SŠ ban Josip Jelačić

Zaprešić

SEMINARSKI RAD:

Utjecaj antibiotičkih čimbenika na floru i faunu NP Kornata

Tina Ujević

10.05.2020.

1
SADRŽAJ:

UVOD………………………………………………………………………….……………………… 3

KLIMATSKI UVJETI………………………………………………………………………………… 4

TEMPERATURA ZRAKA…………………………………………………………...……………… 4

TEMPERATURA MORA……………………………………………………………………………. 5

OBORINE……………………………………………………………………………..……………… 5

RELJEF…………………………………………………………………………………….…………. 7

KOPNENA FLORA………………………………………………………………….………………. 8

KOPNENA FAUNA………………………………………………………………………..………… 9

MORSKA FLORA……………………………………………………………………..…………… 12

MORSKA FAUNA………………………………………………………………………………….. 13

SAŽETAK……………………………………………………………………………………...……. 15

LITERATURA………………………………………………………………………………………. 16

2
UVOD:

NP Kornati su najgušća otočna skupina na cijelom Sredozemlju. Smješteni su između otoka Žirja,
Dugog otoka i Pašmana. Arhipelag je podijeljen u dvije skupine: donje Kornate i gornje Kornate. Donje
Kornate čine otoci Sit i Žut te otoci oko njih, a gornje Kornate otok Kornat i obližnji otoci. Od 152
kornatska otoka, 89 ih je zbog izuzetnih ljepota krajolika, velike obalne razvedenosti i bogate morske
flore i faune proglašeno nacionalnim parkom 1980. godine. Nacionalnim parkom proglašeno je dvije
trećine kopna i akvatorija. Nacionalni park Kornati je specifičan po tome što ¾ nacionalnog parka čini
more i podmorje, dok samo ¼ ukupne površine čini kopneni dio. Ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav
u Jadranskom moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana. Krš tipičan za cijelu
Jadransku obalu koji je i ovdje prisutan sastoji se od surovog kopna s jedne strane i iznimno biološki i
geomorfološki raznolikog i bogatog s druge strane, jedna je od temeljnih odlika ovog prostora.
Neprepoznatljivija prirodna pojava na Kornatima su klifovi u nizu otoka donjih Kornata, koji gledaju
prema otvorenom moru. Klifovi se od davnina nazivaju „krunama“ (kruna-corona) pa odatle vjerojatno
potiče i ime Kornati te je najveći otok u arhipelagu nazvan Kornat. Krune karakteriziraju većinu
vanjskih otoka. Najviši kornatski klifovi su na otoku Klobučaru (80 metara), na otoku Mani (65 metara)
te na otoku Rašipu velom (64 metra). Podmorski nastavci klisura dosežu i do 100 metara dubine.
Pored klifova i najrazličitijih oblika pojedinih otoka ističu se i tjesnaci Mala i Vela Proversa, koji se
nalaze između Kornata, Katine i Dugog Otoka.

Slika 1.-Nacionalni park „Kornati“

3
KLIMATSKI UVJETI:

Kornatsko otočje je geografski smješteno između dva područja-Sjevernog Jadrana koji se nalazi pod
utjecajem Genovskih ciklona tokom proljeća i jeseni te južnog Jadrana koji je zahvaćen suptropskim
pojasom visokog atmosferskog zraka i to pogotovo ljeti. Što se tiče klime, ona je na cijelom području
Kornata skoro pa jednaka, razlog k tomu je mala površina otočja te poprilično jednake nadmorske
visine. Prema Koeppenovoj podjeli, Kornate možemo svrstati u klimu masline Csa-umjereno topla
kišna klima sa suhim i vrućim ljetom i najviše kiše u jesen.

