PVC-G)
54,0 x 2,0 60 b) polietilenske cijevi:
• cijevi od polietilena niske gustoće (PE-LD)
• cijevi od polietilena srednje gustoće (PE-MD)
• cijevi od polietilena visoke gustoće (PE-HO)
c) cijevi od umreženog polietilena (tablica 7.8):
• cijevi od peroksidom umreženog polietilena (PE-Xa)
• cijevi od silanom umreženog polietilena (PE-Xb)

il
T
• cijevi od elektronskim mlazom umreženog polietilena (PE-Xc) 1. za izvođenje nerastavljivih spojeva:
• cijevi od azo-postupkom umreženog polietilena (PE-Xd) a) zavarivanje - za metalne materijale (čelične i bakrene cijevi):
d) polipropilenske (PP) cijevi • plinsko
e) poli butanske (PB) cijevi • elektrolučno
f) višeslojne cijevi. • u zaštitnoj atmosferi
b) zavarivanje - za polimerne materijale:
Tablica 7.8 • vrućim plinom
Osnovne dimenzije cijevi od umreženog polietilena za instalacije sustava grijanja [6J • električno (sučeono, elektrofuzijsko i polifuzijsko)
nazivni vanjski debljina unutarnji duljinska • lijepljenjem
promjer promjer dvo mm stijenke s, mm promjer du, mm masa, kg/m e) lemljenje - za bakrene i precizne čelične cijevi
zaPN 12,5 • meko lemljenje
14 2,0 10,0 0,08 • tvrdo lemljenje
DN10 16 1,8 12,4 0,08 d) lijepljenje - za polimerne cijevi
18 2,0 14,0 0,10 e) pritiskom - za precizne čelične, bakrene i višeslojne cijevi
DN 15 20 1,9 16,2 0,11 f) spritisnom čahurom - za polimerne i višeslojne cijevi
DN 20 25 2,3 20,4 0,17 g) s cijevnim (Withworthovim) navojem - za čelične cijevi
DN 25 32 2,9 26,2 0,27 2. za izvođenje rastavljivih spojeva:
DN32 40 3,7 32,6 0,43 a) navojni spojevi
DN 40 50 4,6 40,8 0,66 • s dugim navojem
DN 50 63 5,7 51,6 1,03 • s maticom
zaPN 20
• sa steznim spojevima
12 1,8 8,4 0,06 b) prirubnice
DN10 16 2,2 11,6 0,10 c) cijevne spojke.
DN 15 20 2,8 14,4 0,15
DN 20 25 3,5 18,0 0,24
Savijanje je postupak obrade materijala pri čemu dolazi do njegovih
DN 25 32 4,4 23,2 0,38 plastičnih deformacija kako bi se postigao određeni konačni oblik.
DN 32 40 5,5 29,0 0,59 Kada se izvodi na hladno, postoji opasnost od pojave pukotina na
DN 40 50 6,9 36,2 0,93 vlačnoj strani, što je razlog zbog čega treba zagrijavati područje
DN 50 63 8,7 45,6 1,47 savijanja kod manjih polumjera ili većih poprečnih presjeka.
Savijanje se koristi za izvođenje cijevnih instalacija kada je potrebna
promjena smjera, npr. pri izradi koljena ili lukova, lučnih prijelaza ili
zavoja.
7.1.2. Izvodenje spojeva i saVijanje cijevi cijevnog razvoda Najmanji potrebni polumjeri savijanja ovise o vrsti cijevi, stanju
materijala (mekan, tvrd i sl), dimenzijama cijevi i postupku savijanja
Spojevi cijevnog razvoda sustava grijanja mogu biti izvedeni kao
(tablica 7.9).
nerastavljivi ili rastavljivi i, s obzirom na to, koriste se različite tehnike
spajanja:

-------------------------------~--------------------------------li
Tablica 7.9 7.1.3. Postavljanje cijevnog razvoda

Najmanji potrebni polumjeri savijanja nekih cijevi [8J
cijevi, stanje, vanjski postupak polumjer Osnovno načelo pri postavljanju cijevnog razvoda je da se cijevi
materijal napomena promjer savijanja
trebaju voditi usporedno sa zidovima i stropom. Instalacije se pri
savijanja
tome mogu postavljati podžbukno (u zidu), nadžbukno (po zidu) ili
cijevi (min, mm
kroz posebno izvedene kanale i okna. U svim tim slučajevima
dv, mm instalacije moraju biti pričvršćene za podlogu i zaštićene od korozije
bakrene (prema mekane (koluti) $ 22 nahladno ručno (6 - 8)·dy na odgovarajući način.
HRN EN 1057) alatom (3·6) . dv Kod podžbuknog vođenja instalacija u zid se urezuju kanali, pri
tvrde (ravni komadi) $18 alatom nahladno (3,5 - 4) . dv čemu valja voditi računa o određenim dimenzijama kanala, odnosno
~22 i natoplo (4 - 5)· dv okna s obzirom na dimenzije zida i njihovu izvedbu.
bakrene s PVC zaštitom mekane (koluti) $ 22 nahladno ručno (6 - 8) . dv Kod nadžbuknog vođenja instalacija, na odgovarajućim se mjestima
(prema HRN EN 1057) alatom (5 - 5,5) . dv postavljaju pričvrsni elementi čiji su zadaci:
tvrde (ravni komadi) $18 alatom nahladno (5 - 5,5) . dv • preuzimanje mehaničkih opterećenja
bakrene s PVC zaštitom koluti (samo za $18 nahladno ručno 10· dv • preuzimanje toplinskih rastezanja
(prema HRN EN 1057) sustave grijanja) alatom (5 - 5,5)· dv • prilagođavanje promjeru instalacije
čelične navojne (prema savijaju se do DN 50 $ 60,3 alatom nahladno (4·6) . dv • sprječavanje korozije
EN 10 255) i toplinski • smanjenje prijenosa buke
obrađene (prema HRN
$ 57 natoplo (3 - 4) . dv • ostvarivanje pogonske sigurnosti.
EN 10 220)
precizne čelične (prema često se koriste za $ 35 alatom nahladno (3-4)· dv Najmanje potrebne udaljenosti pričvrsnih elemenata (oslonaca),
HRN EN 10305-1) stezne spojeve odnosno točaka na kojima se instalacije pričvršćuju za zid ovise o
od nehrđajućeg čelika opasnost od $ 22 alatom nahladno 3,5' dv dimenzijama i materijalu cijevi. Pri tome vrijedi pravilo da što je manji
(prema ISO 1127) korozije priradnim promjer, manja je čvrstoća cijevi pa pričvrsna mjesta moraju biti na
temperaturama
manjoj udaljenosti (tablica 7.10).
višeslojne s AI međuslojem $ 26 nahladno ručno (5 - 6) . dv Pri postavljanju instalacija treba imati na umu da se one naknadno
trebaju toplinski izolirati pa između cijevi i zida, odnosno stropa te
alatom 3,5 ··dv
između drugih cijevi ili instalacija treba predvidjeti odgovarajući
PE-Xa postupak savijanja :s 25 nahladno ručno (6 - 10) . dv
prostor, odnosno razmak.
značajno ovisi o
alatom
temperaturi
$ 63 natoplo s (5 - 8) . dv
Toplinska rastezanja (produljenja i skraćenja) instalacija su
predgrijavanjem posljedica temperaturnih razlika ogrjevnog medija i okolice. Kako
išablonom bi se osiguralo slobodno i neometano preuzimanje naprezanja od
PE-Xc $25 nahladno (5-7)'dv toplinskih rastezanja, instalacije se pričvršćuju u čvrstoj točki
PB $ 25 8· dv (osloncu) koja predstavlja početnu točku rastezanja i u kliznim
$ 63 15· dv točkama. Toplinsko rastezanje pri tome ovisi o razlici temperatura
i o materijalu cijevi (tablica 7.11).

Najmanje potrebne udaljenosti između pričvrsnih Toplinska rastezanja cijevi od različitih materijala [B]
mjesta pri polaganju instalacija sustava grijanja [6]
cijevi, toplinsko rastezanje cijevi prosječno rastezanje
cijevi, materijal dimenzije udaljenost pričvrsnih mjesta, m materijal duljine 5 m pri Ml'= 50 "C, mm u odnosu na čeličnu cijev
R3/8" 1,2 čelične 3,0
R 1/2" 1,7 nehrđajuće čelične 4,125 1,375 puta
navojne čelične R3/4 " 1,9 bakrene 4,25 1,42 puta
(prema navoj Rl" 2,2 višeslojne 6,5 2,17 puta
PVG-G 17,5 5,83 puta
EN 10255) R 11/4" 2,6
PB 32,5 10,83 puta
R 11/2 " 2,8
PP 37,5 12,5 puta
R2" 3,2
PE-X 40,0 13,33 puta
DN 65 3,6
bešavne čelične DN 80 3,9 Za preuzimanje toplinskih rastezanja instalacija sustava grijanja
nazivni
(prema DN100 4,5 služe (il. 7.2):
promjer
HRN EN 10 220) DN 125 5,1 • kompenzacijski krakovi L i Z oblika
DN 150 5,6 • dilatacijske lire
10 0,6 • kompenzatori (aksijalni i zglobni).
12 1,0 Ugradnjom čvrste točke cjevovodi se dijele na više odsječaka
15 1,1 kojima se time omogućava neovisno rastezanje. Na mjestima čvrstih
18 1,3 točaka (oslonaca) ugrađuje se, ako je potrebna, armatura. U kliznoj
bakrene 22 1,3 točki ni na koji način (prijelaznim komadima, armaturom i sl) ne smije
38 1,5 biti spriječen pomak cijevi. Ipak, kada instalacija prolazi kroz više
katova (okomiti vod ili vertikala), cijevni razvod treba podijeliti na
35 1,6
kompenzacijske odsječke tako da se osigurava pouzdana okomita
42 1,7
vanjski promjer, i vodoravna kompenzacija.
>54 2,0
d"mm
16 0,8
Kompenzacijski krak je dio instalacije u obliku slova L ili Z na
20 0,9 kojemu dolazi do promjene smjera što se koristi za preuzimanje
PE-X 25 1,0 toplinskih rastezanja (il. 7.3). Njegova se najmanja potrebna duljina
32 1,0 (a) određuje se proračunom ili iz dijagrama proizvođača (il. 7.4).
>40 1,2 Iznos toplinskog rastezanja (Ll0 mora se uzimati u obzir pri odabiru
14 1,2 razmaka pričvrsnih mjesta na podlozi. Ako su udaljenosti od
višeslojne 16 1,2 podloge prevelike (npr. kod polimernih cijevi), razmaci trebaju biti
kraći ili rastezanje treba omogućiti na drugi način. Kod primjene
>18 1,5
kompenzacijskih krakova Z oblika valja obratiti pozornost na
raspored čvrstih točaka.
Dilatacijske lire U oblika ili tzv. kompenzacijski lukovi su posebno
izrađeni dijelovi instalacije koji se koriste kod velikih duljina

cjevovoda (npr. kod pp cjevovoda duljih od 5 m) ili kada se toplinska r\"r,-r====:;,8 E
rastezanja ne mogu preuzeti primjenom kompenzacijskih krakova NE i
;lI"l]
(il. 7.5). Duljina kompenzacijskog kraka dilatacijske lire ovisi o
materijalu cjevovoda i drugim funkcionalnim parametrima kao što
su razmak čvrstih točaka, razlika radne i temperature pri izvođenju
sustava i dimenzija cijevnog razvoda. Pri ugradnji se lira
prednapreže s 50% ukupne dilatacije. Radi rasterećenja pogonskih
sila u velikim se sustavima lire ponekad izvode i sa zglobnim
kompenzatorima.
kompenzaCijski krakovi dilatacijska lira kompenzatori
DID klizne točke
L oblik
o
N
1\\\'i:",-r;====:;,8
NEE 1\'\\,-r====:;,8
NEE
Ilustracija 7.2 I
II
Osnovne mogućnosti za preuzimanje toplinskih I

