TEHNIČKI

OsnoveFAKULTET SVEUČILIŠTA
elektrotehnike U RIJECI
I: Elektrostatika
Zavod za elektroenergetiku

Studij: Preddiplomski stručni studij elektrotehnike

Kolegij: Osnove elektrotehnike I
Predavač: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš

Elektrostatika
Materija u el. polju
Kondenzatori
Kondenzatorske mreže
Str: 1
Materija u električnom polju

• U formirano električno polje dovodimo materiju i pri

tome razlikujemo dva slučaja:
– kada je materija metal (vodič)
– kada je materija dielektrik (izolator)
• U oba slučaja električno polje djeluje na pozitivne i
negativne naboje od kojih se sastoji neutralna
materija.

2
Vodič u električnom polju

• Naboji u metalnom predmetu koji se nalazi u

električnom polju bit će izloženi djelovanju električne
sile.
• Ta sila će dovesti do razdvajanja tih naboja.
• Negativni naboji koji se mogu pomicati bit će
premješteni na stijenku metala u koju “udara” polje
(pomiču se suprotno od smjera polja), a na suprotnoj
stijenci pojavit će se višak pozitivnih naboja.
• Pojava razdvajanja električnih naboja naziva se
ELEKTRIČNA INFLUENCIJA.

3
Vodič u električnom polju (2)
E E

- +
- + - E +
- +
- + metal +
-
- + - +
- Einf +
- +

  
EUK  Einf  E  0
 
Einf  E
• U metalu koji se nalazi u električnom polju nema
električnog polja.
4
Dielektrični materijal u električnom
polju
• U dielektričnom materijalu, za razliku od metala,
naboji se ne mogu tako lako gibati.
• Kao primjer će se uzeti dielektrik u homogenom
električnom polju.
 P P 
+ - + - + - + - + -
+ -
- + - + - + - + -
+
+ - + - + -
+ - + E0 - + -
+ -
- + - +
+ -
- + - + -
+ EP

5
Dielektrični materijal u električnom
polju (2)
• Između raznoimeno nabijenih ploča homogeno
električno polje djeluje na pozitivne i negativne naboje
unutar dielektrika.
• Ovu pojavu pomicanja naboja zovemo dielektrični
pomak.
• Na površini dielektrika pojavljuje se negativan naboj
prema pozitivnoj elektrodi i pozitivan naboj kod
negativne elektrode.
• Plošna gustoća tog naboja (zovemo ga polarizirani
naboj) iznosi P.

6
Dielektrični materijal u električnom
polju (3)
• Polarizirani naboj P vezan je uz dielektrik dok na
elektrodama imamo slobodni naboj .
• Po iznosu je uvijek P <.
• Zbog toga što polje u dielektriku nastaje
superpozicijom utjecaja naboja na elektrodama i
utjecaja polariziranog naboja polje u dielektriku se
smanji!
0  E    P ; s dielektrik om
bez dielektrika E0 
  r dielektrična konstanta
sa dielektrikom E   P
7
Dielektrični materijal u električnom
polju (4)
• Plošni naboj na površini dielektrika računa se preko
relativne dielektrične konstante.
 r 1
  0  r P  
r
• Dielektrici su dakle materijali koji pokazuju svojstvo
električne polarizacije kada ih unesemo u električno
polje. Izolatori su izraziti dielektrici.
• Za izolatore su bitna tri svojstva:
– dielektričnost,
– vodljivost,
– električna čvrstoća (dielektrična čvrstoća).
8
Dielektrični materijal u električnom
polju (5)
• Električna čvrstoća je granična jakost električnog polja
kad dolazi do proboja izolatora; tada se on više ne
ponaša kao izolator.
• Na materijale nije moguće primijeniti polje proizvoljne
jakosti.
r Eprob [kV/mm]
celuloid 7-9 20-30
izolacijski lak <3.5 40-120
tinjac 6-7 25-200
ulje 2.4 8-20