TEMPERATURA ZRAKA

Temperatura zraka se na Kornatima kreće od prosječnih 8°C u veljači, sve do 25°C u srpnju i
kolovozu. Godišnji prosjek temperature zraka se kreće oko 16°C. Najviša temperatura zraka na
Kornatima biva zabilježena na meteorološkoj postaji V. Sestrica ona je iznosila 36,4°C, dok je
najniža zabilježena temperatura iznosila -3,8°C. Iz grafikona 1. koji nam prikazuje prosječnu
temperaturu zraka za svaki mjesec je jasno vidljivo da slično kao i u ostatku Hrvatske, Nacionalni park
Kornati ima više temperature tokom ljetnih mjeseci, dok tokom zime prevladavaju hladnije
temperature.

30

25

20

15

10

0
Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

prosječna temperatura zraka (°C)

Grafikon 1.- prikaz prosječne temperature zraka na Kornatima

4
TEMPERATURA MORA

Temperatura mora mjeri se na dubini od oko 30 cm ispod površine, pri čemu mjesto na kojem se mjeri
mora biti što otvorenije i s dubinom od najmanje 1,8 m. Temperatura mora mjeri se automatskim
meteorološkim postajama, na Hrvatskom dijelu Jadrana se nalazi 16 meteoroloških postaja, no
nijedna na Kornatima. Najbliža postaja se nalazi u Božavi na Dugom otoku. U navedenom grafikonu
su prikazane prosječne temperature mora po mjesecima. Kako se mijenja temperatura zraka tako i
temperatura mora, znači u ljetnim mjesecima su najviše temperature, a tokom ostalih mjeseci nešto
niže.

Gr
30
afik

25 on
2.-
20

15

10

0
Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

prosječna temperatura mora (°C)

prosječna temperatura mora u blizini Kornata

OBORINE

Na Kornatima ima veoma malo naoblake, u samim najoblačnijim zimskim mjesecima, oblaci zastiru
tek nešto više od polovice nebeskog svoda, a ljeti samo jednu četvrtinu. Što se tiče naoblake , Kolovoz
u prosjeku ima samo 2 oblačna dana i čak 22 vedra dana, u cijeloj godini prevladava sunce te tako
vedrih dana ima duplo više nego oblačnih ( 151:74). Zanimljiva je činjenica da uglavnom tokom
oblačnih dana uvijek pada kiša. Na Kornatima najviše padalina ima tokom listopada, dok je zapravo u
ostatku Hrvatske Studeni mjesec s najviše padalina. Čak 270 dana u godini toplije je od 10°C. Hladnih
dana (temperatura niža od 0°C) u godini ima prosječno 4,2. Topli dani (najviša temperatura zraka
barem 25°C) traju 90 dana godišnje (počinju u svibnju i traju do listopada), dok vrućih dana (najviša

5
temperatura barem 30°C) ima oko 40, a traju od svibnja do rujna te su sve te informacije predočene u
grafikonu 3. i grafikonu 4.

25

20

15

10

0
Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

prosječan broj vedrih dana prosječan broj oblačnih dana

Grafikon 3.- prosječan broj vedrih i oblačnih dana tokom godine na Kornatima

90

80

70

60 Grafikon
4.- količina
50
padalina
40
tijekom
30 mjeseci na
20 Kornatima

10

0
nj ča ak nj j j nj oz n ad ni ac 6
ča l ja uj va an an pa ov ja de in
i je ž a iv b iL p r l Ru op u s
S Ve O Tr S S Ko iL st S t
Pr
o

koločina oborina (mm) #REF!

RELJEF

Na Kornatima je odmah uočljivo da površina stijena nije ravna, nego je tipički krški prepuna pukotina,
izbočenih dijelova, stuba i ostalih neopisivih oblika. Izdignuti geološkim silama na površinu, ti pretežno
vapnenački otoci su izloženi nemilosrdnom djelovanju vode, pa je tako i nastao taj tipični krški krajolik
sa škrapama, ponikvama, kamenicama, dolcima i špiljama. Prevladava kamenjar , a sjene ima jako
malo, budući da su izvorne šume hrasta crnike davno nestale, a od nje su ostale samo makija, garig i
dračik. S vremenom su tamo nastali kamenjarski pašnjaci, koje sunce nemilosrdno prži jer kako već
rečeno jedva postoji sjena od drveća. Najveći dio degradiranih površina zauzimaju dvije zajednice
travnjaka, jedna je zajednica kovilja i ljekovite kadulje, a druga smilice i mogorušem.