II
l
er o<i
I ,
rastezanja u instalacijama sustava grijanja I , o.~
I , ~ e
i
I I
IV IV
~~~"A~+=J=+=='l~~
toplinska rastezanja 1--\-'<-\-\'.-".>'" \,-\--+-+---+---1 ~ ~
klizna čvrsta
M1
točka točka ~ : -\-j~--1---1 g~
~ .8
W
Q.
r--,-h,--r-------..---il--"""""E-
I I
e
:I:
I I l
I I W
I I Q.
I I
l
I I
I .~
l
l
l
I
I
I :6'
1 I
ea
I I
II
II
1/
t-----t-~__'<i<-l<-\T\W'<-'d'1""\l1.O
' - - - - ' -_ _.......'-'-'--'-"'u.Jl.-U "<t
...
:=- t------t-----\-'In\\'l-\-\+\--'rl1.O
S '----.....L...---"........,~......,.;'-"'''<t
" 1.0 "<t c'0
aaa E~ ~ ~6 2 a N
čvrsta
točka lS W 'e B>jBJ>j BU!f!np
:cl
duljina odsječka I
Ilustracija 7.4
Ilustracija 7.3 Dijagrami za određivanje potrebne duljine
Primjena kompenzacijskog kraka L oblika za preuzimanje toplinskih rastezanja [8] kompenzacijskog kraka kod polimernih cijevi [18]

Aksijalni kompenzatori ili tzv. harmonike su posebni elementi
instalacije koji omogućavaju aksijalni pomak, a koriste se kada nije
moguće izvesti kompenzacijski krak ili ugraditi kompenzacijsku liru.
T pri čemu su:
Q - toplina koja se odaje s izolirane cijevi na okolicu (toplinski
gubici), W/m 2
Najčešće se izrađuju od nehrđajućeg čelika ili gume, a ovisno o L - duljina odsječka cijevi, m
materijalu izrade namijenjeni su za točno određene tlakove, tem-
ttOM - temperatura ogrjevnog medija u cijevi, °C
perature i materijal cijevi. Mogu preuzimati vrlo velika toplinska
rastezanja, a pri ugradnji treba omogućiti njihov nadzor i pristup u
ttzr - temperatura okolnog zraka, °C
slučaju održavanja, popravaka i zamjene. Uz to, postoje i zglobni du - unutarnji promjer cijevi, m
kompenzatori koji imaju ugrađen zglob. d v - vanjski promjer cijevi, m
dj - vanjski promjer izolirane cijevi, m
a u, a v - koeficijenti prijelaza topline na unutarnjoj, odnosno vanjskoj
J':,. 12
I J':,. 11
I čvrsta
podloga
stijenci izolirane cijevi, W/(m 2 K)
Ae , A.IZ - koeficijent toplinske vodljivosti materijala stijenke cijevi,
*~"""""5--~
T
klizna
čvrsta
-sc-1
I
---- ,-V
.L-n-.-
klizna
~~-
čvr sta
cjevovod odnosno izolacije, W/(m K) (tablice 1.11 i 7.12).
točka
\ I točka
točka \ I točka
\ I t1;l Tablica 7.12
\ I Koeficijent toplinske vodljivosti nekoliko najvažnijih izolacijskih materijala [9J
\I
koeficijent toplinske vodljivosti i;
točka- - materijali gustoća p, kg/m 3 temperatura, °C
W/(m K)
~
llustr.acija 7.5 50 0,037
Djelovanje dil atacijske lire [8J 100 0,036
staklena vuna
200 0,04
20
300 0,043
7.1.4. Toplinska izolacija cijevnog razvoda 120 0,035
mineralna vuna
Toplinska izolacija cijevnog razvoda i drugih dijelova sustava 250 0,045
grijanja (npr. armature, crpki, spremnika tople vode itd) služi za O 0,036
elastomeri
sprječavanje nepotrebnog odavanja topline na okolni prostor, 20 0,038
odnosno za smanjivanje toplinskih gubitaka. Uz to, materijali kojima Napomena:
se oblaže cijevni razvod i drugi dijelovi sustava grijanja ujedno mogu vrijednosti za dijelove razvoda koji prolaze kroz građevinske elemente (zid, pod,
poslužiti i za smanjivanje prijenosa buke i vibracija (npr. zbog strop), na mjestima razdvajanja i spajanja te za polazne i povratne vodove do
prot jecanja medija kroz cijevi i sl) na okolicu. ogrjevnih tijela čija je ukupna dUljina manja od 8 m smanjuju se za 50%.
Prijelaz topline s izolirane cijevi na okolicu je određen jednadžbom:

Potrebna debljina sloja toplinske izolacije za cijevni razvod ovisi
o promjeru cijevi i koeficijentu toplinske vodljivosti izolacijskog
materijala (tablica 7.13). Potrebna se debljina sloja izolacije također
može odrediti i na osnovi tzv. izolacijske klase koja ovisi o načinu
pogona sustava (tablice 7.14 i 7.15). Pri tome se kao kriterij za
određivanje izolacijskih klasa koristi najveći dopušteni prolaz topline
ili značajka pogona sustava grijanja koja se određuje jednadžbom:
274 - - - - - - - - - - - - - - - - P~IRUČNIK ZA GRIJANJE PRI~UČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 275

pri čemu su:
T Tablica 7.15
PO,trebne deblj(ne sl?/a .toplin~k~ izolacije, cijevnog razvoda sustava grijanja
oVisno? promjeru cqevt, koeticijentu toplinske vodljivosti materijala, linearnom
trensmistiskon» koeficijentu i izolacijskim klasama (prema HRN EN 12828) [22J
I - značajka pogona sustava grijanja, K s vanjski promjer linearni transmiSijski koefi- koeficijent toplinškevOdljivosti, W/(m K)
cijevi d" mm Cijent (za cijevi), W/(m K) 0,03 0,04 0,05 0,06
fa - procijenjeni udio toplinskih gubitaka
izolacijska klasa 1 potrebna debljina izolacije, mm
t - ukupno trajanje sezone grijanja, s.
10 0,25 1 3 6 11
20 0,29 5 7 11 16
Tablica 7.13
Potrebne debljine sloja toplinske izolacije cijevnog razvoda sustava grijanja 30 0,32 8 12 17 23
ovisno o promjeru cijevi i koeficijentu toplinske vodljivosti materijala (prema 40 0,35 10 14 20 28
njemačkoj Uredbi o štednji energije - EnEV) [6J
60 0,42 12 18 26 37
navojne čelične cijevi 80 0,48 14 22 31 41
- - DN 10 DN 15 DN 20 - DN 25 DN 32 - DN 40 100 0,55 15 23 32 44
- nazivni promjer
šavne čelične cijevi 200 0,88 19 26 35 46
- - - - - DN 25 - DN 32 - DN 40 300 1,21 21 29 39 50
- nazivni promjer
bakrene cijevi ravna ploha (1,17) 22 30 37 45
12 15 18 22 - 28 35 - 44 - izolacijska klasa 2 potrebna debljina izolacije, mm
- vanjski promjer, mm
potrebna debljina izolacije cijevi, mm 10 0,23 2 5 8 14
0,025 10 11 11 11 12 17 18 18 23 24 20 0,25 7 12 19 27
koeficijent 0,03 15 15 15 15 15 23 23 24 31 31 30 0,28 11 17 25 36
toplinske 0,035 20 20 20 20 20 30 30 30 40 40 40 0,30 14 21 30 42
vodljivosti, 0,04 27 27 26 26 25 38 38 38 51 50 60 0,36 17 26 37 50
W/(m K) 0,045 36 35 34 33 30 49 47 47 63 69 80 0,41 20 29 41 54
0,05 ,100 0,46 22 32 43 57
48 45 43 41 39 61 59 57 78 77
200 0,72 27 37 49 62
300 0,98 28 39 51 64
Tablica 7.14
ravna ploha (0,88) 31 41 51 62
Izolacijske klase (prema HRN EN 12828) [22J
izolacijske najvećidopušteni prolaz topline, W/(m K) značajka pogona sustava
10 0,20 4 7 13 20
klase d,s 400 mm d, > 400 mm i ravne plohe grijanja t, Ks . 109
20 0,22 10 17 26 38
°1 °
3,3 d, +0,22 °
1,17
< 0,05
0,05 - 0,17
30
40
0,24
0,26
14
18
23
28
35
41
50
58
2, , 2,6 d, + 0,20 0,88 0\17- 0,35 60 0,30 23 35 50 69
3 2,0 d, + 0,18 0,66 0,35 - 0,70 80 0,34 26 39 55 74
4 1,5d. + 0,t6 0,49 0,70 -1,40 , 78
100 0,38 29 42 59
5 1,1 d, + 0,14 0,35 1,40 - 2,80 200 0,58 35 50 66 85
6 0,8 d, + 0,12 0,22 >2,80 300 0,78 38 53 69 86
ravna ploha (0,66) 42 56 70 84
276 -------~-----~-- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 277
------------------------------ -----

vanjski promjer linearni transmisijski koefi- koeficijent toplinske vodljivosti, W/(m K)
I Materijali za toplinsku izolaciju su tvari čiji je koeficijent toplinske
vodljivosti < 0,1 W/(m K). Ispitivanje njihove toplinske vodljivosti
određuje HRN EN ISO 13 787. Danas se uglavnom isporučuju u
cijevi d; mm cijent (za cijevi), W/(m K) 0,03 0,04 0,05 0,06
izolacijska klasa 4 potrebna debljina izolacije, mm obliku već gotovih ploča (panela), cijevi ili polucijevi potrebnog
promjera pa se jednostavno postavljaju, a s obzirom na sastav mogu
10 0,18 4 7 13 20
biti:
20 0,19 10 17 26 38
a) anorganskog porijekla:
30 0,21 14 23 35 50
• staklena vuna
40 0,22 18 28 41 58
• kamena vuna
60 0,25 23 35 50 69
• mineralna vuna
80 0,28 26 39 55 74
b) organskog porijekla:
100 0,31 29 42 59 78
200 0,46
• prirodni: npr. pluto
35 50 66 85
300 0,61 38 53 69
• umjetni (na polimernoj osnovi): npr. pjenasti, ekspandirani elas-
86
tomer na osnovi sintetičkog kaučuka.
ravna ploha (0,49) 42 56 70 84
Na materijale za toplinsku izolaciju se, osim na toplinsku vodljivost,
10 0,15 9 17 29 49
postavljaju i zahtjevi s obzirom na protupožarna svojstva i otpornost
20 0,16 18 33 54 86 difuziji vodene pare. Izolacijski materijali moraju biti teško zapaljivi
30 0,17 16 45 71 111 (klase zapaljivosti Bl prema HRN DIN 4102) i samogasivi te u
40 0,18 32 54 85 128 slučaju zapaljenja ne smiju razvijati otrovne plinove (CO i sl) i ne
60 0,21 41 67 102 150 smiju kapati jer se tako može prenijeti plamen. Isto tako, moraju
80 0,23 48 76 113 162 imati visok koeficijent otpora difuziji vodene pare (p,) , odnosno
100 0,25 53 82 120 169 moraju biti slabo paropropusni. Dobrom sposobnošću otpora
200
propuštanju vodene pare sprječava se nakupljanje vlage u samom
0,36 65 97 134 178
materijalu izolacije čime se bitno mogu smanjiti njegova toplinska,
300 0,47 71 102 137 178
ali i mehanička svojstva (npr. može doći do rošenja na stijenkama
ravna ploha (0,35) 82 110 137 165 cijevi pa i do korozije materijala stijenke). Ispitivanje paropropusnosti
izolacijska klasa 6 potrebna debljina izolacije, mm materijala za toplinsku izolaciju određuje HRN EN 12 086.
10 0,13 13 22 10 62
20 0,14 25 36 70 110
30 0,14 35 57 94 148
40 0,15 43 68 110 156
60 0,17 60 90 138 210
80 0,18 70 108 155 240
100 0,20 75 115 165 260
200 0,28 83 133 180 280
300 0,36 89 149 223 290
ravna ploha (0,22) 133 177 222 266

7.2. ARMATURA
Armatura obuhvaća sve elemente cijevnog razvoda sustava grijanja
T -
,
I
~
> čcl
e
I
e
'c 'crr cl aO
:0
:::l
'c
"li>
~
"E
:52 :52
en en :52
1;; 1;;
"tl
o E :::l
~S:!
::;
-
"a)
-'<:
o. a> a>
e
a>
e
"§
>
O
,i '"e
E O ' 0 .:::
'" Ea> o.e :c
a> ""D
O
32 "c E
o
,en
:::l
o.
:::l
'" 'co. eo.

2 E E
'" E'"e
cl i5.. a>
koji služe za otvaranje ili zatvaranje, odnosno za namještanje '.",. o.
o
o. • • • • • • •
+0-
tN 'E' o.
N
cl
(povećavanje ili smanjivanje) protoka ogrjevnog medija kroz cijevi.

U pravilu se izrađuje od materijala koji su otporni na koroziju kao
što su mjed, crveni lijev, nehrđajući čelik, aluminijske legure, sivi
::i
:, " :o
""D
a>
čcl
Q5
:::"
+o-
~
:52
en
e
-- o. '" • • •
e
> ~
lijev i razni polimerni materijali. S obzirom na izvedbu i djelovanje, .!:::! cl
O ~ ~ ~ .o
e :::l
e, .C''" E 'c ~
'"
u armaturu se ubrajaju (il. 7.6, tablica 7.16): '"e .C' a> .g.
'"
• ventili
E
o.
ci :::l
o. .gl -'<:
'" • • • • • •
N
:::l
'0 E 32 E> - i zs
""D
a) ventil b) zasun iii a>
>
• zasuni čcl .!:::!
• slavine t
y t
y
.\ E
~
'en ~
E
-:
zs
""D
a>
>
Q5
:='"
+o- a> a>
'0
e
.o
I '6 ,en .!:::! cl"tl "tl en
a>
• zaklopke. a> '6 O
'" .C'
E e, '" o.
". 'či)
E
a>
'či) a>
c·
'"eE O
o.
O
:::l
-'<:
:::l
'0 :::l
" :52 E ":;;' o.
'" • • •
N
iL :::l
:52
:::l
"e' ~
o
2
"tl
'"
en
.o e
.ci ""D >
c<l ,en O a>
-'<:
o,,' E '6 .g; ""D en a>
eo. a> en en :ff a> e a>
,~
'ur • • 'ca> ::;'" E
o g e
en
sjedište a>
>
I'
h:,
'"eE "E' cl
e '" -'<:o
o. e
N
:::l
o.
.~
E
\ .s
'en ~
,en
E
'---
o. '" • • • •
e
kućište kućište '6 '6
I>, :o a>
'či) a>
""D 'či)
a>
> E E
.!:::!
19 'c '00
c) slavina d) zaklopka '"e
E '6
,en
~ O
-'<:
~
vreteno h o.
a>
'či)
en
• •
en
, ci5
.-
'c
e
'. 'c :::l . '">
N e E :52
'"
N
e'"o. ;C3 O
:::l
""D S:::l '., '"
-'<: '0
'c 'c
a>
e, 'c
o.
e čcl
.C' '" 2 =
'0 .o a>
.!:::! .- +o- ea> '"e "crr'"o.
E ~ o§. E
i9 'c> 'c o. :::l en .!!:!
'"e
,en
E :C3 :::l g a>~
.2: +0-
-'<: '0
:c:
:::l
o. en • • •
o.
:::l
-'<:
• • • • Kl
N
::i' ::;
zs
""D
a>
I
Ot: >
kućište -'<:
1;; 'c zs čcl .!:::!
1 kuglasta ~ Q5 '0
o ""D :52
'c "§ ""D
:p-
brtvena ploha Q5
:o '"eo
N
"E
en
:~ 'c
,en o
en >o
'c
"2 'crr 'cen
:(3
:::l
a>
.El cl
t5
'c e
.o
Q5 a>
II
o ::; '" E o. "tl ,en o
~ o.
en
'"
E
en o. cl
~
:::l
cl a>
:::l
a> :=- o.
:::l
'"
E
E
O '"
e O
Ilustracija 7.6 li eo.

O
e
'"• e• o.• '00• o.• o..• E• •
N
'c cl
.~ eo. o. '":2 o. :::l
I
Četiri osnovne vrste armature za cijevne instalacije ~
""D
o L- '" • • •
N
Ilustracija 7.7
Podjela armature za cijevne instalacije [6J
280 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE 281

Svaki od tih dijelova armature također se može podijeliti u više 7.J. CIRKULACIJSKE CRPKE
skupina s obzirom na djelovanje, izvedbu i način pogona (il. 7.7).
7.~.1. Osnovne znlGajke
Osnovne veličine prema kojima se odabire armatura su dopušteni
radni tlak, dimenzije i protok, a u slučaju regulacijske armature i Crpke, pumpe ili sisaljke su uređaji koji služe za prijenos fluida s
ventilski koeficijent ili tzv. kv-vrijednost. Tu vrijednost daje niže na višu razinu, odnosno s nižeg na viši tlak. Drugim riječima,
proizvođač i predstavlja protok izražen u m3/h koji može strujati kroz njima se ostvaruje odgovarajuća dobava, odnosno pokrivaju svi
armaturu pri razlici tlaka 1 bar. Uz to, koristi se i osnovni ili gubici (padovi tlaka) do kojih dolazi pri strujanju kroz cjelokupnu
standardni ventilski koeficijent, odnosno k vs -vrijednost koji instalaciju sustava grijanja (izvor topline, cijevni razvod, ogrjevna
pokazuje koliki je teoretski najveći protok kroz posve otvorenu tijela).
armaturu pri razlici tlaka 1 bar. Djelovanje crpke u instalaciji prikazuje se u dijagramu krivulja
karakteristika koji pokazuje ovisnost tlaka crpke, odnosno visine
dobave o volumnom protoku (il. 7.8). U sjecištu krivulje karakte-
Tablica 7.16
Osnovne značajke armature cijevnog razvoda [B] ristike crpke i cjevovoda nalazi se radna točka crpke u kojoj postoji
ravnoteža visine dobave koja se ostvaruje crpkom i padova tlaka u
vrsta zasun ventil slavina zaklopka
instalaciji.
pomak rotacijski oko osi
zapornog pravocrtan
--- --
okomite nasmjer strujanja
tijela 8 1 bar= m
smjer okomit nasmjer uzduž smjera pomaka kroz zaporno oko zapornog
strujanja pomaka zapornog zapornog tijela tijelo tijela
7
6
r-> karakter istika cjevovoda
(parabola otpora)
vode tijela 5 /
4 radna visina dobave ...............L radna točka
oblik ploča, cilindar, kugla, stožac, ploča A: <,
--
3
zapornog klip, membrana, klin membrana, stožac, cilindar
2 »: el ..........-karakte ristika crpke
tijela kugla ~ ._1
1 c'
(krivu Ijacrpke)
koeficijent • 7,0(ravni) 0,5 (kuglasta) 0,5 el
otpora 0,5(klipni) (prstenasta) Oo 4 8 12 16 20 24 28
• 7,0 (membranski)
strujanju (za volumni protok V, m3/h
DN 25) <;, • 2,0(kosi)
Ilustracija 7.8
Dijagram za određivanje radne točke crpke
Crpke se uobičajeno dijele na nekoliko osnovnih načina:

1) prema načinu ostvarivanja podtlaka potrebnog za usis (il. 7.9):
• klipne ili stapne
• centrifugalne
2) prema izvedbi kućišta u odnosu na doticaj motora s vodom
(il. 7.10):
• s mokrim rotorom
• sa suhim rotorom

3) prema izvedbi kućišta u odnosu na prijenos snage od motora do
rotora:
• podvodne (s odvojenim kućištima motora i rotora)
T pri čemu su:
p - tlak dobave, Pa
p - gustoća vode ~ 1000 kg/m 3)
• uronjene (sa zajedničkim kućištem motora i rotora). g - ubrzanje sile teže (= 9,81 m/s")
H - visina dobave, m.
Crpku određuje nekoliko osnovnih značajki:
a) crpkas mokrim rotorom b) crpkasa suhim rotorom
• visina dobave
• dobavni protok 10
• broj okretaja
• snaga i stupanj djelovanja.
a)klipna crpka
kućište
9
tlačni
ventil
~I--~---ll/ motor
b) centrifugalna crpka 1 - kućište

2-vratilo 8 - lopatice rotora 14 - priključak namanometar
izlazni
(tlačni) vOd-o- 3 - brtve 9 - usisni prsten 15 - brtva vodećeg prstena
.-/ kućište 4 - priključni vijak 10 - poklopac motora 16- zaobljena slijepa matica
brtve 5 -ležaj 11 - motor 17• ravna brtva
ležajevi
. .-...... vratilo 6· rotor 12- odzračni ventil 18 - brtva vratila
ulazni I6f3~=~~~~~~
(usisni) vod
7 - namotaji motora 13- tuljak vratila 19 - kuglični ležaj
Ilustracija 7.10
Shema crpke s mokrim i sa suhim rotorom
Ilustracija 7.9 Visina dobave, zapravo, treba biti jednaka zbroju razlike geodetskih
Shema klipne i centrifugalne crpke visina, razlike početnog i krajnjeg tlaka, pada tlaka zbog promjene
brzine strujanja i gubitaka u cijevnom razvodu:
Visina dobave je značajka crpke koja je po iznosu jednaka razlici
tlakova na ulazu i izlazu iz nje, odnosno pokazuje koliki tlak crpka
može postići. Uobičajeno se izražava u jedinicama za tlak (Pa), iako
se zapravo radi o visini stupca vode (m). Pri tome vrijedi:
pri čemu su:
p = pgH"" 1OODOH, I1h g - razlika početne i krajnje geodetske visine, m

!1p - razlika početnog
i krajnjeg tlaka, Pa Broj okretaja crpke je veličina koja je određena njezinom izvedbom,
!1w - razlika početne i krajnje brzine strujanja fluida (ogrjevnog a pri čijoj promjeni dolazi do proporcionalnih promjena svih ostalih
veličina koje je opisuju:
medija), Pa
!1P9Ub ~ liRi + ~ z, - ukupni pad tlaka (gubici) zbog strujanja kroz n V

= • volumnog protoka: ---..!.. = ---..!..
j j instalaciju, Pa n2 V2
I.I - duljina pojedinog
R, =
odsječka instalacije, m
~ pw~ - linjski otpori na pojedinom odsječku instalacije, Palm

.
• potrebne razlike tlaka, odnosno visine dobave: (~: r =:
= =::
(~J ~
du) 2 (tablice 11.7,11.8 i 11.9, il. 11.2)
• snage:
Aj - koeficijent hrapavosti cijevi pojedinog odsječka instalacije -
određuje se računski ovisno o vrsti strujanja ili iz dijagrama Pri tome treba napomenuti da se regulacijom broja okretaja
hrapavosti (il. 11.3) omogućava točno prilagođavanje trenutačnim potrebama u
d U,I. - unutarnji promjer cijevi pojedinog odsječka instalacije, m sustavu.
w.I - brzina strujanja ogrjevnog medija kroz pojedini odsječak
instalacije, m/s Snaga i stupanj djelovanja pokazuju kolika je potrošnja električne
2 energije neke crpke, odnosno koliko su učinkoviti procesi pretvorbe
Z = 1;. ~ - lokalni otpori na pojedinom elementu instalacije, Pa energije koji se u njoj zbivaju. Stupanj djelovanja pri tome je određen
I I 2 jednadžbom:
1;;I - koeficijent oblika pojedinog elementa instalacije (tablica 11.10).
VI1p VHpg
Protok kroz crpku je određen kao omjer ukupnog toplinskog učina
11e = p = ------p-'
sustava grijanja (potreba zgrade za toplinom) i umnoška specifičnog pri čemu su:
toplinskog kapaciteta i razlike temperature polaznog i povratnog
1Je - stupanj djelovanja crpke, %
voda ogrjevnog medija:
p - električna snaga crpke, W.
vcr = Oak
' Tehnički podaci cirkulacijskih crpki za sustave grijanja prikazani su
COM MrOM
u tablicama 7.17 - 7.20.
pri čemu
su:
Ver - potreban protok kroz crpku, m3/s
Oak - ukupni toplinski učin sustava, odnosno potrebe za toplinom, W
COM - specifični toplinski kapacitet ogrjevnog medija, J/(kg K)
(tablica 1.1O)
!1{}OM- razlika temperature polaznog i povratnog voda ogrjevnog
rnedija.r'C.

l
~-·--tl
Tablica 7.17
Tehnički podaci IijevanožeJjeznih jednorotornih trobrzinskih dvopoJnih crpki
« o =
o N
o)
, co
U; o
co
-... o
za sustave grijanja BPH (proizvođača DAB Pumps SpA, Mestrino, /talija) <7'
l!) l!)
0)-
~
~
~
~
"<t-
N cry
t!J
izvedbe
tehnički =
BPH BPH BPH BPH « o
co N
o ,
~
o -... o
podaci '1 "<t
l!)
al co ~
~
60/250.40 M 120/250.40 M 601280.50 M 60/340.65 M io
N
l!)
N
~
~
~
t!J
najveća električna
2410- 2830 1520 - 2650 2200 - 2840 1460 - 2780 o
snaga, W co
io
io o = ~
N l!)- ec N
cry
~
cry t!J
broj okretaja, ~
292-316 376 - 510 506 - 595 564 - 735 - 1-

okr. 1 min. =
io N
područje
l!) o
co
-...
~
o
1,5 - 78 u? ~
~
cry-
~
protoka, m/h3
o o
o) N t!J
<7' , co I-
"<t
najveća visina l!)
l!) e:,
15 N cry
"<t N =
dobave, m Q)
co :::c ocry ~ co
.cl
N- o l!) ~
~
N-
električni -o ~
l-
~
1 x 230 V ~, 50 Hz, lP42

Q)
t!J
priključak
.f; ~ ,- >
, o o
co
"<t
co cry ocry = co
ugradbena th N N ~
N
250 250 280 340: ~ ~ x ~
t!J
duljina, mm ~
dimenzije o l!)
=
"<t io o ~
ONAO ON 40 ON 50 ON 65 N u? oo N
evi
priključaka,
~
mm cry ~ t!J
- -
masa, =
20 20 27,5 31 to
kg l!) o ~ o
u? co evi~
~
~ ~
o o t!J
co
'1 , "<t -
l!)
l!)
N N
"<t
=
N
co ocry -... co
~
N ~
~
N
~
t!J
- -
o "<t =
"<t co ocry co
th
~
N
~
~
~
t!J
N
E E
:5 ai .><:
co E ~
'o > co .><:
cl
~ co '<J
~ '<J
co .<:: ::J
-o
o
cl
co -o
.cl
o ;;;- .><: ,!:
::J
~ ~
~ =
en co E o§. -o
o. c: S o§.
32 co c: :;,z E
'<J c:'u; .8 'i: co Q) co
c:
'i: '<J
'C
':;; eo.'<J Q)
:~ c:
o.
.<::
+-'
Q) co
~ '<J ~Q)
.cl
-o
c:
Q) ::J
.><:
Q)
Q5 >
Q)
Q5 ~ E ::J
'iti' cl
::J
'5
c:
288 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ----~--~-~----~~- 289

,. 1\:
; I
Tablica 7.20
li
L{) N
L{)
N
M
z Tehnički podaci elektroničkih visokoučinskih Iijevanoželjeznihjednorotornih crpki li
M cl za sustave grijanja Stratos (proizvođača Wilo AG, Dortmund, Njemačka) I!
- D -
CO tehnički izvedbe
L{)
D o> L{) I'
--
CO 'l
L{)
, ,
T"""
N
podaci 30/1-12 32/1-12 40/1-8 50/1-8 :1
L{)
o> O
Z
N cl
M CO
D nazivna električna snaga, W 200
f-- T""" I--
L{) D
ulazna električna snaga, W 18- 290
N
!:'2
D Z brojOkretaja, okr. / min 1600" 4800 1600" 4800 1800 - 4800 1800 - 4800
N cl
D električni priključak 1 x 230 V- / 3 x 230 V-, 50 Hz, lP 44
CO - L{)_
N
T"""
L{) N ugradbena duljina, mrn 180 220 220 240
--
M
N
M
M
Z
cl
dimenzije priključaka 11/4 " DN 32 DN 40 DN 50
f-- (o <:t I-- ukupna masa, kg 6,0 8,5 9,5 11,5
L{) <:t
L{) o> <:t !::!:: L{)
--
(o N
M , , N-
N
L{)
o> L{) :c Z
Q)
..D
N M T"""
M
L{)
J.O
L{)_ D
L{)
cl
7.~.2. Odlbir cirkullcijskih crpki
"gf--
>
T"""
O
-o
M
O
-o l - I--
"t::! L{) > D

Osnovni zadatak cirkulacijskih crpki u sustavima toplovodnog
--
M
D
N
D
M
N
X
N
Z
cl centralnog grijanja je svladavanje svih otpora do kojih dolazi pri
T""" strujanju ogrjevnog medija (tj. tople vode) kroz instalaciju.
L{) L{)
Za ugradnju crpke u instalaciju sustava grijanja postoje dvije
--
L{)
L{)
N D
CO
D
CO
o>
N
Z
cl osnovne mogućnosti (il. 7.11):
f-- , T"""
, I-- • u polazni vod (za izvore topline s malim otporima strujanju)
o> D
L{) M CO D
• u povratni vod (za izvore topline s velikim otporima strujanju).
--
L{)
D
N
D
T"""
D M
N
Z
cl Mjesto na kojemu se crpka ugrađuje ima velik utjecaj na odnose
M-
T""" N tlaka u instalaciji, a pri tome polazište predstavlja tzv. neutralna
točka. Statički je tlak kod zatvorenih sustava jednak visinskoj razlici
L{) L{)
--
M
L{)
N o>
(o
(o
L{)
<:t
N
N
Z
cl neutralne točke i najviše smještenog ogrjevnog tijela te odgovara
f-- , , f-- tlaku punjenja instalacije, dok je kod otvorenih sustava jednak
o> L{)
L{)
M
M
c;; D
N
visinskoj razlici neutralne točke i najviše smještene ekspanzijske
posude. U općem se slučaju u neutralnoj točki postavlja najniže
T"""
ci Z
N cl
smještena ekspanzijska posuda. Radi sprječavanja pojave
c:: E mjehurića zraka i smanjenja šumova, ona se treba postaviti što je
E m
"o
m
-o
o
$: "§
m-
cl
m
c:: o
--si --ai ..c: .><:
..D
o
m
~ ooE 't.'>
:::J
=
.><:- .><:
E
d
c::
.><:
~ m
cl
m .><:
't.'>
:::J
d
moguće bliže usisnom (ulaznom) priključku crpke.
Crpke se odabiru na osnovi Ukupnog pada tlaka u instalaciji sustava
-o o§. s' (/J
"'" m
~ grijanja, odnosno njegove najnepovoljnije vrijednosti što proizlazi
(/J
:s2 m d c:: -o 5- E
c:: "(tr "Ci) "c m
c:: :=- m iz dimenzioniranja i protoka koji se određuje na osnovi potrebnog
Q)
't.'>
"c 't.'>
"C
dl "::; :c::; "'" 't.'>
Q) N
c::
..c:
+'
Q) ~
Q)
.s2 m Q)
o "t.'> > ~Q)
..D c:: :::J
-o Q) .><: "'" toplinskog učina,
<ll .~
Q)
>
"(tr
c:: <ll ~ E :::J
..D
"(tr cl
:::J
:a Radna točka koja se dobiva iz podataka o padu tlaka i protoku u
c::
sustavu nalazi se u sjecištu krivulja karakteristika crpke i razvoda u
290 - - - - - - - - , - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE

PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - _ 291
'T'
dijagramu i, zapravo, predstavlja tzv. najveću radnu točku, što je pri čemu su:
slučaj koji je tijekom sezone grijanja rijedak. cp - stupanj opterećenja sustava grijanja, %
{Jzr - temperatura zraka u prostoriji, °C
a) ugradnja u polazni vod
{JOk,stv - stvarna okolna (vanjska) temperatura, °C
sigurnosni
ventil polazni vod Pov. IPol. {JOk - vanjska (projektna) temperatura, °C.
manometar" ~
Pov.
crpka
:-----~~~~~tni vod Pov.
tlak
______________ I_l1!i~qvanja
Kada je stvarna vanjska temperatura jednaka projektnoj, faktor
opterećenja sustava je jednak 1, odnosno smatra se da je sustav
o
!A
! bJ
ekspanzijska
posuda
~--
>P'lal srednje opterećen.
Predimenzioniranje crpke za posljedicu ima samo povećanje njezine
snage, ali ne i povećanje učina ogrjevnih tijela, dok poddimenzi-
izvor topline - kotao
oniranje za posljedicu može imati i smanjenje njihovog učina čak
za polovicu. Zbog toga u većini sustava grijanja naknadno treba
b) ugradnja u povratni vod provesti prilagodbu crpke stvarnim uvjetima za što postoje četiri
izvor topline osnovne mogućnosti:
- kotao (cirkulacijski) • prigušivanje protoka pomoću zapornih elemenata na tlačnoj
(izlaznoj) strani crpke (tj. povećanje pada tlaka)
= sigurnosni • ugradnja premosnog voda između usisnog i tlačnog priključka
@ ventil crpke (npr. ugradnja prestrujnog kanala u kućištu crpke ili
'crpka prestrujnog regulacijskog ventila diferencijalnog tlaka)
polazni
vod I :t sv • promjena broja okretaja crpke
y :povratni
• izmjenični pogon više crpki.
:vod
U velikim se sustavima grijanja zbog toga koriste crpke sa
stupnjevanom regulacijom i to najmanje za četiri razine opterećenja.
Legenda:
Pol. - polazni vod EP - ekspanzijska posuda Regulacija promjenom broja okretaja crpke (koja se s energetskog
Pov. - povratni vod ITm - izvor topline s malim otporom strujanju gledišta smatra najpovoljnijom) može se ostvariti s obzirom na četiri
CC - cirkulacijska crpka ITv - izvor topline s velikim otporom strujanju glavna čimbenika:
SV - sigurnosni ventil -- - - ne preporučuje se • namještenu temperaturu polaznog voda
• namještenu temperaturu povratnog voda
Ilustracija 7.11
Dvije osnovne mogućnosti za ugradnjU cirkulacijske crpke [18] • namještenu temperaturnu razliku
• namješteni diferencijalni tlak (tj. razliku tlaka).
Kod sustava grijanja koji se sastoje od više krugova u pravilu se za
Faktor opterećenja sustava grijanja određuje se pomoću jednadžbe: svaki krug koristi po jedna crpka kako bi se postigla što bolja
raspodjela tlaka u instalaciji.

7.4. SIGURNOSNA I REGULACIJSKA OPREMA Tablica 7.21
Osnovna sigurnosna i regulacijsko-nadzorna oprema sustava
toplovodnog centralnog grijanja (prema HRN EN 12 828)
7.4.1. Osnovna sigurnosna oprema sustava centralnog toplovodnog izvedba izvora topline
grijanja prema HRN EN 12 828 s izravnom s neizravnom bez na
oprema
izmjenom izmjenom automatske kruta
Sigurnosna oprema sustava centralnog toplovodnog grijanja
uključuje sve elemente kojima se onemogućava prekoračenje topline topline regulacije goriva
najvećih dopuštenih vrijednosti radne temperature i tlaka, dok
regulacijsko-nadzorna oprema obuhvaća sve elemente kojima se
graničnik
temperature
da
(.) ..
da
( ) ( ...
da
) ( ....
da
)
osigurava pouzdanost i ekonomičnost pogona (tablica 7.21, il. 7.12). sigurnosni kontrolnik
- da - -
,,
,,,
,,
o i--------------
temperature
posebni Cijevni razvod za
sprječavanje pregrijavanja
- - - da
sigurnosni
da da da da
t-------- O\----~ ventil
,
,
,,,
,,,
rasteretna
posuda (.....
da
) (.....
da
) (.....
da
) .....
(
da
)
graničnik da da
Z regulator sigurnosni
ventil
A
tlaka (******)
- -
(*******)
. . : temperature termometar <, osigurač količine da da
sigurnosni : '" - -
graničnik ~ 'f CD ~ rasteretna vode (********) (*********)
temperature : posuda ekspanzijska posuda da da da da
,, ,
1 -------
ekspanzijska termometar da da da da
sigurnosni posuda
/ manometar da da da da
graničnik manometar
regulator temperature da da da da
~----;:::L..,-.---l---L~---l,
tlaka
\
/
sigurnosni Legenda:
osigurač
graničnik (*) - ugrađuje se u izvor topline ili u polazni vod u njegovoj neposrednoj blizini
količine
tlaka (**) - ugrađuje se na primarnu stranu izmjenjivača topline za temperature manje
vode
/ od 105 °C, a umjesto njega se može ugraditi regulator temperature na
sekundarnoj strani
(***) - u posebnoj izvedbi za slučaj izvanrednog hlađenja
(****) - u posebnoj izvedbi za slučaj izvanrednog hlađenja kod izvora bez
izvor topline automatske regulacije
- kotao (*****) - ugrađuje se za izvore topline učina većeg od 300 kW, a nije potrebna u
slučaju ugradnje dodatnog graničnika temperature i tlaka
(******) - ugrađuje se za izvore topline učina većeg od 300 kW
(*******) - ugrađuje se za izvore topline učina većeg od 300 kW s regulacijom
Ilustracija 7.12 (********) - nije potreban za električne kotlove
Uobičajena sigurnosna oprema sustava centralnog (*********) - ugrađuje se samo za izvore topline s regulacijom
toplovodnog grijanja (prema HRN EN 12 828)

-----------------~--------------0iiiIIiii""" ......
-------------------------------~'.
T
Sigurnosna oprema sustava grijanja se projektira, izvodi i ugrađuje Izvedba ventila treba odgovarati odredbama prEN 1268-1, a
s obzirom na izvedbu sustava (otvoren ili zatvoren), energent koji najmanja priključna dimenzija iznosi DN 15. Do njihovog djelovanja
se koristi, način rada, odnosno regulaciju izvora topline (ručna ili (tj. otvaranja i ispuštanja određene količine medija) treba doći pri
automatska) i njegov nazivni učin. Predstavlja neodvojiv dio sustava, tlaku koji nije veći od najvećeg projektnog tlaka sustava, pri čemu
bez obzira na to je li tvornički ili naknadno ugrađena, pri čemu se se mora spriječiti prekoračenje najveće vrijednosti radnog tlaka za
moraju poštivati upute proizvođača. Sastoji se od raznih elemenata, više od 10%.
što ovisi o izvedbi sustava: Može biti sastavni dio izvora topline, odnosno u njih je tvornički
1. za zatvorene sustave: ugrađen (osobito kod kompaktnih izvora), a kada to nije slučaj,
ugrađuje se u polazni vod u neposrednoj blizini izvora pri čemu
a) elementi za zaštitu od prekoračenja najvećeg dopuštenog radnog
između njih ne smije biti zapornih elemenata. U slučaju naknadne
tlaka:
ugradnje, pad tlaka u spojnom vodu s instalacijom ne smije biti veći
• sigurnosni ventil
od 3%, odnosno u ispusnom vodu od 10% njegovog nazivnog tlaka.
• graničnik tlaka Uz njega se uobičajeno trebaju nalaziti elementi koji omogućavaju
b) elementi za zaštitu od prekoračenja najveće dopuštene radne sigurno i bezopasno ispuštanje medija u okolicu, koji za izvore
temperature: topline toplinskog učina većeg od 300 kW uključuju poseban ispusni
• graničnik temperature vod i rasteretnu posudu (nije potrebna ako je izvor opremljen
e) elementi za zaštitu od smanjenja količine vode u sustavu dodatnim graničnicima temperature i tlaka).
• osigurač količine vode ii
d) ekspanzijska posuda Sigurnosni graničnik tlaka služi za zaštitu sustava grijanja koji su I:
l!
I
i
2. za otvorene sustave: opremljeni izvorom topline učina većeg od 300 kW. Može biti
tvornički ugrađen u izvor, a kada to nije slučaj, ugrađuje se što bliže
• otvorena ekspanzijska posuda
njemu. Uz to, kod primjene dodatnih izvora topline (npr. solarnih
• sigurnosni polazni i povratni vod. sustava) postavljaju se dodatni sigurnosni zahtjevi, dok kod
neizravnih izvora topline graničnik tlaka nije potreban.
Nadzorno-regulacijska oprema obuhvaća: Djeluje tako da u slučaju neočekivanog prekoračenja tlaka ili
• elemente za nadzor pogonskih parametara kao što su tempe- prestanka napajanja sustava pomoćnom energijom automatski
ratura, tlak i količina vode (za otvorene sustave) prekida izmjenu topline ili dovod goriva do izvora i sprječava
• elemente za regulaciju radne temperature i/ili dovoda primarnog automatsko ponovno uključivanje sustava, pri čemu mora biti
izvora energije koji rade na način uključeno-isključeno (on/off) ili usklađen sa sigurnosnim ventilima.
u kliznom pogonu
• elemente za regulaciju radnog tlaka (ako je potrebno). Sigurnosni graničnik temperature služi za zaštitu sustava grijanja
od prekoračenja najveće dopuštene radne temperature. U skladu
Sigurnosni ventil služi za zaštitu sustava grijanja i svih njegovih s EN 60 730~2~9, predstavlja obveznu opremu svakog sustava
dijelova od prekoračenja najvećeg dopuštenog radnog tlaka, a toplovodnog grijanja. Može biti tvornički ugrađen u izvor topline, a
djeluje tako da u tom slučaju ispušta određenu količinu medija u kada to nije slučaj, ugrađuje se naknadno u polazni vod sustava,
okolicu. Obvezno se ugrađuje u sve sustave toplovodnog grijanja, što bliže izvoru. Treba se namjestiti tako da u slučaju djelovanja, u
bez obzira na njihovu izvedbu, a kada treba ugraditi više od jednog vremenu nakon što se počinje smanjivati odavanje topline u ložištu
ventila, kapacitet ispuštanja najmanjeg mora biti jednak najmanje ili izmjenjivaču, ne smije doći do povećanja temperature za više od
40% ukupne količine ogrjevnog medija (vode) u sustavu. 10 °C (il. 7.13).

T
c..:>
o djelovanje graničnika Osigurač količine vode služi za zaštitu zatvorenih sustava toplo-
đ;f temperature vodnog grijanja i djeluje tako da u slučaju neočekivanog smanjenja
~ količine ogrjevnog medija (tj. vode) u sustavu zaustavlja daljnju
:::J
~I----------\---------:::;;~""""';;:::------+-
izmjenu topline čime ga štiti od prekoračenja temperature. Ugrađuje
o..
E se u sve sustave grijanja, osim u one koji kao izvor topline koriste
~
"'1------~-7f-------~--_+_ električne kotlove ili one kod kojih je on izveden kao sekundarni
e
izmjenjivač topline. Njegova ugradnja nije potrebna kod sustava koji
~
su opremljeni izvorom topline čiji je učin manji od 300 kW, ako je
osigurano da ne može doći do pregrijavanja u slučaju smanjenja
količine medija, ali je nužna kada je izvor topline postavljen na više
mjesto od većine ogrjevnih tijela. Ipak, umjesto njega se može koristiti
'fro,max - najveća graničnik najmanje vrijednosti tlaka ili graničnik protoka.
dopuštena
radna temperatura
Zatvorena ekspanzijska posuda služi za preuzimanje toplinskih
rastezanja ogrjevnog medija u zatvorenim sustavima grijanja.
Membranske ekspanzijske posude moraju odgovarati odredbama
prekid izmjene topline vrijeme t, s EN 13 831 i djelovati tako da porast temperature do najveće
pogonske vrijednosti ne dovodi do povećanja tlaka u sustavu kod
Ilustracija 7.13
Dijagram djelovanja sigurnosnog graničnika temperature [22} kojeg će djelovati sigurnosni ventil i/ili graničnik tlaka.
Dimenzioniraju se tako da ne može doći do prekoračenja najveće
Sustavi s izvorom koji ima neizravnu izmjenu topline, odnosno dopuštene temperature koju je odredio proizvođač. Ugrađuju se u
opremljen je odgovarajućim izmjenjivačem trebaju biti opremljeni povratni vod ili na najniže mjesto u sustavu, pri čemu valja voditi
graničnikom koji djeluje tako da pomoću odgovarajućeg zapornog računa o uputama proizvođača, a isto tako moraju biti zaštićene
ventila na primarnoj strani izmjenjivača smanjuje prijenos topline na od smrzavanja. Između njih i izvora topline ne smije se nalaziti
sekundarnu stranu kako bi se na njoj izbjeglo stvaranje pare. Ako zaporni element, osim ako postoji potreba za revizijom, ali se tada
temperatura na primarnoj strani izmjenjivača iznosi do 105 °C, na mora spriječiti njegovo neovlašeno zatvaranje.
sekundarnoj je strani dovoljan regulator radne temperature.
Graničnik temperature prekida rad izvora kako ne bi došlo do Otvorena ekspanzijska posuda u otvorenim sustavima toplo-
prekoračenja najveće dopuštene vrijednosti radne temperature, a vodnog grijanja ima istu ulogu kao zatvorena u zatvorenim
nakon što su ponovno uspostavljeni uobičajeni pogonski uvjeti (tj. sustavima - preuzimanje toplinskih rastezanja vode. Ugrađuje se
temperatura padne ispod namještene vrijednosti), sustav može na najviše mjesto u sustavu i dimenzionira tako da može preuzimati
nastaviti s radom. cjelokupne promjene volumena vode pri njezinom zagrijavanju i
Sustavi s izvorom topline bez automatske regulacije moraju imati ohlađivanju. Opremljena je odzračnim i preljevnim vodovima koji se
poseban graničnik temperature za slučaj izvanrednog hlađenja. Ako ne mogu zatvarati i koji su dimenzionirani tako da je omogućeno
je sustav opremljen izmjenjivačem za slučaj izvanrednog hlađenja, sigurno odvođenje cjelokupnog protoka medija koji je određen
graničnik temperature služi kao nadtemperaturno osiguranje kada veličinom posude (npr. promjer preljevnog voda se odabire za jednu
dođe do prekoračenja radne temperature za više od 10 °C. veličinu nazivnog promjera više od sigurnosnog polaznog voda). Pri
Sustavi s izvorom topline na kruta goriva moraju biti opremljeni cijevnim tome se posuda, preljevni i odzračni vodovi postavljaju tako da su
razvodom koji se ne može zatvoriti ili koji se u slučaju nadtemperature zaštićeni od smrzavanja (il. 7.14).
automatski može otvoriti kako bi se spriječilo pregrijavanje.

T
pri čemu su:
d S,po I - najmanji unutarnji promjer sigurnosnog polaznog voda
2
(> 19 mm)
d s.pov - najmanji unutarnji promjer sigurnosnog povratnog voda, mm
3 QIT - nazivni učin izvora topline, kW.
3
6
:4
5
···:4 5
Termometar u sustavu grijanja služi za pokazivanje radne tempera-
·· ··,, ture, pri čemu se u sustavu mora nalaziti barem jedan, a najviša
·· o ,, o vrijednost na njegovoj skali mora za najmanje 20% biti veća od
,. .. _.. ·..[X} .. ·
,
·, najveće dopuštene radne temperature.
~
. ·,,, Manometar u sustavu grijanja služi za pokazivanje radnog tlaka,
Z. 6
8 Z 8 ·:
pri čemu se u sustavu također mora nalaziti barem jedan, dok
najviša vrijednost na njegovoj skali mora za najmanje 50% biti veća
1 . . . _ .. .... 1
~---------_ .. _-_.. _~ od najvećog dopuštenog radnog tlaka.
1 - izvor topline . 5 - preljevni vod

Regulator temperature služi za prilagođavanje rada izvora
2 - otvorena ekspanzijska posuda 6 - vod za punjenje sustava
stvarnim potrebama za toplinom u sustavu. Predstavlja obveznu
3 - sigurnosni polazni vod 7 - graničnik razine vode u posudi opremu izvora topline, pri čemu njegova najveća namještena
4 - sigurnosni povratni vod 8 - povratni vod vrijednost ne smije biti veća od najveće dopuštene radne tempera-
ture izvora.
Ilustracija 7.14 Graničnik najmanje vrijednosti tlaka služi za održavanje najmanjih
Ugradnja ekspanzijskih posuda u otvorenim sustavima toplovodnog grijanja [22J
potrebnih radnih uvjeta u sustavu. Ugrađuje se uz zatvorenu
ekspanzijsku posudu, a umjesto njega se može koristiti i uređaj za
automatsko dopunjavanje sustava ili otvorena ekspanzijska posuda
Sigurnosni polazni i povratni vodovi u otvorenim sustavima s mogućnošću naknadnog punjenja.
toplovodnog grijanja služe za povezivanje izvora topline i otvorene Pokazivač razine vode ili nivokaz služi za pokazivanje količine
ekspanzijske posude. Sigurnosni se povratni vod pri tome spaja na ogrjevnog medija vode u sustavu, na osnovi čega se može zaključiti
donji dio posude i na povratni vod sustava grijanja, pri čemu se ni je li potrebno dopunjavanje sustava i postoje li pogonske smetnje
na jednom ne smiju ugrađivati zaporni elementi. Najmanji potrebni (propuštanje i sl).
unutarnji promjer sigurnosnog polaznog i povratnog voda iznosi:
• za sigurnosni polazni vod:
7.4.2. Ekspanzijske posude
ds,pol = 15+ 1,4-JQ;
Ekspanzijske posude su dio sigurnosne opreme toplovodnih
sustava centralnog grijanja čija je osnovna namjena preuzimanje
• za sigurnosni povratni vod: toplinskih rastezanja vode zbog promjena njezine temperature, a s
obzirom na izvedbu sustava u kojima se ugrađuju mogu biti (il. 7.15):
ds,fJOV = 15 + 1, o-JQ; , • otvorene
• zatvorene.
300 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ~--~-~~--------- 301

T
l
a)sustav s otvorenom ekspanzijskom posudom Osnovna prednost zatvorenih posuda i takvih sustava grijanja je to
sigurnosni otvorena ekspanzijska što ogrjevni medij (voda) iz sustava ne dolazi u dodir sa zrakom,
polazni posuda - voda izsustava odnosno s kisikom, što može dovesti do korozije pojedinih dijelova
vod u doticaju sa zrakom instalacije.
\ sigurnosni
povratni Stalnotlačne ekspanzijske posude uglavnom se koriste u velikim
vod sustavima grijanja i u njima se potreban tlak osigurava dinamički,
odnosno pomoću crpke ili kompresora. Takve su posude u pravilu
~preljevni
vod velike pa istodobno mogu poslužiti i za punjenje i otplinjavanje
sustava grijanja.
cirkulacijska
izvor crpka
Membranske ekspanzijske posude ponajviše se koriste za manje
topline sustave grijanja (npr. u stanovima, obiteljskim kućama, stambenim
-.-~-------------
zgradama i sl). Kod njih se potreban tlak ostvaruje statički, bez
pomoćne energije, odnosno tlakom plina koji je od ogrjevnog medija
odijeljen membranom. Takve su posude danas poznate pod nje-
b) sustav sa zatvorenom ekspanzijskom posudom
mačkim nazivom MAG-posude (njem. MembranausdehnunggefaB).
Njihov je zadatak u sustavima grijanja trostruk:
sigurnosni cirkulacijska • preuzimanje toplinskih rastezanja vode i pokrivanje mogućih
gubitaka vode iz sustava
ventil crpka c<l
~ ~
N::I::~
cr 10
/ ~ cd
-'<:
cd
• osiguranje najmanjeg potrebnog pogonskog tlaka u sustavu
zatvorena c<l > :;::::;
• sprječavanje prekoračenja najveće vrijednosti tlaka u sustavu u
.::s:..$ :52
ekspanzilska
oo
~ s ~'=!
9
kombinaciji sa sigurnosnim ventilom.
. _ posuda - voda iz :~ en :ffi
izvor
topline- ____ ~oi~;;~~~~1-------- Isporučuju se u veličinama prema nazivnom volumenu, ovisno o
tlaku namještanja sigurnosnog ventila, predtlaku i ukupnom
volumenu vode u sustavu (tablica 7.22). Njihova je osnovna
prednost, za razliku od stalnotlačnih posuda, jednostavna i
ventil s mogućnošću kompaktna izvedba. Unutar posude nalazi se dio ispunjen stlačivim
sprječavanja neovlaštenog rukovanja medijem, najčešće dušikom, koji je od dijela spojenog na sustav
grijanja odvojen membranom ili se nalazi u tzv. balonu. Osnovna
Ilustracija 7.15
Otvoreni i zatvoreni sustav grijanja s ekspanzijskim posudama prednost izvedbe s membranom je mogućnost njezine zamjene kad
se istroši ili ošteti, dok u slučaju oštećenja balona treba zamijeniti
cijelu posudu. Posude se isporučuju ispunjene plinom na
prednamještenom tlaku, odnosno tzv. predtlaku (Po)' Plin u posudi
Zatvorene ekspanzijske posude danas se pojavljuju u dvije se, ovisno o rasteznom volumenu, odnosno o temperaturi sustava,
osnovne izvedbe: više ili manje stlačuje (il. 7.16).
• sa stalnim tlakom (stalnotlačne)
• s promjenjivim tlakom (tzv. membranske).

I
I
priključak na
sustav grijanja
\ !
T Rastezni volumen, odnosno volumen vode koju ekspanzijska
posuda treba preuzeti određuje se jednadžbom:
V =e V sus
e 100'
pri čemu su:

Ve - rastezni volumen, I
e - toplinsko rastezanje vode u sustavu, % (tablica 7.23)
Vsus - ukupni volumen vode u sustavu, I.
\
plinski ventil b) stanje nakon punjenja e)stanje pri najvećem
vode u sustav, odnosno rastezanju vode Ukupni volumen ekspanzijske posude određen je jednadžbom:
a)stanje pri isporuci prijezagrijavanja
Veksp,min = (Ve + Vzal ) . Pe + 1 ,

Ilustracija 7.16 Pe P«
r
Djelovanje membranske ekspanzijske posude

pri čemu su:
Vsksp.min. - ukupni volumen ekspanzijske posude, I
Posude se u sustav ugrađuju odmah nakon ugradnje kotla, odnosno Vzal - zaliha vode (količina vode koja se može pohraniti u posudu
kod kompaktnih su izvedbi kotlova tvornički ugrađene u njihovo za uravnotežavanje mogućih gubitaka vode u sustavu), I
kućište. Postavljaju se neposredno uz kotao i priključuju na povratni
Pe - konačni projektni tlak u sustavu, bar
vod koji može imati zaporni ventil (za slučaj izmjene posude) koji
mora biti osiguran od neovlaštenog rukovanja. U pravilu se nalaze PO ~ početni projektni tlak u sustavu.
na usisnoj strani cirkulacijske crpke kako bi se izbjeglo povećanje
tlaka u posudi radi njezinog djelovanja, a ako to nije moguće, Pri tome početni projektni tlak u sustavu uobičajeno iznosi 0,7 bar,
potrebni se predtlak mora povećati za 60 - 100%. a mora biti veći ili jednak zbroju statičkog tlaka u sustavu i tlaka
Održavanje i pregled posude mora se obaviti najmanje jednom pare:
godišnje, u sklopu redovitog održavanja cijelog sustava grijanja.
Pregled posude pri tome obuhvaća vanjski pregled (vidljiva po;:: Pst + Pp,
oštećenja plašta posude, pojava korozije i sl), pregled membrane
pri čemu su:
(nepropusnost membrane i plinskog ventila) i provjeru tlaka (provjera
Pst· - statički
tlak u sustavu, bar
predtlaka, nepropusnosti i tlaka punjenja pri ponovnom puštanju
posude i sustava u pogon). p; - tlak pare, bar.
U slučaju neispravnosti ili oštećenja ekspanzijske posude može doći
do različitih smetnji u radu sustava grijanja, a najčešće su: Početni tlak punjenja ekspanzijske posude određuje se
• gubitak vode iz sustava (najčešće kroz sigurnosni ventil) jednadžbom:
• pojava zraka u sustavu, posebno u visoko postavljenim ogrjevnim
tijelima, što redovito dovodi do šumova
• nepravilan rad cirkulacijske crpke (i s tim povezani gubici).

..,...
!
Tablica 7.22 Tablica 7.23 I
Veličine ekspanzijskih posuda (prema HRN EN 12828) [22J Rastezanje vode ovisno o nadtemperaturi (prema HRN EN 12 828J [22J
'I
, l,!
tlaknamještanja najviša nadtemperatura {fmax, °C rastezanje vode e, % ,
'·.1'.
sigurnosnog 3,0 2,5 2,0 30 0,66 "
I:
ventila Psv, bar
I
40 0,93
početni tlaku 50 1,29
0,5 1,0 1,5 0,5 1,0 1,5 0,5 1,0 1,5
sustavu PO, bar 60 I
1,71 I:
ukupni volumen vode 70 2,22
volumen ekspanzijske posude V.ksp,min, I li
u sustavu v'us, I 80 2,81
25 2,1 2,7 3,9 2,3 3,3 5,9 2,8 5,0 5,9 90 3,47
50 4,2 5,4 7,8 4,7 6,7 11,8 5,6 10,0 11,8 100 4,21
75 6,3 8,2 11,7 7,0 10,0 17,7 8,4 15,0 17,7 110 5,03
100 8,3 10,9 15,6 9,4 13,4 23,7 11,3 20,0 23,7 120 5,93
125 10,4 13,6 19,5 11,7 16,7 29,6 14,.1 25,0 29,6 130 6,90
150 12,5 16,3 23,4 14,1 20,1 35,5 16,9 30,0 35,5
175 14,6 19,1 27,3 16,4 23,4 41,4 19,7 35,0 41,4 Konačni tlak punjenja ekspanzijske posude mora biti takav da ne
200 16,7 21,8 31,2 18,8 26,8 47,4 22,6 40,0 47,4 dođe do prekoračenja vrijednosti tlaka u sustavu kod najveće
225 18,7 24,5 25,1 21,1 30,1 53,3 25,4 45,0 53,3 nadtemperature, a određen je jednadžbom:
250 20,8 27,2 39,0 23,5 33,5 59,2 28,2 50,0 59,2
275 22,9 30,0 42,9 25,8 36,8 65,1 31,0 55,0 65,1 Pe +1
300 32,7
25,0 46,8 28,2 40,2 71,1 33,9 60,0 71,1 Ve(Pe + 1)
325 27,0. 35,7 50,7 30,5 43,5 77,0 36,7 65,0 77,0 1+ ------'-,---''----,
350 29,1 38,1 54,6 32,9 46,9 82,9 39,5 70,0 82,9 Veksp,min(Po + 1)
375 31,2 40,9 58,5 35,2 50,2 88,8 42,3 75,0 88,8
Tehnički podaci membranski h ekspanzijski h posuda prikazani su
400 33,3 43,6 62,4 37,6 53,6 94,8 45,2 80,0 94,8 u tablicama 7.24 i 7.25.
425 35,4 46,3 66,3 39,9 56,9 100,7 48,0 85,0 100,7
450 37,5 49,0 70,2 42,3 60,3 106,6 50,8 90,0 106,6
475 39,6 51,8 74,1 44,6 63,6 112,5 53,6 95,0 112,5
500 41,6 54,5 78,0 47,0 67,0 118,5 56,5 100,0 118,5
množiteiji za
0,0833 0,109 0,156 0,094 0,134 0,237 0,113 0,2 0,237
ostale volumene
Napomena:
podaci vrijede za nadtemperaturu {fmax = 110 °C i zalihu vode VZal = O.

o o co c")
o O 7.S. DIMOVODNE INSTALACIJE SUSTAVA CRIJANJA
o
<o
~
r-
o)
l'-
l!)
io
r-
en
o)
O
<o
O
O
<o
O
l!)
I'-
N
<o
r-
l-- i-- - f- I-- - f----- i--f -
io
N
l!)_ o
o)
c")
o)
oo
N a O O O
7.5.1. Osnovni dijelovi dimovodnih instalacija
r- r- l!)
'<:t l'- r- oo O O c")
'<:t
i - -i - - - f- r-
'<:t -e- <o r-
o o oo o) ~ f-- f-- I -
Dimovodna instalacija je sustav koji služi za odvod dimnih plinova
oc") ~ o N
CD =
c") od ložišta izvora topline sustava grijanja (kotla, plinske grijalice,
--
r- <o io l!)
r- O O O '<:t
c") O
f-f- ~
f-
'<:t =
I-- io
N
io
N <o O
r-
r-
r-
kamina itd) u okolicu, a njezini osnovni dijelovi su (il. 7.17):
O OO
O
N
l!)_
r- NCb'
'<:t
o) r-
m
'<:t
l-- i-- I-- I-- a) ložište izvora topline
r-
i - -i - - f-f- I-- O O O l!)
o o) c") o
l!)
r-
l!)
r-
O
l!)
o)
oo b) dimovodni nastavak - dio ložišta koji povezuje ložište i spojnu
'<:t ~ r- '<:t r-.:-
r- r- l!) o) c") f--- i - - i--f - dimovodnu cijev
i - -i - - f - i-- I-- l!)
l!) O io
o
r-
l!)_ o) oo
o)
o
en O
r-
O
r-
O
io
<o
<o
c) spojna dimovodna cijev - spoj ložišta od dimovodnog nastavka
r- U; <o
r-
f - t-- r-f-
N
I--
I-- i-- do priključka na dimnjak
o l!)_ o) o r-
O O O O
d) priključak na dimnjak - dio dimnjaka koji povezuje spojnu
oo r-
r- -e- N oo oo l!) O
l!) l!) N '<:t <o
i - - t-- I - - t-- I--I--
dimovodnu cijev s dimnjakom.
I'- c") r-
o l!)_
io -r-r-
co I'-
'<:t
'<:t
l!)-
r-
O
l!)
O
l!)
O
oo
I'-
c") e) dimnjak - okomiti kanal u zgradi ili izvan nje koji se sastoji od
a:> co
co l!)
l-- I-- i - -I - - I-- .cl
"o '----- O f----- f - =
nosive konstrukcije s jednom ili više unutarnjih cijevi za protok
l!)_ <o <o 00_ a:> - r- r-
a:> r-
o)
eo ::;r -r-r-
r-
>
,!:::! l!) l!) O O dimnih plinova
.cl l!) oo O
f- - f- I-- c") c")
c") '<:t
"o
a:>
c")
<o <o 00_ f) oprema - dijelovi namijenjeni za održavanje, regulaciju i ostvarenje
> ~ - f----- f----- I - -
,!:::! r-
o)
c") ::;r r-
r- sigurnog pogona:
O N
f-f- - f- I-- '<:t '<:t O o)
N N
l!)_ oo o) <o co co • osigurač strujanja
r-
l!)
c")
io
c") en - I--
l!)
N t-- ~
f- I--
oo oo O o) • uređaj za dovod dodatnog zraka (regulator podtlaka)
~ oo o) <o r- r- I'- '<:t
r-
l!) l!)
= 0)- N c")
• dimna zaklopka
;; I--
c") c")
f-f- ~
r- ~ i-- i - - f--
oo 0_ oo <o
o io O O • eksplozijska zaklopka
r- r-
N
c") c") r-.:- N
r-
N
r- I'- I'-
f-- - r -r - l--
N N
= • otvori za kontrolu i čišćenje
N 0_ <o co oo I-- i-- i--I-- -e-
r- r-
oo r-
N co m O l!)
-c,
c")
• otvor za ispust kondenzata s posudom za neutralizaciju (kod
f-- - r -r - l-- oo oo O I'-
a_ l!) o '<:t
N N kondenzacijskih kotlova)
oo '<:t oo I-- f-- f-- t--
r- N N .."f
I-- O O • sapnica
l!) '<:t I'- r-
l!) l!) <o I'-
'<:t o- o)
r-
l!)
N e;v)
r- N
• kapa na vrhu dimnjaka i sl.
i-- I-- i-- I-- i - -
l!) f-- f--
N O <o = U osnovne zadatke dimovodnih instalacija ubraja se neometano
--
l!) '<:t N N N N
N
o o)
r-
l!)
r-
"l- '<:t
r-
o)
r- r- odvođenje dimnih plinova u okolicu, sprječavanje nekontroliranog
.....
co .....
.....
.cl co
co .:.::
a:> co
.cl Q5 co co ulaska opasnih dimnih plinova u prostoriju, onemogućavanje
e 'E 'E e .:.::
'o ~ '(jj co
'o ~ '(jj co nekontroliranog izlaska štetnog kondenzata i stvaranje podtlaka koji
co ro co e
's; 'o:l co -c- co
:p e 's; 'o
:l
"o
o
CL
.cl ~
CL
CL cl
.:.:: .:.::
'C
= "o
o
CL a:>
~
CL
CL
~
'C
je potreban za savladavanje otpora u ložištu, dimovodnoj cijevi i
32
~
co 'c
I--~
CL cd'
32 E 'c
I--~
CL dimnjaku (kod primjene atmosferskih ložišta).
'o
'c
-'=
a:>
eCL
"o
~
~C3
aJ
:~
e
a:> VJ
:~ E
E ea:>
co 'o
'c
-'=
:l
o> "o
~
:C3
aJ
:=-
N
e E e
a:>
:Ri
a:>
Načelo rada dimovodne instalacije temelji se na razlici gustoće
+-' a:> a:> E
> E E .l!l a:> a:> E E vanjskog zraka i dimnih plinova, pri čemu se tlak mirovanja u
'Ci? '6 > E '6
e '6 'Ci?
e '6 dimnjaku računa jednadžbom:

..,....
l'
7.5.2. Osnovne značajke dimnjaka

PH = Hg(Pzr,v - PDPsr ) ,
pri čemu su: Dimnjak je osnovni dio dimovodne instalacije i građevinski element
koji služi za odvođenje dimnih plinova nastalih izgaranjem u ložištu
PH - tlak mirovanja u dimnjaku, Pa
nekog izvora topline u okolicu, Dimnjaci se dimenzioniraju i izvode
H - djelotvorna visina dimnjaka, m tako da njihov broj, položaj i stanje osiguravaju da se ložišta izvora
g - ubrzanje sile teže (= 9,81 m/s") topline koja su predviđena za spajanje na njih mogu ispravno
Pzr,v _ g ustoća vanjskog zraka, kq/rn" priključivati i koristiti. Pri tome treba imati na umu da je vijek trajanja
PDPsr - srednja gustoća dimnih plinova, kq/rn", dimnjaka kao građevinskog konstrukcijskog elementa jednak vijeku
trajanja cijele zgrade. Na dimnjake se postavlja nekoliko osnovnih
zahtjeva:
8 • zaštita zraka od onečišćenja
• otpornost na temperaturna' naprezanja koja nastaju zbog tempera-
ture dimnih plinova i temperature koja nastaje izgaranjem čađe
unutar dimnjaka
• sigurnost od požara - stijenke dimnjaka moraju imati takva
izolacijska svojstva da se slobodne vanjske strane dimnjaka ne
smiju zagrijati na više od 100 °C, pri čemu se površine susjednih
dijelova koje su od zapaljivog materijala ne smiju zagrijati na više
od 85 °C, dok u slučaju požara s vanjske strane trebaju ostati
stabilne najmanje 90 min, odnosno moraju isključiti prenošenje
Legenda:
vatre na druge katove
1 - dimnjak
2 - dimovodni nastavak • nepropusnost za dimne plinove i okolni zrak - propusnost ne smije
biti veća od 0,003 m3/cm2 unutarnje površine dimnjaka kod razlike
3 - spojna dimovodna cijev
tlaka 40 Pa prema okolici i temperature 20 °C
4 - priključak nadimnjak
5 - osigurač strujanja
• toplinska izolacija - temperatura na unutarnjoj stijenci na vrhu
dimnjaka viša od temperature kondenzacije vodene pare i da u
6 - otvor zakontrolu i čišćenje
susjednim prostorijama ne može nastati neugodno toplinsko
7 - vrh dimnjaka
opterećenje
8 - vjetrobran
• čvrstoća, otpornost na torzijska naprezanja i tlak plinova
9 - requlator podtlaka
10- skupljač kondenzata s ispustom • otpornost difuziji vodene pare
10 • mogućnost ispitivanja, kontrole, čišćenja i ventilacije.
Ilustracija 7.17
Dijelovi dimovadne instalacije [16J Dimnjaci se mogu podijeliti na nekoliko načina:
a) prema vrsti izrade:
• jednoslojni: zidani su od jednog sloja opeke ili fazonskih dijelova,
pri čemu je nosivi dio ujedno cijev za dimne plinove (kod
suvremenih ložišta se izbjegavaju jer zbog oštećenja stijenki dolazi
do izbijanja štetnih produkata izgaranja na vanjsku stijenku)
310 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUčrHK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 311

'"'i:
!
• višeslojni: sastoje se od unutarnje cijevi koja služi za prolaz dimnih 7.5.3. Izvođenje dimnjaka
plinova, vanjskog, nosivog konstrukcijskog elementa koji
osigurava zaštitu i građevinsku stabilnost i zračnog međuprostora Dimnjak se od temelja do vrha izvodi kao funkcionalna cjelina i po
ili izolacije cijeloj visini treba imati nepromijenjen oblik i površinu presjeka. U
• s ograničenom otpornošću na temperaturu: koriste se kod pravilu se vodi od kata na kojemu se nalazi priključeno ložište. Ako
niskotemperaturnih, odnosno kondenzacijskih ložišta je zbog konstruktivnih razloga potrebno skošenje dimnjaka, ono se
• neosjetljivi na vlagu: koriste se kod niskotemperaturnih i izvodi u jednom smjeru pod kutem od 60 o.
kondenzacijskih ložišta Dimnjak se može ugraditi u nosive ili konstrukcijske elemente samo
b) prema izgledu presjeka: ako ne ugrožava njihovu stabilnost pri najvišoj pogonskoj
temperaturi dimnih plinova, pri čemu se njihove površine ne smiju
• kvadratni: najčešće jednoslojni dimnjaci od opeke
zagrijati na više od 50 °C. Udaljenost vanjske stijenke dimnjaka od
• pravokutni: najčešće dimnjaci od opeke ili elemenata od lakog zapaljivih materijala treba biti najmanje 5 cm, a drvena građa
betona (odnos stranica iznosi najviše 1 : 1,5) stropova i krovova koja graniči s dimnjakom mora biti razmaknuta
• okrugli od njegove vanjske površine najmanje 5 cm, osim ako se ne radi o
• zaobljeni kvadratni: za izradu višeslojnih dimnjaka elementima male širine kao što su, primjerice, pod, pokrovne daske,
• ovalni: za sanaciju i rekonstrukciju pravokutnih dimnjaka (odnos krovne letve i sl, kada razmak nije potreban.
osi ne smije prelaziti 1 : 1,5)
c) prema materijalu unutarnje cijevi: Otvori za kontrolu i čišćenje obvezno se postavljaju na dnu svakog
• od opeke: za jednoslojne dimnjake (neoštećena, oštrobridna, dimnjaka. Najmanja širina otvora iznosi 10 cm, a visina 18 cm.
dobro pečena opeka, najmanje tipa MO 15) Gornja razina otvora treba biti najmanje 20 cm ispod donje točke
najnižeg priključka na ložište, a donja najmanje 20 cm iznad dna
• šamotni
cijevi. Ne smiju se postavljati u prostorijama u kojima borave ljudi,
• keramički: za niskotemperaturna i kondenzacijska ložišta.
skladištima prehrambenih proizvoda i prostorijama s povećanom
• nehrđajući (od nehrđajućeg čeličnog lima) opasnošću od požara. Moraju biti zatvoreni poklopcima ili
• polimerni ('plastični'): za kondenzacijska ložišta vratašcima koja moraju osigurati trajnu nepropusnost, zaštitu od
• stakleni: za niskotemperaturna i kondenzacijska ložišta utjecaja povišenih temperatura i imati toplinsku izolaciju koja ne
d) prema mjestu postavljanja: smije oslabiti ni pri višestrukom otvaranju i zatvaranju, dok njihovo
• u objektu neovlašteno otvaranje treba onemogućiti. Dimnjaci za plinska ložišta
kod otvora za kontrolu i čišćenje te na vrhu moraju imati trajnu
• prislonjeni uz objekt: najčešće pri rekonstrukciji i osuvremenja-
oznaku 'P'. Svaki dimnjak treba imati mogućnost kontrole i čišćenja
vanju sustava grijanja
s vrha, a ako to nije moguće, u potkrovlju ili iznad krova moraju se
• samostojeći: za samostalna energetska postrojenja izvesti otvori udaljeni najviše 4 m od vrha. Ako su dimnjaci izvedeni
e) prema otporu prolazu topline: sa skošenjem, u neposrednoj blizini koljena mora postojati otvor
• I. skupina: s otporom prolazu topline <:: 0,65 m2 KIW za kontrolu i čišćenje.
• ILa skupina: s otporom prolazu topline <:: 0,40 m2 KIW
• II. skupina: od opeke, debljine stijenke 24 mm, s otporom prolazu Vanjska stijenka dimnjaka koji se nalazi izvan građevine treba biti
