UNIVERZITET U SARAJEVU

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKTULTET SARAJEVO

ODSJEK ZA GEOGRAFIJU
REGIONALNO I PROSTORNO PLANIRANJE

GEOEKOLOŠKO VREDNOVANJE RELJEFA NA PODRUČJU

MJESNE ZAJEDNICE ZASTINJE

Seminarski rad iz predmeta Geološka građa i reljef u regionalnim i prostornim

planovima

Predmetni profesor: Doc. dr. Edin Hrelja Student: Haris Bulić

Sarajevo, januar, 2021.

Sadržaj
UVOD......................................................................................................................................................3
1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ MJESNE ZAJEDNICE ZASTINJE.....................................................................4
2. EVALUACIJA TERENA MJESNE ZAJDNICE ZASTINJE SA ASPEKTA NAGIBA.......................................6
3. EVALUACIJA TERENA MJESNE ZAJEDNICE ZASTINJE SA ASPEKTA EKSPOZICIJE...............................8
4. EVALUACIJA TERENA MJESNE ZAJEDNICE ZASTINJE SA ASPEKTA HIPSOMETRIJE.........................10
5. EVALUACIJA TERENA MJESNE ZAJEDNICE ZASTINJE SA ASPEKTA ENERGIJE RELJEFA...................12
6. GEOEKOLOŠKO VREDNOVANJE RELJEFA ZA PODRUČJE MJESNE ZAJEDNICE ZASTINJE (LIVNO)...14
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................16

2
UVOD

Cilj i zadatak ovog seminarskog rada je predstaviti najpovoljnije dijelove terena na području
Mjesne zajednice Zastinje, koja je sastavni dio Grada Livna, na temelju geoekološkog
vrednovanja reljefa. Ovo vrednovanje se provodi kroz niz kriterijuma koji će biti predstavljeni
u ovom seminarskom radu. Za potrebe izrade seminarskog rada korištene su metode analize,
sinteze, komparacije i kartografskog metoda. Na temelju kriterija nagiba terena, vertikalne
raščlanjenosti ( energije reljefa), hipsometrije i ekspozicije terena uraditi će se geoekološko
vrednovanje reljefa, odnoso relativno vrednovanje reljefa. Prvo će se vrednovati pojedinačni
morfometrijski parametri za nagib, ekspoziciju, vertikalnu raščlanjenost i hipsometriju. U
svakom gridu (ćeliji) 300 x 300 metara za svaki parametar posebno se dodjeljuju bodovi, koji
se na kraju zbrajaju i na temelju njih se dobije realnija i konkretnija slika terena. Treba
napomenuti da se u ćeliji pišu bodovi za onu pojavu koja je dominantnija u istoj. Što su ćelije
manje, to je metoda tačnija.

3
 1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ MJESNE ZAJEDNICE ZASTINJE

Mjesna zajednica Zastinje je jedna od 60 mjesnih zajednica na području Grada Livna i

zahvata jedan urbani dio Grada Livna, odnosno njegove gradske jezgre. Ova mjesna zajednica
ima površinu oko 40 km2 i u matematičko- geografskom smislu smještena je između 43°50′
27′′ s.g.š i 16°59′00′′ i.g.d i 43° 49′ 16′′ s.g.š i 16°58′16′′ i.g.d. Površinom je jedna od najvećih
mjesnih zajednica na području Grada Livna. Na sjeveroistoku graniči za općinom Kupres, na
sjeveru i sjeverozapadu sa općinom Glamoč. Mjesna Zajednica Suhača predstavlja granicu na
zapadu, a na jugu, jugoistoku i istoku granica je Mjesna zajednica Livno.