Kornatske karbonatne stijene (vapnenci i dolomiti) koje su nastale u doba gornje krede (prije 65 do
100 milijuna godina) posljednjih su 65 milijuna godina izložene atmosferskom utjecaju i intenzivnim
procesima okršavanja, zbog čega danas nalazimo špilje, jame, škrape i ostale vrijedne krške tvorevine
vrlo specifične u geološkom i biološkom pogledu. Magazinova škrila ili Ploča najveća je kamena slojna
vapnenačka ploha na Jadranu. Ploča se nalazi u blizini Metline, najviše točke na otoku Kornatu (237
m nadmorske visine). Većinu vanjskih otoka karakteriziraju kornatske krune (strmci ili litice), okrenute
prema otvorenom moru. Krune su posljedica pucanja i rasjedanja Zemljine kore uslijed podvlačenja
Afričke ploče pod Euroazijsku i dodatno su oblikovane procesima korozije, erozije i abrazije. Kornatske
krune predstavljaju plohu rasjeda po kojoj je došlo do kretanja susjednih blokova zemljine kore na
ovim prostorima. Korozija, erozija i abrazije samo su dodatno ukrasile ovu golemu plohu, koja se na
nekim mjestima na Kornatima okomito spušta i preko 90 m u morske dubine (krune otoka (Piškera i
Rašip). Najviša kruna nalazi se na otoku Klobučar (82 m iznad razine mora), a najduža (iznad razine
mora) na otoku Mana (1350 m).
Postojanje arhipelaga posljedica je relativno brzog i znatnog izdizanja nivoa mora u posljednjih 15 do
20 tisuća godina. U vrijeme posljednjeg ledenog doba (würmska oledba) prije dvadesetak tisuća
godina razina mora bila je 130 m niža zbog velike količine vode zarobljene u ledenim polarnim
kapama: Kornati su tada bili sastavni dio kopna. Uslijed globalnog zagrijavanja i relativno brzog
taljenja velikih ledenih polarnih kapa, razina mora naglo je narasla za više od 130 m, što je prouzročilo
da se dotadašnje kopneno područje pretvori u usitnjeno otočno, a brojni krški oblici (špilje, jame itd.)
našli su se pod morem, pružajući staništa i zaklone novopridošlim morskim organizmima.

7
KOPNENA FLORA

Flora Kornatskog otočja se već proučava gotovo 200 godina, no i dalje nije u potpunosti poznata.
Najviše je proučavana vaskularna flora (papratnjače, golosjemenjače i kritosjemenjače) Kornatskog
arhipelaga te je čini oko 537 biljnih taksona, 10% od ukupnog broja zabilježene vaskularne flore na
području Hrvatske. Procjena je da u području Kornatskog otočja egzistira oko 700 - 800 biljnih vrsta. U
vegetacijsko-fitogeografskom smislu, Kornati pripadaju mediteranskoj vegetacijskoj zoni
mediteransko-litoralnog pojasa mediteranske regije, a fitogeografski pripadaju istočno jadranskom
sektoru jadranske provincije. Osnovicu čini klima zonalne šumske vegetacija (Myrto-Quercetum ilicis),
vegetacija stijenjača (Phagnalo-Centaureetum ragusinae), te priobalne grebenjače (Plantagini-

Limonietum cancellati). Veći otoci obrasli su pašnjačkim oblicima vegetacije koja je izrazito siromašna
vrstama, jer su tijekom dugog povijesnog razdoblja šume sustavno paljene kako bi se dobile
pašnjačke površine. Kao značajnije biljne vrste ovog područja svakako treba spomenuti dubrovačku
zečinu (Centaurea ragusina)(slika 2.), bijelu šupljaku (Corydalis acaulis)(Slika 3.), pustenasto
devesilje (Seseli tomentosum), ilirsku peruniku (Iris illyrica)(Slika 4.), uskolisni slak (Convolvulus
lineatus), drvenastu mlječiku (Euphorbia dendroides), te vrste iz porodica kačunovica (Orchidaceae).