topline 0,22 - 0,64 m 2 KfW izvedena od materijala otpornog na smrzavanje i sa svojstvom
• III. skupina: od opeke, debljine stijenke 12 mm, s otporom prolazu malog upijanja vlage (ne više od 20%). Dimnjaci na koje su
topline 0,12 - 0,21 m 2 KIW. priključena ložišta nazivnog učina većeg od 250 kW i s debljinom
stijenke većom od 20 cm, na vrhu moraju imati nastavak koji služi
- - - ---------- -
II
=1 11 lt lt lE
,
za odvajanje dimnih plinova od glave. Nastavci trebaju produljivati
dimnjak najmanje za jedan hidraulični presjek dimnjaka.
dimnjak od opeke
Visina dimnjaka se određuje iz uvjeta osiguranja optimalnog
~:9D~
višeslojni montažni
podtlaka la siguran rad ložišta i uvjeta sprječavanja onečišćenja dimnjak s
okoliša. Najmanja potrebna visina se određuje na osnovi visine i unutarnjom i
oblika krova zgrade, nagiba krova, udaljenosti od vrha krova, vanjskom cijevi od
nadogradnji na krovu u neposrednoj blizini vrha dimnjaka, utjecaju dimnjak od betonskih nehrđajućeg čelika
elemenata
okolnog reljefa, objekata i vegetacije.
Najmanja djelotvorna visina dimnjaka isnosi 4 m, dok najveća
djelotvorna visina ne smije prekoračiti vrijednost hidrauličke vitkosti
pomnožene sa 187,5, odnosno kod jednoslojnih dimnjaka vrijednost
hidrauličke vitkosti (omjera djelotvorne visine i hidrauličkog promjera
Višeslojni montažni
unutarnjeg presjeka dimnjaka) pomnožene sa 150. Višeslojni montažni
dimnjak sašamotnom
dimnjak s keramičkom
unutarnjom cijevi
unutarnjom cijevi i
S obzirom na izvedbu, uobičajeno se pojavljuje nekoliko osnovnih vanjskim slojem od betona
vrsta dimnjaka (il. 7.18):
[Q]
• dimnjaci od opeke
• dimnjaci od betonskih elemenata s agregatom od drobljene opeke
ili kamene sitneži i međuslojem od staklene vune - debljina stijenke
elementa do 5 cm, a obloge od opeke 7 ili 12 cm
• šamotni višeslojni montažni dimnjaci - unutarnja cijev od ša-
motnog materijala, izolacijski sloj zračni sloj visine 30 cm prekidan
Višeslojni montažni
dimnjak s čeličnom
unutarnjom cijevi i
vanjskim slojem od
plinobetona
adimnjak za
kondenzacijska
ložišta
užetom od mineralne vune i vanjski plašt od betona s agregatom
od drobljene opeke Ilustracija 7.18
Uobičajene izvedbe dimnjaka
• čelični višeslojni montažni dimnjaci - unutarnja cijev od
nehrđajućeg čelika, izolacijski sloj od mineralne vunei vanjski
plašt od plinobetona ili nehrđajućeg čelika, dok je ukupna visina
elementa jednaka visini kata 7.5.4. Priključivanje na dimnjak
• keramički Višeslojni dimnjaci - unutarnja cijev od keramike otporne Spojna dimovodna cijev služi za povezivanje dimovodnog
na vlagu, izolacijski sloj od mineralne vune i vanjski plašt od nastavka ložišta s dimnjakom. Priključuje se na dimnjak u katu u
betona s agregatom od ekspandirane gline I sl. (koristi se za NT kojem se nalazi ložište, a njezin je svijetli presjek uvjetovan veličinom
i kondenzacijska ložišta). dimovodnog nastavka (kod pretlačnih i kotlova na kruto gorivo i
• dimnjaci la kondenzacijska ložišta - unutarnja cijev od dimenzijom dimnjaka), dok duljina treba biti što kraća i. sa što manje
nehrđajućeg čelika, keramike, polimernih materijala ili specijalnog skretanja i skošenja. Izrađuje se od negorivog materijala, postojanog
stakla, dok se zračni međuprostor koristi za dovod zraka za oblika i sa zaštitom od korozije, vodi se okomito ili s usponom prema
izgaranje ili provjetravanje. dimnjaku, a izvodi tako da se lako i sigurno može čistiti. Otvori za
kontrolu i čišćenje trebaju se nalaziti na svakoj promjeni smjera i
na svakoj dionici duljoj od 5 m te se moraju nepropusno zatvarati.

Na dimovodnoj se cijevi mora nalaziti otvor za mjerenje emisije 7.S.S. Oprema dimovodne instalacije
dimnih plinova koji se postavlja na udaljenost jednaku dvostrukom
promjeru cijevi iza dimovodnog nastavka, odnosno osigurača Osigurač strujanja je sastavni dio atmosferskih plinskih ložišta i
strujanja. Cijev treba biti toplinski izolirana tako da temperatura služi za njegovu zaštitu od prejakog uzgona, zastoja ili povrata u
vanjskog plašta zadovoljava uvjete zaštite na radu, smanjenja dimovodnoj instalaciji (il. 7.19). Kod suvremenih se plinskih kotlova
toplinskih gubitaka i sigurnosti odvođenja dimnih plinova (proračun u osigurač strujanja ugrađuje osjetnik dimnih plinova koji u slučaju
hlađenja dimnih plinova sastavni dio proračuna potrebnog svijetlog povratnog strujanja zatvara dovod plina do plamenika čime se
presjeka dimnjaka). onemogućava izlazak dimnih plinova u prostoriju.
Lukovi cijevi trebaju imati polumjer tako da vrijedi R/d > 1, a zbroj
koeficijenata lokalnih otpora ne bi trebao biti veći od 2,2. podtlak zastoj
t ~-,
~ ,~!.;~.
Dimovodne se cijevi ne smiju voditi kroz druge katove i stanove,
- - -- - - dimni plinOVi
prostorije s plinskim ložištima, ploče, zidove, okna, nepristupačne
prazne prostore ni kroz ugrađeno pokućstvo. Udaljenost cijevi od .
.//~.~r···· .
--- zrak izprostorije
~::::::::~
građevinskih elementa od gorivih materijala treba biti 20, odnosno - - povratni plinovi
HU iz dimnjaka
5 cm za atmosferska ležišta učina do 30 kW. Ako cijev prolazi kroz
građevinske elemente, oni u promjeru od 20, odnosno 10 cm za
Ilustracija 7.19
atmosferska ložišta učina do 30 kW oko dimovodne cijevi trebaju Načelo rada osigurača strujanja
biti izrađeni od negorivih materijala manje toplinske vodljivosti ili
treba osigurati razmak sa zaštitnom cijevi koja treba biti ventilirana. Uređaj za dovod dodatnog zraka ili regulator podtlaka služi za
dovođenje dodatnog zraka u dimnjak čime se može postići
Priključak na dimnjak služi za povezivanje spojne dimovodne cijevi povećanje brzine i manja relativna vlažnost dimnih plinova te
s unutarnjom cijevi dimnjaka tako da se ona ne opterećuje silama pravilan podtlak kroz kotao. Regulatori se smiju ugrađivati samo u
nastalim uslijed toplinskih dilatacija spojne cijevi i da se osigurava prostorijama u kojima su postavljena ložišta, ako je osigurano da
nepropusnost između spojne cijevi i dimnjaka i prema okolnom njihova ugradnja ne ometa odvod produkata izgaranja, da dimni
prostoru. Priključak ne smije ulaziti u dimnjak i smanjivati njegov plinovi ne izlaze u prostoriju u slučaju zastoja ili povrata dimnih
svijetli presjek, a kod dimnjaka izvedenih od tvorničkih elemenata plinova, da nije ometeno ispitivanje i čišćenje dimnjaka i spojne
sastavni je dio njegove unutarnje cijevi. Izvodi se usponom prema dimovodne cijevi i da nije smanjena pokretljivost unutarnje cijevi
dimnjaku pod kutem između okomice dimnjaka najmanje 87°, dok (kod višeslojnih dimnjaka).
se zbog smanjenja otpora na ulazu u dimnjak preporučuju oštriji Dimna zaklopka je termički ili mehanički upravljani element u struji
kutevi (45 i 60 0). Povezivanje spojne dimovodne cijevi i dimnjaka produkata izgaranja dimnjaka za plinska ložišta koji služi za
čvrstim spojem nije dopušteno. povećanje učinkovitosti zajedničkih dimnjaka ili za smanjenje
gubitaka. Kod ložišta s atmosferskim plamenikom ugrađuju se iza
osigurača strujanja, iako se kod suvremenih plinskih kotlova više
Ložišta se moraju priključivati na dimnjak na istom katu na kojem
ne koriste.
se nalaze i u pravilu se jedno ložište priključuje na jedan dimnjak,
što posebno vrijedi za plinska ložišta spretlačnim plamenikom, Eksplozijska zaklopka služi za osiguranje ložišta u kojima se mogu
nazivnim učinom većim od 30 kW, s atmosferskim plamenikom i javiti detonacije. Ugrađuje se na zadnju stranu kotla i na spojnu
nazivnim učinom manjim od 30 kW ako su postavljena u prostoriji' dimovodnu cijev i na koljenu ako ono mijenja smjer za više od 45 0,
koja ima prema van stalno otvoren dovodni otvor za zrak za pri čemu je jedna zaklopka u pravilu dovoljna za 10 m spojne
izgaranje i u zgradama s više od 5 katova. dimovodne cijevi. Površina otvora zaklopke treba iznositi najmanje
1/8 površine spojnog dimovodnog kanala, ali ne manje od 400 cm",

'I:
Zaklopka mora biti zaštićena od korozije i s automatskim i Za dimenzioniranje dimnjaka koristi se postupak prema HRN EN
nepropusnim zatvaranjem, pri čemu njezin položaj mora biti vidljivo 13 384-1 i 13 384-2. Ipak, za odabir odgovarajućeg presjeka
označen natpisnom pločom. dimnjaka u velikom broju slučajeva moguće je koristiti i dijagrame
proizvođača.
Vjetrobran je nepokretni dio koji se postavlja na vrh dimnjaka s
ciljem pojačavanja podtlaka na vrhu korištenjem struje vjetra. U
pravilu se postavlja samo na dimnjake s atmosferskim ložlštima čiji Pri dimenzioniranju dimnjaka moraju biti ispunjeni uvjeti tlaka i tem-
je vrh u aerodinamički nepovoljnom položaju. Uz to, u kišovitim se perature:
krajevima može postaviti i na dimnjake s unutarnjom cijevi od a) uvjeti tlaka:
materijala koji nemaju mogućnost upijanja (metali i sl.) s ciljem • za dimnjake s podtlakom:
zaštite od padalina. Izrađuje se od negorivih materijala, otpornih na
temperaturu i smrzavanje te mora biti provjerene konstrukcije, PZ = PZ - PR - PL ;;: PW + PFV + PB = PZe
ispravno dimenzioniran i sigurno učvršćen na dimnjak tako da ne
ometa njegovu kontrolu i čišćenje dimnjaka. PZ ;;:PB
Ispust kondenzata je dio unutarnje cijevi dimnjaka koji služi za • za dimnjake spretlakom:
skupljanje i ispuštanje kondenzata iz kondenzacijskih kotlova.
Postavlja se u dnu dimnjaka tako da se nastali kondenzat u cijelosti
Pzo = PR - PH + PL s; Pwo - PB - PFV = Pzo e
odvodi, a izvodi se s elementom s navojem i čepom kojim se može
zatvoriti. Posude (kutije) za neutralizaciju kodenzata se dimenzio- Pzo s; PZ,max
niraju s obzirom na predviđenu količinu nastalog kondenzata, a
kontroliraju s obzirom na kiselinsku reakciju. Nakon što se sredstvo Pzo + PFV s; PZV,max
za neutralizaciju iscrpi, posudu treba zbrinuti i reciklirati r:kod
proizvođača. b) uvjeti temperature:
7.5.6. Dimenzioniranje dimovodnih instalacija

Ispravno dimenzioniranje osnovni je preduvjet ispravnog i sigurnog pri čemu su:
rada dimovodne instalacije, a time i cijelog sustava grijanja, PZ - podtlak na ulazu u dimnjak, Pa
posebice stoga što se kod ložišta suvremenih izvora topline
PH - teroretski podtlak raspoloživ zbog efekta dimnjaka, Pa
zahtijevaju gotovo granične vrijednosti kako bi cijeli sustav za odvod
PR - pad tlaka u dimnjaku, Pa
dimnih plinova ispunio svoje zadatke. Slobodni presjek unutarnje
dimovodne cijevi određuje se prema: PL - tlak zbog brzine vjetra, Pa
• broju priključenih ložišta Pw - najmanji potrebni podtlak izvora topline sustava grijanja, Pa
• vrsti priključenog ložišta P FV - efektivni pad tlaka u spojnoj dimovodnoj cijevi, Pa
• učinu priključenog loži šta (masi dimnih plinova) PB - efektivni pad tlaka u dovodu zraka za izgaranje, Pa
• temperaturi dimnih plinova PZe - zahtijevani podtlak na ulazu u dimnjak, Pa
• djelotvornoj visini dimnjaka. Pzo - pozitivni tlak na ulazu u dimnjak, Pa
Pwo - najveći diferencijalni tlak izvora topline sustava grijanja, Pa
PZOe - najveći diferencijalni tlak na ulazu u dimnjak, Pa
PZ,max - najveći dopušteni tlak s obzirom na izvedbu dimnjaka, Pa

T
1'J;ab - temperatura unutarnje stijenke na izlazu iz dimnjaka pri Najveća vitkost dimnjaka računa se jednadžbom:
temperaturnoj ravnoteži, °C
(~ )
{fg - granična temperatura, °C.
=212,5-12500r,
h max
Maseni protok dimnih plinova za uobičajena ložišta računa se
jednadžbom: odnosno za niskotemperaturne izvore topline:
pri su:
čemu (~ ) h max
=318-18750r,
moP - maseni protok dimnih plinova, gis

pri čemu
su:
t - proračunski faktor (tablica 7.26)
ON - nazivni toplinski učin ložišta, kW H - djelotvorna visina dimnjaka, m
Dh - unutarnji hidraulički promjer, m
Najmanji podtlak u dimnjaku računa se jednadžbom: r - hrapavost unutarnje stijenke, m (tablica 7.27).
PZ,min = tuH({fe- {f ok)' Tablica 7.26

Proračunski faktor u jednadžbi za određivanje
masenog protoka ovisno o vrsti ložišta i gorivu [16J
pri čemu su:
PZ,min - najmanji podtlak u dimnjaku, Pa
vrsta izvora topline gorivo faktor f
tu - proračunski faktor (= 1/175) kotlovi s ekstralako loživo ulje 0,45

pretlačnirn prirodni plin 0,48
H - djelotvorna visina dimnjaka, m
plamenikom ukapljeni naftni plin 0,45
{fa - temperatura na ulazu u dimnjak, °C.
kotlovi s atmosferskim prirodni plin 0,81
{fak - temperatura okolnog (vanjskog) zraka, °C
plamenikom ukapljeni naftni plin 0,85
kotlovi za drvo 1,1
Najmanja brzina dimnih plinova računa se jednadžbom:
kruta goriva koks 0,9
w .
min
= f 4 rA::
g~o;J1' Tablica 7.27
Vrijednosti hrapavosti stijenke za različite materijale elemenata dimnjaka [16J
pri čemu su: materijal hrapavost stijenke r, m
W min - najmanja brzina dimnih plinova, m/s šamot, opeka, beton, zidani elementi, agregat 0,002
tg - faktor za minimalnu brzinu (= 0,5 m/s) zidani kanali 0,005
AD - svijetli presjek dimnjaka, m". betonski elementi 0,003
metalni elementi 0,001
staklo, polimerni materijali 0,001 (0,0005)
320 --------------~~ PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
~l PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ------------~---- 321

------------'liiiiliiiiii""""---~~~~~~~~ .......- - - - - - - - - - - · · L
8.
OORJEVNA TIJELA
322 - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - 323

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _-=_ _ ----~~~~~~~~~~~--------------- li.
8.1. PODJELA I OSNOVNE ZNAČAJKE OCIJEVNIH • jednostavnost ugradnje i povezivanja s drugim dijelovima sustava,
popravaka, održavanja i čišćenja
TIJELA
• pogonska sigurnost, trajnost i postojanost na razne vanjske utjecaje
Ogrjevna tijela su dijelovi sustava grijanja koji služe za izmjenu • cijena.
topline s prostorijom (tj. zrakom, osobama i objektima u njoj), kako
bi se u njoj ostvarili uvjeti toplinske ugodnosti, odnosno zadovoljile Potreban toplinski učin ogrjevnog tijela je osnovna značajka prema
potrebe radnog procesa. Kod centralnih su sustava grijanja kojoj se ona odabire. Određuje se na osnovi proračuna potreba
izvedena kao zasebni elementi i do njih se pomoću cijevnog razvoda prostorije za toplinom (npr. prema HRN EN 12 832), a mogu se
dovodi prikladan ogrjevni medij zagrijan u izvoru topline smještenom koristiti i razni računalni programi koje daju proizvođači ili približni
na jednom mjestu za cijelu zgradu, odnosno za više prostorija. Za postupci.
razliku od toga, kod lokalnih su sustava grijanja s izvorom topline Temperature ogrjevnog medija u ogrjevnim tijelima centralnog
objedinjena u jedinstveni element, pri čemu dodatni prijenosnik toplovodnog grijanja značajka je o kojoj ovisi izvedba sustava. Pri
topline i njegov razvod nisu potrebni jer se toplina izmijenjuje odabiru temperatura treba se rukovoditi potrebama prostorije za
izravno. toplinom i zahtjevima za toplinskom ugodnosti u njoj, a ne izvedbom
S obzirom na izvedbu, način izmjene topline i korišteni ogrjevni izvora topline. Ogrjevni medij može imati tzv. standardne (90170 "C)
medij, postoji nekoliko osnovnih vrsta ogrjevnih tijela: ili snižene temperature (75/65, 70160, 70/55, 55/45 °C itd) koje su
• radijatori (npr. člankasti, pločasti, cijevni i sl) danas sve češće, što treba zahvaliti sve većoj primjeni suvremenih
izvora topline kao što su niskotemperaturni i kondenzacijski kotlovi,
• konvektori
solarni sustavi ili toplinske crpke, a i tome što se time ostvaruje
• kaloriferi i zračeći paneli mnogo bolji temperaturni profil (raspored temperaturnih slojeva) po
• površinski sustavi grijanja (podno, zidno i stropno grijanje) visini prostorije.
• toplozračna Mjesto ugradnje ogrjevnog tijela u prostoriji vrlo je utjecajan
• s izravnom izmjenom topline (peći, grijalice, kamini i sl) čimbenik i njegov je pravilan odabir jedan od osnovnih preduvjeta
• u posebnim izvedbama. njegovog ispravnog rada, odnosno ostvarivanja osjećaja ugodnosti
za osobe koje borave u prostoriji. Taj se utjecaj ponajviše ogleda u
Pri odabiru odgovarajućeg ogrjevnog tijela treba obratiti pozornost tome kako su ostvareni izmjena topline, strujanje toplog zraka po
na nekoliko osnovnih značajki, odnosno zahtjeva koji se pri tome prostoriji i raspored temperaturnih slojeva po njezinoj visini (il. 8.1
postavljaju: i 8.2). U većini se slučajeva najprikladnijim mjestom za ugradnju
ogrjevnog tijela smatra područje u kojemu su toplinski gubici
• potreban toplinski učin, odnosno potrebe prostorije za toplinom
najveći, a to je prostor ispod ostakljenih ploha ili u njihovoj
• način izmjene topline neposrednoj blizini. Primjerice,. radijatori se gotovo redovito
• ugradbene dimenzije, masa, volumen ogrjevnog medija (ovisno postavljaju u područje ispod prozora (tzv. parapet), konvektori se
o izvedbi) najčešće ugrađuju u pod ispod velikih ostakljenih ploha (npr. izloga
• mjesto ugradnje i sl), dok se cijevi ili električni grijači podnog grijanja u području blizu
• dizajn, odnosno vanjski izgled s obzirom na uklapanje u unutarnje ostakljenih ploha u pravilu gušće raspoređuju. Uz to, pri postavljanju
uređenje prostora ogrjevnih tijela u prostoriju, treba omogućiti njihov ispravan rad,
• radni parametri (npr. temperatura i tlak ogrjevnog medija) rukovanje, održavanje i čišćenje pa njihove ogrjevne plohe i oprema
(npr. priključci, regulacijski elementi i sl) ne smiju biti zaklonjeni
• mogućnost regulacije
građevinskim elementima i dijelovima pokućstva.

cr
a) radijatorsko grijanje I a) radijator sasniženim b) radijator sastandardnim
temperaturama ogrjevnog temperaturama ogrjevnog
medija postavljen u parapet medija postavljen u parapet
2,70 ---~-~-- --:::::::::::::::::::::::::::::::: 2,70 :::::::::r::: :::: .. : .
E 2,62 E 2,62 ,
ai a
:~
I
:c
.El
tl
"i ~ ::~ :::::::.t:i
en ,
~ 1,80 . . .
'"
"~ 1,50········· .
::.:::::::
"S;
"S;
l 0,75
I {\~ ~ b a
radijator 0,08 . 0,08 . . , .
. • \ postavljen 020 22 24 26 28 020 22 24 26 28
. nazid ispod temperatura u prostoriji, °C temperatura u prostoriji, °C
\ prozora
(uparapet) d)radijator postavljen na
e) radijator postavljen na bočni zid zid nasuprot vanjskome
b) podno grijanje E ~:~g :::: :::r::::::::: . E ~:~g ::::: ::r:::::::::: .
.: \
:~
tlo
o.
'" 1,50
"~
"S;
1,80 .....
,~
~
o
~ 1,80
"~
os:
'·"'1
I
I
,
1,50···,········ ....
I
I
l 1'tzr == 20 -c r 0,75 0,75
0,08 . . a - za50 W/m2 0,08 . .

020 22 24 26 28 020 22 24 26 28
2
temperatura u prostoriji, °C b - za80 W/m temperatura u prostoriji, °C
Ilustracija 8.2
Raspored temperaturnih slojeva po visini prostorije za
različite izvedbe i smještaja mjesta ugradnje ogrjevnih tijela
cijevi podnoq grijanja

Mogućnost regulacije je značajka ogrjevnog tijela koja do izražaja
sve više dolazi u posljednje vrijeme,kada se postavljaju sve veći
Ilustracija 8.1 zahtjevi za smanjenje potrošnje energije. Drugim riječima, ogrjevna
Strujanje toplog zraka po prostoriji kod primjene radijatorskog i podnog grijanja tijela moraju biti izvedena tako da se mogu opremati suvremenim
regulacijskim uređajima (npr. termostatskim radijatorskimventilima
i sl) koji omogućavaju brzu promjenu odavanja topline ovisno o
326 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - c - - - - - - - - - - - - - 327

T
e) podno grijanje f) stropno grijanje Tablica 8.1
Konvekcijski i radijacijski udjeli najčešćih izvedbi
2,70 ::::::-_ F _ 2,70 ogrjevnih tijela za centralne sustave grijanja [6J
E 2,62 ,, E 2,62
ai
:E'
.El fb
~
ai
:c izvedba ogrjevnog tijela
konvekcijski radijacijski
ul
e , ,
Udio, % udio, %
~ 1,80 ------ T - - - K180 -------- -
al ' izduženi 110 70 30
:@ 1,50 ~ ----------------- .~ 1,50
člankasti po visini > 110 75 25
> I 'S:
dubina, mm
,, radijatori izduženi 110 73 27
0,75 ------1--------------------------- po dUljini > 110 75 25
bez konvekcijskih lamela 50 50
0,0~2t.:~:::l-"~2""2-=2=4-=2=6====28 O,,,*,,~_~=======:' s 1 redom ploča s 1 konvekcijskom lamelom 65 35
020 22 24 26 28 30 s 2 konvekcijske lamele 75 25
temperatura u prostoriji, °C temperatura u prostoriji, °C
pločasti bez konvekcijskih lamela 65 35
radijatori s 2 reda ploča s 1 konvekcijskom lamelom 80 20
g) toplozračni grijač postavljen h)toplozračni grijač postavljen na
na vanjski zid s 2 konvekcijske lamele 85 15
zid nasuprot vanjskome
bez konvekcijskih lamela 80 20
2,70 2,70
E 2,62 E 2,62 s 3 reda ploča s 1 konvekcijskom lamelom 85 15
:~ ai
pb 'e I s 2 konvekcijske lamele 90 10
~ : ~ :
~ 1,80 -----T ---- ~ 1,80 ---r"- ----------------- konvektori
bez pokrova
s pokrovom
95 5
i,
.~ 1,50 --------,------------------------------ .~ 1,50--------,-- 100 O
os: I os: l
I,, I,, cijevni registri 80 20 li

0,75 ---l "-- 0,75 --1- ------------- I:
I:
0,08----- ---------------
020 22 24 26 28 a - za50 W/m 2
0,08------------ _
li
temperatura u prostoriji, °C b - za 80 W/m 2
020 22 24 26
temperatura u prostoriji, °C
28
lj
Ilustracija 8.2 - nastavak li
I
promjeni vanjskih utjecaja ili pak s obzirom na neke namještene
vrijednosti. Isto tako, moraju imati mogućnost brzog zagrijavanja
prostorije, ali i brzog ohlađivanja kada toplina više nije potrebna.
Način izmjene topline proizlazi iz izvedbe i dizajna ogrjevnog tijela
I
te je također uvjetovan zahtjevima koji se postavljaju na toplinsku
ugodnost. Kod najvećeg dijela suvremenih ogrjevnih tijela toplina
se izmjenjuje zračenjem i/ili konvekcijom, pri čemu je udio jednog
od ta dva načina vrlo utjecajan čimbenik pri. njihovom
dimenzioniranju i odabiru (tablica 8.1).

T
8.2. RADIJATORI I
tzv. konvekcijske lamele (il. 8.4). Odabiru se s obzirom na učin koji
8.2.1. Osnovne vrste radijatora

Radijatori su ogrjevna tijela sustava grijanja kod kojih se izmjena
se uobičajeno izražava po duljini (tablica 8.5). U odnosu na
člankaste imaju nekoliko osnovnih prednosti:
• razmjerno male ugradbene dimenzije (posebice dubina)
I
• glatka površina za izmjenu topline čime se olakšava održavanje i
topline odvija zračenjem i konvekcijom, a građena su od jedne ili
više ogrjevnih ploha različitog oblika, izvedbe i veličine. Kod
čišćenje pa se ostvaruje mnogo veća higijenska razina uporabe
• kompaktna izvedba što olakšava odabir, isporuku i ugradnju
I
radijatora koji se koriste u centralnim sustavima grijanja tijelo je
(il. 8.5).
šuplje i kroz njega struji odgovarajući radni medij (topla ili vrela voda 'II
Cijevni radijatori se sastoje od dvije ili više čeličnih cijevi postavlje-
ili niskotlačna para), dok radijatori za lokalne sustave grijanja mogu I
nih vodoravno ili okomito koje su na odgovarajući način spojene na
imati tijelo punog poprečnog presjeka u koje su ugrađeni električni I
krajevima, pri čemu se spojevi u pravilu izvode zavarivanjem. S obzirom ,I
grijači (tzv. mramorni radijatori) ili je šuplje i ispunjeno nekim 'I'
na to da se vrlo često koriste u kupaonicama i drugim sanitarnim II
medijem koji se zagrijava električnim grijačima (tzv. uljni radijatori).
prostorijama, nazivaju se i kupaoničkim radijatorima. U posljednje 'li
Ipak, pod pojmom radijatori danas se uglavnom podrazumijevaju li,
vrijeme takvi radijatori u pravilu imaju lijep dizajn i za njihovu se
oni koji se koriste u centralnim sustavima toplovodnog grijanja. il'
I'.
površinsku zaštitu koriste visokokvalitetni materijali koji daju boju i sjaj.
Radijatori se mogu podijeliti na dva osnovna načina:
a) prema materijalu izrade:
Tehnički podaci člankastih aluminijskih radijatora prikazani su u
• lijevanoželjezni tablicama 8.6 i 8.7.
• čelični
• aluminijski al lijevanoželjezni radijatori premaDIN 4703- 1 navojna nazuvica provrt glavine
~I
• od posebnih materijala •
'I
/--'
brtvena
b) prema izvedbi ogrjevnih ploha: 29 površina
'":g
• člankasti >
co
e
.~
"i3>
31
ID
• pločasti -@
E članak>
~ E!
• cijevni (tzv. kupaonički) (rebro)
y -\@'=- površinske
• u raznim posebnim izvedbama. ugradbena ugradbena
~I dubina T 60 duljina L
brtve
Člankasti ili rebrasti radijatori sastoje se od više članaka izrađenih bl čelični radijatori premaDIN 4703- 1
od tlačno lijevanog aluminija, lijevanog željeza ili čelika koji su gl poprečnl presjek članka
međusobno povezani spojnicama s lijevim i desnim navojem dimen-
zija R 32, pri čemu se njihov broj mijenja ovisno o potrebnom toplin-
skom učinu radijatora (il. 8.3).Ukupne dimenzije i učin radijatora jedna-
ke su zbroju dimenzija i učina svakog članka (tablice 8.2,8.3 i 8.4).
Pločasti radijatori sastoje se od tijela koje čini ogrjevna ploha,
odnosno ploča s ravnom i glatkom vanjskom površinom koja je
izrađena od čeličnog lima i koja je najvećim dijelom svoje unutarnje gl ugradbena
dubina T
površine u doticaju s ogrjevnim medijem. Ploče se mogu postaviti
Ilustracija 8.3
u više redova, a za poboljšanje izmjene topline na njih se postavljaju
Primjeri osnovnih dimenzija člankastih lijevanoželjeznih i čeličnih radijatora [18J

r
duljina L izvedba 21 usponska cijev razdjelni vod tijelo ventila termostatski ventil
·2 ploče
~! • 1 red konvekcijskih lamela
razdjelnog voda
ugradbena dubina T= 100mm
i- ;::1.:.:3- +':.E-
[razmak ploča Dp ITp
:z:
~
:~
>
izvedba 22
c:f:j- -f::-}::- ·2 ploče
• 2 reda konvekcijskih lamela
zasve izvedbe: ugradbena dubina T= 100
• debljina ploče Tp = 16mm lOp IT,. tijelo pločastog
• razmak ploča Dp = 50mm radijatora
izvedba 10 • priključak R1/2 "
• 1 ploča
debljina ploče T,. premosnica

izvedba 33
·3 ploče
• 3 reda konvekcijskih lamela
izvedba 11 ugradbena dubina T= 155
I'
·1 ploča lOp IT,.
• 1 red konvekcijskih lamela If
~Tp II
h ~Q[\Dn[\Dg II
vanjski priključcinapolazni povratni li
I l
navoj R3/4" i povratni vod sabirni vod
Ilustracija 8.4 I.
Primjeri osnovnih dimenzija pločastih radijatora [18] Ilustracija 8.5
Izvedba i oprema kompaktnog pločastog radijatora [18]
Tablica 8.2
Dopušteni tlakovi i temperature lijevanoželjeznih i čeličnih člankastih radijatora [6]
najviša najviši ispitni ispitni tlak
materijal tlačni ogrjevni temperatura radni tlak namjestu
izrade stupanj medij ogrjevnog pretlak, utvornici, ugradnje, bar (**)
medija,OC bar (*) bar min. max.
lijevano voda 120 6,0 13 1,0 7,8
PN 6
željezo para 133 2,0 13 1,0 5,2
čelik (***) PN 4 - 6 voda 110 - 120 4,0 - 6,0 7 -10 1,0 5,2 - 7,8
Legenda:
(j - u najnižoj točki radijatora
(*j - nije normirana veličina
(**j - vrijednosti su iskazane od normalne do visoko tlačne izvedbe

w
w
~
Tablica 8.3
Osnovne dimenzije čeličnih člankastih radijatora (prema DIN 4703-1 i HRN EN 442) [6J
ugradbena razmak ugradbena ogrjevna volumen masa

toplinski učin članka, W
visina, glavina, dubina, površina vode u članka,
mm mm mm 90170/20°C 75/65/20°C 70/55/20°C 55/45/20°C članka,m2 članku, I kg

300 200 250 77 58 47 30 0,160 0,97 1,70
160 74 56 45 29 0,155 0,98 1,55
450 350
220 99 75 61 39 0,210 1,21 2,20
110 73 55 45 28 0,140 0,88 1,43
600 500 160 99 75 61 39 0,205 1,18 2,06
220 128 95 78 49 0,285 1,57 2,88
110 122 92 74 47 0,240 1,18 2,43
1000 900 160 157 118 96 61 0,345 1,72 3,48
""
~ 220 204 154 125 79 0,480 2,39 4,83
'"
=,
o
z:
~
N
~
G'>
'"
c::
~
z:
0-
m
l-
f
...
~
'"
=
o,
z: Tablica 8.4
~
N Osnovne dimenzije lijevanoželjeznih člankastih radijatora (prema DIN 4703-1 i HRN EN 442) [6J
~
G'> ugradbena razmak ugradbena toplinski učin članka, W ogrjevna površina volumen vode u masa
'"
c:: visina, mm glavina, mm dubina, mm 75/65/20°C 55/45/20°C članka, m2 članku, I (*) članka, kg
~
z:
0-
m 280 200 250 69 37 0,185 0,9 4,7
70 41 22 0,090 0,4 2,3
110 53 28 0,128 0,6 3,2
430 350
160 70 38 0,185 0,8 4,3
220 92 50 0,255 1,1 5,9
70 51 28 0,120 0,5 3,1
110 69 37 0,180 0,8 4,5
580 500
160 95 51 0,255 1,1 5,9
220 122 66 0,345 1,3 7,5
680 600 160 111 60 0,305 1,2 7,0
70 84 45 0,205 0,8 5,2
980 900 160 154 83 0,440 1,5 9,9
220 196 106 0,580 1,9 13,0
Legenda:
(*) - nije normirana veličina
w
W
YI
._--
Osnovne dimenzije pločastih radijatora [6J Tehnički podaci člankastih aluminijskih radijatora CLAN N
(proizvođača Ferroli SpA, San Bonifacio, /talija)
ugradbena
izvedba učin, Wim izvedba
volumen
tehnički podaci
broj broj za za masa, CLAN 3 CLAN N5 CLAN N6 CLAN N7 CLAN N8
visina, vode, I
oznaka redova konvekcijskih 75/65/20 DC 55/45/20 DC kglm toplinski učin članka,
mm lim 101 122 141 159 173 l!
ploča lamela :'!~
(pri ""'fr = 50 DC), W
10 1 O 436 230 2,7 11,0 ugradbene visina 431,5 581,5 681,5 781,5 881,5
11 1 1 60 319 2,7 13,5 dimenzije širina 80
350 21 2 1 915 478 5,4 19,5 članka, dubina 98,0
22 2 2 1102 573 5,4 22,5 mm razmak osi 350 500 600 700 800
33 3 3 1566 806 8,1 33,6 dimenzije priključka, " 1
10 1 O 586 309 3,5 14,6 najviši radni tlak, bar 13
11 1 1 808 422 3,5 18,4 volumen vode u članku, I 0,28 0,40 0,43 0,50 0,52
500 21 2 1 1212 624 7,0 27,9 masa članka, kg 1,24 1,3 1,5 1,8 2,0
22 2 2 1461 756 7,0 32,1
33 3 3 2124 1088 10,5 48,1 Tablica 8.7
10 1 O 683 357 4,0 16,8 Tehnički podaci člankastih aluminijskih radijatora Ekonomik i Solar
(proizvođača Lipovica d o o Popovača)
• • "I
11 1 1 943 490 4,0 21,5
izvedbe
600 21 2 1 1406 724 8,1 33,2 Ekonomik Solar
tehnički podaci
22 2 2 1694 872 8,1 38,4 SE690 SE505S SE350S SE285 600/80 500/80
33 3 3 2461 1260 12,1 57,5 toplinski učin članka, W 168 129 98 105 185 145
10 1 O 978 506 5,6 23,7 eksponent ogrjevnog tijela n 1,36 1,32 1,29 1,22 1,31 1,31
11 1 1 1345 692 5,6 30,9 visina 690 600 450 285 670 579
ugradbene
900 21 2 1 1961 1009 11,3 49,3 širina 60 82
dimenzije
22 2 2 2355 1200 11,3 57,2 dubina 95 75 75 160 80
članka,
33 3 3 3315 1689 16,9 85,6 visina priključnog
mm 610 500 350 200 600 500
mjesta
ogrjevna površina članka, m2 0,47 0,38 0,26 0,25 0,48 0,44
volumen vode u članku, I 0,53 0,40 0,34 0,48 0,38 0,40
masa članka, kg 1,75 1,40 1,10 I 1,20 1,55 1,25
8.2.2. Odabir radijatora

Osnovna veličina prema kojoj se dimenzioniraju i odabiru radijatori
(i druga ogrjevna tijela) je toplinski učin koji je po iznosu jednak
potrebama prostorije za toplinom i određen je jednadžbom:

T
Q = mCOM(-&POI --&POV) = aUkAOT(-&sr --&zr) pri čemu su:
QOT - projektni toplinski učin radijatora, W
pri čemu su:
x - projektni dodatak (= 15%, u pravilu).
Q - učin radijatora, odnosno potrebe prostorije za toplinom, W
m - maseni protok ogrjevnog medija, kg/s
Normni projektni učin radijatora tada je jednak (za c ~ 0,7):
COM - specifični toplinski kapacitet ogrjevnog medija, J/(kg K)
(tablica 1.1O)
( l
n
-&pOI - temperatura polaznog voda, DC ~-&mN
QOT N = QOTF = QOT . ' ,
-&pov - temperatura povratnog voda, DC • ~-&m.stv
auk - ukupni koeficijent prijelaza topline na površini radijatora, W/(m 2 K) pri čemu su:
A OT - površina radijatora, m 2
QOT.N - normni projektni toplinski učin radijatora, W
-&sr - srednja temperatura površine radijatora, DC F - proračunski ili korekcijski faktor
-&zr - temperatura zraka u prostoriji, DC. tl-&m.N - aritmetička nadtemperatura ogrjevnog medija uz normom
određene vrijednosti temperatura polaznog i povratnog voda
Toplinskim učinom radijatora smatra se toplinski tok koji se predaje te zraka u prostoriji (npr. 90170/20 ili 75/65/20 dc), DC
neposrednoj okolici (tj. prostoriji) u stacionarnom stanju, a on ovisi tl-&m,stv - aritmetička nadtemperatura ogrjevnog medija uz stvarne
o nadtemperaturi ogrjevnog medija (~-&m) i stvarnoj razlici vrijednosti temperatura polaznog i povratnog voda te zraka
temperatura polaznog i povratnog voda (-&pOI - -&poJ u prostoriji, DC
n - eksponent ogrjevnog tijela (tablica 8.8).
Nadtemperatura ogrjevnog medija može se izraziti kao:
• srednja aritmetička vrijednost (za c ~ 0,7): U stvarnim, pogonskim uvjetima dolazi do odstupanja toplinskog
učina radijatora od proračunom dobivene vrijednosti. Tome su s
-&POI + -&pov
~-&mar = -&zr jedne strane razlog promjene uvjeta, odnosno radnih parametara
. 2
(npr. temperatura polaznog i povratnog voda ogrjevnog medija te
• srednja logaritamska vrijednost (za C < 0,7): zraka u prostoriji) u odnosu na proračunske, a s druge strane
izvedba njegovog priključka na cijevni razvod sustava grijanja i
njegov smještaj u prostoriji.
Do smanjenja učina radijatora kao posljedice načina priključivanja
dolazi zbog toga što se kroz njega u stvarnim uvjetima ne može
osigurati jednakomjerno strujanje ogrjevnog medija pa na njegovoj
pri čemu je: površini nastaju različito zagrijana područja. Pri tome za izvođenje
priključka radijatora postoji nekoliko osnovnih načina (il. 8.6):
-&POV - -&zr
C= - omjer razlike temperatura. • priključci s jedne strane, pri čemu se priključak polaznog voda
-&POI - -&zr nalazi na gornjem, a povratnog na donjem dijelu
• priključci s različitih strana, pri čemu se priključak polaznog voda
Projektni toplinski učin radijatora određuje se jednadžbom: nalazi na gornjem, a povratnog na donjem dijelu
• priključci s različitih strana, pri čemu se oba nalaze na donjem dijelU
QOT = Q(1+X) , • priključci s jedne strane, pri čemu se oba nalaze na donjem dijelu.

t
a) priključci s jedne strane - priključak b) priključci s različitih strana - priključak a) radijator postavljen b) radijator ugrađen u ej radijator zaklonjen
polaznog voda na gornjem dijelu, a polaznog voda nagornjem, a nazid bez smetnji nišu - moguće pokrovom - moguće
povratnog voda nadonjem dijelu povratnog voda na donjem dijelu smanjenje učina do15% smanjenje učina do15%
izmjeni topline
~,---~---
50 40
....
e) priključci s različitih strana - oba

priključka na donjem dijelu s
d) priključci s jedne strane - oba
priključka na donjem dijelu izvedena
o
'<t
~
-. ,en
'c
.cl
Q)
o
'<t
kratkospojenim vodom kao jednostavan jednoeijevni ventil <=
~
-. Rt
~
-. R~
A
e) priključci s jedne strane - oba priključka fl priključci sjedne strane - oba Ilustracija 8.7
na donjem dijelu izvedena kao jednostavan priključka s donje strane izvedena
Najmanje potrebne udaljenosti pri ugradnji radijatora [18J
jednoeijevni ventil s kratkospojenim vodom kao jednostavan jednocijevni ventil
Tablica 8.8
Eksponent ogrjevnog tijela [18J
izvedba ogrjevnog tijela eksponent n
Ilustracija 8.6
Nekoliko najčešćih načina priključivanja radijatora [18J člankasti i pločasf radijatori 1,30
kupaoničkl radijatori 1,20 -1,30
Pri tome način priključivanja ima najmanji utjecaj na smanjenje učina konvektori 1,30 - 1,,50
u slučaju izvedbe priključka samo s jedne strane ili s različitih strana, podno grijanje 1,10
ali s priključkom polaznog voda u gornjem dijelu radijatora.
Do smanjenja učina radijatora kao posljedica ugradnje na određeno
mjesto u prostoriji dolazi zbog toga što građevinski elementi i dijelovi
pokućstva u njegovoj neposrednoj blizini mogu ometati jedan ili oba
načina odavanja topline (zračenje i konvekciju). Stoga su propisane
najmanje potrebne udaljenosti između radijatora i okolnih
građevinskih elemenata kod kojih ne dolazi do smanjenja učina, a
koje prema DIN 4701 iznose (il. 8.7):
• od zida: najmanje 50 mm
• od poda: najmanje 100 mm.
Ako se radijator, primjerice, ugrađuje u nisu u zidu ili ispod
prozorske klupčice ili se pokriva zavjesama, zastorom, ukrasnim
pokrovom i sl, može doći do smanjenja učina čak do 15%.

+,
8.J. KONVEKTORI
zagrijan i zrak
prozor \ --<>" ~ sekundarni zrak
Konvektori su ogrjevna tijela za centralne sustave grijanja
(toplovod ne, vrelovodne ili parne) kod kojih se toplina gotovo ~i-JL-~ V I .~
. iz prostorije
isključivo izmijenjuje konvekcijom. Sastoje se od jednog ili više ~ istrujna rešetka
izmjenjivača topline u obliku cijevi na koju su ugrađene gusto
raspoređene lamele za izmjenu topline. Mogu se podijeliti na dva ~~~
osnovna načina: ventilator
a) prema mjestu ugradnje (il. 8.8):
• zidni ili za ugradnju u niše konvektor
• podni - izmjenjivač
topline
• s pokrovom
b) prema ostvarenju strujanja zraka
• s prirodnom konvekcijom filtarzazrak
• s prisilnom konvekcijom ili ventilatorski (il. 8.9).
vanjski
Uglavnom se koriste za grijanje velikih prostora s velikim zrak
ostakljenim plohama (npr. izloga, automobilskih salona i sl), a ohlađeni zrak
~ iz prostorije
mogu se izvesti i tako da se do njih dovodi svježi zrak izvana,
odnosno mogu se povezati sa sustavom ventilacije. Ipak, u odnosu
komora za
a) zidni konvektor b)podni konvektor c)konvektor s pokrovom miješanje
sazaklopkom
Ilustracija 8.9
Shema ventilatorskog konvektora [18J
niša
na radijatore, imaju nekoliko nedostataka, među kojima su najveći
pokrovni složena izvedba i ugradnja, otežano održavanje i čišćenje,
element odnosno razmjerno niža higijenska razina uporabe. Odabiru se s
obzirom na dimenzije (ugradbenu visinu i dubinu) i učin koji se
konvektor \ . pokrovna rešetka ~pokrov
~@ izražava po duljini (tablica 8.9).
~
.J(I-
I@
~kOnvektor
~
okno konvektor
Ilustracija 8.8
Osnovne izvedbe konvektora [18J
342 ~----~--------~- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 343

cd' E
<JJ -<; '<:t I'-
'<:t- CO
'<:t 1'--
r--: N NCO
,.... 8.4. ZIDNI KALORIFERI I ZRAČEĆI PANELI
'"
E .><:
cl ,....
e:
Zidni kaloriferi su ogrjevna tijela sustava grijanja koja se uglavnom
viješaju na zid, pri čemu se toplina gotovo isključivo izmjenjuje
Q)
ai E CO CO to
::::, ~ ci ,....
E "c
::::J o
co 1'-- N co
"o > ci N N- konvekcijom, a u pravilu su namijenjeni za grijanje velikih prostorija
>
kao što su proizvodni pogoni,. sportske dvorane, skladišta i sl.
cd'
.!: E '<:t co co o '<:t
Ako su dio centralnog sustava grijanja (npr. toplovodnog,
'<JJ '<:t_ co I'- N CO
~ NE
'<,
,.... N Lri" 1'-- CO vrelovodnog ili parnog), predstavljaju zaseban element, a ako su
o. dio lokalnog sustava, ujedno su i izvori topline pri čemu se kao
o o
energent može koristiti plin ili električna energija.
o o'l c:;:; c')
'<:t o'l N
,....
N
c')
io O
,.... N io
N c:;:; U njihove se osnovne dijelove ubrajaju:
- • kućišta s elementima za vješanje na zid
O CO O
,.... o'l to
,....
O O
c')
5,.... N ro
5 • priključci za spajanje na cijevni razvod ogrjevnog medija (kod
,.... lC) to
N c')
f--
toplovodnih, vrelovodnih i parnih izvedbi)
O
O O o'l o'l
CO
CO
I'-
I'-
o'l
• priključci za dovod energenta i odvod produkata izgaranja (kod
N o'l -e-
,....
O io o'l O
N N
CO
N plinskih izvedbi)
f--
• izmjenjivača topline (izravno ili izvedenog kao cijevni registar)
O CO c') ,....
O CO
o'l
CO
CO
O
o'l
O
lC)
I'-
o'l O
N
c')
N
I'-
N
• ventilatora kojim se omogućava strujanje zagrijanog zraka po
E f-- prostoriji
E
N CO CO
",-
e:
O
O
I'-
CO
to
c') N I'- O • ulaznih i istrujnih rešetki, odnosno otvora sa zaklopkama.
"u; CO E '<:t o'l ,....
o'l N
N
CO
N
"S;:
f--
~ Postavljaju se na zid prostorije, na visinu najmanje 2,5 m iznad poda,
e:-
'"
e:
Q) O ;(3 N c') c') CO N pri čemu se otvor za ulazak zraka mora nalaziti najmanje 1,5 m od
..o O '<:t
~ područja u kojemu treba ostvariti uvjete toplinske ugodnosti (il.
O ::::J CO CO
"c I'- '<:t CO ,.... N
CO
N
~
cl f - -
::::J
8.10). Način rada je sljedeći: u kućište se usisava zrak iz prostorije
O
O
I'-
N
,.... N
'<:t
io
io O; koji se zagrijava prolaskom preko izmjenjivačkih ploha i zbog
CO '<:t OO ,....
CO o'l
,.... N djelovanja ventilatora preko usmjerivačkih žaluzina istrujava u
f--
io io O
prostoriju. Pri tome također postoji mogućnost miješanja s vanjskim,
O c') I'-
O
lC)
CO
co ;:::::
c')
,....
o'l
'<:t ;::::: CO
,.... ,.... svježim zrakom koji se dovodi posebnim ventilacijskim kanalom, a
f-- vrlo često i filtracije čime se, uz grijanje, ostvaruje i ventilacija
O N N '<:t
O
'<:t
c')
'<:t
CO
prostorije.
O c')
'<:t co CD ,....
N
,....
'<:t
,.... lC)
f-
CO I'-
Zračeći paneli su ogrjevna tijela sustava centralnog (toplovodnog,
a I'- CO I'- c')
O I'- o'l lC) ,.... lC) vrelovodnog ili parnog) grijanja velikih prostora kao što su proizvodni
c') N '<:t o'l ,.... ,....
N
pogoni, sportske dvorane, skladišta i sl, a kod kojih se najveći dio

<tl
c: topline izmjenjuje zračenjem (radijacijski udio iznosi oko 80%).
Q) cd'
..o o!: E o o o
o o
o o
oc') Sastoje se od nosive ploče s metalnim plohama koje imaju velik
"c ..o
~ ::::J E
lC) ,.... N
to
N
c> "c emisijski koeficijent i u koje su ugrađene cijevi kroz koje struji
::::J
ogrjevni medij (il. 8.11). Kako se izmjena topline odvija zračenjem,

Tablica 8.10
a izmjenjuje se posredno, odnosno uz pnmjenu prijenosnika Tehnički podaci toplovodnih zračećih panela Duck Strip 2000
energije, zračeći paneli predstavljaju dobro rješenje u slučajevima (proizvođača Sabiana SpA, Corbetta, Italija)
kada se zagrijavanje određenih dijelova prostorije treba ostvariti
zračenjem, a zbog raznih razloga nije moguće koristiti izravne izvedbe
tehnički
zagrijače kao što su, npr. plinske IC grijalice. DS DS DS DS DS DS
podaci
2/300 2/600 2/900 3/300 3/600 3/900
Tehnički podaci zračećih panela prikazani su u tablici 8.10.
55/45/20°C 107 210 307 133 246 363
učin, 65/55/20°C 143 276 409 174 328 481
kalorifer e'<:'>:-----------
-> ~ ~
istrujna rešetka
~
-------
/~-t
~~-----
strua.~
WIm
visina
ugradnje,
80/60/20°C
90/70/20°C
65/55/20°C
80/60/20°C
179
220
3,00
3,10
348
420
3,10
3,20
512
614
3,10
215
261
3,10
409
491
3,20
604
727
3,20
3,20 3,20 3,30 3,30
! .s->: zagrijanog
t--t-.... ~ zraka m 90/70/20°C 3,20 3,30 3,30 3,30 3,50 3,50
konačna
volumen vode, lIm 0,55 1,10 1,65 0,85 1,65 2,50
brzina masa, kglm 4 8 12 6 12 18
strujanja
vkon < 0,3 mIs
/'. -------------..
i miješanje sa
sekundarnim
zrakom (iz "\
prostorije) )
..
domet mlaza zraka
Ilustracija 8.10
Shema ugradnje i djelovanja zidnih kaloritera [17J
lL..---- f
medijem pričvrsnim elementima

Ilustracija 8.11
Shema zračećih panela [18J
346 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČMIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 347

----------------~~ .......====......illiiiiiiiiiiiiiii-=.....====-"""""....... ~~~~---------------;
8.5. SUSTAVI POVRŠINSKOC CRIJANJA 1; ,. , -i- ;

sz'
E ,.
,.."
.
i';"
OJ
::::::-
E
, i
o
8.5.1. Osnovne zndajke površinskog grijanja E E
",
~.
<tl crf co o
ID 0E' o
co co ci' CD
.
Sustavi površinskog grijanja kao ogrjevna tijela koriste ~ 6"
o ~'r:
+"'
<tl
N , o o , 1.0
o , o.' o
o o 1.0l o "."'.
građevinske elemente, odnosno plohe prostorije: pod, zidove i
c:
ID
ID
1;) ". .....' ~
o
o I=?; o eN
:5' ~ o
O.
o
strop, pri čemu se toplina izmijenjuje zračenjem i konvekcijom, a s ~ OJ
'. ci '.
obzirom na ogrjevnu plohu dijele se na: -'<: ~

o
en
, 1/
o!:::
• podne l5..
S o; .'0
• zidne
~
o
• stropne. b g- o
o o 6
~ O o r-
Mogu biti izvedeni kao električni ili toplovodni, pri čemu se koriste :sz :i. , , , o
1.0
, , O , o
C\J
o
O
r- r-
, ,
en o°
CD r- r-
o
1.0
snižene temperature ogrjevnog medija (npr. 55/45, 40/30 "C), a kao :~ O· O o .,:.:
?Cl, oo
O
:::>
:!:: '" C\J
/,~
izvori topline služe niskotemperaturni i kondenzacijski kotlovi, "o
'Ci I···· '"i,;
~
solarni sustavi i toplinske crpke. .

ID
-'<:
en
sz' ';U .. i
Za primjenu sustava površinskog grijanja nužno je provesti o!::: E :0; C\J eo r- ~ m
N-<
l5.. o o
konstrukcijsku prilagodbu građevinskih elemenata, odnosno ploha S ~ o
"<t. r- C\J C\J C\J
~
o
r-
, o ~
o' o o, o 1.0 r-
o C\J o,
prostorije kako bi se u njih mogle ugraditi cijevi, odnosno grijači i +"'
c:
ID o
tf C\J
C\J.
~
C\J
o "<t
o
m
m
o
N-
o
"<t
O.
r- N 1.0
o r-
o 1.0
:=-
e..> .:::: o 'CD r- r- .0.
ostali elementi sustava, a često je potrebno i postavljanje toplinske
~
r-
t;::::
€o
o
o
O· o o o o
ID
izolacije na vanjskoj strani ploha (tj. prema okolici) kako bi se smanjili ~ > •
toplinski gubici. Uz to, potrebno je pridržavati se smjernica o
dopuštenim površinskim temperaturama ogrjevnih ploha čime se :sz
en sz'
c: OJ
m 6 o o CO o
ograničava učin.
-'<:
o CD m o o "<t
l5..
S ...,
::::::-
o o ~ o rC\J- o 1.0 "<t "<t o "<t
°c
1.0 , ,
C\J C\J
, oo oo , r- C\J r-
"li
oe..> +"'
"<t
m o
r- o
o "<t
co o o o
o
N- N-
co co
N-
m o
o
'0 "<t- co N- C\J

t;::::
"<t N- ~'.
Pri dimenzioniranju i izvođenju sustava i pri odabiru odgovarajućeg '0
ID
<tl
e. co "<t
r-
co CD
r- r- m r-
e. <tl
modela ogrjevne plohe valja obratiti pozornost na izvedbu i značajke en -'<:
pokrovnih slojeva, odnosno podnih, zidnih i stopnih obloga (tablica o

o o o o o o o o o
8.11). S obzirom na pokrovne slojeve plohe, postoje četiri osnovne crf C\J o o o o o 1.0 o o
ME o; ';:t o o m co o o m "<t
--
'e..> C\J N- .~-
o ,.-;.: o , r-
, , , o o r-
, ,
izvedbe sustava površinskog grijanja (il. 8.12): ~
:::>
OJ
-'<:
N-
C\J o
o
o
l C\J
V o o o o rm- N-
C\J o. o o
o
OJ o o 1.0.
o o o o o 1.0
• u mokrom estrihu o m "<t CD N- N- m co C\J
C\J
• u suhom estrihu .'.
E: <i
E E
ID
o >
ID
• u suhom estrihu u sloju toplinske izolacije <tl ID E
OJ
8' zs
c;; 'e..>
• u suhom podu (samo za podno grijanje). crf :2 Q5 ..c: o <tl
c: ~ ~
~
r- o :a o -.
E 'c 1;) l5.. :::>
ID
le..> ~ <;;>
OJ ID
~ -'<: ~
o 1;; ~ ID ~ > o ID
c:
ID ID
os;
e. ~
e..> ID c:
zs
o E -'<:.
<tl en c: <tl l5.. <tl
e..>
<tl
e. ;5 oe..>
o "o "o
o o
en S o e.
;1::; '-Q) 'c o
<tl o :=" c: '0" "'§ c: ID > c: l5.. e. OJ
<tl
Isto tako, važna veličina pri dimenzioniranju i izvođenju sustava c: c: c: ID
en 1:: ID ID
+"'
.::: ~ ~ l5.. ID
ID ID ID en
"o o <tl.' c: e -'<: E
podnog grijanja je površina ogrjevne plohe. U stambenim je O e "E E
e. "o ID
-'<:
en °E
.2
e. ~ :::> -'<:
..c: ..o le..> ci
'e..> ID
~
:::> e..> e.
O c;; "6> °E E o~
prostorijama ona jednaka ukupnoj, odnosno bruto površini I." ~ ~ 0c;;
e o
1-·, ID E e. I.
prostorije, dok se u kuhinjama i kupaonicama od nje oduzima dio '\ -'<:
348 ---~---~--~----- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 349

a) izvedba u mokrom i suhom estrihu s polaganjem napodlogu na koji se postavljaju kuhinjski, odnosno kupaonički elementi.
E podna obloga Ukupna se površina pri tome može podijeliti na boravišnu koja
~r-l
~ . ---estrih
zauzima najveći dio površine poda i na kojoj se odvija većina
aktivnosti u prostoriji te obrubnu koja zauzima dio površine poda
AI ---::ti~----Cijev sekundarnog kruga
uz vanjske zidove i prozore širine 1 m. Najveće dopuštene
folija zasprječavanje prolaska pare površinske temperature i toplinska opterećenja tih površina iznose:
sloj toplinske izolacije • za boravišnu površinu - najveća površinska temperatura: 29 °C,
nosiva podloga najveće toplinsko opterećenje: 99 W/m 2 •
• za obrubnu površinu - najveća površinska temperatura: 35 °C,
b)izvedba u mokrom i suhom estrihu s polaganjem u estrih najveće toplinsko opterećenje: 165 W/m 2 •
==::::::==~--podna obloga Pri tome iznimku predstavljaju podovi u kupaonicama i drugim

sanitarnim prostorijama te u zatvorenim plivalištima, gdje dopuštena
-$=---==:~:~hsekUndarnOg kruga
površinska temperatura iznosi do 33 °C.
Uz to, površine prekrivene parketom ne bi smjele imati površinsku
folija za sprječavanje prolaska pare
temperaturu veću od 26 °C, odnosno najveće toplinsko opterećenje
sloj toplinske izolacije
iznosi 65 W/m 2 (zbog čega parketi kao podne obloge nisu prikladni
nosiva podloga uz podna grijanja).
e)izvedba u suhom estrihu s polaganjem u pokrovni sloj (za električna podna grijanja) Temperaturni režim u sustavima površinskog grijanja određuje se
====:;:==~--podna obloga isključivo proračunom, a ne na osnovi iskustva.
-estrih
pokrovni sloj vanjski zid
grijaći elementi
slo] toplinske izolacije
nosiva podloga
d)izvedba u suhom estrihu s uležištenjem utoplinskoj izolaciji

ukupna površina
E podna obloga poda = ogrjevna ploha
~r '-estrih boravišna površina:
AI razdjelni sloj - folija zasprječavanje prolaska pare {tmax = 29 °C, Qmax =99 W/m 2
cijev sekundarnog kruga
nosivi lim
sistemska ploča - sloj toplinske izolacije
nosiva podloga
lustracija 8.12
Izvedbe podnog grijanja s obzirom na izvedbu podloge [18J Ilustracija 8.13
Boravišna i obrubna površina prostorije [12J

8.S.2. Cijevni razvod sustIva površinskog toplovodnog grijanja prostoriju pri tome ovisi o duljini cijevi po jedinici površine koja se
određuje jednadžbom:
Cijevni razvod sustava površinskog toplovodnog grijanja sastoji
se od primarnog i sekundarnog kruga. Primarni dio čine polazni i
1
povratni vodovi od izvora topline do razdjelnika, odnosno razdjelnog 'TO = -,
ormarića smještenog u prostoriji, a sekundarni dio polazni i povratni 'T
vodovi ugrađeni u ogrjevnu plohu prostorije, koji zapravo pri čemu su:
predstavljaju ogrjevno tijelo. Za izradu cijevi sekundarnog, odnosno
'TO - duljina cijevi ogrjevnog kruga po jedinici površine, m/m"
ogrjevnog kruga danas se u pravilu koriste polimerni materijali kao
što su polipropilen, polibuten i polietilen. Dimenzije cijevi i duljine 'T - razmak cijevi ogrjevnog kruga, mm (tablica 8.12).
krugova pri tome se određuju uz ograničenja, kako se u njima ne
bi pojavili ekstremni padovi tlaka, pri čemu okvirne vrijednosti iznose Ukupna duljina sekundarnog kruga je jednaka zbroju duljine
25 - 35 kPa. ogrjevnog kruga (cijevi ugrađenih u ogrjevnu plohu) i vodova za
Prijenos topline s ogrjevne plohe u prostoriju ovisi o protoku spajanje na razdjelnik, tj. na polazni i povratni vod primarnog kruga
ogrjevnog medija i razlici temperatura polaznog i povratnog voda, sustava grijanja. Ukupna je duljina tada jednaka:
dimenziji i razmaku cijevi, duljini ogrjevnog kruga, površini ogrjevne
plohe, modelu koji je korišten u proračunu i temperaturi zraka u
prostoriji.
pri čemu su:

Broj ogrjevnih krugova ovisi o potrebnom toplinskom opterećenju,
veličini i obliku prostorije te tehničkim mogućnostima. Pri tome se L R - ukupna duljina sekundarnog kruga, m
sekundarni, odnosno ogrjevni krug uobičajeno razvodi na četiri AF - površina ogrjevne plohe, m2
osnovnih načina (il. 8.14): I1L A - duljina spojnog voda, m.
• usporedno s jednakim smjerovima strujanja
• usporedno sa suprotnim smjerovima strujanja Ako se za vrijednost duljine sekundarnog kruga koja se određuje
• spiralno s jednom cijevi pri dimenzioniranju dobivaju padovi tlaka koji su veći od dopuštenih
• spiralno s dvije cijevi. vrijednosti, treba povećati dimenziju cijevi.
Uz to, kod spiralnog razvođenja cijevi za sustave podnog grijanja
Tablica 8.12
postoje četiri mogućnosti za izvedbu kruga s obzirom raspored Duljina cijevi po jedinici površine za
cijevi u boravišnoj i obrubnoj površini (il. 8.15). Pri tome se priključci nekoliko uobičajenih vrijednosti cijevnog razmaka [12]
na polazni i povratni vod primarnog cijevnog razvoda, bez obzira
razmak cijevi ~, mm duljina cijevi po jedinici površine ~O, m/m"
na način razvođenja sekundarnog kruga, moraju nalaziti na istom
75/80 13,3/12,5
mjestu, u razdjelniku, odnosno u razdjelnom ormariću.
150/160 6,616,25
225/240 4,414,16
Cijevi se u ogrjevnoj plohi razvode uz odgovarajući moduini razmak
s korakom, primjerice, 75 - 300 mm i duljinom cijevi po jedinici 300/320 3,3/3,12
površine 13,3 - 3,3 m/m" ili s razmakom 80 - 320 mm i duljinom
cijevi po jedinici površine 12,5 - 3,1 m/m", Toplina koja se odaje u

I
!
- I
aj usporedni razvod s b) usporedni razvod sa

jednakim smjerovima strujanja suprotnim smjerovima strujanja
)1 )1 )( )1 )(( ,-, ,-
, ,, \' l I
,,,
l ( I l
,, I
I
I
I
l
I
I
I
I
l
, , I I I I l
,,, ,,,
I I l I l
I I I I I
9.
I I I I l
, , I I I I l
,,, ,,,
I I I I I
I I I l I
I l I I I
, , l
I
I
I
I
l
I
l
I
I
f_'-_"_J
1...._, ..
_ _'-_./
__''-_''
_ _J_' \_-' '.. _... ' ..... _... '
polazni +povratni polazni r povratni
vod : vod vod 'vod
e) spiralni razvod s jednom cijevi d)spiralni razvod s dVije cijevi

PRIPREMA POTROŠNE TOPLE VODE
,,---------,,, ,,, - ------ -,
,,
,,, ,, ,,, t
,,
... -----
, ,
,, ,, ,,, ,
rOJ
,,
,,, ,,, ,,
, ' , , ,,,
,,, :, '
,, ,,,
, ,, ,
,, ,-----_ ... ,
,,,
"
,,
I ,------
,
, -----------
-:;-------' -
polazni : povratni pola zni -! povratni
vod Yvod vod rvod
Ilustracija 8.14
Četiri uobičajena načina razvođenja cijevi
sekundarnog kruga u ogrjevnim plohama površinskog grijanja [12J
b) jedan krug za cijelu e) jedan krug za cijelu

površinu s gušće površinu Sa zasebnim, d)odvojeni krugovi
a) jedan krug raspoređenim cijevima izdvojenim krugom u za boravišnu i
za cijelu površinu u obrubnoj površini obrubnoj površini obrubnu površinu
_Bl • • Ilustracija 8.15

Četiri Osnovne izvedbe spiralnog razvoda cijevi u
boravišnoj i obrubnoj površini prostorije kod podnog grijanja [12J

9.t. OSNOVNE ZNAČAJKE I PODJELA SUSTAVA sustavi pripreme (zagrijavanja) potrošne tople vOde
l l
decentraini
Sustavi za pripremu potrošne tople vode služe za zagrijavanje prema {
smještaju • pojedinačni centralni
pitke vode i zbog svojih se sličnosti u tehničkom smislu vrlo često u odnosu • skupni
promatraju zajedno sa sustavima grijanja, a nerijetko su izvedeni s na trošila
istim izvorom topline. U njihove se osnovne dijelove ubrajaju odgo- 1________ ====-1(akumulacijski)
varajuće izveden izvor topline, vodovi do trošila (slavina i sl), a često prema \
načinu protočni spremnički
i povratni, odnosno recirkulacijski vodovi te sigurnosni i regulacijski zagrijavanja
elementi (il. 9.1).
l ------- -====---.1
prema
izvedbi
izmjenjivača
\
---------
izravno grijani neizravno grijani
topline l
vod hladne vode ~
+
I-- na tekuća goriva l- na otpadnu toplinu ~
I J vod tople vode l J L

1J
I--. na plinska goriva f4-- na Sunčevu energiju I--
recirkulacijski
~ .
~-n
tf Z vod
recirkulacijska
prema
energentu
~
L-.
na kruta goriva
električni
.-
.-
s topnnsxorn crpkorn
spojeni natoplinarski sustav
.-
.-
(toplinska podstanica)
/ crpka
...I..---. Ilustracija 9.2

r,:r.:-------.=.-y:.L --:~-=-:
~Iel Opća podjela sustava za pripremu PTV-a [8J
"'~.
L ___________ .J
:
t sigurnosni i /
dovod / '
r
regulacijski elementi
hladne D;~D;
(vodovodna armatura) Sustavi za pripremu PTV-a mogu se podijeliti na nekoliko osnovnih
vode
. ~ .. protupovratni ventil/ -, načina (il. 9.2):
~ a) prema smještaju u odnosu na trošila (il. 9.3):
I III akumulacijski zagrijač '-- do vod
plina • lokalni - smješteni u neposrednoj blizini trošila
• centralni - smješteni na jednom mjestu za cijeli stan, kuću ili
Ilustracija 9.1
zgradu
Osnovni dijelovi sustava za pripremu PTV-a
u obiteljskoj kući s plinom kao energentom [8J b) prema načinu zagrijavanja vode:
• protočni - zagrijavaju vodu neposredno u trenutku potrošnje,
pri čemu izmjena topline započinje otvaranjem protoka kroz
Preporučljive temperature na koje se voda treba zagrijati iznose: trošilo
• za kupanje: 35 - 45 "C • spremnički ili akumulacijski - zagrijavaju vodu prije potrošnje,
• za kuhinjske potrebe: 55 - 60 °C. pri čemu se zagrijana voda sve dok nije potrebna pohranjuje u
odgovarajućem spremniku

....
e) prema izvedbi spremnika, odnosno zagrijača vode:

9.2. DIMENZIONIRANJE SUSTAVA .
• otvoreni - unutrašnjost spremnika, odnosno zagrijača je pod
okolnim tlakom, tj. u stalnom je doticaju s okolicom (uglavom ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE
se koriste kod lokalnih sustava)
• zatvoreni - unutrašnjost spremnika, odnosno zagrijača je pod Godišnja potrošnja tople vode u obiteljskoj kući, odnosno stam-
tlakom mirovanja instalacije, tj. odvojena je od okolice benoj zgradi može se odrediti pomoću jednadžbe:
d) prema izvedbi izmjenjivača topline:
• izravno grijani - toplinu predaju vodi izravno, preko odgova-
VplVgOd = 2: nstpo.stvVPlVd d ,
pri čemu su:
rajućeg grijača (npr. električnog, plinskog i sl)
VPlVgod - ukupna godišnja potrošnja tople vode, I
• neizravno grijani - toplinu predaju vodi posredno, preko izmje-
njivača topline kroz koji struji ogrjevni medij. n st - bro] stanova u zgradi
p o.stv - stvaran broj stanara u stanu , ,
V - prosječna dnevna potrošnja tople vode po OSObi, ovisno o
1. decentraini 2. centralni P;;:;~delu potrošača, lid (tablica 9.1)
a) pojedinačni
d - broj dana u godini kada postoji potreba za toplom vodom, d.
f
I ~~
L. L.
Tablica 9.1
I Modeli potrošača u proračunu godišnje potrošnje tople vode
(prema VOI 2067-12) [8]
b) skupni ~ I
I model oprema potrošnja, lid
recirkulacijski 11----.-_--,
~~~
umivaonik, tuškabina, perilica suđa 15 - 47
vod ~
L. L. L. I 2 umivaonik, obična kada, perilica suđa 33 - 56
I 3 umivaonik, velika kada, perilica suđa 48 - 71
4 umivaonik, obična kada, tuškabina, perilica suđa 22 - 54
zagrijač vode
smješten u
podrumu Faktor učina za centralne sustave za pripremu PTV-a određuje se
jednadžbom:
Ilustracija 9.3
Podjela sustava za pripremu PTV-a
s obzirom na smještaj u odnosu na trošila [8]
pri čemu su:
NL - faktor učina
n - broj izljevnih mjesta, odnosno trošila u stanu
Qr _
tr
prosječna potrošnja energije za pripremu PTV-a za pojedino
trošilo, kW h (tablica 9.2)
p - prosječan broj stanara u stanu (tablica 9.3)
Qo,pr _ prosječna potrošnja energije za pripremu PTV-a za običnu
kada
kadu (= 5,82 kW h).
J PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 359