9
Vektor gustoće električnog pomaka
• Uvodimo novu veličinu vektor gustoće električnog
pomaka, D.
• Između vektora gustoće el. pomaka i el. polja postoji
direktna veza:
   As 
D  E  2 
m 
• Poopćeni Gaussov zakon vrijedi:
 
 D  dS  ( Qi )unutar S
S i

10
Polje na granici dva dielektrika

• Zbog toga što na granici dva dielektrika postoji vezani

naboj, električno polje mijenja iznos prelaskom u
drugo sredstvo, a ako ne upada okomito na granicu
tada mijenja i smjer.
E1

1
(1)

(2)
E2
2

11
Polje na granici dva dielektrika (2)

• Može se pokazati da vrijedi:

– na granici dva dielektrika tangencijalne komponente
električnog polja su jednake (E1t = E2t)
– na granci dva dielektrika normalne komponente vektora
gustoće električnog pomaka su jednake (D1n = D2n)

(1) (1)

(2) (2)
2 E2 2 D2
1 1

E1 D1

12
Serijski spoj izolatora

• Kod serijskog spoja izolacija vektori D i E probadaju

okomito zajedničku granicu pa vrijedi:

+Q -Q
E1 E2 D1  D2  D
D1 D2
1 2 E1  2

E2  1

13
Paralelni spoj izolatora

• Kod paralelnog spoja izolacija vektori D i E su paralelni

sa zajedničkom granicom pa vrijedi:

+Q -Q
E1  E2  E
E1
1 D1 1
D1 
D2  2
E2 
2
D2

14
Kapacitet
• Dovođenjem naboja na vodljivo tijelo povećava se
njegov potencijal. Faktor proporcionalnosti nazivamo
kapacitet, označavamo s C te definiramo kao:
Q
C

• Jedinica za kapacitet je Farad [F].
As
F
V
• Primjer, kapacitet nabijene kugle:
Q Q
Ckugle    4     R
 kugle Q
4     R
15
Električni kondenzator
+ -
+ -
+ -
Q + Q
-
1 + - 2
+ + - -

+ -
U

• Kapacitet sustava dvaju tijela definira vezu između

količine naboja (Q) na tijelima i napona (U) koji vlada
između njih.
Q
C   konst .
U
16
Električni kondenzator (2)
• DEFINICIJA: Električni kondenzator je fizička tvorevina
sastavljena od dvije raznoimeno nabijene elektrode
koja ima sposobnost skladištenja električnih naboja.
• Prema oblicima elektroda kondenzatore možemo
podijeliti na:
– pločasti kondenzator,
– kuglasti kondenzator,
– cilindrični kondenzator, itd.

17
Pločasti kondenzator
• Najjednostavniji tip kondenzatora.
• Sastoji se od dvije ravne, međusobno razmaknute
vodljive plohe površine S između kojih se nalazi zrak ili
dielektrik.
   Q 
+Q E -Q E   x   x0
  S
0

1 2 x1
 
U12    E  dx
x2

x1 x2
x1

 x2  x1 
Q Q Q
U12     dx  x x 
x2

x2
 S  S 1
 S 18
Pločasti kondenzator (2)
• Ako udaljenost između ploča kondenzatora definiramo s
l, onda je kapacitet pločastog kondenzatora:
Q Q S
C  
U Q l l
 S
• Izraz za kapacitet pločastog kondenzatora:

C    F
S
l

zad. Elstat3.1.
19
 El. polje i potencijal u pločastom
kondenzatoru
Q Vektor gustoće el. pomaka u dielektricima:
Q
 
D1  D2
E1, D1 E2, D2
S Polje u dielektricima:
r1 r2
 Q   Q 
E1   x; E2  x
d1 d2
 0   r1  S 0 r2  S
Naponi na dielektricima:
E(x) (x)
E1 xref = d U1  E1  d1 ; U 2  E2  d 2
E2

Potencijali:
-x 0 x
d1 d  (0)   (d1 )   (d )

20
El. polje i potencijal u pločastom
kondenzatoru (2)
 

 r1   r 2
r1 t al r2
e
m
D1 
E1  
x   0   r1
0 a b c Emetal  0
E(x)
D2
a b c x E2  
0  0 r2
E1