8
Slika 2.-Dubrovačka zečina (Centaurea ragusina) Slika 3.-Bijela šupaljka (Corydalis acaulis)

Slika 4.-Ilirksa perunika (Iris illyrica) Slika 5.- Drvenasta mlječika (Euphorbia
dendroides)

Današnja vegetacija mogla bi se svrstati u dvadesetak biljnih zajednica od kojih su neke samo
fragmentarno zastupljene. Među značajnijim zajednicama mogu se navesti:

1. hazmofitska vegetacija pukotina stijena - zajednica busine i dubrovačke zečine (Phagnalo-

Centaureetum ragusinae), kao endemična zajednica vezana za vapnenačke stijene mediteranskog
vegetacijskog pojasa (područje strmaca) s karakterističnom vrstom dubrovačkom zečinom (Centaurea
ragusina) kao ilirsko - jadranskim endemom

2. halofilna vegetacija vapnenačkih obalnih grebena - zajednica uskolisnog trputca i mrižice

(Plantagini-Limonietum cancellati) s karakterističnim vrstama: uskolisni trputac (Plantago holosteum) i
rešetkasta mrižica (Limonium cancellatum); te drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides) sa statusom
rijetke vrste u Hrvatskoj

3. šumska
zajednica
mirte i
crnike-
(Myrto-
Quercetum
ilicis) sa
svojim

degradacijskim stadijima

9
4. vegetacija kamenjarskih pašnjaka- kao najraširenija na kornatskom otočju s zajednicom kovilja i
ljekovite kadulje s kostrikom (Stipo-salvietum officinalis brachypodietosum ramosi)

- vezana za razmjerno jako degradirane vapnenačke kamenjare i zajednica vlasulje i smilice (Festuco
koelerietum splendentis), vezana za površine koje su relativno manje degradirane od prethodne
zajednice. Obje zajednice imaju izgled "pustih" kamenjara i nastale su kao krajnji stadij u procesu
degradacije šumske vegetacije. Kopnena vegetacija nedvojbeno je rezultat dugotrajnog prisustva i
aktivnosti čovjeka u ovim prostorima.

KOPNENA FAUNA

Kopnena fauna Kornatskog arhipelaga je vrlo malo proučena. Na simpoziju o Nacionalnom parku
"Kornati" održanom 1995. godine u Murteru, od cjelokupne faune otočja prikazan je jedan jedini prilog i
to o kornjašima (Coleoptera). Čak i u tom radu oslikava se problem neistraženosti kopnene faune. U
radu je navedeno kako je prema literaturnim podacima do danas u Kornatima zabilježeno 168 svojti
kornjaša, što je nedvojbeno nedovoljno s obzirom na činjenicu da tih 168 svojti čini tek 4,4% faune
kornjaša za koju je utvrđeno da nastanjuje istočno-jadranske otoke. Pojedini podaci o fauni otočja
datiraju davno u prošlost a većina ih je nastala usmenom predajom tako da je njihova vjerodostojnost
upitna. Relativno siromašna fauna na kopnu rezultat je oskudnog vegetacijskog pokrivača što je opet
posljedica aktivnosti čovjeka na otocima. Fauna je siromašna ne samo po broju vrsta, već i po broju
jedinki. Ipak vrijedi navesti neke određene skupine životinja koje nastanjuju područje Kornata.

KUKCI

Leptiri- u parku je zabilježeno 18 vrsta dnevnih leptira i dominiraju vrste iz porodice šarenaca
(Nymphalidae)

Mravi- park nastanjuje preko 35 vrsta mrava

VODOZEMCI

-Kornati nisu najpogodnije stanište za vodozemce, no ipak ovdje živi jedna jako prilagodljiva vrsta
vodozemaca, a riječ je o zelenoj krastači (Pseudepidalea viridis)(Slika 6.)