Tablica 9.2
Prosječna potrošnja energije za pripremu PTV-a za pojedino trošilo [8J
T Stvarna potrebna energija za pripremu PTV-a tijekom godine
jednaka je:
trošilo prosječna potrošnja energije, kW h
E stv = Eteoa,
kada volumena 140 I 5,82
pri čemu su:
kada volumena 160I 6,51
E - stvarna qodišnja potrebna energija za pripremu PTV-a, kW h
velika kada (1800 - 750 mm) 8,72 stv
tuškabina saštedljivom mlaznicom 1,63 E - teoretska qodišnla potrebna energija za pripremu PTV-a, kW h
tea
tuškabina s običnom mlaznicom 3,66 a - faktor potrošnje, tj. stupanj djelovanja sustava (tablica 9.4).
tuškabina s tzv, luksuznom mlaznicom 7,32
bide 0,81 Tablica 9.4
umivaonik (630 - 560 mm) 0,7 Faktor potrošnje u proračunu stvarne godišnje potrebne energije
za pripremu PTV-a [8J
mali umivaonik 0,35
izvedba sustava izvedba izvora faktor napomena
sudoper 1,16
zapripremu PTV-a topline potrošnje a
lokalni električni zagrijači 1,01 -

Tablica 9.3
Prosječan broj stanara u stanu ovisno o broju soba (prema DIN 4708-2) [8J plinski zagrijači 1,1 -
broj soba u stanu prosječan broj stanara u stanu centralni niskotemperaturni logVgr najčešće iznosi 1,12 - 1,5
a=2--- (tj, 11 = 66- 88%)
1, 1112, 2 2,0 kotlovi 4,5
2 112 2,3 kondenzacijski logVgr najčešće iznosi 1,1 - 1,5
a=196--- (tj, 11 = 66- 90%)
3 2,7 kotlovi , 45
3 112 3,1 Legenda:
4 3,5 Vg r - ukupni volumen građevine
4 112 3,9
5 4,3
6 5,0
7 5,6
Teoretska potrebna energija za pripremu PTV-a tijekom godine

određuje se jednadžbom:
E teo = VPTVgoctCvP/1.{}v,
pri čemu su:

Eteo - teoretska godišnja potrebna energija za pripremu PTV-a, kW h
VpTV90d - ukupna godišnja potrošnja tople vode, I
c v - specifični toplinski kapacitet vode

(= 4187 J/(kg K) = 0,00116 kW h/(kg K)).
pv - gustoća vode, kq/dm" (tablica 2.1)
!'1.f}v - razlika ulazne i izlazne temperature vode, "C,

9.J. OPREMA SUSTAVA ZA PRIPREMU POTROŠNE
TOPLE VODE
T
9.3.1. Izvori topline i spremnici tople vode
Izvori topline su dijelovi sustava za pripremu PTV-a u kojima dolazi
do pretvorbe prikladnog primarnog izvora energije u toplinu koja
se potom izravno ili posredno (ovisno o izvedbi sustava) predaje uređaj za kontrolu
\. / osigurač strujanja
vodi. U najvećem broju slučajeva po svojoj su izvedbi jednaki izvo-
rima topline sustava grijanja i nerijetko se izvode kao jedinstveni
dimnih plinova
U . "< dimnih plinova
uređaj.
Kao izvori topline sustava za pripremu PTV-a u stanovima, obitelj-

U izmjenjivač topline
skim kućama i zgradama razne namjene danas se najčešće koriste:

termoelement glava
• mali protočni električni ili plinski zagrijači, odnosno tzv. brzo- (kontrola plamena) plamenika
grijalice (il. 9.4)
plamen za injektorska
• veliki protočni ili cirkulacijski električni ili plinski zagrijači paljenje sapnica
• akumulacijski, odnosno zagrijači sa spremnikom u raznim izved- glavni
bama s obzirom na energente (il. 9.5) piezo-upaljač
plinski ventil
• kombinirani kotlovi za sustav grijanja i pripremu PTV-a (plinski,
uljni, na kruta goriva, električni itd) plinski sigurnosni
• solarni sustavi (često s plinskim kondenzacijskim kombiniranim ventil (kontrola
kotlom) plamena)
• toplinske podstanice (ako je zgrada spojena na toplinarski sustav). preklopnik

strujanja
Spremnici tople vode su dio spremničkih, odnosno akumulacijskih
sustava za pripremu PTV-a i služe za pohranu zagrijane vode kako
bi njezina potrošnja bila moguća u bilo koje vrijeme. Najčešće su
izvedeni kao akumulacijski zagrijači, odnosno u njima se ili u jednom
njihovom dijelu voda istodobno može zagrijavati, tj. imaju ugrađen
topla voda
---- dovod hladne vode
izravni ili neizravni izmjenjivač topline (npr. plinski, električni, toplo- Ilustracija 9.4
vodni). Protočni zagrijač vode s plinskim atmosferskim plamenikom
Tehnički podaci izvora topline i spremnika tople vode za sustave

za pripremu PTV-a raznih izvedbi prikazani su u tablicama 9.5 - 9.7.
362 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ----~----------- 363

T
priključak za osiguračstrujanja Tablica 9.6

toplu vodu dimnih plinova Tehnički podaci električnogprotočnogzagrijača vode VEO
(proizvođača Vaillant GmbH, Remscheid, Njemačka)
žrtvena anoda
cijevi izmjenjivača
VED 12 I VED 18 I VED 21 I VED 24 I VED 27
turbulator toplinski učin, kW 12 I 18 I 21 I 24 I 27
unutrašnjost spremnika volumen,l 0,4
izolacija izlazni protok PTV-a, l/h (*) 3,8 I 5,8 I 6,7 I 7,7 I 8,6
osjetnik termostata i ukupne dimenzije: dubina, mm 114
graničnik temperature širina, mm 240
glavni plamenik visina, mm 481
termoelement
plamenik za paljenje najviša temperatura PTV-a, 55
sapnlca plamenika °C (*) (**)
otvori za pražnjenle i cirkulaciju
najviši nazivni pretlak, bar 10
plinski priključak ukupna masa, kg 5,4
plinska armatura
Legenda:
(j - pri punom opterećenju
Ilustracija 9.5 tj - za ulaznu temperaturu vode 10 °C
Akumulacijski zagrija č vode s plinskim atmosferskim plamenikom
Tablica 9.7
Tablica 9.5 Tehnički podaci spremnika tople vode Aqua Unit
Tehnički podaci akumulacijskog zagrijača vode STEB s električnim grijačima i (proizvođača Max Weishaupt GmbHs Schwendi, Njemačka)
mogućnošću spajanja na solarni sustav i toplovodni kotao
(proizvođača Centrometal d.o.o., Macinec) tehnički podaci izvedba
WAU 150 WAU 200 WAU 300 WAU 400
toplinski učin, kW (*) 23 30 36 45
STEB-200 STEB-300 STEB-400
nazivni volumen, I 150 200 300 400
toplinski učin, kW (*) 13,3 - 26,7 16,0 - 35,0 25,5 - 50,9
izlazni protok PTV-a, l/h (*) 19 25 41,5 52,0
snaga električnog grijača, kW 2 x 1000 3 x 1000 4 x 1000
Ukupne dimenzije: promjer, mm 636 636 736 736
volumen, I 200 300 600
visina, mm 1064 1324 1359 1741
izlazni protok PTV-a, l/h (*) 330 - 658 393 - 862 629 -1254
najviša radna temperatura PTV-a, °C 95
ukupne dimenzije: dubina, mm 660 710 860
najviši radni tlakna strani PTV-a, bar 10
širina, mm 605 655 805
dimenzije priključka vodova hladne Rl"
visina, mm 1550 1850 2030 i tople vode
najviši radni tlakPTV-a, bar 6 dimenzije priključka recirkulacijskog voda R3/4 "
dimenzije priključka vodova hladne i tople vode R3/4" dimenzije priključaka izmjenjivača topline Rl"
dimenzije priključka recirkulacijskog voda R3/4" ukupna masa, kg 102 122 150 185
dimenzije priključaka izmjenjivača topline R3/4" R1 " I
R1 u
Legenda: .
Legenda: (*) - za srednju temperaturu ogrjevnog medija 80 °C i ulaznu, odnosno Izlaznu
t) - za srednju temperaturu ogrjevnog medija 70 °C temperaturu vode 10160 °C

9.3.2. Sigurnosna oprema
Sigurnosna oprema u sustavima za pripremu PTV-a obuhvaća
razne sigurnosne i regulacijske elemente čija vrsta i namjena ovise
o izvedbi i volumenu sustava te energentu zagrijača (il. 9.6).
Sigurnosni ventil predstavlja obvezni dio sigurnosne opreme susta-

va za pripremu PTV-a, a kod manjih sustava može biti i jedini
sigurnosni element. Djeluje tako da u slučaju većeg porasta tem- I-
perature i većih toplinskih rastezanja vode jednostavno ispušta vodu \
iz sustava (il. 9.7). Namješta se na tlak koji je za određenu vrijednost
(npr. 20%) viši od radnog tlaka sustava.
Ekspanzijske posude u sustavima za pripremu PTV-a, kao i u

sustavima grijanja, služe za preuzimanje toplinskih rastezanja vode
zbog promjena temperature (il. 9.8). Najčešće se izvode kao mem-
branske, a za razliku od onih u sustavima grijanja, na njih se posta-
vljaju dodatni zahtjevi za higijenskom ispravnošću vode. Kod manjih
se sustava ne trebaju ugrađivati, dok je kod velikih sustava njihova
primjena obvezna. Ipak, njihova je primjena prikladnija i kod manjih
sustava jer, za razliku od sigurnosnih ventila koji ispuštaju višak
vode, nemaju gubitaka vode ni energije potrebne za njezino zagrija-
vanje.
Membranske ekspanzijske posude namijenjene za sustave za pri-
premu PTV-a imaju oznaku MAG-W i u pravilu su zelene boje (za
razliku od onih za sustave grijanja koje su crvene boje). Njihove
dimenzije ovise o tlaku prednamještanja, predtlaku (ovisnom o tlaku
u instalaciji) i tlaku namještanja sigurnosnog ventila (tablica 9.11).
Prema potrebnoj opremi i izvedbi s obzirom na prisilno strujanje
vode kroz njih koje je nužno za osiguranje higijenske ispravnosti
vode mogu biti (il. 9.9):
• protočne
• s ugrađenim ventilom. ces >U
)~ ro
Isporučuju se s tlakom prednamještanja (Po) koji određuje proizvo- :~ :~
N N
đač (npr. za većinu posuda volumena do 50 I iznosi 4 bar) i koji se co
.o
'c
,'-'
·1
nakon ugradnje treba uskladiti s tlakom instalacije (najčešće od 4 -a
Q)
~
do 6 bar). Najmanji ispitni tlak iznosi 10 bar, dok je za posude .~ cl.
volumena većeg od 20 I nužna dodatna tlačna proba. Zbog visokih I

zahtijeva koji se postavljaju na higijensku ispravnost vode (odnosno

t'
zbog sprječavanja razvoja mikroorganizama u stajaćoj vodi) treba

osigurati stalan protok vode kroz posudu. topla voda recirkulacijski
a) protočne ekspanzijske posude
Membranske ekspanzijske posude za sustave za pripremu PTV-a vod
ekspanzijska
ugrađuju se na dovod hladne vode u zagrijač, dok mjesto ugradnje
posuda
sigurnosnog ventila ovisi o izvedbi posude: ~'.'. zagrijači
vode
• kod protočnih posuda: između posude i izvora topline i
dovod hladne ~{X]~rx:},
• kod posuda s ugrađenim ventilom: između dovoda hladne vode vode
i posude.
obilazni vod
recirkulacijski
vod
b)ekspanzijske posude s ugrađenim ventilom recirkulacijski
sigurnosni q vod
M
ventil i
zagrijaČ~
dovod
hladne vode -+--"----Il~,:,:" dovod hladne tx:I~[>o<J-, vode '.~.1
1II'Ii'!l11!l"_!1!I!!liAJl, ;;~~~ _ _1I'lII vode ~~
! -,
ispuštanje zagrijane vode
ugrađeni ventil
Ilustracija 9.7
Ugradnja sigurnosnog ventila u sustavu za pripremu PTV-a [BJ
Ilustracija 9.9
Dvije osnovne izvedbe membranskih ekspanzijskih posuda za
sustave za pripremu PTV-a i njihova ugradnja u sustav [BJ
topla voda
recirkulacijski Tablica 9.8
vod Osnovne dimenzije membranskih posuda za sustave za pripremu PTV-a [BJ
tlak namještanja sigurnosnog ventila Psv, bar 6 10

predtlak PO, bar 3,0 3,5 14,0 3,0 3,5 4,0
nazivni volumen posude Pn,EP, I volumen spremnika potrošne tople vode p, I v.
8 161 127 92 274 253 233
sigurnosni
ventil 12 242 191 138 411 380 349
18 363 286 207 616 570 523
25 504 397 288 855 792 727
35 706 556 403 1198 1108 1017
Ilustracija 9.B 50 1009 794 576 1711 1583 1453
Ugradnja membranske ekspanzijske posude u sustavu za pripremu PTV-a [BJ
Napomena: podaci vrijede za ulaze i izlaze temperature vode 10160 °C.
368 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA ORIJANJE PRIRUČNIK ZA ORIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 369

r
tO.
SUSTAVI CENTRALNOG TOPLOVODNOG
GRIJANJA
370 - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - 371