Ovo područje u morfometrijskom smislu ima veoma raznolik karakter, gdje je na veoma
malom području od 40 km2, nadmorska visina konstantno povećava u smjeru jugozapad-
sjeveroistok, odnosno u smjeru kako je i zapravo položena ova mjesna zajednica. U reljefu
dominiraju krški oblici reljefa, gdje se na najnižim dijelovima ističe polimorfna i poligenetska
„tvorevina“- Livanjsko polje sa specifičnom krškom hidrografijom, dok se na većim
nadmorskim visinama voda zakonomjerno spušta u niže hipsometrijske nivoe. U
sjeveroistočnom dijelu mjesne zajednice dominira morfostruktura planine Cincar kao dijela
Vanjskih Dinarida na karbonatnoj platformi. Stijene su dominantno krečnjačke i dolomitne
podloge. Na ovom području dominiraju i padinski procesi. Na centralnom dijelu mjesne
zajednice ističe se visoravan Krug sa nizom uvala i vrtača (ponikvi).

Dominantna klima je Cfb u južnim dijelovima prema Kepenovoj klasifikaciji, dok sa

povećanjem nadmorske visine, klima se mijenja preko Dfa, Dfb i Dfc klime do ET klime na
vrhu planine Cincar na 2006 m.n.v. Ova mjesna zajednica u hidrografskom smislu pripada
slivu Jadranskog mora, odnosno neposrednom slivu Cetine i Krke sa nizom ponornica. U
pedogeografskom smislu ovim područjem dominiraju kalkokambisoli, kalkomelanosoli na
svim većim nadmorskim visinama, a samo na području Livanjskog polja ističe se tresetno tlo.
Ilirska provincija je zastupljena u širem biogeografskom smislu na području mjesne zajednice
Zastinje.

4
 Slika 1. Administrativno- geografski položaj Mjesne Zajednice Zastinje (Izvor:GIS)

Društveno-geografski ova mjesna zajednica predstavlja dio Federacije Bosne i Hercegovine,

Kantona 10 i Grada Livna. Predstavlja samu periferiju urbanog dijela Grada Livna sa oko
1000 stanovnika prema posljednjem popisu iz 2013 godine. Najrazvijeniji je primarni sektor
tj. poljoprivreda i stočarstvo u ekstenzivnom obliku. Od sekundarnih djelatnosti razvijena je
drvna industrija, industrija repromaterijala i građevinarstvo. Uslužne tj. tercijarne djelatnosti
nisu zastupljene na području Zastinja. Ovo područje ima tranzicijski karakter između Livna
kao urbanog dijela i njegove periferije.

Slika 2. Granice i položaj Mjesne Zajednice Zastinje ( Izvor: GIS)

5
 2. EVALUACIJA TERENA MJESNE ZAJDNICE ZASTINJE SA
ASPEKTA NAGIBA

Nagib terena predstavlja ugao što ga horizontalna ravan zatvara sa uglom padine. Što je nagib
manji to je povoljnost izgradnje bolja i obratno. Nagib je veoma bitna i dosta analizirana
tematika u prostornom planiranju. Sa prostorno planerskog aspekta ističe se 6 kategorija
nagiba (0-2, 2-5, 5-12, 12-32, 32-55 i >55 stepeni). Naravno određeni stepen nagiba više ili
manje pogoduje izgradnju prometnica, industrije, naselja, stočarstvu, ratarstvu, vinogradarstvu
itd.

U geografskom informacionom sistemu preko njegove sekvence urađena je kategorizacija

nagiba za potrebe geoekološkog vrednovanja reljefa na području MZ Zastinje. Kada je
izrađena karta nagiba, preko ArcToolsa dodan je tzv. Fishnet u dimenzijama 300x300 metara.
I na temelju najdominantnijeg nagiba u pojedinoj ćeliji tj. gridu dodjeljivani su bodovi u
atributivnoj tabeli prema standardiziranim kriterijima.

6
 Slika 3. Dodijeljeni bodovi na temelju najdominantnijeg nagiba u gridu u MZ Zastinje, (Izvor:GIS)

Za najpovoljniji nagib od 0 do 2 stepena daje se najviše, 25 poena. Za svaki sljedeći nagib se

oduzima 4,2 poena. Pa tako idući nagib od 2 do 5 stepeni dobije 20,8 poena i tako redom, sve
do nagiba do preko 55 stepeni za koji se dodjeljuje 4,1 poen. Na temelju ove karte možemo
zaključiti da su najpovoljniji nagibi upravo na jugozapadnom dijelu Zastinja. Na tom području
se nalazi Livanjsko polje, što potvrđuje tačnost ove analize nagiba. Veći nagibi su na prijelazu
iz Livanjskog polja prema visoravni Kruga na klancu zvanom Bašajkovac i na prelazi iz
visoravni Krug prema planini Cincar.