GMAZOVI

10
 Gušteri - osim dviju vrsta gušterica - primorske gušterice
(Podarcis sicula) i krške gušterice (Podarcis melisellensis), na Kornatima obitava i kućni macaklin
(Hemidactylus turcicus)(Slika 7.), koji je večernja odnosno noćna životinja. Zanimljivo je da macaklin
na nogama ima prijanjaljke koje mu omogućavaju da se penje po stropu pa čak i po staklu.

Zmije – u parku obitavaju četiri vrste zmija – zmajur (Malpolon insignitus)(Slika 8.), kravosas (Elaphe
quatuorlineata), šara poljarica (Hierophis gemonensis) i crvenkrpica (Zamenis situla) (Slika 9.), valja
napomenut da sve četiri vrste zmija nisu otrovne.

PTICE

U parku postoje dvije relativno veće kolonije galeba klaukavca (Larus cachinnans michahelis), jedna
sa otprilike 400-500 pari i druga sa oko 200-300 pari. Osim kolonije galebova, tu je i kolonija morskog
vranca (Phalacrocorax aristotelis desmaresti) (Slika 10.) sa približno 150 pari, zatim kolonije triju vrsta
čiopa - bijela čiopa (Apus melba), čiopa (Apus apus), i smeđa čiopa (Apus pallidus). Zanimljivost čine i
nekoliko gnijezda sivog sokola (Falco peregrinus)( Slika 11.), ušare (Bubo bubo) i gavrana (Corvus
corax). Od pjevica ovdje gnijezde: primorska bjeloguza (Oenanthe hispanica), crnoglava grmuša
(Sylvia melanocephala), bjelobrka grmuša (Sylvia cantillans), primorska trepteljka (Anthus
campestris), modrokos (Monticola solitarius), kamenjar (Monticola saxatilis) i brojne druge ptičje vrste.

SISAVCI

Područje Kornata kao ni za vodozemce , tako ni za sisavce nije najpogodnije. Konfiguracija terena,
malene površine te ograničenje hrane i vode otežavaju uvjete na tom području. Od sisavaca je na otok
prisutna kuna, koja je najvjerojatnije uspjela istrijebiti kornatsku populaciju zeca prisutnu do prije
dvadeset godina. Osim kune, na području se još i nalaze šišmiši.

11
Slika 6.-zelena krastača (Pseudepidalea viridis) Slika 7.-kućni macaklin (Hemidactylus turcicus)

Slika 8.-zmija zmajur (Malpolon insignitus)

Slika 9.-zmija crvenkrpica (Zamenis situla)

. . .
Slika 11.-sivi sokol (Falco peregrinus)

Slika 10.-morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmaresti)

12
MORSKA FLORA

Morska (betonska) flora Nacionalnog parka Kornati je daleko bolje istražena te broji 352 svojte, što čini
oko 52% od ukupnog broja zabilježenih morskih svojti u Jadranu (682 svojte) i 3 vrste morskih
cvjetnica. Prevladavaju svojte iz odjeljka crvenih algi (Rhodophyta) s 225 svojti, zatim slijede svojte iz
odjeljka smeđih algi (Phaeophyta) s 75 svojti i iz odjeljka zelenih algi (Chlorophyta) s 52 svojte. Iz
odnosa crvenih i smeđih algi utvrđeno je da bentonska flora ima umjereno suptropski značaj. Od
flornih elemenata u istraženoj flori bentoskih algi, najbolje su zastupljeni atlantski elementi s 123
svojte, zatim mediteranski s 96 svojti, te kozmopolitski i subkozmopolitski elementi s 60 svojti. Do sada
je određeno 13 jadranskih endema, što čini 3,6% od ukupno do sada određenih bentoskih algi u
Kornatima. Oko otočića Purara, posebno zaštićene zone podmorja, određeno je 228 svojti bentonskih
alga, što čini 64% ukupno do sada određenih bentonski alga i nacionalnom parku. Prema podacima iz
bioloških istraživanja floralne biocenoze morskog dana su u vrlo dobrom stanju.