E2

21
 El. polje i potencijal u pločastom
kondenzatoru (3)
 
 (0)  0
al
r1 et r2 
m  (a)   a  U a0
 0   r1
x  (b)   (a)  Uba  U a0  Uba
0 a b c 
  (x)  (b)   (a)  a
 0   r1
a 
0 r2
 c  b   0   r1
 (c)   (b)  Ucb

a  
 0   r1  (c )  a   c  b 
a b c x  0   r1 0 r2
0
zad. Elstat3.2.
22
Kuglasti kondenzator
 Q 1 
-Q E 
 r0
4    r 2

+Q
R1
 
1 R1 R2 2 U12    E  dr
R2

Q 1 1 
U12     
4      R1 R2 
• Izraz za kapacitet kuglastog kondenzatora:

R1  R2
C  4     F
R2  R1

23
El. polje i potencijal u kuglastom
kondenzatoru
+Q

-Q Q
R1 r E (r ) 
4    0   r  r 2
R2

Q 1 1 
U R1R 2    
4    0   r  R1 R2 
(r) E(r)
R1 R2 r

rref = R2

24
Cilindrični kondenzator
l   1 
E   r0
-Q 2    r
Q

+Q l
1 R1 R2 2 R1
 
U12    E  dr
R2

  R2 
U12   ln  
2      R1 
• Izraz za kapacitet cilindričnog kondenzatora:

C  2    
l
F
 R2 
ln  
 R1  25
El. polje i potencijal u cilindričnom
kondenzatoru
-

+ 
R1 r E (r ) 
2    0   r  r
R2

 R2
U R1R 2  ln
(r) E(r) 2     0   r R1

rref = R2
0 r
R1 R2
26
Kondenzator u strujnom krugu
• Oznaka za kondenzator: C

• Veza naboja, kapaciteta i napona na kondenzatoru:

Q Q
C Q  C U U
U C

• Kondenzatore možemo spojiti na dva načina:

– serijski
– paralelno

27
Serijski spoj kondenzatora
• Serijski spoj dva kondenzatora:

Q1 C1 U1

 C12 Q12 U12

Q2 C2 U2

28
Serijski spoj kondenzatora (2)
• Serijski spoj kondenzatora:
– osnovni preduvjeti: C1

U12  U1  U 2 C2

Q12  Q1  Q2
– iz prethodnog slijedi:

Q12 Q1 Q2
 
C12 C1 C2
– izraz za ekvivalentan kapacitet:
1 1 1 C1  C2
  C12 
C12 C1 C2 C1  C2

29
Serijski spoj kondenzatora (3)
• Općenito, za serijski spoj n kondenzatora vrijedi:
n
U S  U i
i 1

QS  Q1  Q2    Qn
n
1 1

CS i 1 Ci

• Odnosi napona na pojedinim kondenzatorima:

1 1 1
U1 : U 2 :  : U n  : ::
C1 C2 Cn

30
Paralelni spoj kondenzatora
• Paralelni spoj dva kondenzatora:

C1 C2
Q1 U1 Q2 U2  C12 Q12 U12

31
Paralelni spoj kondenzatora (2)
• Paralelni spoj dva kondenzatora:
C1 C2
– osnovni preduvjeti:
U 12  U 1  U 2
Q12  Q1  Q2

– iz prethodnog slijedi:

U12  C12  U1  C1  U 2  C2

– izraz za ekvivalentan kapacitet:

C12  C1  C2

32
Paralelni spoj kondenzatora (3)
• Općenito, za paralelni spoj n kondenzatora vrijedi:

U P  U1  U 2    U n
n
QP   Qi
i 1
n
C P   Ci
i 1

• Odnosi naboja na pojedinim kondenzatorima:

Q1 : Q2 : : Qn  C1 : C2 : : Cn

33
Kondenzatorske mreže
• Mješoviti spoj kondenzatora:
– rješava se tako da se parcijalno promatraju segmenti mreže i
rješavaju kao čisti paralelni ili serijski spojevi dva ili više
kondenzatora.
– na taj se način korak po korak smanjuje kompleksnost mreže.