+
10.1. OSNOVNA PODJELA 2 2 2
Sustavi centralnog toplovodnog grijanja su prema HRN EN 18282 h
određeni kao sustavi grijanja kod kojih temperatura ogrjevnog , ,

medija (tople vode) nije viša od 105 °C i danas predstavljaju
najčešću izvedbu sustava grijanja u stanovima, obiteljskim kućama
2
4 ti ts
2
3t : 14
:r
,
, 2
i zgradama u europskim zemljama. U pravilu se dijele na dva
osnovna načina:
a) prema ostvarenju strujanja ogrjevnog medija:
• crpni ili pumpni 3 3
• gravitacijski
b) prema izvedbi razvoda:
• dvocijevni
• jednocijevni
• Tichelmannovi. 1 - priključak zaodzračivanje 7 - izvor topline - kotao
2 - ogrjevno tijelo - radijator 8 - cirkulacijska crpka
Orpni ili pumpni sustavi grijanja rade prema načelu prisilne 3 - polazni vod 9 - prestrujni ventil
cirkulacije, pri čemu se strujanje ogrjevnog medija (tople vode) kroz 4 - povratni vod 10- zatvorena ekspanzijska posuda
instalaciju ostvaruje djelovanjem crpke, odnosno mehaničkim, 5 - sigurnosni ventil 11 - granski zaporni ventil s mogućnošću pražnjenja
prisilnim putem (il. 10.1). Zbog viših tlakova u instalaciji uglavnom 6 - priključak zapražnjenje 12- isječak dijela instalacije
se izvode kao zatvoreni, odnosno sa zatvorenom ekspanzijskom
posudom. Danas su u primjeni najčešći i pri njihovom se Ilustracija 10.1
Crpni dvo cijevni sustav grijanja [18J
dimenzioniranju polazi od brzine strujanja medija (tj. protoka) ili od
najvećih zadanih padova tlaka u nekom odsječku instalacije.
Gravitacijski sustavi grijanja rade prema načelu prirodne suprotnom smjeru. Pri tome su temperature medija na ulasku u
cirkulacije, pri čemu se strujanje ogrjevnog medija (tople vode) svako ogrjevno tijelo jednake, dok se regulacija izvodi pomoću
ostvaruje prirodnim putem, odnosno djelovanjem uzgona zbog regulacijskih ventila, a sustavi se dimenzioniraju prema najne-
razlike gustoća tople i hladne vode u instalaciji (il. 10.2). Najčešće povoljnijem odsječku instalacije.
se izvode kao otvoreni, odnosno s otvorenom ekspanzijskom Jednocijevni sustavi grijanja imaju cijevni razvod koji se sastoji
posudom, a danas se razmjerno rijetko koriste (npr. kod malih od jednog voda koji serijski povezuje ogrjevna tijela, jedno nakon
sustava grijanja na kruta goriva). Glavni razlog tome su mali drugoga, a s obzirom na vođenje vodova mogu biti s donjom,
pogonski tlakovi zbog čega su potrebni veći promjeri cijevi, a gornjom ili vodoravnom raspodjelom (il. 10.3). Temperatura medija
mogućnost regulacije je lošija. na ulasku u ogrjevna tijela smanjuje se ovisno o njihovoj udaljenosti
Dvocijevni sustavi grijanja imaju cijevni razvod koji se sastoji od od izvora topline i istodobno se njihova površina odavanja topline
dva, u pravilu usporedno vođena voda: polaznog i povratnog (il. 10.1 povećava. Requlacija se izvodi pomoću posebnih regulacijskih
i 10.2). Kroz polazni vod od izvora topline do ogrjevnih tijela struji ventila pri čemu svako ogrjevno tijelo ima premosni ili prestrujni vod.
zagrijani ogrjevni medij, a kroz povratni struji ohlađeni medij u

+'
~
1 5
t
,
,,, :---1
,, ,
4 5:, 6 .T. 7 7
8 6
,,
,,
IJIIIIIIIIIIIII
I'
Jllllllllllllr
,,, , ,
,, gt i!10 gt i!1O
,, , ,
________ I
i..
~
7 , 7 7
81111111111111 [:~ t
,
,,,
,, tP1111111111111 ;Jllllllllllllr 8
:h
I
I
g .pr
12 Đ
13
~ - -
:8 14
1 - ogrjevno tijelo - radijator 8 - specijalni ventil

2 - priključak za odzračivanje g - slijepi zasun
3 - vod ogrjevnog medija 10- sigurnosni ventil
1 - odzračni vod 7 - ogrjevno tijelo - radijator 4 - prestrujni vod 11 - cirkulacijska crpka
2 - otvorena ekspanzijska posuda 8 - priključak zaodzračivanje 5 - priključak zaodzračivanje 12- priključak zapražnjenje
3 - prestrujni vod s prigušnim ventilom g - polazni vod 6 - polazni vod 13- izvor topline - kotao
4 - preljevni vod 1O- povratni vod 7 - povratni vod 14- zatvorena ekspanzijska posuda
5 - sigurnosni povratni vod 11 - priključak zapražnjenje
6 - sigurnosni polazni vod 12- izvor topline - kotao Ilustracija 10.3
Crpni jednocijevni sustav grijanja s donjom raspodje/om [18J
Ilustracija 10.2
Gravitacijski dvocijevni sustav grijanja [18J
Tichelmannovi sustavi grijanja predstavljaju kombinaciju

dvocijevnih i jednocijevnih sustava i kod njihovog su razvoda
ukupne duljine polaznog i povratnog voda od izvora topline do , ,
svakog ogrjevnog tijela jednake (il. 10.4). Padovi tlaka na svim ~-------------~--------------.--~
granama instalacije su jednaki pa nije potrebno hidrauličko ~---.--------------------------------------~
uravnotežavanje, a sustav se može dimenzionirati prema bilo kojoj :5
1 - ogrjevno tijelo - radijator 4 - izvor topline - kotao
grani. Ipak, njihov je osnovni nedostatak to što se jednake ukupne 4
2 - polazni vod 5 - povratni vod
duljine vodova vrlo teško mogu ostvariti.
3 - cirkulacijska crpka
Ilustracija 10.4
Tiehe/mannov sustav grijanja [18J
374 --~------------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 315

10.2. DIMENZIONIRANJE SUSTAVA
T
I
Rod = Aod .
du od
PW~d
2
- linijski otpor na
. .
odsječku, Palm (tablice 11.7,
10.2.1. trpni dvocijevni sustavi , 11.8 I 11.9, II. 11.2)
Osnovna pretpostavka pri dimenzioniranju crpnih dvocijevnih AOd - koeficijent hrapavosti cijevi na odsječku (il. 11.3)
sustava toplovodnog centralnog grijanja je da su poznate vrijednosti d u,o d - unutarnji promjer cijevi na odsječku, m
toplinskog učina svih ogrjevnih tijela (određenog, npr. postupkom W od - brzina strujanja ogrjevnog medija kroz odsječak, m/s
prema HRN EN 12 831) te poznati i ucrtani položaji svakog
2
ogrjevnog tijela i izvora topline na odgovarajućem crtežu. Na njega
ZOd = 'od W od - lokalni otpor na elementu odsječka, Pa
se unose svi ostali elementi sustava (razvod, armatura itd) i potom 2
se, počevši od kotla, numeriraju odsječci polaznog i povratnog 'Od - koeficijent oblika pojedinog elementa odsječka (tablica 11.10)
voda. Svakome od njih pridružuju se, odnosno upisuju na crtež ili
u obrazac odgovarajuće vrijednosti duljina i masenog protoka,
odnosno brzina strujanja (dobivene na osnovi potrebnog toplinskog
učina).
!lp", ~ 1~ . ( :
v
r- pad tlaka na regu lacljskom ventilu na
(u posve otvorenom položaju), Pa
odsječku
Dimenzioniranje instalacije, odnosno određivanje promjera cijevi na
pojedinim odsječcima temelji se na proračunu pada tlaka, pri čemu v - protok ogrjevnog medija kroz regulacijski ventil, l/h
se polazi od najvećih vrijednosti brzina i padova tlaka. Kako bi se kv - ventilski koeficijent (kv-vrijednost).
spriječila pojava šumova u instalaciji, treba voditi računa o najvećim
dopuštenim vrijednostima brzina i padova tlaka u pojedinim njezinim
Za svaku granu instalacije (tj. za zbroj svih odsječaka od izvora
dijelovima (tablica 10.1). Općenito se može uzeti da padovi tlaka
topline do ogrjevnog tijela) potom treba zbrojiti sve padove tlaka
iznose 50 - 200 Palm, a brzine strujanja u cijevnom razvodu 0,5 -
po odsječcima:
0,7 m/s, dok se pri 1 m/s može očekivati pojava šumova.
Dimenzioniranje na osnovi padova tlaka provodi se pomoću ~uk,gr = L~uk,od,i

i
'
osnovnih jednadžbi mehanike fluida koje opisuju otpore do kojih

dolazi pri strujanju fluida kroz cijevi. Ukupni je pad tlaka pri strujanju pri čemu je:
ogrjevnog medija (tople vode) kroz odsječak neke grane instalacije ~P uk ,gr - ukupni pad tlaka na grani, Pa.
jednak:
~Puk,Od = ~Pgub,od + ~reg,od ,

Grana s najvećom vrijednošću ukupnog pada tlaka predstavlja
najnepovoljniju granu i ta je vrijednost pada tlaka (uz potreban
pri čemu su: protok) mjerodavna za određivanje potrebne visine dobave
~PUk,Od - ukupni pad tlaka na odsječku, Pa cirkulacijske crpke, dok je za sve ostale grane potrebno hidrauličko
uravnotežavanje. Tada vrijedi:
~Pgub,od =lodRod +Zod - ukupni pad tlaka (gubici) zbog strujanja
medija kroz odsječak, Pa ~c =~uk,ngr =H+H uzg '
lad - duljina odsječka, m
pri čemu su:
~Pc - potrebni pogonski, odnosno tlak dobave crpke, Pa
376 ----~-~--------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 377

~PUk.ngr - ukupni pad tlaka na najnepovoljnijoj grani, Pa Tablica 10.1
Granične vrijednosti brzina strujanja i padova tlaka u pojedinim
H - visina dobave crpke, Pa dijelovima instalacije sustava toplovodnog grijanja [18J
Huzg ",0,05~uk.ngr - uzgonska visina, Pa. dio instalacije brzina strujanja W;, m/s linijski otpori ~, Palm
glavni vodovi i ogrjevna tijela
0,5 - 0,7 50 - 100
Za određivanje potrebnog tlaka dobave crpke (pogonskog tlaka) na (u stambenim zgradama)
temelju najnepovoljnije grane postoje dvije osnovne mogućnosti: glavni podrumski razvod
0,8 -1,5 100 - 200
1. najnepovoljnijom se smatra grana do najdaljeg trošila, dok se kod (u stambenim zgradama)
dimenzioniranja ostalih provjeravaju padovi tlaka kako neka od razdjelni vodovi i ogrjevna tijela
njih ne bi bila nepovoljnija 1,0 - 2,0 100 - 250
(u proizvodnim pogonima)
2. dimenzioniraju se sve grane i na svima se određuju padovi tlaka
te se na temelju toga zaključuje koja je najnepovoljnija.
Tablica 10.2
Korekcijski koeficijent za lokalne i linijske otpore pri
Pri uzimanju vrijednosti linijskih i lokalnih otpora iz tablica i dijagrama stvarnim srednjim temperaturama ogrjevnog medija [18J
treba imati na umu da su ti podaci u pravilu određeni pri srednjoj srednja temperatura ogrjevnog medija {Tm, °C korekcijski koeficijent f
temperaturi ogrjevnog medija 80 °C. Za ostale temperature treba 80,0 1,0
provesti korekciju koja se za linijske otpore (analogno za lokalne) 70,0 0,994
određuje jednadžbom:
62,5 0,989
60,0 0,988
R _ Rao° c
t} - f '
pri čemu su: 10.2.2. Gravitacijski dvocijevni sustavi

Rf} - vrijednost linijskog otpora pri stvarnoj srednjoj temperaturi
ogrjevnog medija, Pa/m Osnovne pretpostavke i polazne točke pri dimenzioniranju
R aooG - vrijednost linijskog otpora pri srednjoj temperaturi ogrjevnog gravitacijskih dvocijevnih sustava centralnog toplovodnog grijanja
medija 80 °C, Palm (tablice 11.7, 11.8 i 11.9, il. 11.2) jednake su kao kod crpnih dvocijevnih sustava. Osnovna je razlika
u tome što se potreban pogonski tlak ostvaruje djelovanjem uzgona
f - korekcijski koeficijent (tablica 10.2).
zbog razlike gustoća vode u polaznom i povratnom vodu kao
posljedice razlike njihovih temperatura te visinske razlike kotla i
Kao smjernice pri dimenzioniranju mogu poslužiti ekonomične promatranog ogrjevnog tijela (il. 10.5).
brzine strujanja i približno konstantni padovi tlaka (pri čemu treba Potreban pogonski tlak je jednak uzgonskom i iznosi:
provjeravati brzine strujanja).
~uzg = H max . h = Hmax9(ppol ~ ppov) ,
Kako bi se postupak proračuna pojednostavio, često se koriste
praktični obrasci (tablica 11.6). pri čemusu:
~Puzg - potreban pogonski, odnosno uzgonski tlak, Pa
Hmax - najveća visinska razlika izvora topline i ogrjevnog tijela, m
h - uzgonski tlak po visini, Palm (tablica 10.3)
378 ~~~~~~~~~-~~--~~ PRIRUČNIK ZA CRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ~--------------- 379

Ppov - gustoća ogrjevnog medija u povratnom vodu, kq/rn" polazni vod
ppO! - gustoća ogrjevnog medija u polaznom vodu, kq/m", sredina ogrjevnog tijela
- - - - - - - - - -- .
1 "'~
Kako je kod gravitacijskog grijanja na raspolaganju razmjerno mali I ~~
I "WN
"S: ~
pogonski tlak, cijevi se ne mogu dimenzionirati po volji, već treba I
_srediila izv~ra to~l~ __1 . .x.:
uzimati veće vrijednosti promjera. 1
----- 1
Postupak dimenzioniranja se sastoji od prethodnog i konačnog povratni vod
proračuna. Prethodnim se proračunom dimenzionira najnepovoljnija
grana, odnosno ona s najvećom duljinom i najmanjom visinskom Ilustracija 10.5
Načelo gravitacijskog grijanja [18J
razlikom izvora topline i ogrjevnog tijela. Prvi korak postupka je
određivanje raspoloživog pada tlaka:
Tablica 10.3
Uzgonski tlak u ovisnosti o temperaturi [18J
Rngr =l1{Juzg
- - ( 1-x) ,
i; temperatura polaznog voda Povo DC
temperatura povratnog voda Povo DC 70 80 90
pri čemu su:
uzgonski tlakh,Palm
R ngr - raspoloživi pad tlaka na najnepovoljnijoj grani, Palm 40 201 265
143
Ingr - ukupna duljina najnepovoljnije grane (polaznog i povratnog 50 101 159 223
voda), m
60 53 112 176
x - procijenjeni udio lokalnih otpora u ukupnom padu tlaka (= 33 70 - 59 122
ili 50%).
Konačni proračun u obzir uzima stvarne vrijednosti lokalnih otpora 10.2.3. Jednocijevni sustavi
pojedinih elemenata svake grane instalacije, pri čemu ukupni pad
Pri dimenzioniranju jednocijevnih sustava centralnog toplovodnog
tlaka proračunat kao zbroj lokalnih i linijskih otpora mora biti manji
od uzgonskog tlaka: grijanja u pravilu iznova treba određivati veličine ogrjevnih tijela jer
se zbog odavanja topline od jednog do drugog ogrjevnog tijela u
2/jRi + 2 Zi s; l1{Juzg .
krugu (grani instalacije po prostoriji) smanjuje temperatura medija
pa se njihova veličina mora povećavati.
i j
Pri tome najprije treba odrediti raspodjelu topline po ogrjevnom tijelu
Ako su dobivene vrijednosti ukupnog pada tlaka prevelike, treba kao udio ukupne raspoložive topline, odnosno protoka ogrjevnog
povećati dimenzije, a ako su premale, razlika se nadomješta medija u krugu, što uobičajeno iznosi 30 - 50%. Razlika do ukupnog
prigušivanjem na ventilima ogrjevnih tijela za što se koriste protoka nadomješta se kroz premosni, odnosno prestrujni vod (npr.
termostatski ventili posebno namijenjeni za gravitacijska grijanja koji ako je termostatski ventil zatvoren, protok kroz premosni vod je
imaju velik ventilski koeficijent i mali pad tlaka. 100%).
Kako bi se ostvarila željena raspodjela topline (protoka) po
Analognim postupkom se dimenzioniraju ostale grane, pri čemu se kod ogrjevnim tijelima, površinu svakoga od njih treba odrediti
proračunom i uskladiti ga s odgovarajućim potrebnim učinom, za
dimenzioniranja grane prema najvišem ogrjevnom tijelu novi uzgonski
tlak uzima kao ulazna veličina za dimenzioniraje preostalih grana. što može pomoći bilanca temperature i mase (il. 10.6). Postupak
dimenzioniranja se sastoji od 11 koraka.
380 ---~~------~-~-- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 381

1. korak: određivanje ukupnog normnog toplinskog učina svih 7. korak: određivanje srednje temperature ogrjevnog tijela na osnovi
ogrjevnih tijela u prostoriji na osnovi potreba za toplinom. temperature prethodnog i temperature u premosnom vodu:
• prema pravilu miješanja:
2. korak: određivanje masenog protoka u pojedinom krugu (tj. za
sva ogrjevna tijela u prostoriji) pomoću jednadžbe: 1'tpov,OT mOT + 1'tpol,OT(i-1l(m kr - mOT)
1'tpol,OT = ,
mkr
_ ON,kr
m kr - pri čemu su:
L~:&krcOM
1'tpol,oT' 1'tpol,OTO-1) - temperature ogrjevnog medija na ulasku u pro-
pri čemu su: matrano i prethodno ogrjevno tijelo, °C
m Kr - maseni protok ogrjevnog medija kroz krug, kg/s • prema odavanju topline s promatranog ogrjevnog tijela:
0N,kr - ukupni normni projektni toplinski učin ogrjevnih tijela u krugu,
odnosno potrebe prostorije za toplinom, W OaT
1'tpol, OT = 1'tpol - ---"-'----
~1'tkr - razlika temperatura na ulasku i izlasku iz kruga, °C mkrCOM
COM - specifični toplinski kapacitet ogrjevnog medija (vode), J/(kg K) pri čemu je:
(tablica 1.10). 1'tp01 - temperatura ogrjevnog medija na ulasku u krug (za prvo je
ogrjevno tijela jednaka temperaturi na ulasku u njega), °C.
3. korak: raspodjela ukupnog normnog projektnog toplinskog učina
po pojedinom ogrjevnom tijelu u prostoriji: 8. korak: određivanje temperature na izlasku iz ogrjevnog tijela:
°OT
pri čemu su:
pri čemu je:
OaT - projektni toplinski učin pojedinog ogrjevnog tijela, W
1'tpov,OT - temperatura ogrjevnog medija na izlasku iz ogrjevnog tijela, °C.
O-potreban toplinski učin pojedinog ogrjevnog tijela, W
z - projektni dodatak (= 15%, u pravilu).
9. korak: određivanje srednje (aritmetičke) nadtemperature:
4. korak: pridavanje vrijednosti toplinskog učina Oj prvom ogrjev-

nom tijelu koje se ugrađuje.
5. korak: odabir udjela masenog protoka kroz ogrjevna tijela.

10. korak: određivanje proračunskog faktora:
6. korak: određivanje masenog protoka kroz ogrjevno tijelo pomoću
jednadžbe: F-(- ~1'tm,stv
~1'tm,N ln _( 60 ln
- ~1't m,stv '
mOT = xm kr,
pri čemu su: pri čemu su:
mOT - maseni protok medija kroz ogrjevno tijelo, kg/s F- proračunski faktor
x - udio masenog protoka kroz ogrjevna tijela (= 30 - 50%).

~1'tm,N - aritmetička nadtemperatura ogrjevnog medija uz normom 10.1. O.nov. r'IIII.lij••1I.'.v. Irij.nj.
određene vrijednosti temperatura polaznog i povratnog
voda te zraka u prostoriji (npr. 90170/20 ili 75/65/20 dc), DC
10.3.1. Osnovni zadaci regulacije
~1'trn,st v - aritmetička nadtemperatura ogrjevnog medija uz stvarne
vrijednosti temperatura polaznog i povratnog voda te zraka Suvremena regulacija u sustavima grijanja ima nekoliko osnovnih
u prostoriji, DC zadataka:
n - eksponent ogrjevnog tijela (tablica 8.8). • povećanje pogonske sigurnosti (npr. zaštita od smrzavanja, pregri-
[avanja i sl)
11. korak: određivanje normnog toplinskog učina ogrjevnog tijela: • smanjenje potrošnje energije i troškova
• povećanje toplinske ugodnosti u prostorijama
QOT,N = QoTF .
• pojednostavljenje rukovanja sustavom
pri čemu je: • točno i stalno prilagođavanje rada sustava potrebama.
QOT,N - normni projektni toplinski učin ogrjevnog tijela (radijatora), W. S obzirom na zahtjeve za smanjenjem potrošnje energije koji se na
sustave grijanja (i pripreme PTV-a) u posljednje vrijeme sve više
Normni toplinski učin ogrjevnog tijela slijedi iz normalnih uvjeta postavljaju, regulacija se može podijeliti u četiri osnovne skupine:
prema HRN EN 442 (tj. za temperature 75/65/20 dc), što znači da • regulacija temperature u prostoriji
se za njihov odabir koriste odgovarajuće tablice. Ako se u njima • regulacija temperature polaznog voda s obzirom na vanjsku
odgovarajuće ogrjevno tijelo ne može pronaći, treba povećati udio
temperaturu
masenog protoka kroz njega (najviše do 50%).
• regulacija temperature PTV-a
Završni dio postupka dimenzioniranja je određivanje duljine cijevi,
• regulacija rada sustava s obzirom na promjenu potreba za topli-
odnosno diferencijalnog tlaka ventila iz nomograma ventilskog
nom (tj. prilagodba rada cirkulacijske crpke).
koeficijenta za jednocijevne sustave i određivanje pada tlaka svih
krugova. Tada uravnotežavanje nije potrebno unutar kruga, već
između pojedinih krugova.
10.3.2. Regulacija temperature u prostoriji
RegUlacija temperature u prostoriji služi za prilagođavanje rada
ogrjevnih tijela promjenama potreba za toplinom u prostoriji u skladu
s promjenom uvjeta u njoj. Poremećajne veličine pri tome su
toplinski izvori (npr. upad Sunčevog zračenja kroz plohe prostorije,
odavanje topline rasvjetnih tijela, opreme, uređaja, osoba i sl) i
ponori u prostoriji (tj. toplinski gubici kroz plohe prostorije). Takva
se regulacija može izvesti kao:
• individualna ili decentraina
kotao
• centralna.
Individualna ili decentraina regulacija temperature uglavnom se

Ilustracija 10.6 koristi u sustavima grijanja zgrada i omogućava requlaciju tempera-
Bilanca temperature i mase kod dimenzi- ture zraka u prostoriji u svakoj prostoriji zgrade zasebno. Ostvaruje
oniranja jednocijevnih sustava grijanja [18J

se pomoću mehaničko-hidrauličkih regulatora koji za svoj rad ne Centralna regulacija temperature uglavnom se koristi u sustavima
zahtijevaju pomoćnu energiju, već se njihovo djelovanje osniva na grijanja stanova i obiteljskih kuća te omogućava regulaciju tempera-
rastezanju prikladne tvari ili sredstva, pri čemu se postižu ture zraka u svim prostorijama na osnovi temperature u jednoj, tzv.
proporcionalni regulacijski odnosi. Takvi se regulatori najčešće referentnoj prostoriji prema kojoj se regulira temperatura polaznog
izvode kao termostatski ventili koji mogu biti (il. 10. 7): voda (il. 10.8). Ostvaruje se pomoću mehaničko-električnih regu-
latora koji se postavljaju u referentnu prostoriju (čija ogrjevna tijela
• s ugrađenim osjetnikom (ventil, regulator i osjetnik čine jednu
ne smiju imati termostatske ventile) i služe kao glavni ili vodeći
jedinicu) .
regulatori. Za svoj rad zahtijevaju pomoćnu energiju i izravno djeluju
• s odvojenim osjetnikom s kojim su povezani kapilarnim vodom
na temperaturu polaznog voda, odnosno na kotlovsku regulaciju.
(ventil i regulator čine jednu jedinicu)
• s odvojenim osjetnikom i regulatorom s kojim su povezani termostatski
kapilarnim vodom (osjetnik i regulator čine jednu jedinicu) ventil
• mikroprocesorski upravljani (jedinlca se sastoji od programatora,
osjetnika, regulatora, uklopnog sata i ventila, a za svoj rad vremenski upravljan
središnji regulator
zahtijeva pogonsku energiju). temperature u prostoriji
~--+----I--- -<x1---<~
osjetnik temperature
u referentnoj prostoriji
Ilustracija 10.7
običan ventil
Osnovne izvedbe
termostatskih ventila : : --OSjetnii<
II temperature
ogrjevno tijelo u :
referentna
prostorija
:: polaznog voda
,---- __ J L _ referentnoj prostoriji :
,, cirkulacijska
,,----------------,
I,, crpka
,,,
,,
I,, ,,,
izvor topline ,,
b) termostatski ventil povezan kapilarnim
vodom s odvojenim osjetnikom I - kotao ,,
c) termostatski ventil povezan ,,,
kapilarnim vodom s odvojenim ,,
osjetnikom i regulatorom dovod ,
goriva
(plina) '---- --'
Ilustracija 10.8
Načelna shema centralne regulacije temperature u prostoriji [18]

T
10.J.J. Regulacija temperature polaznog voda ovisno o vanjskoj

temperaturi
Regulacija temperature polaznog voda ovisno o vanjskoj
.r.
\r ! termostatski
ventil
prostorija
il
li
li
temperaturi prostoriji služi za prilagođavanje rada izvora topline osjetnik vanjSke~'

promjenama vanjskih (okolnih) uvjeta, pri čemu je poremećajna temperature .
na pročelju vremenski
veličina vanjska temperatura, a najčešće se koristi u sustavima G
l/upravljani
~ regulator
grijanja stanova i obiteljskih kuća.
Na regulatoru je svakoj vrijednosti vanjske temperature pridružena osjetnik temperature , :
odgovarajuća vrijednost temperature polaznog voda, ovisno o pOlazn\Og voda
_ _ __
J' I: L _
namještanju krivulje grijanja (il. 10.9). Pridruživanje je zadano : sigurnosni
karakteristikom regulatora i mora odgovarati karakteristici sustava, , l graničnik cirkulacijska
što se u pravilu ostvaruje namještanjem nagiba i usporednim i temperature

crpka
",
pomakom na regulatoru. Nagib je određen jednadžbom: ,
1-------'
I izvor topline
- kotao
,
--------------------
pri čemu su:
plamenik ' - -'
f3 - nagib krivulje grijanja (il. 10.9)
Llf}
po
I - raspon temperatura polaznog voda, °C Ilustracija 10.10
Llf}ok - raspon vanjskih temperatura, °C. Načelnashema regulacije temperature polaznog
voda i individualne regulacije temperature u prostoriji [18J
~ 90 Ilustracija 10.9
Krivulje grijanja [18J
J'g 80 1-----+--~-_+_------;,_L_1-___*~-__1
Treba napomenuti da regulacija temperature polaznog voda nije isto
o što i regulacija temperature u prostoriji pomoću termostatskog
c::
"c
:~
ventila, već se one u pravilu trebaju izvoditi i koristiti istodobno (il.
~ 70 1----~+----_+_--r'------r'_____1-___*~---1 10.10). Isto tako, ako se sustav grijanja sastoji od krugova s
@
-g različitim temperaturama polaznog voda (npr. od radijatorskog i
~ 601-----+---+----j,.L- ?--j-:7"t'=-------\ podnog grijanja), za namještanje potrebne temperature u svakome
"c
§; od njih koriste se miješajući ventili (il. 10.11).
cl
g 50 1----c~~--+-+__+_----7'L.-J-~"""'-~-----j~=-+-......-:c--j
Pri izvođenju regulacije temperature polaznog voda također treba
~
ci
cl. paziti da ne dođe do snižavanja temperature povratnog voda do
~ 40 ~--+_c.47'~"L_~....-l'"'--------1--+----1 vrijednosti na kojima bi moglo doći do tzv. niskotemperaturne
~
Q)
cl. korozije. Kako bi se to izbjeglo, uobičajeno se koriste graničnici
.§ 30 f-------h~~4-----+-----1--+----1 temperature povratnog voda i miješajući ventili.
20 =- ---.L~_~-----'- L_-----'-_~---.J
20 10 o -10 -14 -20

vanjska temperatura {}Ok. °C
388 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE -~----~----~----- 389

- ,
f I'
osjetnici temperature polaznog

ogrjevno tijelO
/. voda u krugovima 1 i 2 sustava grijanja
t..:..:.:..:-'-'-'-'-:..:.:..:..J
/r-O--: \ 0-,
fr i @] i cirkulacijske
.---------- ____,-__
" -
______:
' ke krugova
~crp
1i2
regulacija 1--
I:
:I krug :
grijanja 2 : spremnik
I: tople vode osjetnik
:I temperature
I: PTV-a
:I! miješajući ventili
krugova 1 i 2 plamenik ----------.-----------~------
_~_~ .--------------------f-------~ osjetnik temperature
polaznog voda
1 :
1: I$:
razdjelnici polaznog
i povratnog voda Ilustracija 10.12
Načelna shema regulacije temperature potrošne tople vode [18J
izvor topline - kotao
Ilustracija 10.11
Načelnashema regulacije temperature polaznog
voda u slučaju dva kruga s različitim temperaturama [18J
10.J.4. Regulacija temper8fure potrošne tople vode

Regulacija temperature potrošne tople vode služi za
prilagođavanje rada izvora topline promjenama potreba za PTV-om
uspremničkim (akumulacijskim) sustavima za pripremu PTV-a i u
pravilu se izvodi zajedno s regulacijom sustava grijanja (il. 10.12).
Ostvaruje se pomoću regulatora u dvije točke koji djeluje na
zasebnu crpku kruga pripreme PTV-a i koji u slučaju pomaka iz
područja zadanih temperatura (55 - 60 °C) uključuje, odnosno
isključuje crpku te uspostavlja ili prekida dovod topline u
izmjenjivač.

T
a) razvod bezglavne crpke sekundarni krug 1 sekundarni krug 2

tO.4. OSNOVE HIDRAUUIE SUSTAVA CENTRALNOG
TOPLOVODNOG GRIJANJA ,
: cirkulacijske
Razvod ogrjevnog medija u sustavima grijanja koji se sastoje od \J----->:- crpke-
više krugova (npr. kod primjene različitih ogrjevnih tijela, u -----~-., u krugovima
stambenim zgradama i sl) izvodi se na dva glavna načina (il. 10.13):
,
• bez glavne crpke izvor '
prestrujni '
• s glavnom crpkom. topline primarni krug ventil, :
-kotao ---,-------------------------------------e------------ ~
Razvod bez glavne crpke ima više cirkulacijskih crpki, za svaki

krug posebno. Svaka crpka mora savladati pad tlaka u svojem krugu
i u dijelovima polaznog i povratnog voda od razdjelnika do izvora b) razvod s glavnom crpkom sekundarni sekundarni sekundarni
krug 1 krug 2 krug 3
topline. Količina ogrjevnog medija u primarnom, odnosno krugu
izvora topline je promjenjiva, a u pojedinim sekundarnim krugovima
konstantna pri čemu postoje razlike diferencijainih tlakova između 1_~--i-+:::::::::=F==;7 cirkulacijske
krugova. crpke u
krugovima
Razvod s glavnom crpkom ima jednu cirkulacijsku crpku koja je glavna
ugrađena između izvora topline i razdjelnika te premosni vod između cirkulacijska
crpka
razdjelnika i sabirni ka. Količina ogrjevnog medija u primarnom krugu izvor ,, premosni
je konstantna, budući da između razdjelnika i sabirnika uvijek postoji topline primarni krug : prestrujni ventil
I I l I vod
diferencijalni tlak. U sekundarne se krugove mogu ugraditi zasebne - kotao --~----------------------~----------~---------.--.
cirkulacijske crpke koje se dimenzioniraju prema padu tlaka u
pojedinom krugu, a u protivnom glavna crpka mora svladavati /lustracija 10.13
ukupne padove tlaka i tome se mora prilagoditi regulacija. Dva glavna načina za izvođenje razvoda u
sustavima grijanja s više sekundarnih krugova [18]
U sustavima s više krugova još treba izvesti razvod za ostvarenje

najmanjeg potrebnog protoka kroz kotao i za regulaciju tempera- Osim s više krugova, postoje i sustavi grijanja s više izvora topline.
ture po krugovima i temperature povratnog voda. Ograničavanje U takvim sustavima izvori koji se ne koriste moraju imati mogućnost
temperature polaznog voda pri tome se uobičajeno rješava isključivanja i vlastitu cirkulacijsku crpku kako bi volumen vode u
sigurnosnom opremom izvora topline. svakome od njih bio konstantan. Budući da se zahtijevani protok u
Standardni kotlovi u stacionarnom načinu rada uglavnom rade s takvim sustavima mijenja u širokom rasponu, može doći do
višom i približno konstantnom temperaturom vode u kotlu, pri čemu nepovoljne raspodjele medija ili pojave šumova. Za uklanjanje
se prilagođavanje promijenjenim uvjetima u pravilu ostvaruje djelo- problema koji su uzrokovani diferencijalnim tlakom uobičajeno se
vanjem miješajućih ventila. Za razliku od toga, niskotemperaturni i koriste hidrauličke skretnice koje omogućavaju hidrauličko
kondenzacijski kotlovi rade s promjenjivim količinama vode u kotlu, povezivanje primarnih i sekundarnih krugova (il. 10.14). Pri tome
najčešće u ovisnosti o vanjskoj temperaturi. postoje tri moguća slučaja:
• protok u sekundarnim krugovima je jednak protoku u primarnim:
skretnica je isključena
PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - i9i

i92 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE
T
• protok u sekundarnim krugovima je veći od protoka u primarnim

(npr. zbog povećanih potreba za toplinom): prestrujavanjem od
tO.S. HIDRAULIČKO URAVNOTEŽAVANJE ,I
li
povratnog do polaznog voda u skretnici se izjednačava
Hidrauličko uranotežavanje sustava grijanja je postupak koji se I:
diferencijalni tlak
provodi kako bi se i u slučaju promjene pogonskih uvjeta (npr. zbog
• protok u sekundarnim krugovima je manji od protoka u primarnim
snižavanja temperature u prostoriji, stanki u pogonu i sl) u svim
(npr. zbog smanjenih potreba za toplinom): prestrujavanjem od li
ogrjevnim tijelima i dalje mogli ostvarivati protocl u skladu sa
polaznog do povratnog voda u skretnici se izjednačava i'
stvarnim potrebama za toplinom. 'Ii
diferencijalni tlak.
Općenito se može reći da se hidrauličkim uravnotežavanjem
namještaju svi padovi tlaka do kojih dolazi u instalaciji tako da u I
primarni primarni sekundarni sekundarni
svakoj radnoj točki do svakog ogrjevnog tijela dolazi potrebna I
II
krug 1 krug 2 krug 1 krug 2 količina medija.
cirkulacijske III
cirkulacijske crpke sekundarnih Dimenzioniranje izvora topline, cijevnog razvoda, cirkulacijske crpke
crpke
primarnih
krugova i ogrjevnih tijela provodi se za slučaj nazivnog opterećenja, odnosno li
II
krugova kada kroz ogrjevno tijelo struji nazivni protok. Pri tome se
uspostavlja ravnoteža između protoka i pada tlaka. Ipak, pogonski
izvori topline
. - - - - , -->--/ -kotlovi osjetnik tlak koji ostvaruje crpka ne raspoređuje se jednako po cijeloj
temperature instalaciji, budući da u pojedinim granama padovi tlaka nisu jednaki.
osjetnici Zbog toga dolazi do nejednake raspodjele ogrjevnog medija jer se
temperat~re ~ _____.. _ . .. ' /
povratnih t ~ mlJesaJucl: promjenjivi
pri strujanju nastoji slijediti put s najmanjim otporima. Uravno-
težavanje na osnovi različitog promjera, odnosno duljine cijevi
vodova , -I- - _.' • h ventili: protoci )
" ,
- - - _. - - - - - - - - - . -' hldraulička ':' - - - - - - - - - - - - - -e - - - - - - - -~ -e - prema Tichelmannovom načelu zbog većih brzina strujanja i
+-- skretnica +-- poteškoća uvjetovanih izvedbom nije uvijek moguće.
Hidrauličko se uravnotežavanje stoga najčešće ostvaruje ugradnjom
Ilustracija 10.14 dodatnih otpornih elemenata koji imaju mogućnost namještanja,

Djelovanje hidrauličke skretnice u sustavima odnosno regulacije:
grijanja s više primarnih i sekundarnih krugova [18] • termostatskim ventilima s mogućnošću prednamještanja
• granskim regulacijskim ventilima s mogućnošću prednamještanja
• priključkom povratnog voda ogrjevnog tijela s mogućnošću na-
mještanja (rijetko).
Prilagođavanje se u pravilu ostvaruje na osnovi ventilskog

koeficijenta (kv-vrijednosti) ventila ogrjevnog tijela, a kada to nije
moguće, koriste se granski regulacijski ventili. Na svakom se
elementu instalacije može ostvariti samo jedno određeno područje
protoka, pri čemu je bitno koristi li se linearna ili proporcionalna,
odnosno logaritamska krivulja iz odgovarajućeg dijagrama.