Muljevito-pjeskovita dna u priobalju kornatskih otoka nastanjuju naselja morske cvjetnice posidonije
(Posidonionoceanicae) (Slika 12.) . Ta je biljka prilagođena životu u čistom i bistrom moru.
Sredozemni je endem. Njena naselja obogaćuju more kisikom te je nazivamo „plućima mora", a važno
je stanište, hranilište i mrjestilište mnogim organizmima.

Vrlo interesantno stanište, tzv. koraligen prisutno je na strmcima („krunama") na pučinskoj strani
vanjskog niza otoka. Stanište je sastavljeno od crvenih algi koje iz mora vežu vapnenac i ulažu ga u
svoje tijelo. Ovdje je prisutna velika raznolikost vrsta kojima odgovaraju uvjeti smanjene svjetlosti -
spužve, koralji, mahovnjaci, crvene i smeđe alge.

Slika 12.-Posidonija (Posidonionoceanicae)

13
 Slika 13.-primjer koraligena

MORSKA FAUNA
U novije vrijeme više se vremena posvećuje istraživanju morske faune. Prema dosadašnjim
istraživanjima utvrđeno je oko 850 svojti makro- i meiofaune. Posebno su istražena životne zajednice
morskog dna i naselja riba. Pretpostavlja se da u akvatoriju Kornatskog otočja živi barem 2500 do
3000 svojti bentoske i pelagičke faune. Do sada poznati primjerci morske faune navode se:

1. koralji (Anthozoa) - Jadran 56 vrsta, Kornatsko otočje 22 vrste (39% od ukupnog broja u

Jadranu)

2. mekušci (Mollusca) - Jadran 951 vrsta, Kornatsko otočje 177 vrsta (19% od ukupnog broja

u Jadranu)

3. mnogočetinaši (Polychaeta) - Jadran 569 vrsta, Kornatsko otoče 127 vrsta (22% od

ukupnog broja u Jadranu)

4. desetonožni raci (Crustacea-Decapoda) - Jadran 213 vrsta, Kornatsko otočje 55 vrsta (26%

od ukupnog broja u Jadranu),

5. bodljikaši (Echinodermata) - Jadran 103 vrste, Kornatsko otočje 64 vrste (62% od ukupnog

broja u Jadranu),

6. ribe (Chondrichthyes, Osteichthyes) - Jadran 410 vrsta, Kornatsko otočje 160 vrsta (39% od

ukupnog broja u Jadranu).

Dosadašnja istraživanja morske faune Kornatskog arhipelaga su rađena povremeno i neusklađeno.

Usprkos tome prikupljen je relativno velik broj podataka koji nikada nisu objedinjeni i analizirani.
Pelagički ekosustavi i bentoska mikro i meiofauna ostali su do danas gotovo nepoznati - osim
krednjaka (Foraminifera) kojih je pretežito na strmcima vanjskih otoka utvrđeno oko 150 vrsta. Podaci
za neke taksonomske skupine kao npr.: praživotinje (Protozoa) (osim krednjaka - Foraminifera),
virnjaci (Turbellaria), oblići (Nematodes), vrpcari (Nemertina), neke redove rakova (Crustacea)
nedostaju. Nedostaju i podaci o "manjim" vrstama makrofaune, npr.: obrubnjaci (Hydrozoa), morski
puževi (Gastropoda), plivaci-kožice (Decapoda-Natantia) te o brojnim vrstama morske faune značajne
za pelagički sustav kao što su planktonski žarnjaci (Cnidaria), rebraši (Ctenophora), listonošcči
(Phyllopoda), četinočeljusti (Chaethognatha), planktonski plaštenjaci (Tunicata) i "ihtioplankton", zatim
vrste značajne u specifičnim staništima bentoskog ekosustava kao što su fital i sedimentno dno poput
obrubnjaka (Hydrozoa), oblića (Nematodes), dijelom 10 mnogočetinaša (Polychaeta), ljuskara

14
(Ostracoda), rakova (Copepoda-
Harpacticoida) i rakušaca (Amphipoda).