C1
C1

C23 C123
C2 C3 C23

34
Ako je C1 = 40 [nF] i C2 = 10 [nF] ekvivalentan kapacitet
prikazane kombinacije iznosi:
a) 100 [nF]
b) 10 [nF] C1

c) 90 [nF]
d) 85 [nF]
C2 C2

C1

zad. Elstat3.3.
35
Kondenzatorske mreže (2)
• Prethodni izrazi za ekvivalentne kapacitete
serije i paralele kondenzatora vrijede za
kondenzatorske mreže u kojima kondenzatori
prije priključenja na naponski izvor nisu
prethodno nabijeni.
• U mrežama gdje su kondenzatori prethodno nabijeni
definiramo dva zakona:
– za čvorove u mreži,
– za zatvorene petlje u mreži.

36
Kondenzatorske mreže (3)
• Za svaki čvor u mreži vrijedi:

a lg  Qi  a lg  Q0 j
gdje su:
– Qi, konačni naboji na kondenzatorima,
– Q0j, početni naboji na kondenzatorima
• Primjer, serijski spoj kondenzatora, od kojih je C1
prethodno nabijen:
Q10 + +
C1 Q1

E
-
(1)
- za čvor (1)  Q1  Q2  Q10
+
C2 Q2
- Q1≠ Q2!
37
Kondenzatorske mreže (4)
• Za svaku zatvorenu petlju u mreži vrijedi:

a lg  Ei  a lg U Cj
Qj
a lg  Ei  a lg 
Cj
• gdje su:
– Ei, naponi naponskih izvora u petlji,
– Qj, konačni naboji na kondenzatorima,
– UCj, naponi na kondenzatorima u petlji.

Prilikom raspisivanja jednadžbi paziti na predznake!

38
Kondenzatorske mreže (5)
• Primjer, serijski spoj kondenzatora, od kojih je C1
prethodno nabijen:

+ Q10 + + E  U1  U 2
U C1 - Q1
-
E 1 - Q1 Q2
+
(1)
+ E 
U2 C2 - Q2 C1 C2
-

39
Voltmetar u kond. mreži
• Voltmetar je instrument koji mjeri napon između
točaka na koje je spojen.
• Pri tome treba paziti na polaritet toga napona.
• Na voltmetru je definirana referentna stezaljka
označena s +.

+
+ +
U1 C V U1 C
1 V
- 1
-
E E +
C2 C2

UV  U1 UV  U1
zad. Elstat3.3.-3.640
Energija električnog polja
• Postoje dva tumačenja energije električnog polja.
• Energija el. polja nekog sustava naboja (stvaratelja
polja) predstavlja potencijalnu energiju tog sustava
koja je jednaka radu kojeg je potrebno izvršiti da se
sav pristupni naboj dovede iz beskonačnosti u zadani
položaj, tj. da se formira zadani sustav.
• Rad koji je potrebno uložiti da bi se dva pozitivna
točkasta naboja q1 i q2 koji se nalaze na beskonačnoj
udaljenosti dovela na međusobnu udaljenost r12
jednak je: r  r12
  q1  q2
A   F  dr 
r 
4     0   r  r12
41
Energija električnog polja
• Taj se rad pretvara u energiju el. polja tog sustava
naboja.
• U drugom pristupu energija sustava naboja sadržana
je u njegovom el. polju.
• Svaka točka prostora u kojoj postoji el. polje sadrži
energiju čija je prostorna gustoća dana izrazom:
1 1 1 2 J 
   E  D    E 
2
D  3
2 2 2  m 
• Ukupna energija računa se tako da se prostor razdijeli
na diferencijalno male volumene u kojima je 
konstantno, a zatim se sumiraju (integriraju) energije
sadržane u svim tim volumenima.
42
Energija električnog polja

W     dV
V

• Kod pločastog kondenzatora (homogeno polje)  je

konstantno i ukupna energija el. polja dobije se kao:
1
W    E2  S  d
2
2
1 U  1 2
W        S  d  U  C
2 d 2
Q2
W
2C
43