DRAVNI HIDROMETEOROLOKI ZAVOD

GRI 3, 10000 ZAGREB, HRVATSKA

tel. +385 1 4565 666; fax. +385 1 4851 901
e-mail: dhmz@cirus.dhz.hr
http://meteo.hr

SEKTOR ZA METEOROLOKA ISTRAIVANJA I RAZVOJ

Sluba za klimatoloka istraivanja i primijenjenu klimatologiju

Dokumentacija o digitalnim klimatskim kartama

Karta srednjeg godinjeg broja dana s grmljavinom i/ili grmljenjem za

razdoblje 19712000.

Klimatski parametar

Srednji godinji broj dana s grmljavinom i/ili grmljenjem za razdoblje 19712000.

za podruje Republike Hrvatske.

Kljune rijei

karta, grmljavina, grmljenje, grmljavinski dani, izokeraunika, kriging

1/2

Podaci

Srednji godinji broj dana s grmljavinom i/ili grmljenjem analiziran je na osnovu

svakodnevnih opaanja ovih pojava sa 65 meteorolokih postaja.

Metoda kartiranja

Za procjenu vrijednosti na lokacijama na kojima nema opaanja pojave grmljavine

i/ili grmljenja koritena je metoda obinog kriginga obzirom da nije utvrena
statistiki znaajna veza s klimatskim faktorima. Odabrana je varijanta blok
kriginga kojom je uvaeno da se opaanja ovih pojava odnose na podruja
priblinog radijusa 10 km oko postaje. Koritena je veliina bloka od 40 km ime je
potovan uvjet da u svakom bloku za koji se vri procjena postoji barem jedno
opaanje.

Pouzdanost procjene

Raspon procijenjenih vrijednosti srednjeg godinjeg broja grmljavinskih dana je

unutar manjeg raspona od opaenih vrijednosti jer se kod interpolacije blok
krigingom gubi varijabilnost na skali manjoj od veliine bloka. Pogreke su u
rasponu od 2.16.1 dana sa srednjakom 3.8 dana. U opisu karte (link) upuuje se
na podruja za koja se moe oekivati vei broj grmljavinskih dana od broja na
karti.

Opis karte

Srednji godinji broj dana s grmljavinom i/ili grmljenjem od 1927.5 dana

obuhvaa istoni i sjeverozapadni dio kontinentalne Hrvatske. Prema jugu i granici
s Bosnom i Hercegovinom te prema jugozapadu i gorskoj Hrvatskoj vrijednosti
rastu do 33 grmljavinska dana godinje. Na veem dijelu Like u prosjeku ima od
3337 grmljavinskih dana godinje mada se lokalno na viim predjelima moe
oekivati i vie dana. Na podruju rijekog zalea i sjeverozapadnog dijela
Gorskog kotara javlja se 4046 grmljavinskih dana, a na veim visinama moe se
oekivati i vie od 50 dana. Na jugoistonom dijelu Gorskog kotara oekuje se 37
40 grmljavinskih dana godinje.
Istona obala Istre i unutranjost oekuju 3740 grmljavinskih dana, a zapadna
obala manje od 33 dana godinje. Juni Velebit i Ravni kotari mogu oekivati 37
40 grmljavinskih dana godinje. Podruje jae grmljavinske aktivnosti s 4046
grmljavinskih dana godinje obuhvaa ibensko i splitsko podruje. Znaajno
manji broj grmljavinskih dana na makarskom podruju treba uzeti s oprezom jer
prirodne karakteristike tog podruja (zagrijavanje podloge i planinsko zalee)
sugeriraju da bi broj grmljavinskih dana mogao biti slian onome na ibenskom i
splitskom podruju. Dubrovako podruje s 4046 grmljavinskih dana spada meu
dijelove Hrvatske s najjaom grmljavinskom aktivnou. Na viim nadmorskim
visinama ovog podruja moe se oekivati i vie od 50 grmljavinskih dana
godinje.
Na otocima su opaanja malobrojna i na otocima bliim obali uglavnom ima
manje grmljavinskih dana nego na susjednom kopnu. Velikim brojem
grmljavinskih dana istiu se neke otone postaje (Krk, Cres, Hvar, Korula,
Lastovo) to je vjerojatno posljedica subjektivne procjene gdje motritelj zbog
otvorenosti horizonta percipira zvunu i svjetlosnu pojavu s vee udaljenosti (pa i
sa susjednog kopna) no to je to sluaj na kopnenim podrujima.

Rezolucija digitalne karte

40 x 40 km

Referenca

Perec Tadi M (2010) Analiza srednjeg godinje broja grmljavinskih dana u

razdoblju 1971-2000. na podruju Hrvatske. U: Neven Srb (ur.) Zbornik radova
EIS2010. Elektroinenjerski simpozij "Dani Josipa Lonara". Str. 34-39.

2/2