T'
Kao mjerodavna veličina se koristi ventilski koeficijent koji daje pojave šumova. Vrijednost najvećeg diferencijalnog tlaka
proizvođač ventila i koji pokazuje koliki je protok kroz njega pri ograničena je
na 200 mbar, a najmanjeg pada tlaka na ventilu na
određenoj razlici tlaka. 40 mbar.
Kao osnovna, odnosno standardna veličina koristi se kvs-vrijednost
l;
koja također predstavlja teoretsku vrijednost koju daje proizvođač Za izvođenje hidrauličkog uravnotežavanja treba poznavati padove
i koja predstavlja najveći mogući protok kroz posve otvoren ele- tlaka za svako ogrjevno tijelo, odnosno mora postojati određena
ment pri razlici tlaka 1 bar. razlika tlaka u odnosu na najnepovoljnije ogrjevno tijelo. Ta se razlika
Područje proporcionalnosti regulacijskih ventila uobičajeno iznosi prigušuje, odnosno uravnotežava na radijatorskom ventilu čime se
2 K. pri prednamještanju ostvaruje dodatni pad tlaka.
Kako bi regulacijski element u instalaciji ispunjavao svoju zadaću,

moraju mu odgovarati određeni udio pada tlaka (/'J.P v) u ukupnom
padu tlaka u instalaciji (~Uk)' odnosno ravnotežnom padu tlaka (.1\)-
Taj se udio naziva autoritetom ventila (P) i predstavlja omjer pada
tlaka otvorenog ventila i ukupnog pada tlaka u krugu sustava grijanja
s promjenjivim protokom:
pri čemu su:

Pv - autoritet ventila
I1pv - pad tlaka na ventilu, Pa
I1P Uk - ukupni pad tlaka u instalaciji, Pa
I1POS! - ostatak ukupnog pada tlaka, Pa.
Za postizanje dobrih regulacijskih odnosa, autoritet ventila treba biti

što veći pa treba paziti na dopuštene brzine strujanja kroz njega.
Pri tome vrijednosti najčešće iznose 0,3 - 0,7.
Pri dimenzioniranju se preporučuju sljedeće vrijednosti razlike

tlakova u krugu grijanja:
• dalje od crpke: 50 - 100 mbar
• blizu crpke: 150 mbar.
Istraživanjima je pokazano da kod primjene termostatskih ventila

ogrjevnih tijela zbog povećanih tlakova crpke redovito dolazi do

+"
11.
PRILOZI
398 - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - 399

11.1. VELIČiNE I MJERNE JEDINICE
11.1.1. Jedinice Melunarodno9 sustava jedinica

Od 1960. godine u području znanosti i tehnike za uporabu se prepo-
ručuju samo jedinice Međunarodnog sustava jedinica (SI). Prema
Zakonu o mjernim jedinicama (NN 58/93), u Hrvatskoj je dopuštena
uporaba jedinica SI-ja (osnovnih i izvedenih), ograničenog broja
jedinica izvan SI-ja (dopuštenih, iznimno i privremeno dopuštenih)
N-
te njihovih izvedenih i decimalnih jedinica, a iznimno i drugih jedi- en
nica, ako je to određeno međunarodnim ugovorom ili ako to zahtije-
va trgovina s nekom zemljom.
E ,
.;
~ ,
'E JI
Nazivi mjernih jedinica se u skladu s pravopisom i međunarodnim N
propisima pišu fonetski, prema izgovoru i s malim početnim slovom, ~

dok se oznaka jedinice ne sklanja po padežima i piše bez točke na
kraju, osim ako se ne radi o kraju rečenice. Oznake jedinice u
tiskanom tekstu u pravilu se pišu uspravnim, a oznake veličina
kosim slovima (tzv. italicom).
Osnovne jedinice (tablica 11.1) temelj su SI-ja i ima ih ukupno

sedam.
Tablica 11.1
Osnovne jedinice SI-ja i neke uobičajene oznake njihovih veličina
jedinica naziv veličina uobičajena oznaka veličine

m metar duljina I, L, h, d, D, r.
oo
kg kilogram masa m
s sekunda vrijeme t, or
A amper jakost električne struje I, J >
.~ E
c: o
K kelvin (termodinamička) temperatura T
cd kandela jakost svletlosti I, Iv
mol mol količina tvari n
Izvedene jedinice (tablica 11.2) tvore se od osnovnih ili drugih en N

NE''''E-...E~E~z...,:>
-!#. en "'"
... ~ ' v <1:l" ~
.g;. .. '"
- :>E~a..a..EO
izvedenih pomoću algebarskih izraza množenja i dijeljenja. Znak
množenja se ne mora pisati, ali treba ostaviti razmak širine jednog
znaka, odnosno tzv. čvrsti razmak između jedinica (npr. kW . h =
kW h itd). Znak dijeljenja se označava kosom crtom ili se veličine u

F
nazivniku stavljaju na odgovarajuću potenciju, pri čemu se nazivnik Za jednostavnije izražavanje mjernih jedinica često se koriste njihovi
sastavljen od više jedinica piše u zagradi (npr.: kJ/m 3 , m S-1, kJ/(kg K), decimalni dijelovi, odnosno višekratni ci (tablica 11.4). Označavaju
kW h/(m3 K) itd). Za neke izvedene jedinice postoje posebni nazivi se predmeteima koji potječu iz latinskog ili grčkog jezika, tj. poseb-
i oznake (npr. N, J, V itd), a za neke ne (npr. m/s, m2 itd). nim oznakama koje se pišu ispred njih i zajedno s njima, kao jedna
Osim jedinica SI-ja, za primjenu uz njih se mogu koristiti i riječ (npr. kN, MW h, ml, cm itd).
dopuštene jedinice izvan SI-ja, a za primjenu u određenom podru- Primjena pravila SI mijenja neke uobičajene oznake za uvjete pri
čju, odnosno u skladu određenim propisima ili normama iznimno kojima jedinica vrijedi, što se do sada iskazivalo posebnim indek-
i privremeno dopuštene jedinice izvan SI-ja (tablica 11.3). sima uz mjernu jedinicu ili čak posebnom jedinicom. Tako više nije
pravilno pisati Nm3 ili rn" N za normni kubni metar, Wl h za toplinski ili
Tablica 11.3. Wel za električni učin, odnosno a, god, g. i sl. (najčešće u nazivniku)
Važnije dopuštene, iznimno i privremeno dopuštene jedinice izvan SI-ja za godinu itd. U takvim slučajevima postoji nekoliko rješenja:
jedinica naziv veličina odnos sdrugim jedinicama • uvjeti se označavaju posebnim indeksom uz oznaku veličine,
ar ar površina zemljišta 100m2 npr:
ha hektar površina zemljišta 100 a == 10000 m2 QVo = 140 m3/ h
bar bar tlak 105 Pa
Pih = 300 MW, P el = 4000 kW
mmHg mm živinog stupca tlak tjelesnih tekućina 133,32237 Pa
I,L litra volurnen drn 3 =; 10-3 rn 3 E9 0d = 10 000 GW h
t tona masa 1000 kg • uvjeti se označavaju tekstom iza jedinice
min minuta vrijerne 60$ (ili ispred nje, ako je riječ o kontekstu), npr:
h sat vrijeme 60 min = 3600 s
Qv = 140 mvh normnih; pri normalnim uvjetima;
d dan· vrijeme 24 h= 86400 S pri O °C i 101 325 Pa itd.
(kutna) sekunda kut 4,84814 . 10-6 rad
P = 300 MW toplinskog učina; toplinskih itd.
(Kutna) minuta kut 60" =2,90888 . 10.4 rad
P = 4000 kW električnog učina; električnih itd.
(kutni) stupanj kut 60 = 3600 " = 1,74533 . 10-2 rad
l
E = 10 000 GW h godišnje; po godini itd.
Tablica 11.4
Decimalni dijelovi i višekratnici, odnosno predmetci mjernih jedinica 11.1.2. AngioSIske jedinice i njihOVI pretvorbI ujedinice SI-jI
oznaka naziV veličina oznaka naziv veličina
Anglosaske jedinice danas se još koriste uglavnom u SAD-u,
<1 >1 odnosno u nekim uskim područjima znanosti i tehnike pa se kod
cl deci 10-1 da deka 101 nas smiju koristiti samo u iznimnim slučajevima (tablica 11.5).
e centi 10-2 h hekto 102
Najčešća anglosaska jedinica je inč (palac, col) s oznakom in ili II
m mili 10-3 k kilo 103 pri čemu vrijedi:
fA. mikro 10-6 M mega 106
n nano 10-9 G giga 109 1 in (") = 25,4 mm = 2,54 cm.
p piko 10-12 T tera 1012
f femto 10-15 P peta 1015
a ato 10-18 E eksa 1018
\
~ Tablica 11.5 Važnije anglosaske jedinice i njihova veza s jedinicama SI-ja
-I:>
jedinica, engleski naziv veza s jedinicom SI-ja recipročna vrijednost izgovor, napomena
duljina
in., ", inch 25,4 mm 1 mm = 0,03937 in. inč, palac, col
ft., foot (= 12 in.) 30,48006 cm 1 cm = O, 03281 ft. fut,stopa
yd., yard (= 36 in.) 0,9144 m 1 m = 1,09361 yd. jard
SM, statute mile 1,60934 km 1 km = 0,62137 SM statutarna milja
NM, nautical mile 1,8532 km 1 km = 0,53961 NM nautička milja
površina
sq. in., square inch 654,16 mm' 1 mm' = 0,00155 sq. in. kvadratni inč
sq. ft., square foot 929,03406 crn' 2

1 cm = 0,00108 sq. ft. kvadratna stopa
sq. yd., square yard 0,83613 m2 1 m2 = 1,19599 sq, yd. kvadratni jard
ac., acre 4044 m2 1 mm' = 0,00025 ac. akar (množina: akri)
volumen
cu. ln., cubic inch 16387 mm' 1 mm' = 0,00005 cu. in. kubični inč
cu. ft., cubic foot 28317,01382 crn' 1 crn' = 3,53144 10-5cu. ft. kubična stopa
....
~ cu. yd., cubic yard 0,76455 m' 1 m3 = 1,30796 cu. yd. kubični jard
'"
e
3,785 drn" 3
1 dm = 0,2642 USgal. američki galon
(':>,
z USgal., US galion
~
Imp. gal., imperial galion 4,5456 dm' 1 dm' = 21 999 Imp. gal. imperijalni (britanski) galon
....
~
Q bbl, barrel (= 42USgal) 0,25898 m3 1 m' = 6,28994 bbl barel
'"
c::: SCF, standard cubic foot 0,0267945 m 3
~
zc- 1 m3 = 37,32109 SCF standardna kubična stopa
m (14,7 psia, 60 OF) (O -e, 1,013 bar)
.... Tablica 11.5 - nastavak

~
'"
e
o< masa
z
~
oz.i ounce 28,34953 g 1 g = 0,03527 az. unca
....
~
Q
Ib(s)., pound (= 16az) 0,45359 kg 1 kg = 2,20462 Ibs. funta, libra
'"
c::: short ton (= 2000 Ibs) 907,18 kg 1 kg = 0,0011 sh. ton kratka tona
~
z
c- (long) ton 1016,05 kg 1 kg = 0,00098 ton (duga) tona
m
gustoća
ft.lcu. in. 276,8 kg/m 3 1 kg/m 3 = 0,00004 ft.lcu. in. funta po kubičnom inču
3 3
ft.lcu. ft. 16,018 kg/m 1 kg/m = 0,06243 ft.lcu. ft. funta po kublčno] stopi
ft.lcu. yd. 0,29328 kg/m 3 1 kg/m 3 = 1,68554 ft.lcu. yd. funta po kubičnom jardu
tlak
psi, PSI, Ib/sq. in. psi, funta po kvadratnom inču
psia, PSIA (absolute) 6895 Pa 1 Pa = 0,00015 psi apsolutni psi
psig, PSIG (in gauge) psi pretlaka
in.of mercury 3386 Pa 1 Pa = 0,0003 in.of mercury inč stupca žive
in.of water 249,1 Pa 1 Pa = 0,00401 in.of water inč stupca vode
ft. of water 2989 Pa 1 Pa = 0,00033 ft. of water stopa stupca vode
-I:>
O
\1'1
CI"
energija, rad
ft. lb., toot-pound 1,356 J 1 J = 0,73746 ft. lb. stopa-funta
ft. ton, foot-(Iong) ton 3037 J 1 J = 0,00033 ft. ton stopa-tona
HPh, horsepower per hour 2,684 MJ 1 MJ = 0,37258 HPh konjska snaga po satu
toplina
STU, british thermal unit 1055 J 1 J = 0,00094 STU britanska toplinska jedinica
snaga, učin
ft.ls,foot power per second 1,356 W 1 W = 0,73746ft/s funta snage po sekundi

HP, horse power 0,7457 kW 1 kW = 1,34102 HP konjska snaga
temperatura
oF ~({} (OF) - 32) °C ~ {} (0C) + 32 -r Fahrenheitov stupanj

9
...
~
'"
c:
e'"
z
:o:
N
:1:0
o::>
'"
c:::
:1:0
ze-
rn
Z
...
'"
'"
c:
Oe
......
ex>
......
"'-J
......
c"l
......
c..n
......
.j:>-
......
e:..:>
......
'"
......
......
......
<::)
<o ex> "'-J c"l oi .j:>- e:..:>
'"
...... -
;.
•
:o:
D B ,.
*><?
o
~ OD
N
y ~~ ~~ ~~ ~
I
~II !!~ I
:1:0 I
o::>
'" ć..o D Z
c::: O
:1:0
ze- X- ID e
,-.
rn Z
, , . . .
•..•-
I
:>:> e.
I
o
I I I I I I , I I I ,
;:>;"
o e. 6f ;:>;"
o "c
<il o e'> en en
3 !?I 3 N
o" :::l
<
o"
e'>e
e- o:::l
.:=!. -a "c
č3
"c
<il
S
pr
e'>
~:
e'>
.:::
CD
e'>
-a5: N'
Q.
e'>
.:::
~ :>:> "c iij ~
CD :>:> pl CD ;:>;"
:>:> o < < < ~.
CD
<
~ < 3
e e'> CD e'>e
;:s: 3
pl
.:::
en :::l :::l ~ ~ :::l :::l :::l
en en en :::l
N :>:> O
g Q ..... ;;<' ;;<' 'Q ;:>;" "c :>:> O
-
a ;:>;"
:>:> e'> pl pl O zs,
-a;: e. e. 0.:: 0< ,g:
""
"c
"c ~ .::: .::: CD o < :>:> 2
e'>.
CD
~.
a"c < ~ g o" e.
..... @
S
e- CD
<
.....,
:::l
g
:::l
e'>.
o~ ~ a"c i55"
:::l
3' 3 C=;'
o c:
CD
:::l
e'>.
CD S CD 3
g g
:::l 3 cc
3
CD z
-o-o
:::l
Ej Z
3
,..•-..
cnl::O:::
~(j)~fii
~::'-0:t
~~. § ~
Q. ;';;".::::
co -.Ql
.::!. :3 ....
Ql' o- ....
~. 2.:""
,....
Z
tl> -.
....""O
,,, , __ 1
+
Ilustracija 11.1 - nastavak Ilustracija 11.1 - nastavak
19 l><I - zaporni element (općenito) 37 ~ - zaporni ventil s konstantnim regulacijskim odnosom
20 -w- - zavarena ili zalemljena armatura 38 r)<] - ventil s kapom
21 f{X]-J - prirubnička armatura 39 t:<l - redukcijski ventil
22 r% - zaporni element s motornim pogonom 40 ---.t-

--i*- - protupovratni element (ventil ili zaklopke)
23
~ - zaporni element s magnetnim pogonom 41
t<J - ravni protupovratni ventil s ispitnim priključkom
24 6i<l - zaporni element s membranskim pogonom 42 ~ - kutni protupovratni ventil
25
~ - zaporni element s pogonom naplovak 43 ts;] - protupovratna zaklopka
26
~ - zaporni element s klipnim pogonom 44 ~ - zaporna zaklopka
27 lXl - ravni ventil 45 l>I<l - zaporni zasun
28 ~ - ravni zaporni ventil 46 [)X:J - ravna slavina
- ravni zaporni ventil s mogućnošću ispuštanja

29
t><l 47 lfl - kutna slavina
30
~ - ravni ventil s plovkom 48 l:ZfI - troputna slavina
31 r;tu - ravni sigurnosni ventil s oprugom 49

® - četveroputna slavina
32
!u - kutni sigurnosni ventil s oprugom 50 lX!X1 - zaporna kuglasta slavina
33 r*i - ravni sigurnosni ventil s opterećenjem 51

X - ispusni ventil
34 ~ - troputni ventil 52 ---+-

* - rastavljivi spoj
35 ® - četveroputni ventil 53 -+- - nerastavljivi spoj
- kutni ventil
36 ~ 54 ----\I- - prirubnički spoj
408 ~---~~----------PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 409

-
OI:lI
CI
CJ1
o>
CJ1
-...j
CJ1
o:>
,,
CJ1
CJ1
~....
ill
o
.::;,
Ill'
+
....
~
~
:
!TJ
l ,
:-"
....
::l
III
CI)
s
, , , Q'j
c"> en :J ~ ":'
.:: -o "Fš:
CD
<: .2. ~
:J en .2. -O
l'»
l'» :!.
en
-o
6" en
-o
~
.2.
o<
l'» .2.
=;-
e
cr
Š 6" :J
(').
3 l'»
...
~
'"
c:
zO'
X
N
:to
Q
'"
<:
:to
zC-
m
I----~------------------------- ------
I
;:
~
o,
z
Tablica 11.6
Obrazac za proračun padova tlaka u cijevnom razvodu
-
..--w -
•w
•
x
N
:to
Q
odsječak
br.
protok
ogrjevnog
medija Qr
unutarnji
promjer
cijevi
površina
poprečnog
presjeka
brzina
strujanja
ogrjevnog
duljina
odsječka
I, m
linijski
otpor
R, Palm
R·I,
Pa
koeficijent lokalni otpor
oblika
1;
p 2
Z=1; w ,
..... ,.'"-
c)
ll:I'"
N
~
O
'" 2
.... -
-
ft
<:: m3/h dur mm cijevi medija
:to
z Pa N Z
c- A,m2 w, m/s
m
.. •
o O
-= ....
. ...,.'"-
ft.
l:
:::s ':Dt
D- O
-..
o
':Dt
iD
K"'
•-
r-
... -'"
l:
2. O
rc
:::s
... ...-
o
51 c'
N
rc ':Dt
o CD
D-
•-'"
I:
':Dt
"'i.RL= "'i.Z=
z: =
-
OI:lI • ukupni pad tlaka u instalaciji: i1Puk = "'i.RL + Pa
=-------------_._,_.,----_._~-.- .-.__.. "'-~._-,,_.""'_.-

-
~
~
2000
....... , " X _" ,v
-w
.<::
:::, l,
" " »« " " " ~ " ~
~ K;,~
'~I>'
l, ~
:::,:
~
»>
'\. / "'\. ~
-, -, " -, ..x ..><:
/
I~ ,i>'x'
-, r-, '\.,. >;....
<, .......
I : cl'
~~ ....... K' ~....... ~)' 1'\
-§ 1000 .......
" " l/" ..>< l, ft . : :
_ . ID
" "
.-0
c.
I'- .~1.\\e
.·.o'ol\
;...- V
.......
, " >,1-'"
.......
,- -09
'\.
/," ...... ~ ...... ~
-·CD
CD ...
e ID
\\~ "l" 1)<" V l" t\. ......... : El
I"'-~
--: -, ~ l" Y
t::.--""" X L OX ~'"
500
.><
, ~ I--'" '~6' I::X ........ ~~ El
400
~.
~-")...."
V ...... »«
a
,'" V I'\. V
~
,,~
........
...... r\- V '\.
I"':
'\. "I'\.
ji;
N
ea-
-
ID
-
V o -_.
-
l..-- !z. ~ ...... / ......... .--- I~
D-
~
300
k' ~ .'\. l? ~ V ,,~
k" ....... "'",.).V t::S V
I-""
K:" -, K V I'\.
I:
::
-
/
~~ ~ ~ es<- ~ .......
...... V V
K ,,~ V i""'\ r-, .e: ?" 1\ -,
200
100
~
, " - ~
'V'
V
,,,,.
po;;
e-
~
/
.0. "I- ~
..
V
,;
V
"1-_' V
.........
r-,
....... :,.....><;
~
-" ex
...... K:
-
V
I-"" J..--'
.......
'\.
......... "V
r-,
V ~V
V
l"
........".
~
......
V
L), ........
1).::......
~
~
~ ........
'\.
1"1-""
o
D-
a;
......=.
Doo
......
.»: t>
V
I......
![)
::,.v
....-"\:
r... ........
-, ko "1-1>: V
I-"" ./
~
~
r-, .......
..............
"s.
-,
V
_......
.
' ......
-.» -
V , .... ....... K ........ .........
" ....
~
l..-- ...... ~
50 o
-
r-, y.-' ~
...
~
40 ......
~
""\ " V '\\) ~
I-'"
"
CD
o
I-'" I'\. V ......... o
'"
c: 30
"l-
V ... v ji;
x
N
C'><
:z
1:0
25
20 30 40 50 100 '" 200 300 400 500 1000 2000
Q
linijski otpor R, Palm
'"
o:::
1:0 Ilustracija 11.2
:z
e-
m Dijagram linijskih otpora u cijevnom razvodu sustava grijanja od preciznih čeličnih cijevi [6J
...
'" ,0,08
'"
c:
C'><
:z ~
cu J,07
\1 ~1l~. relativnalhrapatost k/du'
5.10-2
X g- '" ----'--1
~<::
N
1:0 3 --L
Q
:~ 0,06 1--+l--H-"x'--F--!."1---=::JL'I
'"
o:::
1:0 '§
:z
e-
m ~ hid aulič i hrapa apod učje
0,05
0,05
10
,~~.
0,04
'1''''
'0,03
2.10-3 75
1-10-3 150
-- 5.10-4 300 0,02 k/du
I I 2.10- 750 1.10-4
idrau Ički gla ko po ručje ~5.1 0-5
0,01
..--1.10-5
I I I ~5'10-6
I I I '\'2.10-6
05 103 2 5 1 ~4 2 I 5 105 2: 5 106 2 5 1 ns O
I I I I IIII ! I ! t IJI tt l I , I t!, t ,I ! I I t I 111 ! I , I I.!II !
5 0,001 5 0,01 5 0,1 5 1 5 10 3

umnožak brzine i unutarnjeg promjera wdo (za vodu, 80 °C), m2/s
Ilustracija 11.3
-
~
w
Dijagram koeficijenta hrapavosti za ravne cijevi (prema Karmannu, Prandtlu i Colebrookeu) [6J
T
Tablica 11.7
Legenda:
Linijski otpori u cijevnom razvodu sustava grijanja od čeličnih navojnih cijevi [6J
• prijelazno područje: r
1
"VA
=
2,51
-210g ~ + - -
Re "v A 3,71
(:J nazivni promjer
unutarnji promjer du, mm
DN10
12,5
dimenzije cijevi
DN15
16,0
DN 20
21,6
DN 25
27,2
DN 32
35,9
navoj R3/8" R1/2" R3/4" R1 " R11/4 "
linijski otpor R, Palm • protok V, lih
• brzina strujanja w, m/s
1 3 71 2,4 13,0 25,7 59,3 114 244
• hldraullčk' hrapavo područje: ,[ i ~ 2109 ( :" ] 0,030 0,035 0,050 0,055 0,070
2,8 14,4 28,2 64,8 124 267
0,035 0,040 0,050 0,060 0,075
3,3 15,9 31,2 71,2
granična krivulja: Re fJ:( :u) 200
136 293
• = 0,040 0,045 0,055 0,070 0,085
4,0 17,9 34,9 79,2 151 326
0,045 0,050 0,065 0,075 0,095
• hidraulički glatko područje: "VA~ = 210gRefJ:
2,51
5 20,3 39,7 89,7 172 370
0,050 0,060 0,Q70 0,085 0,11
6 22,3 44,0 99,4 192 412
Ilustracija 11.3 - nastavak 0,055 0,065 0,080 0,095 0,12
7 24,3 47,9 108 208 447
0,060 0,070 0,085 0,10 0,13
8 26,1 51,5 117 224 482
0,065 0,075 0,095 0,11 0,14
10 29,6 58,4 133 254 546
0,070 0,085 0,11 0,13 0,16
12 32,8 64,9 147 281 601
0,080 0,095 0,12 0,14 0,17
14 35,8 70,9 160 307 657
0,085 0,10 0,13 0,15 0,19
16 38,6 76,4 173 331 710
0,095 0,11 0,14 0,17 0,20
18 41,3 81,5 184 354 755
0,10 0,12 0,15 0,18 0,22
20 43,8 86,1 195 374 801
0,11 0,13 0,16 0,19 0,24
24 48,5 94,9 217 413 882
0,12 0,14 0,18 0,20 0,26
414 ~------~-------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 415

dimenzije cijevi
T Tablica 11.7 - nastavak
dimenzije cijevi
nazivni promjer DN 10 DN15 DN 20 DN 25 DN 32 nazivni promjer DN 10 DN15 DN 20 DN 25 DN 32
unutarnji promjer du, mm 12,5 16,0 21,6 27,2 35,9 unutarnji promjer du, mm 12,5 16,0 21,6 27,2 35,9
navoj R 3/8" R 1/2 " R 3/4" Rl" R11/4" navoj R3/8" R1/2 " R3/4 " Rl" R 11/4 "
linijski otpor R, Palm • protok V, lih linijski otpor R, Palm • protok V, lih
• brzina strujanja w, mis
• brzina strujanja w, mis
28 52,9 104 236 1451 959 120 118 233 524 992 2090
0,13 0,15 0,19 0,22 0,28 0,28 0,34 0,42 0,50 0,60
33 58,1 115 261 498 1060 130 123 246 548 1030 2180
0,14 0,17 0,21 0,25 0,30 0,30 0,36 0,44 0,55 0,60
36 60,8 120 273 519 1100 140 128 252 570 1070 2270
0,15 0,18 0,22 0,25 0,32 0,32 0,38 0,46 0,55 0,65
40 64,5 127 298 545 1160 150 132 262 591 1110 2350
0,16 0,19 0,24 0,28 0,34 0,32 0,38 0,48 0,55 0,65
45 68,8 136 309 583 1240 160 137 271 611 1150 2430
0,17 0,20 0,24 0,30 0,36 0,34 0,40 0,50 0,60 0,70
50 73,1 144 325 615 1310 170 142 280 631 1190 2510
0,18 0,22 0,26 0,30 0,38 0,34 0,40 0,50 0,60 0,70
55 77,6 151 344 645 1380 180 146 289 648 1220 2600
0,19 0,22 0,28 0,32 0,40 0,36 0,42 0,50 0,60 0,75
60 81,3 159 360 679 1450 190 151 299 668 1260 2670
0,20 0,24 0,30 0,34 0,42 0,36 0,44 0,55 0,65 0,75
65 84,6 167 376 707 1510 200 155 307 687 1290 2750
0,20 0,24 0,30 0,36 0,44 0,38 0,46 0,55 0,65 0,80
70 87,9 173 391 738 1580 220 163 322 723 1360 2890
0,22 0,26 0,32 0,36 0,44 0,40 0,48 0,60 0,70 0,80
75 91,6 180 406 766 1630 240 171 337 757 1430 3030
0,22 0,26 0,32 0,38 0,46 0,42 0,50 0,60 0,70 0,85
80 94,9 186 419 798 1690 260 179 352 790 1490 3160
0,24 0,28 0,34 0,40 0,48 0,44 0,50 0,65 0,75 0,90
90 101 199 447 850 1800 280 186 367 822 1550 3290
0,24 0,30 036 0,42 0,50 0,46 0,55 0,65 0,80 0,95
100 107 211 474 900 1900 300 193 381 852 1610 3410
0,26 0,32 0,38 0,44 0,55 0,46 0,55 0,70 0,80 1,0
110 113 222 500 946 2000 330 204 402 894 1700 3500
0,28 0,32 0,40 0,48 0,55 0,50 0,60 0,70 0,85 1,0
l PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - _ 417

T
Tablica 11.7 - nastavak Tablica 11.8
Linijski otpori u cijevnom razvodu sustava grijanja od bešavnih čeličnih cijevi [6J
dimenzije cijevi
nazivni promjer DN10 DN 15 DN 20 DN 25 DN 32 dimenzije cijevi
unutarnji promjer du, mm 12,5 16,0 21,6 27,2 35,9 nazivni promjer DN 40 DN 50 DN 65 DN 80 DN 100 DN 125 DN 150
navoj R3/8" R1/2 u R3/4" R1 " R1 1/4 " unutarnji
promjer du, mm 39,3 51,2 70,3 82,5 100,8 125,0 150,0
linijski otpor R, Palm • protok V, lih linijski • protok V, l/h
• brzina strujanja w, m/s otpor R, Palm • brzina strujanja W, m/s
360 216 421 933 1770 3750 2,4 322 663 1520 2360 4010 7200 11 800
0,50 0,60 0,75 0,90 1,1 0,075 0,090 0,11 0,13 0,14 0,17 0,19
400 226 447 989 1870 3960 2,8 350 722 1660 2560 4360 7840 12700
0,55 0,65 0,80 0,95 1,1 0,080 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
450 240 475 1050 1990 4210 3,3 384 791 1820 2820 4770 8550 13950
0,60 0,70 0,85 1,0 1,2 0,090 0,11 0,13 0,15 0,17 0,20 0,22
500 254 502 1110 2100 4450 4,0 428 879 2010 3120 5310 9470 15500
0,60 0,75 0,90 1,1 1,3 0,10 0,12 0,15 0,17 0,19 0,22 0,26
550 267 527 1170 2210 4680 5 485 995 2270 9530 6040 10700 17500
0,65 0,75 0,95 1,1 1,3 0,11 0,14 0,17 0,19 0,22 0,24 0,28
600 280 552 1230 2310 4900 6 539 1100 2500 3910 6680 11 900 19200
0,70 0,80 1,0 1,2 1,4 0,13 0,15 0,19 0,20 0,24 0,28 0,32
650 292 574 1280 2420 5100 7 587 1200 2720 4250 7260 12900 20800
0,70 0,84 1,0 1,2 1,5 0,14 0,16 0,20 0,22 0,26 0,30 0,34
700 304 597 1330 2500 5300 8 632 1290 2950 4560 7790 13900 22200
0,75 0,90 1,1 1,3 1,5 0,15 0,18 0,22 0,24 0,28 0,32 0,35
750 315 619 1380 2590 5490 10 715 1460 3330 5140 8720 15600 25000
0,75 0,90 1,1 1,3 1,6 0,17 0,20 0,24 0,28 0,32 0,36 0,40
800 326 640 1430 2680 5670 12 789 1630 3680 5690 9660 17200 27800
0,80 0,95 1,2 1,3 1,6 0,18 0,22 0,28 0,30 0,34 0,40 0,46
900 347 682 1520 2860 6020 14 862 1780 4000 6180 10500 18600 30300
0,85 1,0 1,2 1,4 1,7 0,20 0,24 0,30 0,34 0,38 0,44 0,50
1000 366 722 1600 3020 6350 16 926 1910 4300 6640 11 300 20000 32700
0,90 1,11 1,3 1,5 1,8 0,22 0,26 0,32 0,36 0,40 0,46 0,53
1100 385 760 1690 3170 6650 18 987 2030 4580 7090 12100 21400 34800
0,95 1,1 1,4 1,6 1,9 0,24 0,28 0,34 0,38 0,44 0,50 0,55
Napomena: 20 1050 2150 4830 7480 12800 22500 36700
- podaci vrijede za temperaturu ogrjevnog medija (vode) 80 "C, dok za 0,26 0,30 0,36 0,40 0,46 0,55 0,60
temperaturu 50 oG vrijednosti linijskog otpora treba povećati za 3 - 6%.
24 1160 2360 5330 8250 14000 24900 40400
0,28 0,32 0,40 0,44 0,50 0,60 0,65

T
,
Tablica 11.8 - nastavak Tablica 11.8 - nastavak
dimenzije cijevi dimenzije cijevi

nazivni promjer DN 40 DN 50 DN 65 DN 80 DN 100 DN 125 DN 150 nazivni promjer DN 40 DN 50 DN 65 DN 80 DN 100 DN 125 DN 150
unutarnji unutarnji
promjer du, mm 39,3 51,2 70,3 82,5 100,8 125,0 150,0 promjer du, mm 39,3 51,2 70,3 82,5 100,8 125,0 150,0
linijski • protok V, lih linijski • protok V, lih
otpor R, Palm • brzina strujanja w, mis otpor R, Palm • brzina strujanja w, mis
28 1250 2570 5790 8960 15300 27100 43800 120 2740 5550 12500 19300 32700 57600 93400
0,30 0,36 0,44 0,48 0,55 0,65 0,70 0,65 0,75 0,95 1,0 1,2 1,3 1,5
33 1385 2816 6381 9874 16660 29600 45200 130 2860 5800 13000 20100 34100 60100 97100
0,32 0,39 0,47 0,53 0,60 0,68 0,73 0,65 0,80 1,0 1,1 1,3 1,5 1,6
36 1450 2940 6610 10300 17400 29500 47600 140 2970 6020 13500 20900 35400 62500 101 000
0,34 0,40 0,50 0,55 0,65 0,70 0,75 0,70 0,85 1,0 1,1 1,3 1,5 1,6
40 1540 3110 7000 10800 18400 32800 52600 150 3080 6230 14000 21600 36700 64800 105000
0,36 0,42 0,50 0,60 0,65 0,75 0,85 0,70 0,85 1,0 1,2 1,3 1,5 1,7
45 1630 3300 7440 11 500 19500 34900 55700 160 3190 6450 14500 22400 37900 67000 108000
0,38 0,46 0,55 0,60 0,70 0,80 0,90 0,75 0,90 1,1 1,2 1,4 1,6 1,8
50 1720 3490 7870 12200 20600 36800 59000 170 3290 6640 15000 23000 39100 69000 112000
0,40 0,48 0,60 0,65 0,75 0,85 0,95 0,75 0,90 1,1 1,2 1,4 1,6 1,8
55 1820 3650 8310 12900 21700 38600 61900 180 3390 6850 15400 23800 40200 71100 115000
0,42 0,50 0,60 0,70 0,80 0,90 1,0 0,80 0,95 1,1 1,3 1,4 1,7 1,9
60 1900 3830 8690 13500 22700 40300 65000 190 3490 7050 15900 24500 41300 73000 118000
0,44 0,55 0,65 0,70 0,80 0,95 1,1 0,80 0,95 1,2 1,3 1,5 1,7 1,9
65 1990 3990 9070 14100 23700 41900 67800 200 3590 7240 16300 25100 42400 74900 121 000
0,46 0,55 0,65 0,75 0,85 1,0 1,1 0,85 1,0 1,2 1,3 1,5 1,7 2,0
70 2060 4150 9440 14600 24700 43500 70600 220 3770 7640 17100 26500 44600 78700 127000
0,48 0,55 0,70 0,80 0,90 1,0 1,1 0,85 1,0 1,3 1,4 1,6 1,8 2,0
75 2140 4320 9810 15200 25500 45100 73300 240 3940 7970 17900 27700 46400 82300 133000
0,50 0,60 0,75 0,80 0,90 1,1 1,2 0,90 1,1 1,3 1,5 1,7 1,9 2,2
80 2220 4470 10100 15700 26400 46700 75800 260 4110 8310 18700 28800 48600 85700 139000
0,50 0,60 0,75 0,85 0,95 1,1 1,2 0,95 1,1 1,4 1,5 1,7 2,0 2,2
90 2350 4770 10800 16600 28100 49600 80400 280 4280 8640 19400 29900 50400 89100 144000
0,55 0,65 0,80 0,90 1,0 1,2 1,3 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,4
100 2400 5050 11 400 17600 29700 52400 84800 300 4430 8970 20100 31000 52200 92300 150000
0,60 0,70 0,85 0,95 1,1 1,2 1,4 1,0 1,2 1,5 1,7 1,9 2,2 2,4
110 2620 5310 11 900 18500 31200 55100 89000 330 4660 9420 21100 32500 54700 96800 157000
0,60 0,75 0,90 1,0 1,2 1,4 1,6 1,1 1,3 1,6 1,7 2,0 2,2 2,6

Tablica 11.8 - nastavak Tablica 11.9
Linijski otpori u cijevnom razvodu sustava grijanja od bakrenih cijevi [6J
dimenzije cijevi
nazivni promjer DN 40 DN50 DN 65 DN 80 DN 100 DN 125 DN 150 dimenzije cijevi
unutarnji unutarnji promjer i
promjer du, mm 39,3 51,2 70,3 82,5 100,8 125,0 150,0 debljina stijenKe du, mm 12 x 1 15 x 1 18 xl 22 x 1 28 x 1,5 35 x 1,5
linijsKi linijsKi otpor R, Palm • protoK V; l/h
• protoK V; lih
otpor R, Palm • brzina strujanja w, m/s • brzina strujanja w, m/s
360 4880 9860 22100 34000 57300 101 000 164000 14 21 44 77 143 263 515
1,1 1,4 1,6 1,8 2,0 2,4 2,6 0,08 0,09 0,11 0,13 0,15 0,18
400 5150 10400 23300 35900 60500 107000 173000 16 23 47 84 154 284 556
1,2 1,4 1,7 1,9 2,2 2,4 2,8 0,08 0,10 0,12 0,14 0,17 0,20
450 5480 11100 24800 38000 64300 114000 184000 18 25 51 90 165 304 594
1,3 1,5 1,8 2,0 2,4 2,6 3,0 0,09 0,11 0,13 0,15 0,18 0,21
500 5800 11700 26200 40200 67800 120000 - 20 26 54 95 176 323 631
1,4 1,6 1,9 2,2 2,4 2,8 - 0,10 0,12 0,14 0,16 0,19 0,22
550 6090 12300 27600 42200 71200 126000 - 22 28 57 100 184 338 660
1,4 1,7 2,0 2,2 2,6 3,0 - 0,10 0,12 0,14 0,17 0,20 0,24
600 6380 12800 28900 44200 74500 132000 - 24 29 60 105 194 355 700
1,5 1,8 2,2 2,4 2,6 3,0 - 0,11 0,13 0,15 0,18 0,21 0,25
650 6640 13400 30000 46100 77 600 105000 - 26 30 63 110 203 371 730
1,5 1,8 2,2 2,4 2,8 3,0 - 0,11 0,13 0,16 0,18 0,22 0,26
700 6910 13900 31100 47900 80600 - - 28 31 66 115 212 390 760
1,6 1,9 2,4 2,6 3,0 - - 0,11 0,14 0,16 0,19 0,23 0,27
750 7160 14400 32200 49600 83300 - - 30 33 68 120 220 404 790
1,7 2,0 2,4 2,6 3,0 - - 0,12 0,15 0,17 0,20 0,24 0,28
800 7400 14900 33300 51400 - - - 35 36 75 132 240 445 860
1,7 2,0 2,4 2,8 - - - 0,13 0,16 0,18 0,22 0,26 0,31
900 7860 15800 35400 54600 - - - 40 39 80 141 259 476 930
1,8 2,2 2,6 3,0 - - - 0,14 0,17 0,20 0,24 0,27 0,33
1000 8290 16700 37400 57500 - - - 45 42 86 151 277 508 990
1,9 2,2 2,8 3,0 - - - 0,15 0,18 0,21 0,25 0,30 0,35
1100 8700 17600 39300 - - - - 50 44 92 161 294 540 1050
2,0 2,4 3,0 - - - - 0,16 0,20 0,23 0,27 0,31 0,37
55 47 97 170 311 570 1110
Napomena: 0,17 0,21 0,24 0,28 0,33 0,39
- podaci vrijede za temperaturu ogrjevnog medija (vode) 80 °C, dok za
60 49 102 179 328 600 1170
temperaturu 50 °C vrijednosti linijskog otpora treba povećati za 3 - 6%.
0,18 0,22 0,25 0,30 0,35 0,41

f
dimenzije cijevi dimenzije cijevi

unutarnji promjer i unutarnji promjer i
debljina stijenke du, mm 12 x 1 15 x 1 18 x 1 22 x 1 28 x 1,5 35 x 1,5 debljina stijenke du, mm 12 x 1 15 x 1 18 x 1 22 xl 28 x 1,5 35 x 1,5
linijski otpor R, Palm • protok tt: lih
linijski otpor R, Palm • protok tt: lih
• brzina strujanja w, mis • brzina strujanja w, mIs
65 52 107 187 342 626 1220 200 99 203 355 647 1180 2290
0,19 0,23 0,27 0,31 0,36 0,43 0,36 0,43 0,50 0,59 0,69 0,81
54 111 195 357 652 1270 220 104 214 374 683 1250 2410
70
0,20 0,24 0,28 0,33 0,38 0,45 0,38 0,46 0,53 0,62 0,72 0,86
75 56 115 202 372 675 1320 240 109 225 393 717 1320 254P
0,20 0,25 0,29 0,34 0,40 0,47 0,39 0,48 0,56 0,65 0,76 0,90
58 120 211 385 703 1370 260 114 235 411 750 1370 2650
80
0,21 0,26 0,30 0,35 0,41 0,49 0,42 0,50 0,58 0,68 0,80 0,94
90 62 129 225 412 753 1460 280 120 245 428 782 1420 2760
0,23 0,27 0,32 0,38 0,44 0,52 0,44 0,53 0,61 0,71 0,83 0,98
66 137 239 437 800 1550 300 125 255 445 813 1480 2870
100
0,24 0,29 0,34 0,40 0,47 0,55 0,45 0,55 0,63 0,74 0,86 1,02
110 70 144 252 462 842 1640 330 131 270 470 859 1560 3030
0,26 0,31 0,36 0,42 0,49 0,58 0,48 0,58 0,67 0,78 0,91 1,08
74 151 266 485 885 1720 360 139 284 493 901 1640 3170
120
0,27 0,32 0,38 0,44 0,52 0,61 0,50 0,61 0.70 0,82 0,95 1,13
77 158 277 507 926 1800 400 147 302 523 956 1740 3370
130
0,28 0,34 0,39 0,46 0,54 0,64 0,53 0,62 0,74 0,87 1,01 1,20
140 80 166 290 529 966 1880 450 157 322 561 1015 1850 3590
0,29 0,35 0,41 0,48 0,56 0,67 0,57 0.69 0,80 0.93 1,08 1,28
150 84 172 301 551 1000 1950 500 167 342 595 1080 1970 3800
0,30 0,37 0,43 0,50 0,58 0,69 0,61 0,73 0,85 0,99 1,15 1,35
87 179 312 571 1040 2020 600 185 379 658 1200 2190 4220
160
0,32 0,38 0,44 0,52 0,61 0,72 0.67 0,81 0,94 1,09 1,27 1,50
170 90 185 323 591 1080 2090 Napomena:
0,33 0,40 0,46 0,54 0,63 0,74 - za temperaturu ogrjevnog medija (vode) 50 °C vrijednosti linijskog otpora treba
povećati za oko 6%.
180 93 191 334 610 1110 2140
0,34 0,41 0,48 0,56 0,65 0,77
190 96 198 344 629 1150 2220
0,35 0,42 0,49 0,57 0,67 0,79

T
11.3.2. Tablica za odre'ivanje lokalnog otpora u cijevnom razvodu Tablica 11.10 - nastavak
element cjevovoda skica koeficijent oblika š

Tablica 11.10
Koeficijent oblika raznih dijelova cjevovoda [16J, [20J
element Cjevovoda skica koeficijent oblika š

T-komad 90 o
(razdvajanje protoka
--S]- 3,0
u suprotnim smjerovima)
t
redukcija [D:1 0,5
T-luk
. (razdvajanje protoka - prolaz)
o
etažnl luk
L:::::::::J 0,5
DN 10 2,0 T-luk
koljeno 90 o
@ .... DN 15
Q>
.E'
DN 20
2,0
1,5
(razdvajanje protoka - odvojak)
1,3
e
Q.
.- DN 25 1,5
e
> DN 32 1,0
·N T-lukza čišćenje 1,3
ro
e DN 40 1,0
DN 50 1,0
koljeno 45 o
II 0,7
T-luk
(razdvajanje protoka u
suprotnim smjerovima)
--v-t
1,5
i
ji
·1
II
~
luk90 o
0,5
1,0
1,0
0,35
križni komad 90 o
(razdvajanje protoka)
__rUi_ o
--....
"l::!
2,0 0,20 ~
I
,I
3,0 0,15
križni komad 90 o rUi_ 1,5
luk45 o 0,3
(razdvajanje protoka)
~
t
T-komad 90 o
o
križni komad 90 o
--M- o
~
(razdvajanje protoka - prolaz) (razdvajanje - odvojak)
T-komad 90 o
t
(razdvajanje protoka - odvojak) 1,5 križni komad začišćenje 90 o
(razdvajanje - prolaz) --M 1,5
~
T-komad za čišćenje 90 "C 1,5

element cjevovoda skica koeficijent oblika c;; element cjevovoda skica koeficijent oblika c;;
DN 25 5,9 'c Q; DN 50 0,8- 1,5

zaporni ventil - normalni ili
-~
.-
cc!>
NO
>...
":::'E'
(lj>...
Co.
DN 50
DN 100
3,7
4,9
zaporna zaklopka .:::"E' DN 100 0,27 - 0,4
c
~ e f-~-----J---"-'-'-'-'----=-=
o. DN 200 0,15 - 0,3
DN 200 5,5
°c W DN 50 7,0
fl( DN 25 13 protupovratna zaklopka
-Dj .:::'E' DN 100 5,5
-~
.- >...
cc!>
DN 50 11 (sgumenim zapornim tijelom) NO
ravni zaporni ventil (čunjasti)
":::'E'
NO
(lj>...
Co. DN 200 3,2
(lj>...
Co.
DN 100 19
DN 200 12 .- >... DN 50 3,2
protupovratna zaklopka cc!>
(smetalnim zapornimtijelom) -Dj .:::'E'

NO DN 100 3,2
~t
(lj>...
DN 25 12 Co. DN 200 3,1
"- >...
cc!>
.:::"E' DN 50 10
kutni zaporni ventil (čunjasti)
NO protupovratna zaklopka "- >...
DN 100 18
-Oj
cc!>
(lj>...
Co. (sdvokrilnim metalnim .:::"E' 1,5
NO
DN 200 11 zapornim tijelom) (lj>... 1,3
Co.
DN 25 10,5
{p
.- >...
cc!>
DN 50
-~
.:::"E' 10,3 odvajač kondenzata 2,0
protupovratni ventil (vodoravni) NO
(lj>...
Co.
DN 100 8,0
DN 200 5,0
DN 50 0,75
rl
.- >...
cc!>
~
.- >...
cc!>
3,7 dilatacijska lira(glatka) ~ , .:::'E' DN 100 0,75
protupovratni ventil (okomiti) .:::"E'
NO
(lj>...
3,4
,t ~e
Co. DN 200 0,75
Co.
10 0,12
zasun
6 0,5
proširenje
(postupno, u dugoj cijevi) A1~A2
I
~
'"
"'c
-...
0,5
<:ci:
20
30
40
10
0,17
0,21
0,27
0,24
~
20 0,37
slavina 2,0 0,25 30 0,46
40 0,60
kutna slavina
~ 5,0
proširenje (naglo)
428 ~--------------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 429