Slika 15.- zubatac (Dentex dentex)

Slika 14.- trlja (Mullus sermuletus)

Slika 17.- kanjac (Serranus cabrilla)

15
Slika 16.- sipa (Sepia officinalis)

Slika 18.- hobotnica (Octopus vulgaris)

SAŽETAK:

U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, između šibenskih i zadarskih otoka, smjestila se jedna
zasebna skupina otoka, Kornati. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike
razvedenosti obale i bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog
akvatorija proglašen je nacionalnim parkom. Danas NP "Kornati" zauzima površinu od oko 220 km2 i
uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s približno 238 km obalne. Pored ovog, relativno velikog
broja otoka, kopneni dio parka čini tek manje od 1 /4 ukupne površine, dok je sve ostalo morski
ekosustav.

Na otok utječu razni abiotički čimbenici kao sunce, vjetar, padaline… U najtoplijim mjesecima ima
najmanje oborina, te u periodu gdje ima najviše sunčanih sati , tada je i temperatura mora najtoplija.
Kornati imaju karakterističnu mediteransku klimu, kao i karakterističan reljef (tlo). Ti čimbenici određuju
kakva će biti flora i fauna tog područja.

Kornatski arhipelag je iznimno bogat životinjskim i biljnim vrstama, no zbog nedovoljne istraženosti
vrlo je malo podataka o vrstama koje obitavaju u nacionalnom parku. Kopnena flora i nakon dugog
niza godina i dalje nije u potpunosti poznata. Procjenjuje se da u području Kornatskog otočja egzistira
oko 700 - 800 biljnih svojti. U vegetacijsko-fitogeografskom smislu, Kornati pripadaju mediteranskoj

vegetacijskoj zoni mediteransko litoralnog pojasa mediteranske regije, a fitogeografski pripadaju

istočno jadranskom sektoru jadranske provincije. Kopnena fauna Kornatskog arhipelaga je vrlo malo

16
proučena, dok je morska fauna mnogo bolje istražena. Broji 352 svojte, što čini oko 52% od ukupnog
broja zabilježenih bentoskih svojti u Jadranu (682 svojte) i 3 vrste morskih cvjetnica. U novije doba
posebna pozornost se posvećuje istraživanju morske faune. Prema dosadašnjim istraživanjima
utvrđeno je oko 850 svojti makro- i meiofaune. Posebno su istražena životne zajednice morskog dna i
naselja riba. Pretpostavlja se da u akvatoriju Kornatskog otočja živi barem 2500 do 3000 svojti
bentoske i pelagičke faune.

LITERATURA:

http://www.np-kornati.hr/hr/o-parku/klimatski-uvjeti

http://www.np-kornati.hr/hr/o-parku/bastina-a/biologija-otoka/o-fauni

http://www.np-kornati.hr/hr/o-parku/bastina-a/biologija-otoka/o-flori

http://www.np-kornati.hr/hr/o-parku/bastina-a/biologija-podmorja

http://www.np-kornati.hr/hr/o-parku/bastina-a/geologija

https://www.adriagate.com/Hrvatska-hr/Nacionalni-park-Kornati

http://www.kornati.hr/hrv/pb_biologija.asp

https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalni_park_Kornati

http://prirodahrvatske.com/2018/11/20/kornati/

https://np-kornati.hr/images/novosti/Strategija%20razvoja%20odrzivog
%20turizma_KORNATI.pdf

https://meteo.hr/podaci.php?section=podaci_vrijeme&param=more_n

17
https://www.neverin.hr/more/temperatura-mora/

http://www.botanic.hr/cise/doc/kopno/prot_areas/faukorn.htm

18