T
element cjevovoda skica koeficijent oblika 1:; element cjevovoda skica koeficijent oblika 1:;
0,2 0,08 kvadratičan 0,7

suženje 0,4 0,08 0,1 okrugao 0,2
(postupno, ~ = 20- 90 O) 0,6 0,06 Kao kap 0,07
-
~~o
0,8 0,02 kvadratičan 1,4
poprečni otpor "t ~
o cs ~! ---
o
"t
0,25 zs
o okrugao 0,55
oštar rub 0,59 kao kap 0,23 II
t lo
i-- I,
izlomljen rub 0,75 kvadratičan 4,0
suženle (naglo) All ·: A, zaobljen rub 0,90 0,50 okrugao 2.,0 I:
III
I
rub kao kao kap 0,9
mlaznica 0,99 lij
0,5 0,5 II~
razdvajanje pod kutem 45 o Wd
(u smjeru ravno) 1,0 I~
istjecanje 1,0
W
0,3
°
7,0
0,4 4,0
oštar rub 0,59 razdvajanje pod kutem 45 o wa 0,6 1,5
izlomljen rub 0,75 (usmjeru ogranka) W 0,8 0,8
utjecanje zaobljen rub 0,90 1,0 0,6
rub kao 2,0 0,5
mlaznica 0,99
razdvajanje pod kutem 90 o 0,5 0,5
a = 0,59 (oštar rub) Wd
-+ A: Aa (u smjeru ravno) 1,0 O
W
blenda
(soštrim rubom)
t =(~_1)2 =(~_1)2 0,3 12,0
aA o aA o razdvajanje pod kutem 90 o 0,4 7,0
(u smjeru ogranka) wa 0,6 3,5
90 4,5 W 0,8 2,5
0,5 60 3,1 1,0 2,0
45 2,0 2,0 1,0
90 1,5
1,0 60 0,77 0,4 6,5
račvanje (soštrim rubom) 45 0,43 0,6 3,0
razdvajanje u dvije jednake
90 0,74 0,8 1,8
grane pod pravim kutem Wa
2,0 60 0,47 1,0 1,3
45 0,45 W
1,3 1,0
90 0,62
3,0 60 0,58 1,5 0,8
45 0,54 2,0 0,5

Tablica 11.10 - nastavak r Tablica 11.10 • nastavak
element cjevovoda skica koeficijent oblika 1; element cjevovoda skica koeficijent oblika 1;
0,6 <1 0,3
0,5 5,0
1 0,5
spajanje pod kutem 45 o Vd - 0,8 dd 0,7 6,5
<1 0,3 0,3
(u smjeru ravno) V d 0,8 9,0
1 0,3
I------ 1,0 15,0
1,0 1
0,1 0,3
°
0,3 spajanje dvije jednake grane
da' Va
-----+ +-
f--
0,5 1,3
pod pravim kutem Va da 0,7 2,0
-
0,4
0,5
-1,0
-3,0 III Y d, V
V 0,5
d 0,8
1,0
3,0
5,0
d,V dd,Vd 0,2 0,3 0,8 -
~ ~
0,5 1,0
0,4 0,8
0,7 1,3
~
0,5 0,3 0,7 0,8 1,8
da 0,7 -0,5
spajanje pod kutem 45 o ~ ~f I--
0,3 d 0,4 1,0
1,0 . 3,0
Va
(u smjeru ogranka) 0,5 0,8
V
0,7 0,5
-
1,0 -1,0
0,4 0,4 0,8
0,5 0,8
0,7 1,0
I------
1,0 1,3
0,5 0,7 1,0
- 1,0 1,5
1,5
spajanje pod kutem 90 o 0,2 ° 1,3
(u smjeru ravno) 0,4 1,1
wd
w _ _ _ _ _ Wd
_ W 0,6 0,8
0,8 0,5
1,0
0,2 °
-1,0
0,4 0,5
spajanje pOd kutem 90 o Wa
(u smjeru ogranka) 0,6 1,0
W
0,8 1,3
1,0 1,5

II
11.4. VAŽNIJE NORME I PROPISI UTEHNICI DIN 1314: 1977 Tlak; Osnovni pojmovi; Jedinice
GRIJANJA DIN 1341 : 1986 Prijenos topline; Pojmovi, značajke
DIN 1343 : 1990 Referentno stanje, normalno stanje, normalni

11.4.1. Norme i strukovni propisi volumen; Pojmovi i vrijednosti
• HRN - hrvatska norma DIN 1345 : 1993 Termodinamika; Osnovni pojmovi
• ISO - međunarodna norma
• IEC - norma Međunarodnog elektrotehničkog povjerenstva DIN 5491 : 1970 Prijenos tvari; Difuzija i prijelaz tvari, osnovni
- europska norma pojmovi, veličine, jednadžbe, značajke
• EN
• DIN - njemačka norma
• VOE - norma njemačkog Saveza za elektrotehniku, elektroniku

i informacijsku tehniku Proračun sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode
• VOI - smjernica Udruge njemačkih inženjera
HRN EN 12 831: 2004 Sustavi grijanja u građevinama - Postupak pro-
• DVGW - radni list Njemačke stručne udruge za vodu i plin računa normiranoga toplinskog opterećenja
• HSUP - pravilnik Hrvatske stručne udruge za plin
• VDMA - norma Udruge njemačke strojoqradn]e
• ASTM - norma Američke udruge za ispitivanje materijala HRN EN ISO 7730 : 2003 Umjerene toplinske okoline; Određivanje
predvidive srednje izjave (PSI) i predvidivog
Jedinice i veličine, termodinamika postotka nezadovoljstva (PPN) uvjeta
toplinske udobnosti
HRN ISO 31-0: 1996 Veličine i jedinice - O. dio: Opća načela
ISO 2533 : 1979 Normalna atmosfera

ISO 31-4: 1992 Veličine i jedinice - 4. dio: Toplina
ISO 31-4 AMD 1: 1992 Veličine i jedinice - 4. dio: Toplina: Izmjene

DIN 1946-2 : 1994 Tehnika ventilacije i klimatizacije; Zdravstveno-
ISO 14617-5: 2002 Grafički simboli za crtanje shema - 5. dio: tehnički zahtjevi (Pravilnik o ventilaciji VOI-ja)
Mjerne i regulacijske funkcije
DIN 1988-1 : 1988 Tehnički pravilnik za instalacije pitke vode
ISO 14617-6: 2002 Grafički simboli za crtanje shema - 6. dio: (TRWI); Općenito; Tehnički pravilnik DVGW-a
Mjerne i regulacijske funkcije
ISO 14617-8: 2002 Grafičkisimboli za crtanje shema - 8. dio: (TRWI); Projektiranje i izvedba; Sastavni
Armatura dijelovi, uređaji, materijali; Tehnički pravilnik
DVGW-a
ISO 14617-9: 2002 Grafičkisimboli za crtanje shema - 9. dio:
Crpke, kompresori, ventilatori DIN 1988-2 Tehnički pravilnik za instalacije pitke
Beiblatt 1: 1988 vode (TRWI); Uspoređivanje normi i drugih
ISO 14 617"11 : 2002 Grafičkisimboli za crtanje shema - 11. dio: tehničkih pravilnika o materijalima, sastavnim
Sustavi za opskrbu toplinom i izmjenjivači dijelovima i uređajima; Tehnički pravilnik
topline DVGW-a

DIN 1988-3 : 1988 Tehnički pravilnik za instalacije pitke vode DIN 33 403-5 : 1997 Klima na radnom mjestu i u radnoj okolici - 5.
(TRWI); Određivanje promjera cijevi; Tehnički dio: Ergonomsko opremanje hladnih radnih
pravilnik DVGW-a mjesta
DIN 1988-3 Tehnički pravilnik za instalacije pitke vode DIN 50 014 : 1985 Klima i njezina tehnička primjena; Normalna
Beiblatt 1: 1988 (TRWI); Primjeri proračuna; Tehnički pravilnik klima
DVGW-a

(TRWI); Zaštita pitke vode, očuvanje kvalitete VOI 1067-3 : 1983 Proračun troškova sustava za opskrbu
pitke vode; Tehnički pravilnik DVGW-a toplinom; Tehnika ventilacije i klimatizacije
DIN 1988-5 : 1988 Tehnički pravilnik za instalacije pitke vode VOI 2067-1 : 2000 Ekonomičnost tehničkih sustava zgrada -
(TRWI); Povećanje i smanjenje tlaka; Tehnički Osnove i proračuna troškova
pravilnik DVGW-a
VOI 2067-4 : 1982 Proračun troškova sustava za opskrbu
DIN 1988-6 : 2002 Tehnički pravilnik za instalacije pitke vode toplinom; Opskrba potrošnom toplom vodom
(TRWI) - 6. dio: Sustavi za gašenje i zaštitu od
požara; Tehnički pravilnik DVGW-a VOI 2067-5 : 1982 Proračun troškova sustava za opskrbu
toplinom; Potrošnja pare u industrijskim
DIN 1988-8 : 1988 Tehnički pravilnik za instalacije pitke vode sustavima
(TRWI); Pogon sustava; Tehnički pravilnik
DVGW-a VOI 2067-6 : 1989 Proračun troškova sustava za opskrbu
toplinom; Toplinske crpke
DIN V 4701-10: 2003 Energetsko procjenjivanje sustava grijanja,
ventilacije i klimatizacije - 10. dio: Grijanje, VOI 2067-7 : 1988 Proračun troškova sustava za opskrbu
priprema potrošne tople vode, ventilacija toplinom; Kogeneracijska postrojenja u bloku
DIN V 4701-10 Energetsko procjenjivanje sustava grijanja, E VOI 2067-10 : 1998 Ekonomičnost tehničkih sustava zgrada -
Beiblatt 1 : 2002 ventilacije i klimatizacije - 10. dio: Dijagrami i Potrošnja energije grijanih i klimatiziranih
pomoć pri projektiranju za odabrane sustave zgrada
sa standardnim dijelovima
E VOI 2067-11 : 1998 Ekonomičnost tehničkih sustava zgrada -
DIN V 4701-12: 2004 Energetsko procjenjivanje sustava grijanja, Postupak proračuna potrošnje energije grijanih
ventilacije i klimatizacije - 12. dio: Izvori topline i klimatiziranih zgrada
za pripremu potrošne tople vode
VOI 2067-12 : 2000 Ekonomičnost tehničkih sustava zgrada -
DIN 33 403-2 : 2000 Klima na radnom mjestu i u radnoj okolici - 2. Potrošnja korisne energije za pripremu
dio: Utjecaj klime na zadržavanje topline osoba potrošne tople vode
DIN 33 403-3 : 2001 Klima na radnom mjestu i u radnoj okolici - 3. VOI 2067-20 : 2000 Ekonomičnost tehničkih sustava zgrada -
dio: Procjena klime u toplom izagrijanom Potrošnja korisne energije toplovodnih sustava
području na osnovi odabrane ukupne mase grijanja kod predaje potrošačima
VOI 2067-21 : 2003 Ekonomičnost tehničkih sustava zgrada -

Potrošnja korisne energije kod predaje
potrošačima - tehnika ventilacije

+
VOI 2067-22 : 2005 Ekonomičnost tehničkih sustava zgrada - HRN EN 257 : 2000 Mehanički termostati za plinske aparate
Potrošnja energije sustava za pripremu
potrošne tople vode kod predaje potrošačima HRN EN 297/A6 : 2004 Plinski kotlovi za centralno grijanje - Kotlovi
vrste 8 11 i 8 11BS s atmosferskim plamenici ma i
VOI 2078 : 1996 Proračun rashladnog učlna u klimatiziranim nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
prostorijama (Pravilnik o rashladnom manjim od 70 kW
opterećenju VOHa)
HRN EN 297 : 2000 Plinski kotlovi za centralno grijanje - Kotlovi
E VOI 3807-1 : 2005 Pokazatelji potrošnje energije i tople vode u vrste 8 11 i 8 11BS s atmosferskim plamenicima i
zgradama - Osnove nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
manjim od 70 kW
VOI 3807-1 : 1994 Pokazatelji potrošnje energije u zgradama;
Osnove HRN EN 298 : 2004 Automatski regulacijski (upravljački) sustavi za
plinske plamenike i plinske uređaje s ili bez
VOI 3807-2 : 1998 Pokazatelji potrošnje energije u zgradama - ventilatora
Pokazatelji potrošnje energije za grijanja i
električne struje HRN EN 247: 2004 Izmjenjivači topline - Nazivlje
.
VOI 3807-3 : 2000 Pokazatelji potrošnje vode u zgradama i na HRN EN 267 : 2004 Pretlačni uljni plamenici - Definicije, zahtjevi,
okolnom zemljištu ispitivanja, označivanje
HRN EN 293 : 2004 Sapnice za raspršivanje ulja - Minimalni

zahtjevi - Ispitivanja
Dijelovi sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode, goriva i
opskrba gorivom HRN EN 299 : 2004 Sapnice za raspršivanje ulja - Određivanje
značajka i kuta raspršivanja
HRN EN 26 : 2000 Plinske protočne grijalice vode za sanitarnu
upotrebu s atmosferskim plamenicima HRN EN 303-1 : 2003 Toplovodni kotlovi - 1. dio: Toplovodni kotlovi
s predtlačnim plamenikom - Nazivlje, opći
HRN EN 26/AC : 1998 Plinske protočne grijalice za sanitarnu zahtjevi, ispitivanja i označivanja
+ A1 : 2000 + A2 : 2004 upotrebu s atmosferskim plamenicima
HRN EN 303-2 : 2004 Toplovodni kotlovi - 2. dio: Toplovodni kotlovi
HRN EN 88 : 2000 Regulatori tlaka za plinske aparate za ulazne s predtlačnim plamenikom - Posebni zahtjevi
tlakove do uključivo 200 mbar za kotlove s predtlačnim plamenicima na
raspršeno ulje
HRN EN 89 : 2004 Plinske akumulacijske grijalice vode za
sanitarnu upotrebu HRN EN 303-3 : 2000 Kotlovi za grijanje - 3. dio: Plinski kotlovi za
centralno grijanje - Sastavljeni iz tijela kotla i
HRN EN 125 : 2000 Naprave za nadzor plamena za plinske aparate
plamenika s ventilatorom
- Termoelektrični osigurači paljenja
HRN EN 303-3 Kotlovi za grijanje - 3. dio: Plinski kotlovi za /
HRN EN 126 : 2000 Višefunkcijske regulacijske (izvršne) naprave
A2: 2004 centralno grijanje - Sastavljeni iz tijela kotla i
za plinske aparate
plamenika s ventilatorom
HRN EN 161 : 2004 Automatski zaporni ventili (zatvoreno -
otvoreno) za plinske plamenike i plinske
uređaje
438 - - - - - - - - - - ' - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 439

,..
HRN EN 303-4 : 2004 Toplovodni kotlovi - 4. dio: Toplovodni kotlovi HRN EN 437 : 2004 Ispitni plinovi - Ispitni tlakovi - Kategorije uređaja
s predtlačnim plamenikom - Posebni zahtjevi
za kotlove s predtlačnim uljnim plamenicima HRN EN 442-2 : 2003 Radijatori i konvektori - 2. dio: Metode
snage do 70 kW i najvećega radnog tlaka 3 bar ispitivanja i ocjene
- Nazivlje, posebni zahtjevi, ispitivanje i
označivanje HRN EN 442-3 : 2003 Radijatori i konvektori - 3. dio: Procjena
sukladnosti
HRN EN 303-5 : 2004 Toplovodni kotlovi - 5. dio: Kotlovi na kruto
gorivo, ručno i automatski loženi, nazivne HRN EN 449 : 2004 Odredbe za uređaje na ukapljeni naftni plin -
toplinske snage do 300 kW - Nazivlje, zahtjevi, Kućanske grijalice prostorija bez priključka na I
ispitivanje i označivanje dimnjak (uključuje grijalice s difuznim
katalitičkim izgaranjem)
II
HRN EN 304 : 2004 Toplovodni kotlovi - Postupak ispitivanja :1
toplovodnih kotlova s predtlačnim plamenikom HRN EN 461 : 2004 Odredbe za uređaje na ukapljeni naftni plin - l:
na raspršeno ulje Nekućanske grijalice prostorija bez dimnjaka
il'I!
s nazivnim toplinskim opterećenjem do
HRN EN 306 : 2004 Izmjenjivačitopline - Metode mjerenja uključivo 10 kW li
parametara potrebnih za određivanje radnih
značajka HRN EN 483 : 2004 Plinski kotlovi za centralno grijanje s
atmosferskim plamenicima - Kotlovi vrste e s
HRN EN 307 : 2004 Izmjenjivači topline - Smjernice za izradu uputa nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
za ugradnju, rukovanje i održavanje radi manjim od 70 kW
održanja radnih značajki pojedinih tipova
izmjenjivača topline HRN EN 509 : 2004 Plinski uređaji s ukrasnim utiskom (deko-
rativnim efektom) gorenja
HRN EN 308 : 2004 Izmjenjivači topline - Postupci ispitivanja za
određivanje značajka uređaja za regeneraciju HRN EN 525 : 2000 Nekućanski plinski generatori toplog zraka s
topline zrak-zrak i zrak-dimni plinovi direktnim grijanjem i prisilnom konvekcijom za
grijanje prostora s nazivnim toplinskim
HRN EN 327 : 2004 Izmjenjivači topline - Kondenzatori hlađeni opterećenjem jednakim ili manjim od 300 kW
prisilnom konvekcijom zraka - Postupak
ispitivanja za određivanje radnih značajka HRN EN 549 : 2001 Elastomerna gradiva za brtve i membrane u
plinskim uređajima i plinskoj opremi
HRN EN 328 : 2004 Izmjenjivačitopline - Postupci ispitivanja za
određivanjekriterija učinka hladnjaka prisilnom HRN EN 613 : 2004 Plinske konvekcijske grijalice prostora
konvekcijom zraka
HRN EN 621 / At : 2004 Nekućanski plinski generatori toplog zraka s
HRN EN 331 : 2000 Kuglaste i konusne plinske slavine za kućne prisilnom konvekcijom za grijanje prostora s
plinske instalacije koje se ručno zatvaraju nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
manjim od 300 kW, bez ventilatora u dovodu
HRN EN 416-1 : 2004 Plinske ovjesne nekućanske tarnno-zračeće
zraka za izgaranje i/ili u odvodu dimnih plinova
grijalice s jednim plamenikom s ventilatorom
- 1. dio: Sigurnost HRN EN 621 : 2000 Nekućanski plinski generatori toplog zraka s
prisilnom konvekcijom za grijanje prostora s
HRN EN 419-1 : 2004 Plinske ovjesne nekućanske svijetlo-zračeće
nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
grijalice s plamenikom bez ventilatora - 1. dio:
Sigurnost
zraka za izgaranje i/ili u odvodu dimnih plinova
440 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE 441

HRN EN 625 : 2000 Plinski kotlovi za centralno grijanje - Posebni HRN EN 777-1 : 2004 Plinski ovjesni nekućanski tamno-zračeći
zahtjevi za pripremu vruće sanitarne vode kod cijevni sustavi grijanja s više plamenika s
kombi-kotlova s nazivnim toplinskim ventilatorima - 1. dio: Sustav D, sigurnost
opterećenjem jednakim ili manjim od 70 kW
HRN EN 777-2 : 2004 Plinski ovjesni nekućanski tamno-zračeći
HRN EN 656 : 2004 Plinski kotlovi za centralno grijanje s cijevni sustavi grijanja s više plamenika s
atmosferskim plamenici ma - Kotlovi vrste B s ventilatorima - 1. dio: Sustav E, sigurnost
nazivnim toplinskim opterećenjem preko 70
kW do 300 kW HRN EN 777-3 : 2004 Plinski ovjesni nekućanski tamno-zračeći
cijevni sustavi grijanja s više plamenika s
HRN EN 676 : 2004 Automatski plinski plamenici s ventilatorima ventilatorima - 1. dio: Sustav F, sigurnost
HRN EN 677 : 2000 Plinski kotlovi za centralno grijanje - Posebni HRN EN 777-4 : 2004 Plinski ovjesni nekućanski tamno-zračeći
zahtjevi za kondenzacijske kotlove s nazivnim cijevni sustavi grijanja s više plamenika s
toplinskim opterećenjem jednakim ili manjim ventilatorima - 1. dio: Sustav H, sigurnost
od 70 kW
HRN EN 778 / A1 : 2004 Kućanski plinski generatori toplog zraka s
HRN EN 736-1 : 2002 Ventili - Nazivlje - 1. dio: Definicije vrsta ventila prisilnom konvekcijom za grijanje prostora s
HRN EN 736-2 : 2002 Ventili - Nazivlje - 2. dio: Definicije dijelova manjim od 70 kW, bez ventilatora u dovodu
ventila zraka za izgaranje i/ili u odvod u dimnih plinova
HRN EN 736-3 Ventili - Nazivlje - 3. dio: Definicije naziva HRN EN 778 : 2000 Kućanski plinski generatori toplog zraka s
/ A1 : 2003 prisilnom konvekcijom za grijanje prostora s
HRN EN 736-3 : 2002 Ventili - Nazivlje - 3. dio: Definicije naziva
HRN EN 751-1 : 2000 Brtvena sredstva za metalne navojne spojeve zraka za izgaranje i/ili u odvodu dimnih plinova
u dodiru s plinovima prve, druge i treće HRN EN 1020/ A1 : 2004 Nekućanski plinski generatori toplog zraka s
skupine plinova i vrućom vodom - 1. dio:
prisilnom konvekcijom za grijanje prostora s
Anaerobna brtvena sredstva nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
Brtvena sredstva za metalne navojne spojeve manjim od 300 kW, s ventilatorom u dovodu
HRN EN 751-2 : 2000
u dodiru s plinovima prve, druge i treće zraka za izgaranje i/ili u odvod u dimnih plinova
skupine plinova i vrućom vodom - 2. dio: HRN EN 1020 : 2000 Nekućanski plinski generatori toplog zraka s
Brtvena sredstva koja ne otvrdnjavaju prisilnom konvekcijom za grijanje prostora s
HRN EN 751-3 Brtvena sredstva za metalne navojne spojeve nazivnim toplinskim opterećenjem jednakim ili
u dodiru s plinovima prve, druge i treće manjim od 300 kW, s ventilatorom u dovodu
/ AC: 2004
skupine plinova i vrućom vodom - 3. dio: zraka za izgaranje i/ili u odvodu dimnih plinova
Nesinterirane PTFE trake HRN EN 1106 : 2004 Ručni regulacijski pipci za plinske uređaje
HRN EN 751-3 : 2000 Brtvena sredstva za metalne navojne spojeve HRN EN 1148 : 2004 Izmjenjivači topline - Izmjenjivači topline voda!
u dodiru s plinovima prve, druge i treće voda za daljinsko grijanje - Postupci ispitivanja
skupine plinova i vrućom vodom - 3. dio.. za određivanje radnih značajka
Nesinterovane PTFE trake
442 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJA_N_J_E L PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 443

HRN EN 1196 : 2001 Kućanski i nekućanski plinski generatori toplog HRN EN 1319 : 2000 Kućanski plinski generatori toplog zraka s
zraka - Dodatni zahtjevi za kondenzacijske prisilnom konvekcijom za grijanje prostora, s
generatore toplog zraka ventilatorom kao potporom plinskim plame-
nicima s nazivnim toplinskim opterećenjem
HRN EN 1216 : 2004 Izmjenjivači topline - Hladnjaci i grijači zraka
jednakim ili manjim od 70 kW
s prisilnim strujanjem - Postupci ispitivanja za
određivanje radnih značajka HRN EN 1503-1 : 2002 Ventili - Materijali za kućišta, jarmove i pokrove
- 1. dio: čelici specificirani u europskim
HRN ENV 1259-1 : 2001 Plinske ovjesne (nekućanske) tarnno-zračeće normama
grijalice s jednim plamenikom inekućanske
svjetlo-zračeće ovjesne grijalice - 1. dio: HRN EN 1503-2 : 2002 Ventili - Materijali za kućišta, jarmove i pokrove
Zahtjevi i ispitni postupci za određivanje - 2. dio: čelici koji nisu specificirani u
racionalnog korištenja energije - Radiometrički europskim normama
postupak A
HRN EN 1503-3 Ventili ~ Materijali za kućišta, jarmove i pokrove
HRN ENV 1259-2 : 2001 Plinske ovjesne (nekućanske) tamno-zračeće / AC: 2002 - 3. dio: Lijevana željeza specificirana u
grijalice s jednim plamenikom inekućanske europskim normama; Dodatak AC
svjetlo-zračeće ovjesne grijalice - 2. dio:
Zahtjevi i ispitni postupci za određivanje HRN EN 1503-3 : 2002 Ventili - Materijali za kućišta, jarmove i pokrove
racionalnog korištenja energije - Radiometrički - 3. dio: Lijevana željeza specificirana u
postupak B europskim normama
HRN ENV 1259-3 : 2001 Plinske ovjesne (nekućanske) tamno-zračeće HRN EN 1503-4 : 2003 Ventili - Materijali za kućišta, jarmove i pokrove
grijalice s jednim plamenikom inekućanske - 4. dio: Bakrene legure specificirane u
svjetlo-zračeć ovjesne grijalice - 3. dio: europskim normama
Zahtjevi i ispitni postupci za određivanje
HRN EN 1596 : 2000 Odredbe za aparate na ukapljeni naftni plin -
racionalnog korištenja energije - Radiometrički
Pomične i prenosive nekućanske grijalice
postupak C
zraka s prisilnom cirkulacijom i direktnim
HRN EN 1266 : 2004 Plinske konvekcijske grijalice prostorija s grijanjem (bez izmjenjivača topline)
ugrađenim ventilatorom (kao potporom) u
dovodu zraka za izgaranje i/ili u odvodu dimnih HRN EN 1643 : 2004 Ventilski nadzorni sustavi za automatske
plinova zaporne ventile za plinske plamenike i plinske
uređaje
HRN EN 1267 : 2002 Ventili" Ispitivanje otpora strujanja uporabom
vode kao ispitnog fluida HRN EN 1854 : 2000 Naprave za nadzor (ograničenje) tlaka za
plinske plamenike i plinske aparate
HRN EN 1319 Kućanski plinski generatori toplog zraka s / A1
HRN EN 1949 : 2004 Odredbe za instalacije u sustavima pogona na
+ A2: 2004 prisilnom konvekcijom za grijanje prostora, s
ventilatorom kao potporom plinskim ukapljeni naftni plin za namjenu stanovanja u
plamenicima s nazivnim toplinskim vozilima za odmor (kamp vozila) i drugim
opterećenjem jednakim ili manjim od 70 kW
vozilima
HRN EN 12067-1 Regulator omjera plina i zraka za plinske

/ A1 : 2004 plamenike i plinske uređaje - 1. dio:
Pneumatska izvedba
444 ~~~-~~-~--------PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 445
_L
HRN EN 12 067-1 : 2001 Regulator omjera plina i zraka za plinske HRN EN 13 090 : 2004 Sredstva za naknadno brtvljenje navojnih
plamenike i plinske uređaje - 1. dio: spojeva na unutarnjim plinskim instalacijama
Pneumatska izvedba u zgradama
HRN EN 12 078 : 2001 Nulti regulatori tlaka za plinske plamenike i HRN EN 13 229 : 2004 Kamini za ugradnju i otvoreni kamini na kruta
plinske uređaje goriva - Zahtjevi i metode ispitivanja
HRN EN 12263: 2004 Rashladni sustavi i dizalice topline - HRN EN 13 240 : 2004 Grijalice prostora na kruto gorivo - Zahtjevi i
Sigurnosno-preklopni uređaji za ograničenje metode ispitivanja
tlaka - Zahtjevi i ispitivanja
HRN EN 13 278 : 2004 Plinske konvekcijske grijalice prostorija s
HRN EN 12 284 : 2004 Rashladni sustavi i dizalice topline - Ventili - otvorenom komorom za izgaranje
Zahtjevi, ispitivanje i označivanje
HRN EN 14037-1 : 2004 Stropno ugradive zračeće grijaće ploče
HRN EN 12309-1 : 2004 Plinski adsorpcijski i apsorpcijski uređaji za punjene vodom temperature niže od 120 °C -
klimatizaciju i/ili dizalice topline s nazivnim 1. dio: Tehničke značajke i zahtjevi
toplinskim opterećenjem ne većim od 70 kW
- 1. dio: Sigurnost HRN EN 14037-2 : 2004 Stropno ugradive zračeće grijaće ploče
punjene vodom temperature niže od 120 °C -
HRN EN 12 309-2 : 2004 Plinski adsorpcijski i apsorpcijski uređaji za 2. dio: Metode ispitivanja toplinskog učinka
klimatizaciju i/ili dizalice topline s nazivnim
toplinskim opterećenjem ne većim od 70 kW HRN EN 14037-3: 2004 Stropno ugradive zračeće grijaće ploče
- 2. dio: Racionalno korištenje energije punjene vodom temperature niže od 120 °C -
3. dio: Metode ocjene i utvrđivanja toplinskog
HRN EN 12514-1 : 2004 Uljne instalacije za opskrbljivanje uljnih plame- učinka zračenjem
nika - 1. dio: Sigurnosni zahtjevi i ispitivanja -
Sastavni dijelovi, uljne crpke, regulacijski i HRN EN 26 553 : 2002 Automatski odvajači kondenzata - Označivanje
sigurnosni uređaji, spremnici za loživo ulje
HRN EN 26 554 : 2002 Automatski odvajači kondenzata s
HRN EN 12 514-2 : 2004 Uljne instalacije za opskrbljivanje uljnih prirubnicama - Mjere između prirubnica
plamenika - 2. dio: Sigurnosni zahtjevi i
HRN EN 26 704 : 2002 Automatski odvajači kondenzata - Razredba
ispitivanja - Sastavni dijelovi, armatura, uljni
vodovi, pročistači, odvajači zraka, mjerači HRN EN 26 948 : 2002 Automatski odvajači kondenzata - Ispitivanja
protoka proizvodnih i radnih značajka
HRN EN 12815: 2004 Štednjaci na kruta goriva - Zahtjevi i metode HRN EN 27 841 : 2002 Automatski odvajači kondenzata - Određivanje
ispitivanja gubitka pare - Postupci za ispitivanje
HRN EN 12 864 : 2004 Niskotlačni, nepodesivi regulatori tlaka s HRN EN 27 842 : 2002 Automatski odvajači kondenzata - Određivanje
maksimalnim izlaznim tlakom jednakim ili kapaciteta pražnjenja - Postupci za ispitivanje
manjim od 200 mbar, s protokom jednakim ili
manjim od 4 kg/h, i njihove pridružene HRN EN 50 193 : 1999 Zatvorene električne protočne grijalice vode -
(pripadne) sigurnosne naprave za butan, Metode mjerenja značajka
propan ili njihovu smjesu

~1'
i
HRN EN ISO 4126-2 : 2003 Sigurnosni uređaji za zaštitu od prekomjernog Sustavi grijanja i pripreme potrošne tople vode
tlaka - 2. dio: Sigurnosni uređaji temeljeni na
membranskom disku HRN EN 255-1 : 2004 Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje
kapljevina i dizalice topline s kompresorima na
HRN EN ISO 4126-4 : 2004 Sigurnosni uređaji za zaštitu od prekomjernog električni pogon - Režim grijanja - 1. dio:
tlaka - 4. dio: Sigurnosni ventili kojima upravlja Nazivlje, definicije i oznake
pilot uređaj
HRN EN 255-2 : 2004 Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje
HRN EN ISO 4126-6 : 2004 Siguronosni uređaji za zaštitu od kapljevina i dizalice topline s kompresorima na
prekomjernog tlaka - 6. dio: Primjena, izbor i električni pogon - Režim grijanja - 2. dio:
ugradnja sigurnosnih uređaja temeljenih na Ispitivanje i zahtjevi za označivanje uređaja za
membranskom disku grijanje prostora
HRN EN ISO 10 497 : 2004 Ispitivanja ventila - Zahtjevi za ispitivanja od HRN EN 255-3 : 2004 Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje
požara kapljevina i dizalice topline s kompresorima na
električni pogon - Režim grijanja - -e- dio:
Ispitivanje i zahtjevi za označivanje uređaja za
pripremu sanitarne tople vode
HRN lEG 60 800 : 2001 Grijaći kabeli nazivnog napona 300/500 V za
grijanje i sprječavanje stvaranja leda HRN EN 255-4 : 2004 Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje
električni pogon - Režim grijanja - 4. dio:
HSUP P 600 Tehnički pravilnik za plinske instalacije Zahtjevi za uređaje za grijanje prostora i
sanitarne tople vode
DVGW G 260 Svojstva plinova
HRN EN 378-1 : 2004 Rashladni sustavi i dizalice topline - Sigurnosni
DVGW G 613 Plinski aparati; Upute za ugradnju i rukovanje; i ekološki zahtjevi - 1. dio: Osnovni zahtjevi,
Uvod, sadržaj definicije, razredbeni kriteriji i odabir
DVGW G 638/1 Grijalice svijetlog zračenja; Projektiranje, HRN EN 378-2 : 2004 Rashladni sustavi i dizalice topline - Sigurnosni
ugradnja, pogon i ekološki zahtjevi - 2. dio: Projektiranje,
izvedba, ispitivanje, označivanje i
DVGW G 638/1 Grijalice tamnog zračenja; Projektiranje,
dokumentacija
ugradnja, pogon
DVGW G 643 Peći na ukapljeni naftni plin bez odvođenja
i ekološki zahtjevi - 3. dio: Mjesto instalacije i
dimnih plinova
osobna zaštita
DVGW G 660 Sustavi za odvod dimnih plinova s mehaničkim
pogonom za plinska ložišta bez ventilatora;
i ekološki zahtjevi - 4. dio: Postupanje,
Postavljanje
održavanje, popravak i oporaba
DVGW G 674 Grijanje plinskim grijalicama
HRN EN 1736 : 2004 Rashladni sustavi i dizalice topline - Savitljivi
DVGW G 675 Plinom ložene kaljeve peći elementi cjevovoda, izolatori vibracija i
ekspanzijski spojevi - Zahtjevi, oblikovanje i
DVGWTRF 96 Tehnički pravilnik za ukapljeni naftni plin ugradba

------------------~~-"'~~~===="'IIII.iiii""OO====-===~~~~~~~~~~-----------------'<[:
HRN EN 1861 : 2004 Rashladni sustavi i dizalice topline - Dijagrami HRN EN 14 511-4 : 2004 Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje
toka sustava i dijagrami cjevovoda i opreme - kapljevina i dizalice topline s kompresorima na
Raspored i oznake električni pogon za grijanje i hlađenje prostora
- 4. dio: Zahtjevi
HRN EN 12 170 : 2004 Sustavi grijanja u građevinama - Postupak
pripreme dokumenata za rad, održavanje i
uporabu - Sustavi grijanja koji zahtijevaju
obučenog rukovatelja HRN EN ISO 15 138 : 2001 Industrija. nafte i prirodnog plina - Odobalna
proizvodna postrojenja - Grijanje, ventilacija i
HRN EN 12 171: 2004 Sustavi grijanja u građevinama - Postupak klimatizacija
pripreme dokumenata za rad, održavanje i
uporabu - Sustavi grijanja koji ne zahtijevaju
obučenog rukovatelja
Toplinska: izolacija
HRN EN 12 263: 2004 Rashladni sustavi i dizalice topline -
Sigurnosno-preklopni uređaji za ograničenje
HRN EN 823 : 1998 Toplinsko-izolacijski proizvodi za graditeljstvo,
određivanje debljine
tlaka - Zahtjevi i ispitivanja
Rashladni sustavi i dizalice topline - Ventili - HRN EN 832 : 2000 Toplinske značajke zgrada - Proračun
HRN EN 12284: 2004
Zahtjevi, ispitivanje i označivanje potrebne energije za grijanje; Stambene
zgrade
HRN EN 12828: 2003 Sustavi grijanja u građevinama - Izvedba
sustava toplovodnog grijanja HRN EN 832/ AC : 2004 Toplinske značajke zgrada - Proračun
potrebne energije za grijanje - Stambene
HRN EN 13 136 : 2004 Rashladni sustavi i dizalice topline - Tlačni zgrade
prostrujni uređaji i pripadajući cjevovodi -
Metode proračuna HRN EN 832 : 2000 Toplinske značajke zgrada - Proračun
potrebne energije za grijanje - Stambene
HRN EN 13313: 2004 Rashladni sustavi i dizalice topline - zgrade
Osposobljenost osoblja
HRN EN 1026 : 2001 Prozori i vrata - Propusnost zraka - Metoda
HRN EN 14 511-1 : 2004 Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje ispitivanja
HRN EN 1121 : 2001 Vrata - Ponašanje između dva različita
električni pogon za grijanje i hlađenje prostora
klimatska uvjeta - Metoda ispitivanja
- 1. dio: Nazivlje i definicije
HRN EN 1294 : 2001 Vratna krila - Određivanje ponašanja pri
HRN EN 14 511-2 : 2004 Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje
jednoličnim promjenama klimatskih uvjeta
električni pogon za grijanje i hlađenje prostora HRN EN 12 086 : 1998 Toplinsko-izolacijski proizvodi za graditeljstvo
- 2. dio: UVjeti ispitivanja - Određivanje paro propusnosti
HRN EN 14 511-3 : 2004 Klimatizacijski uređaji, uređaji za hlađenje HRN EN 12 114: 2002 Toplinske značajke zgrada - Propusnost zraka
kapljevina i dizalice topline s kompresorima na kroz građevne dijelove i elemente - Metoda
električni pogon za grijanje i hlađenje prostora laboratorijskog ispitivanja
- 3. dio: Ispitne metode
HRN EN 12 207 : 2001 Prozori i vrata - Propusnost zraka - Razredba
450 PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 451

HRN EN 12219: 2001
HRN EN 12412-2: 2004

Vrata - Klimatski utjecaji - Zahtjevi i razredba
Toplinske značajke
prozora, vrata i zaslona-
T HRN EN 13 164: 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -
Tvornički izrađeni proizvodi od ekstrudirane
polistirenske pjene (XPS) - Specifikacija
Određivanje koeficijenta prolaska topline
metodom vruće komore - 2. dio: Okviri HRN EN 13 165 : 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -
Tvornički izrađeni proizvodi od tvrde
HRN EN 12412-4: 2004 Toplinske značajke
prozora, vrata i zaslona - poliuretanske pjene (PUR) - Specifikacija
Određivanjekoeficijenta prolaska topline
metodom vruće komore - 4. dio: Kutije za HRN EN 13 165/ A1 : 2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -
rolete Tvornički izrađeni proizvodi od tvrde
poliuretanske pjene (PUR) - Specifikacija
HRN EN 12429: 2000 Toplinsko-izolacijski proizvodi za graditeljstvo
- Uspostavljanje ravnotežne vlažnosti u HRN EN 13 166 : 2002 Toplinsko izolacijski proizvodi za zgrade -
uvjetima određene temperature i vlažnosti Tvornički izrađeni proizvodi od fenolne pjene
(PF) - Specifikacija
HRN EN 12431 : 2000 Toplinsko-izolacijski proizvodi za graditeljstvo
- Određivanje debljine izolacijskih proizvoda za HRN EN 13 169 : 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -
plivajuće podove Tvornički izrađeni proizvodi od ekspandiranog
perlita (EPB) - Specifikacija
HRN EN 12664: 2002 Toplinske značajke građevnih materijala i
proizvoda - Određivanje toplinskog otpora HRN EN 13169/ A1 : 2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -
metodom sa zaštićenom vrućom pločom i Tvornički izrađeni proizvodi od ekspandiranog
tokomjernom metodom - Suhi i vlažni perlita (EPB) - Specifikacija
proizvodi sa srednjim i niskim toplinskim ,
otporom HRN EN 13 170 : 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade - "
i
"
Tvornički izrađeni proizvodi od ekspandiranog

HRN EN 12 667 : 2002 Toplinske značajke građevnih materijala i pluta (ICB) - Specifikacija
proizvoda - Određivanje toplinskog otpora
metodom sa zaštićenom vrućom pločom i HRN EN 13469: 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
tokomjernom metodom - Proizvodi s visokim zgrada i industrijske instalacije - Određivanje
i srednjim toplinskim otporom svojstava propusnosti vodene pare
predgotovijene izolacije za cijevi
HRN EN 12939: 2002 Toplinske značajke građevnih materijala i
proizvoda - Određivanje toplinskog otpora HRN EN 13470: 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
metodom sa zaštićenom vrućom pločom i zgrada i industrijske instalacije - Određivanje
tokomjernom metodom ~ Proizvodi veće prividne gustoće predgotovijene izolacije za
debljine s visokim i srednjim toplinskim cijevi
otporom
HRN EN 13471 : 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
HRN EN 13 162 : 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade - zgrada i industrijske instalacije - Određivanje
Tvornički izrađeni proizvodi od mineralne vune koeficijenta toplinskog izduženja
(MW) - Specifikacija
HRN EN 13472 : 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
HRN EN 13 163 : 2002 Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade - zgrada i industrijske instalacije - Određivanje
Tvornički izrađeni proizvodi od ekspandiranog vodoupojnosti kod kratkotrajnog djelomičnog
polistirena (ESP) - Specifikacija uranjanja predgotovijene izolacije za cijevi

f
HRN EN 13 494 : 2004 Toplinsko-izolacijski proizvodi za primjenu u

zgradarstvu - Određivanje vlačne čvrstoće
prionijivosti ljepila i temeljnog sloja na
toplinsko-izolacijskom materijalu
HRN EN 13829: 2002 Toplinske značajke zgrada - Određivanje

propusnosti zraka kod zgrada - Metoda razlike
tlakova
HRN EN ISO 6946 Građevni dijelovi i građevni dijelovi zgrada -

/ A1 : 2003 Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline -
Metoda proračuna
HRN EN ISO 6946 : 2002 Građevni dijelovi i građevni dijelovi zgrada -

Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline -
Metoda proračuna
HRN EN ISO 12 241 : Toplinsko izoliranje kućnih i industrijskih
HRN EN ISO 7345 : 1998 Toplinska izolacija - Fizikalne veličine 2000 instalacija - Pravila proračuna
definicije
HRN EN ISO 12567-1 : Toplinske značajke prozora i vrata -
HRN EN ISO 8497 : 1998 Toplinska izolacija - Ispitivanje veličina koje 2002 Određivanje prolaza topline metodom vruće
opisuju prijenos topline u ustaljenom stanju komore - 1. dio: Prozori i vrata u cjelini
gradiva za toplinsku izolaciju cjevi kružnog
presjeka HRN EN ISO 12 569: Toplinska izolacija zgrada - Određivanje
2002 izmjena zraka u zgradama - Metoda s plinom
HRN EN ISO 8990 : 1998 Toplinska izolacija - Ispitivanje toplinskih kao indikatorom
svojstava koja opisuju prijenos topline u
ustaljenom stanju - Umjerena i zaštićena vruća HRN EN ISO 13370 : Toplinske značajke zgrada - Prijenos topline
komora 2002 preko tla - Metode proračuna
HRN EN ISO 9251 : 2002 Toplinska izolacija - Uvjeti prijenosa topline i HRN EN ISO 13786 : Toplinske značajke građevnih dijelova -
svojstva materijala; Rječnik 2000 Dinamičke toplinske značajke - Metode
proračuna
HRN EN ISO 9288 : 1998 Toplinska izolacija - Prijenos topline zračenjem
- Fizikalne veličine i definicije HRN EN ISO 13 787 : Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu
2004 zgrada i industrijske instalacije - Određivanje
HRN EN ISO 9346 : 1998 Toplinska izolacija - Prijenos tvari - Fizikalne nazivne toplinske provodljivosti
veličine i definicije
HRN EN ISO 13 789 : Toplinske značajke zgrada - Koeficijent (trans-
HRN EN ISO 10077-1 : Toplinske značajkeprozora, vrata i zaslona - 2000 misijskih) prijenosnih toplinskih gubitaka -
2002 Proračun koeficijenta prolaska topline - 1. dio: Metoda proračuna
Pojednostavnjena metoda
HRN EN ISO 14 683 Toplinski mostovi u zgradarstvu - Duljinski
HRN EN ISO 10 077~2 : Toplinske značajkeprozora, vrata i zaslona - / AC: 2004 koeficijent prolaska topline - Pojednostavlje-
2004 Proračun koeficijenta prolaska topline - 2. dio: ne metode i pretpostavljene vrijednosti
Numerička metoda za okvire

HRN EN ISO 14 683 : Toplinski mostovi u zgradarstvu - Linearni HRN EN 54-5 : 1997 Dijelovi sustava za automatsku dojavu požara
2000 koeficijent prolaza topline - Pojednostavljena - 5. dio: Temperaturni detektori - Točkasti
metoda i utvrđene vrijednosti detektori sa statičkim elementom
HRN EN 54-6 : 1997 Dijelovi sustava za automatsku dojavu požara

- 6. dio: Temperaturni detektori - Točkasti
HRN ISO 8301 : 1998 Toplinska izolacija - Mjerenje toplinskog detektori bez statičkog elementa
otpora i srodnih veličina u ustaljenom stanju -
Tokomjerni uređaj HRN EN 54-7 : 1997 Dijelovi sustava za automatsku dojavu požara
- 7. dio: Točkasti dimni detektori - Detektori
HRN ISO 8302 : 1998 Toplinska izolacija - Mjerenje toplinskog koji upotrebljavaju rasap svjetlosti, prolaz
otpora i srodnih veličina u ustaljenom stanju - svjetlosti ili ionizaciju
Pločasti uređaj sa zaštićenom vrućom pločom
HRN ISOfTR 9165 : 1998 Svojstva građevnih gradiva i proizvoda u praksi - 8. dio: Temperaturni detektori za visoke tem-
perature
HRN ISO 9869 : 1998 Toplinska izolacija - Građevinski elementi -
Mjerenje toplinskog otpora i toplinske HRN EN 54-9 : 1997 Dijelovi sustava za automatsku dojavu požara
prohodnosti in situ - 9. dio: Ispitivanje osjetljivosti na vatru
HRN ISO 9972 : 1998 Toplinska izolacija - Mjerenje zrakopropusnosti HRN EN 1366-2 : 2002 Ispitivanja otpornosti na požar instalacija - 2.
zgrada - Postupak s uporabom ventilatora dio: Protupožarne zaklopke
HRN. ISO 10 051 : 1998 Toplinska izolacija - Utjecaj vlage na prijenos HRN EN 12 416-1 : 2001 Stabilni vatrogasni uređaji - Uređaji za gašenje
topline - Određivanje toplinske transmitivnosti prahom - 1. dio: Specifikacije i metode
vlažnih gradiva ispitivanja sustava i sastavnica
HRN EN 12 416-2 : 2001 Stabilni vatrogasni uređaji - Uređaji za gašenje

prahom - 2. dio: Projektiranje, konstrukcija i
VDI 2055 : 1994 Sprječavanje toplinskih i rashladnih gubitaka održavanje
u industrijskim i kućanskim sustavima;
Proračuni, osiguranja, postupci mjerenja i HRN EN 13 501-1 : 2002 Razredba građevnih proizvoda i građevnih
ispitivanja, osiguranje kakvoće, uvjeti isporuke elemenata prema ponašanju u požaru - 1. dio:
Razredba prema rezultatima ispitivanja
reakcije na požar
Zaštita od požara
HRN EN 2: 1997 Razredba požara

HRN EN ISO 13943: 2002 Zaštita od požara - Rječnik
- 2. dio: Uređaji za upravljanje i signalizaciju
HRN ISO 6309: 2002 Zaštita od požara - Sigurnosni znakovi
- 4. dio: Uređaji za napajanje električnom
energijom
HRN DIN 3222 : 1998 Nadzemni hidranti za gašenje požara

HRN DIN 4066 : 2001 Obavijesne oznake za vatrogasce HRN DIN 4102-18: 1996 Ponašanje građevnih gradiva i građevnih
elemenata u požaru - 18. dio: Vatrootporne
HRN DIN 4102-1 : 2000 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u pregrade - Dokaz svojstva 'automatsko
požaru - 1. dio: Građevni materijali - Pojmovi, zatvaranje' (ispitivanje funkcije trajanja)
zahtjevi i ispitivanja
HRN DIN 14 493-4 : 1998 Stabilni uređaji za gašenje pjenom - Uređaji za
HRN DIN 4102-2 : 1996 Ponašanje građevnih gradiva i građevnih gašenje laganom pjenom
elemenata u požaru - 2. dio: Građevni elementi
- Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja HRN DIN 14494: 1998 Uređaji za gašenje raspršenom vodom -
Stabilni, s otvorenim sapnicama
HRN DIN 4102-3 : 1996 Ponašanje građevnih gradiva i građevnih
elemenata u požaru - 3. dio: Požarni zidovi i HRN DIN 14655: 1997 Ručni detektor požara G za primjenu u suhim
nenosivi vanjski zidovi - Pojmovi, zahtjevi i prostorijama
ispitivanja
HRN DIN 14 675 : 1997 Sustav za dojavu požara - Ugradba
HRN DIN 4102-4 Ponašanje građevnih gradiva i građevnih
elemenata u požaru - 4. dio: Sastav i primjena HRN DIN 14 678 : 1997 Ručni detektorpožara K za primjenu u eksplo-
/ Ispravak 3 : 2000
građevnih materijala, građevnih elemenata i zijom ugroženim pogonskim prostorijama
posebnih građevnih elemenata
HRN DIN 18 095-1 : 1996 Vrata otporna na dim - 1. dio: Pojmovi i zahtjevi
HRN DIN 18 095-2 : 1996 Vrata otporna na dim - 2. dio: Ispitivanje trajne
elemenata u požaru - 4. dio: Sastav i primjena
funkcionalnosti i nepropusnosti
građevnih gradiva, građevnih elemenata i
posebnih građevnih elemenata HRN DIN 18 230-1 : 2000 Građevna zaštita od požara u industrijskoj
gradnji - 1. dio: Računski potrebno trajanje
HRN DIN 4102-5: 1996 Ponašanje građevnih gradiva i građevnih
otpornosti na požar
elemenata u požaru - 5. dio: Pregrade otporne
na požar, pregrade u zidovima okna za dizala HRN DIN 18 230-2 : 2000 Građevna zaštita od požara u industrijskoj
i ostakljenja otporna na požar - Pojmovi, gradnji - 2. dio: Određivanje faktora gorivosti
zahtjevi i ispitivanja m
elemenata u požaru - 6. dio: Ventilacijski
vodovi - Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja HRN DIN VDE 0833-1 : Sustavi za dojavu opasnosti od požara,
1998 provale i prepada - Opći zahtjevi
elemenata u požaru - 14. dio: Podne obloge i HRN DIN VDE 0833-2 : Sustavi za dojavu opasnosti od požara,
podni premazi - Odredbe o širenju plamena 1998 provale i prepada - Zahtjevi za sustav za
pod djelovanjem izvora toplinskog zračenja dojavu požara

elemenata u požaru - 17. dio: Talište
izolacijskih materijala s mineralnim vlaknima - ISOlTR 3814: 1989 Razvoj ispitivanja za mjerenje zapaljivosti
Pojmovi, zahtjevi, ispitivanja građevinskih materijala
ISO 3941 : 1977 Klase zaštite od požara

tp
ISOlTR 3956 : 1975 Osnove protupožarne izvedbe zgrada s ISO 8421-3 : 1989 Zaštita od požara; Pojmovi; 3. dio:
posebnim osvrtom na vezu između Prepoznavanje požara i protupožarni alarmi
opterećenja stvarnim požarom i uvjeta
zagrijavanja normalnih ispitivanja otpornosti u ISO 8421-4 : 1990 Zaštita od požara; Pojmovi; 4. dio: Aparati za
slučaju požara
gašenje požara
ISO 6182-1 : 2004 Zaštita od požara - Automatski sprinklerski ISO 8421-5: 1988 Zaštita od požara; Pojmovi; 5. dio: Zaštita od
sustavi - 1. dio: Zahtjevi i postupci ispitivanja dima
sprinklera
ISO 8421-6 : 1987 Zaštita od požara; Pojmovi; 6. dio: Evakuacija
ISO 6790 : 1986 Oprema za zaštitu od požara i gašenje požara; i evakuacijska sredstva
Grafički simboli za planove zaštite od požara;
ISO 8421-7 : 1987 Zaštita od požara; Pojmovi; 7. dio: Prepozna-
Specifikacije
vanje eksplozije i sredstva za sprječavanje
ISO 7240-1 : 1988 Sustavi za dojavu i uzbunjivanje u slučaju
požara; 1. dio: Općenito i odrednice
Sigurnost opreme i uređaja, sprječavanje onečišćenja i zaštita od
ISO 7240-2 : 2003 Sustavi za dojavu požara - 2. dio: Centrale za strujnog udara
dojavu požara
HRN EN 1127-1 : 2000 Eksplozivne atmosfere - Sprječavanje i zaštita
ISO 7240-4 : 2003 Sustavi za dojavu požara - 4. dio: Sustavi za
od eksplozije - 1. dio: Osnovna načela i
opskrbu energijom metodologija
ISO 7240-5 : 2003 Sustavi za dojavu požara - 5. dio: Dojavnici HRN ENV 1954 : 2001 Nepravilan rad elektroničkih dijelova sa
topline, točkasti dojavnici
sigurnosno-tehničkim zahtjevima u plinskim
uređajima kod unutrašnjih i/ili vanjskih smetnji
ISO 7240-6 : 2004 Sustavi za dojavu požara - 6. dio: Točkasti
dojavnici CO koji koriste elektrokemijske ćelije
HRN EN 60 335-1 : 1998 Sigurnost kućanskih i sličnih električnih
ISO 7240-7: 2003 Sustavi za dojavu požara - 7. dio: Dojavnici aparata - 1. dio: Opći zahtjevi
dima; Točkasti dojavnici prema načelu HRN EN 60335-2-15 : Sigurnost kućanskih i sličnih električnih
raspršene i propuštene svjetlosti te ionizacije 1998 aparata - 2. dio: Posebni zahtjevi za aparate
ISOlTR 7240-14 : 2003 Sustavi za dojavu požara; 14. dio: Smjernice za grijanje tekućina
za dobru tehničku praksu u projektiranju, HRN EN 60 335-2-30 : Sigurnost kućanskih i sličnih električnih
izvođenju i primjeri sustava za dojavu požara
1998 aparata - 2. dio: Posebni zahtjevi za grijalice
u zgradama i izvan njih prostorija
ISO 7240-15 : 2004 Sustavi za dojavu požara; 1. dio: Točkasti HRN EN 60 335-2-61 : Sigurnost kućanskih i sličnih električnih
višeosjetnički dojavniku (svjetlosti i topline)
1998 aparata - 2. dio: Posebni zahtjevi za
ISO 8421-1 : 1987 Zaštita od požara; Pojmovi; 1. dio: Opći nazivi termoakumulacijske peći
i vrste požara HRN EN 60 335-2-65 : Sigurnost kućanskih i sličnih električnih
1998 aparata - 2. dio: Posebni zahtjevi za aparate
ISO 8421-2 : 1987 Zaštita od požara; Pojmovi; 2. dio: Zaštita od
požara u graditeljstvu za pročišćavanje zraka

HRN EN 61 140: 2002 Zaštita od električnog udara - Zajednička HRN IEC/TR2 60479-1 : Učinci struje na ljude i domaće životinje - 1.
gledišta na instalaciju i opremu 1999 dio: Opća gledišta
HRN IEC/TR3 61 200-413: Upute za električnu instalaciju - 413. dio:

1999 Zaštita od neizravnog dodira - Samoisklapanje
HRN CLC/R064-004 : Električne instalacije zgrada - Zaštita od
napajanja
2003 elektromagnetskih smetnja (EMI) u instala-
cijama zgrada
HRN HD 384.3 S2 : 1999 Električne instalacije zgrada - 3. dio: ISO 5149: 1993 Mehanički rashladni uređaji za grijanje
Određivanje općih značajki hlađenje - Sigurnosni zahtjevi
HRN HD 384.4.41 S2 Električne instalacije zgrada - 4. dio:

/A1 : 2004 Sigurnosna zaštita - 41. poglavlje: Zaštita od
električnog udara Ispitivanja i mjerenja
HRN HD 384.4.41 S2 : Električne instalacije zgrada - 4. dio: HRN EN 60 734 : 2004 Kućanski električni aparati - Značajke -
1999 Sigurnosna zaštita - 41. poglavlje: Zaštita od Tvrdoća vode za ispitivanje
električnog udara
HRN HD 384.4.42 S1 : Električne instalacije zgrada - 4. dio:

Sigurnosna zaštita - 42. poglavlje: Zaštita od HRN ISO 9169: 1998 Kakvoća zraka - Određivanje radnih obilježja
1999
toplinskih učinaka metoda mjerenja
HRN HD 384.4.47 S2 : Električne instalacije zgrada - 4. dio:

1999 Sigurnosna zaštita - 47. poglavlje: Primjena ISO 13253: 1995 Uređaji za pripremu zraka i toplinske crpke
mjera za sigurnosnu zaštitu - 470. odjeljak:
zrak/zrak s kanalnim priključkom; Ispitivanje i
Općenito - 471. odjeljak: Mjere zaštite od
određivanje učina
električnog udara
HRN HD 384.4.482 S1 Električne instalacije zgrada - 4. dio:

1999 Sigurnosna zaštita - 48. poglavlje: Odabir DIN 8957-4 : 1975 Klima-uređaji; Ispitivanje rashladnog uređaja,
zaštitnih mjera ovisno o vanjskim utjecajima - odnosno toplinske crpke pri načinu rada za
482. odjeljak: Zaštita od požara gdje postoje grijanje
posebne opasnosti ili pogibelj
HRN HD 384.5.54 S1 : Električne instalacije zgrada - 5. dio: Odabir i

1999 ugradba električne opreme - 54. poglavlje: VDI 2450-1 : 1977 Mjerenje emisija, transmisija i imisija tvari koje
Uzemljenje i zaštitni vodiči onečišćuju zrak; Pojmovi, odrednice,
pojašnjenja
HRN HD 384.7.753 S1 : Električne instalacije zgrada - 7. dio: Zahtjevi
2004 za posebne instalacije ili prostore - 753.
odjeljak: Podni i stropni sustavi grijanja
HRN IEC 60 079-10: 1997 Električni uređaji za potencijalno eksplozivne

atmosfere; Klasifikacija ugroženih prostora
462 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 463

.....
Regulacija i automatizacija VOI 3805-5 : 1999 Izmjena podataka u tehničkom opremanju

zgrada - Istrujni otvori
HRN EN 12 098-1 : 2003 Regulacija sustava grijanja - 1. dio: Uređaji za
kontrolu sustava toplovodnog grijanja s VOI 3805-6 : 2004 Izmjena podataka u tehničkom opremanju
kompenzacijom prema vanjskoj temperaturi zgrada - Ogrjevna tijela
HRN EN 12098-2: 2003 Regulacija sustava grijanja - 2. dio: Uređaji za VOI 3805-7: 2000 Izmjena podataka u tehničkom opremanju
optimalnu kontrolu uključivanja toplovodnog zgrada - Ventilatori
sustava grijanja
E VOI 3805-7 : 2003 Izmjena podataka u tehničkom opremanju
HRN EN 12 098-3 : 2003 Regulacija sustava grijanja - 3. dio: Uređaji za zgrada - Ventilatori
kontrolu sustava električnog grijanja s
kompenzacijom prema vanjskoj temperaturi VOI 3805-8 : 2004 Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Plamenici
HRN ENV 13 154-1 : 2004 Razmjena podataka za primjenu u GVK
sustavima - Mreža u polju - 1. dio: Ciljevi VOI 3805-9 : 2002 Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Modularni ventilacijski uređaji
HRN ENV 13 321-1 : 2004 Podaci za primjenu za GVK automatsku mrežu
- 1. dio: BACnet, Profibus, World FIP VOI 3805-10 : 2003 Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Filtri za zrak
HRN EN ISO 16 484-2 : Sustavi kontrole i automatizacije zgrade (GVK)

VOI 3805-11: 2003 Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Izmjenjivači topline fluid / vodena para
li
2004 - 2. dio: Oprema za kontrolni sustav - zrak
II
VOI 3805-16 : 2003 Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Protupožarne zaklopke
DIN V 32734: 1992 Digitalna automatika u tehničkom opremanju
građevina; Opći zahtjevi za projektiranje i VOI 3805-17 : 2003 Izmjena podataka u tehničkom opremanju
izvođenje (digitalna automatika zgrada) zgrada - Armaura za instalacije pitke vode

zgrada - Solarni kolektori
zgrada - Osnove E VOI 3805-20 : 2004 Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Sprmnici i protočni zagrijači
zgrada - Armatura sustava grijanja E VOI 3805-22 : 2003 Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Toplinske crpke
VOI 3805"3 : 2004 Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Izvori topline E VOI 3805-23 : 2003 Izmjena podataka u tehničkom opremanju
zgrada - Uređaji za ventilaciju stanova
zgrada - Crpke VOI 3814-1 : 1990 Komunikacijska tehnika u zgradama;
Struktura, pojmovi, djelovanje
zgrada - Osnove

...
E VDI 3814-1 : 2004 Automatizacija zgrada; Pojmovi, odrednice, HRN EN 1856-1 : 2003 Dimnjaci - Zahtjevi za metalne dimnjake - 1.
struktura dio: Proizvodi sustava dimnjaka
VDI 3814~2 : 1999 Automatizacija zgrada; Sučelja za projektiranje HRN EN 1857 : 2003 Dimnjaci - Dijelovi - Betonske dimovodne cijevi
i izvođenje
E VDI 3814-2: 2004 Automatizacija zgrada; Zakoni, propisi,

tehnički pravilnici HRN EN 1858 : 2003 Dimnjaci - Dijelovi - Betonski elementi
dimnjaka
VDI 3814-3 : 1997 Automatizacija zgrada; Upute za pogon
HRN EN 1859: 2003 Dimnjaci - Metalni dimnjaci - Ispitne metode
VDI 3814-4 : 2003 Automatizacija zgrada; Popis podatkovnih
točaka i funkcija HRN EN 12391-1 : 2004 Dimnjaci - Norma za izvedbu metalnih
dimnjaka - 1. dio: Dimnjaci za nebrtvljene
VDI 3814-5 : 2000 Automatizacija zgrada; Upute za spajanje dru- zatvorene sustave za loženje
gih sustava pomoću komunikacijskih protokola
HRN EN 12 446 : 2003 Dimnjaci - Dijelovi - Elementi betonskog plašta
VDI 3820 : 1993 Osvrt na primjenu računala kod proračunskih
postupaka u tehničkom opremanju građevina HRN EN 13084-2 : 2003 Samostojeći dimnjaci - 2. dio: Betonski
dimnjaci
VDI 6021 : 2000 Izmjena podataka pri proračunu toplinskog
opterećenja zgrada HRN EN 13 084-4 : 2003 Samostojeći dimnjaci - 4. dio: Zidane cijevi -
Projektiranje i izvedba
HRN EN 13384-1 / AC: Dimnjaci - Metode toplinskog proračuna i

VDMA 24191 : 1987 Usluge za sustave mjerenja, upravljanja 2004 proračuna dinamike fluida - 1. dio: Dimnjaci s
regUlacije sustava grijanja, ventilacije jednim uređajem za loženje
klimatizacije
HRN EN 13 384-1 : 2003 Dimnjaci - Metode toplinskog proračuna i
VDMA 24771-1 : 1990 Komunikacija na razini polja; Sabirnički uređaji proračuna dinamike fluida - 1. dio: Dimnjaci s
za polja u sustavima grijanja, ventilacije, jednim uređajem za loženje
klimatizacije i automatizacije; Pojmovi
HRN EN 13384-2: 2003 Dimnjaci - Metode toplinskog proračuna i
VDMA 24 772 : 1991 Osjetniciza mjerenjekakvoće zraka u zatvorenim proračuna dinamike fluida - 2. dio: Dimnjaci s
prostorijama; Pojmovi, zahtjevi, ispitivanja više uređaja za loženje
HRN EN 13 502 : 2004 Dimnjaci - Zahtjevi i ispitne metode za glinene/

keramičke izlazne nastavke
Dimovodne instalacije
HRN EN 1443 : 2003 Dimnjaci - Opći zahtjevi
HRN EN 1457 : 2003 Dimnjaci - Glinene/keramičke dimovodne cijevi HRN DIN 18 160-1 : 2003 Dimnjaci - 1. dio: Projektiranje i izvedba
- Zahtjevi i ispitne metode
HRN DIN 18 160-5 : 2003 Dimnjaci - 5. dio: Naprave za pristup dimnjaku
HRN EN 1806 : 2003 Dimnjaci - Glineni/keramički dimovodni - Zahtjevi, projektiranje i izvedba
elementi za dimnjake s jednom stijenkom -
Zahtjevi i ispitne metode

T'
11.4.2. Hrvltski zIkoni i podzIkonski propisi Pravilnik o dopunama Pravilnika o tehničkim normativima za ventilacijske
ili klimatizacijske sustave (NN 69/97)
Naputak o obrascu, sadržaju i način uvođenja očevidnika o obavljenim
inspekcijskim pregledima inspektora zaštite okoliša (NN 79/95) Pravilnik o građevinama koje podliježu sanitarnom nadzoru te načinu
obavljanja sanitarnog nadzora tijekom njihove gradnje (NN 48/2000)
Naputak o postupku ispitivanja i o klasama otpornosti prema požaru
zaklopki za zaštitu od požara u ventilacijskim i klimatizacijskim kanalima Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete
(NN 10/94) građenja glede zaštite od požara (NN 35/94)
Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obaveznom atestiranju Pravilnik o iskaznici inspektora zaštite okoliša (NN 97/98)
čeličnih
boca s ventilom za plinove propan-butan (NN 131/2000)
Pravilnik o iskaznici ovlaštenih osoba za obavljanje određenih poslova
Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obaveznom atestiranju kontrole zaštite od požara (NN 35/94)
pokretnih plinskih peći za grijanje bez priključka na dimnjak (NN 131/2000)
Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije
Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obaveznom atestiranju (NN 35/94)
regulatora tlaka za tekuće plinove propan-butan (112001)
Pravilnik o jednostavnim građevinama za koje nije potrebna građevinska
Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obaveznom atestiranju dozvola (NN 138/2004)
ručnih i prijevoznih aparata za gašenje požara (NN 1/2001)
Pravilnik o kontroli projekata (NN 8912000)
Naredba o visini i načinu plaćanja naknade za pokriće troškova postupaka
ocjenjivanja sukladnosti opreme, zaštitnih sustava i komponenata Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u
namijenjenih eksplozivnoj atmosferi plinova, para, maglica i prašina (NN atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima
19/2002) (NN 92/93)
Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za projektiranje i gradnju stanova

iz programa društveno poticane stanogradnje (NN 106/2004)
Podatak o etalonskoj cijeni građenja (NN 183/2003)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila toplinske energije (NN 251
Podatak o prosječnim troškovima gradnje m3 etalonske građevine u 2000)
Republici Hrvatskoj (NN 4/2000)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za uređaje za ispitivanje plinomjera (NN
Popis pravnih osoba koje imaju ovlast za ispitivanje ispravnosti sustava 137/2003)
za detekciju zapaljivih plinova i para (NN 61/96, 112/98)
Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada za emisiju
Popis pravnih osoba koje imaju ovlast za ispitivanje stabilnih instalacija u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov oksid i oksida dušika
za dojavu, gašenje i sprečavanje nastajanja i širenja požara (NN 9019, 1061 izraženih kao dušikov dioksid (NN 9512004)
2000)
Pravilnik o nostrifikaciji projekata (NN 98/99, 29/2003)
Popis pravnih osoba koje imaju ovlast za ispitivanje uvezenih uređaja za
gašenje požara (NN 61/96, 106/2000) Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja
naknade na emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov
Popis pravnih osoba kojima je izdana suglasnost za obavljanje stručnih dioksid (NN 120/2004)
poslova zaštite okoliša (NN 187/2003)

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja
naknade na emisiju u okoliš oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid
T
l
I
Pravilnik o uvjetima za ispitivanje funkcionalnosti opreme i sustava za
dojavu i gašenje požara (NN 35/94, 55/94)
(NN 120/2004)
Pravilnik o uvjetima za ispitivanje uvezenih uređaja za gašenje požara (NN
Pravilnik o obveznom potvrđivanju elemenata tipskih građevinskih 75/94)
konstrukcija na otpornost prema požaru te o uvjetima kojima moraju
udovoljavati pravne osobe ovlaštene za potvrđivanje tih proizvoda (NN 551 Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i
96,47/97,68/2000)) gašenje požara (NN 67/96, 41/2003)
Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita za obavljanje Pravilnik o uvjetima za potvrđene mjeriteljske laboratorije za servisiranje i
poslova ispitivanja sustava za dojavu i gašenje požara (NN 35/94, 55/94) pripremanje mjerila toplinske energije za ovjeravanje (NN 47/2002)
Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u Pravilnik o visini naknade koju vlasnik stana i poslovnog prostora kao
kategorije ugroženosti od požara (NN 62/94, 32/97) posebnog dijela zgrade plaća za održavanje zajedničkih dijelova i uređaja
u stambenoj zgradi i za troškove upravljanja stambenom zgradom (NN 101
Pravilnik o sadržaju i načinu davanja potvrde o usklađenosti glavnog 96)
projekta sa sanitarno-tehničkim uvjetima gradnje i vrstama građevina koje
Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99)
podliježu sanitarnom nadzoru (NN 93/99)
Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99)
Pravilnik o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog odnosno
idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa (NN 981 Pravilnik o znaku zaštite okoliša (NN 64/96)
99)
Tehničkipropis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama
Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija (NN (NN 79/2005)
35/94, 55/94)
Pravilnik o službenoj iskaznici inspektora Inspekcije zaštite okoliša

Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (NN 1/2005) Jedinstveni nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje
instalater grijanja i klimatizacije (NN 136/2003)
Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN 56/99)
Nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje plinoinstalater (NN
Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 108/2004) 136/2003)
Pravilnik o temeljnim zahtjevima za opremu, zaštitne sustave i komponente Program izmjena i dopuna jedinstvenog nastavnog plana i okvirnog
namijenjene eksplozivnoj atmosferi plinova, para, maglica i prašine (NN obrazovnog programa za zanimanje plinoinstalater (NN 167/2004)
69/98, 148/99, 1/2001, 112/2003)
Program majstorskog ispita za zanimanje - majstor instalater centralnog
Pravilnik o upisnicima iz područja zaštite od požara i tehnoloških eksplozija grijanja i klimatizacije (NN 102/1995)
(NN 56194)
Program majstorskog ispita za zanimanje - majstor plinoinstalater (NN 1021
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaštenja za kontrolu projekata 95)
(NN 2/2000, 89/2000)
Program pomoćničkoq ispita za zanimanje instalater grijanja i klimatizacije
Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljiti potvrđeni mjeriteljski (NN 5/2004)
laboratoriji za servisiranje i pripremanje za ovjeravanje plinomjera i
korektora te načinu njihova rada (NN 137/2003) Program pomoćničkog ispita za zanimanje plinoinstalater (NN 5/2004)

Statut Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN 40/99,
TI
Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95)
112/99)
Zakon o zaštiti od buke (NN 20/2003)
Kodeks strukovne etike hrvatskih arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN
40199) Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/2005)
Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94, 128/99)
Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz Zakon o zaštiti zraka (NN 48195, 178/2004)
stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/2002, 108/2003, 100/2004)
Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim

kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš oksida
sumpora izraženih kao sumporov dioksid i oksida dušika izraženih kao
dušikov dioksid (NN 71/2004)
Uredba o kakvoći tekućih naftnih goriva (NN 83/2002, 100/2004, 117/2004,

159/2004)
Uredba o održavanju zgrada (NN 64197)
Uredba o osnivanju Hrvatskog zavoda za norme (NN 154/2004)
Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 1011

96,2/97)
Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (NN 7/99)
Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova

zaštite okoliša (NN 7/97)
Zakon o energiji (NN 68/2001, 177/2004)
Zakon o gradnji (NN 175/2003, 100/2004)
Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN 47198)
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/2003, 82/2004, 178/2004)
Zakon o najmu stanova (NN 91196)
Zakon o normizaciji (NN 163/2003)
Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 421

2005)

-~I
T LITERATURA II
i
1. Fran BOŠNJAKOVIĆ: 'Nauka o toplini - Prvi dio', Tehnička knjiga,

Zagreb, 1970.
2. Petar DONJERKOVIĆ: 'Osnove i regulacija sustava grijanja, ventilacije

i klimatizacije, 1. dio', Alfa d.d, Zagreb, 1996.
3. GQnther CERBE i dr: 'Grundiagen der Gastechnik', Carl Hanser Verlag,

MQnchen, Njemačka, 2004.
4. Ivan GALASO: 'Određivanje toplinskog opterećenja prostorije', Fakultet

strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1992.
5. Antun GALOVIĆ: 'Nauka o toplini II', Fakultet strojarstva i brodogradnje
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1993.
6. Claus IHLE i Franz PRECHTL: 'Die Pumpen-Warmwasserheizung',

Werner Verlag, Wolters Kluwer Deutschland GmbH, MQnchen,
Neuwied, Njemačka, 2003.
7. Boris LABUDOVIĆ i dr: 'Obnovljivi izvori energije', Energetika Marketing

d.o.o., Zagreb, 2002.
8. Boris LABUDOVIĆ i dr: 'Osnove tehnike instalacija vode i plina',

Energetika Marketing d.o.o., Zagreb, 2003.
9. Boris LABUDOVIĆ i dr: 'Priručnik za ventilaciju i klimatizaciju - 2. izdanje',

Energetika Marketing d.o.o., Zagreb, 2003.
10. Denis LENARDiČ: 'Sunce - čist i neograničen izvor energije', EGE

4/2003, Energetika Marketing d.o.o., Zagreb, 2003.
11. Sašo MEDVEDi Peter NOVAK: 'Varstvo okolja in obnovljivi viri energije',
Univerza v Ljubljani, Fakulteta za strojništvo, Ljubljana, Slovenija,
2000.
12. Zvonko PAIĆ: 'Sustavi površinskog grijanja i hlađenja', Energetika

Marketing d.o.o., Zagreb, 2002.
13. Branka PENZAR i dr: 'Meteorologija za korisnike', Školska knjiga d.d.

i Hrvatsko meteorološko društvo, Zagreb, 1996.
14. Hermann RECKNAGEL, Eberhard SPRENGER i Ernst-Rudolf
SCHRAMEK: 'Taschenbuch fur Heizung- und Klimatechnik' ,
Oldenburg Industrieverlag GmbH, MQnchen, Njemačka, 2003.
474 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIl( ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 47S

15. Fritz STEIMLE: 'Handbuch - Haustechnische Plannung', Karl Kramer
Verlag, Stuttgart, Ruhrgas AG, Essen i Verbundnetz Gas AG, Leipzig,
Njemačka, 2000.
T STRUČNE PREZENTACIJE TVRTKI
16. Vladimir STRELEC i dr: 'Plinarski priručnik - 6. izdanje', Energetika

Marketing d.o.o., Zagreb, 2001.
AEKS, Ivanić Grad 481
17. Marijan ŠiVAK: 'Centralno grijanje, ventilacija, klimatizacija',
Nakladnička djelatnost Marijan Šivak, Zagreb, 1998.
ARMACELL, Ljubljana, Slovenija 482
AGRIA, Osijek 484
18. Inglof TIATOR: 'Heizungsanlagen', Vogel Verlag und Druck GmbH & I
I
Co. KG, Wi.irzburg, Njemačka, 1998. AQT, Zagreb 485 'III
19. Ivan TURK: 'Nauka o toplini I', Fakultet strojarstva i brodogradnje BABIĆ ZG PLlNOSERVIS, Zagreb 487 'I
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1992. II;
BESTPROJEKT, Zagreb 488 Iii
20. Slobodan ZRNIĆ i Živojin ĆULUM: 'Grejanje i klimatizacija', Naučna 'II
knjiga, Beograd, Srbija i Crna Gora, 1988. CENTROMETAL, Macinec 489
I:
21.... 'ASHRAE Handbook, Fundamentals 1997', ASHRAE lnc., Atlanta, DAIKIN AIRCONDITIONING CE, Zagreb 490 'I
I
Georgia, SAD, 1997.
DANFOSS, Zagreb 491
22.... 'HRN EN 12828 - Sustavi grijanja u građevinama - Izvedba sustava
toplovodnog grijanja (EN 12 828 : 2003)', Državni zavod za normizaciju DENIS, Zagreb 494
i mjeriteljstvo, Zagreb, 2003. DHT PROJEKT, Zagreb 495
23 .... 'HRN EN 12 831 - Sustavi grijanja u građevinama - Postupak DRA.GER SAFETY, Zagreb 496
proračuna normiranoga toplinskog opterećenja (EN 12 831 : 2003)',
Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, 2004. ĐURO ĐAKOVIĆ APARATI, Slavonski Brod 497
24 .... 'HRN EN 13 384-1 - Dimnjaci - Metode toplinskog proračuna i ELEKTROMETAL, Bjelovar 498
proračuna dinamike fluida - 1. dio: Dimnjaci s jednim uređajem za
loženje (EN 13 384-1 : 2002)', Državni zavod za normizaciju i ENERGOATEST KONTROL, Zagreb .499
mjeriteljstvo, Zagreb, 2003. FERO - TERM, Zagreb 500
25.... 'Pravilnik o zapaljivim tekućinama', Narodne novine 54/99, Narodne FLEGO PROJEKTING, Zagreb 501
novine d.d., Zagreb, 1999.
GRIJANJA KOS, Kotoriba 502
26.... 'Sunčevo zračenje na području Republike Hrvatske - priručnik za
energetsko korištenje Sunčevog zračenja', Energetski institut 'Hrvoje GRUNDFOS, Zagreb 503
Požar', Zagreb, 2005.
HAM EX, Novi Marof 504
27.... 'Tehnički
propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u
građevinama', Narodne novine 79/2005, Narodne novine d.d., Zagreb, HANS GONTNER, Škofja Loka, Slovenija 506
2005. HEP-ESCO, Zagreb 507
28.... 'Tehnički propisi za plinske instalacije HSUP P-600', Hrvatska
HKAIG - RIS, Zagreb 508
stručna udruga za plin, Zagreb, 2002.
IMIINTERNATIONAL, Zagreb 509
29.... 'Zemljopisni atlas Republike Hrvatske', Školska knjiga d.d.
Leksikografski zavod 'Miroslav Krleža', Zagreb, 1993. IMPEKS, Kamanje 510

-~~~~~-------~"""'==="""'-0iQj-",=====""""""""'~~~-----------~~~--- -
IMPULS - INTEGRACAD, Rijeka 511 TEHNOKOM, Zagreb 545

INTEL TRADE, Opatija 512 TERMOMONTING, Zagreb 546
ISOPLUS, Zagreb 513 TERMOPLIN, Bjelovar 547
ITS CONSULTING, Zagreb 515 TERMO SERVIS, Zagreb 548
JAKŠA, Ljubljana, Slovenija 516 TIMECO, Zagreb 549
JUPICO, Zagreb 517 TPK OROMETAL, Oroslavje 550
KLIMAOPREMA, Samobor 518 UNIVEL, Zagreb 551
LIPOVICA, Popovaa 520 VAILLANT, Zagreb 552
LMB KOTLOVSKI INŽENJERING, Zagreb 521 VIESSMAN, Zagreb 555
LUPO DT, Šmrika 522 VOGEL&NOOT, Zagreb 557
MAŠiNOPROJEKT, Zagreb 523 WEISHAUPT, Zagreb 558
MERKANTILE, Zagreb 524
MRAMOTERM, Viškovo 525
MULTI PROJEKT, Zaprešić 526 ILUSTRACIJE U BOJI
NECO, Zagreb 527
Ilustracija 1.9 559
OVENTROP, Olsberg, Njemaka 528
Ilustracija 5.9 559
PA-EL, Veliko Trgovišće 531
PETROKOV, Zagreb 532
PLlNOMEHANIKA, Sesvetski Kraljevec 533
PLlNOSERVIS KUZMAN, Zagreb 534 STRUČNA PREZENTACIJA NAKLADNIKA
REUS INŽENJERING, Zagreb 535 ENERGETIKA MARKETING, Zagreb 560
ROBUR, Verdellino-Zingonia, Italija 536
SERVOPLIN, Zagreb 538
SLADOVIĆ, Zagreb 539
SPEA TRGOVINA, Zagreb 540
STEP, Zagreb 542
TECE TRGOVINA, Zagreb 543
TEHNO-DOM, Zagreb 544
478 ~~~~~~~~~~~~~- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ~~~~~~~~~~~~~- 479

Priručnik Za Grijanje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik Za Grijanje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

'I II

4 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - s

3. Proračun toplinskog opterećenja prema 6. Izvori topline za sustave grijanja 135

6 - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 7

7. Razvod i ostala oprema 8.5. .. .

11. Prilozi 399

Stručne prezentacije tvrtki 477

10 ------------~-~ PRIRUČNIK ZA GRIJANJE

IRIJANJE NEKADA I DANAS

12 ~-~--------~--~- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA CR lJANJE - - - - - - - - - - - - - - -

t4 ---------------- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE ------------~~-- tS

t.t. FIZIOLOŠKE OSNOVE 1.1.2. Temperatura zraka

16 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 11

vrijednost temperature zraka u prostoriji i srednje temperature ploha

18 ---------------~- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 19

Srednja temperatura ploha prostorije je određena jednadžbom: ~ 0,5

T = Sv Relativna vlažnost je jednaka omjeru:

20 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 21

'if!- 100 x = O, 622 ~, odnosno

50 I----+---+-\--l- Preporučljivo područje relativne vlažnosti iznosi između 30 i 60 %,

vanjski zrak zrak u prostoriji

Promjene stanja vlažnog zraka prikazuju se u h-x dijagramu (il. 1.4).

Kvaliteta zraka u prostoriji uvjetovana je s jedne strane kakvoćom

PRIRUČNIK ZA PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 23

formaldehidi, aromatski ugljikovodici, čestice teških metala, prašina

Tablica 1.6 t.t. TERMODINAMIČICE OSNOVE

odjeća otpor prolazu topline, 1.2.1. Masa, volumen, gustoea i protok

Protok je izvedena fizikalna veličina jednaka omjeru mase (Qm) ili

PRIRUČNIK ZA PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 27

Tablica 1.8 pri čemu su:

28 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 29

tlaka te se izražava kao: (protjecanju) i sastoji se od dinamičkog i statičkog dijela, a ovisi o

• hidrodinamički tlak. w - brzina strujanja kapljevine, m/s.

Hidrostatski tlak (Ph) je tlak u kapljevini koja miruje i uzrokovan je

pri čemu su:

30 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK lA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 31

Anglosaska jedinica za temperaturu (u SAD-u i još nekim zemljama) za A'fr

Kelvinova skala Celzijeva skala Fahrenheitova skala

32 --------------'-----~-- PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 33

bakar 16,2 Za prijenos topline vrijedi:

Snaga ili učin (P, Q) je fizikalna veličina jednaka omjeru količine

34 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - 35

36 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 37

mjed 80- 120 {}2 - temperatura plina ili kapljevine, °C.

n~hrđajLlći čelici (Cr-Ni) 20

38 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 39

- koeficijent prijelaza topline

C12 = Cc - konstanta zračenja kombinacije stijenki, W/(m 2 K4)

40 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 41

42 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - 43

Tablica 1.13 - nastavak

vrijednosti koje su bile uobičajene do početka devedesetih ili pa k Tablica 1.16 li

istočna zemljopisna dužina, o 16,07 16,30 13,92

48 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJAN JE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE 49

so --------~ PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - S1

odnosno obratno). o 100 200 300 400

S2 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - S3

100 0,9583 1.,0435

Specifični toplinski kapacitet vode je najveći od svih poznatih tvari

S4 - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - ss

jedinice količina tvari stupnjevi udjeli (američki stupnjevi)

U velikom dijelu Hrvatske se voda iz javnog vodoopskrbnog sustava

_________________ PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE - - - - - - - - - - - - - - - - - 59

78 - - - - - - - - - - - - - - - - - PRIRUČNIK ZA GRIJANJE PRIRUČNIK ZA GRIJANJE -----------~- 79