Najdominantniji nagibi su upravo nagibi kategorije 5-12 stepeni, za koje se dodjeljuje 12,4
poena, jer su uslovno povoljni nagibi. Ovi nagibi dominiraju na ovom području prvenstveno
zbog niza vrtača koje imaju nešto veći nagib na centralnom dijelu istraživanog područja iako
se radi o visoravni. Ovi nagibi uveliko otežavaju gradnju bilo kakvog naselja, prometnice ili
industrijskog kompleksa zbog povećanja troškova izgradnje.

7
 3. EVALUACIJA TERENA MJESNE ZAJEDNICE ZASTINJE
SA ASPEKTA EKSPOZICIJE

Ekspozicija predstavlja orijentaciju padine prema određenoj strani svijeta. Najčešće se pri
izradi karata ekspozicije u geografskom informacionom sistemu preko opcije i alata Aspekt,
koristi 8 strana svijeta, 4 glavne i 4 sporedne strane svijeta. Uz to treba napomenuti da postoje
i totalno uravnjeni tereni koji nemaju orijentacije (flat tereni). U ovom slučaju to je Livanjsko
polje, koje je i najvrijednije sa aspekta ekspozicije. Naravno, potrebno je naglasiti da su južne
ekspozicije zbog svoje osunčanosti i veće količine sunčeve energije tokom godine, kao i
većeg broja sunčanih sati, dosta povoljnije od sjevernih ekspozicija. Na sjevernim
ekspozicijama se duže zadržava snijeg i imaju dosta manji broj sunčanih sati od južnih
ekspozicija.

Slika 4. Ekspozicija terena MZ Zastinje (Izvor:GIS)

8
Na temelju dominantne ekspozicije, kao i kod nagiba, dodjeljuju se poeni za odgovarajuću
ekspoziciju. Najpovoljniji su tereni bez ekspozicije i za njih se dodjeljuje 25 poena. Najlošije
su sjeverne ekspozicije sa aspekta prostornog planiranja i za njih se dodjeljuje 4,1 poen po
gridu. Najdominantniji na ovom području se nagibi orijentacije jugoistok-jugozapad ili
orijentacije istok- zapad, što je uvjetovano geomorfološkom činiocima iz prošlosti.

Slika 5. Dodijeljeni poeni za aspekt ekspozicije po gridu na području MZ Zastinje, (Izvor: GIS)

Ekspozicija je uvjetovana reljefom. Prema tome, sa ove karte možemo zaključiti da su

najbolje ekspozicije na području Livanjskog polja koje nema ekspoziciju, centralni dio
Zastinja u kojem dominira visoravan Krug ima heterogenost sa aspekta ekspozicije. Ipak, u
ovom centralnom dijelu dominantne su ekspozicije istok- zapad i jugoistok-jugozapad. Na
području Cincara jasno se ističe plava boja, koja ukazuje da je riječ o osojnim tj. sjevernim
padinama okrenutim od sunca. Južno orijentirane padine su povoljne za gradnju naselja. One
primaju velike količine sunčeve energije i samim tim povoljno utiču na čovjeka i njegovu
okolinu.

9
 4. EVALUACIJA TERENA MJESNE ZAJEDNICE ZASTINJE
SA ASPEKTA HIPSOMETRIJE

Hipsometrija se određuje na temelju razlike položaja neke tačke u odnosu na nivo mora. Niži
dijelovi su povoljniji od viših, osim ako nije riječ o visoravnima. Kada se radi evaluacija sa
aspekta hipsometrije, mora se analizirati, koja je to točka analiziranog terena najniža, a koja
najviša, pa se na temelju toga vrši vrednovanje reljefa i dodjeljuju se bodovi. Na području
Mjesne zajednice Zastinje, najniža točka je na 700 metara nadmorske visine i nalazi se na
jugozapadnom dijelu Zastinja i zahvata dio Livanjskog polja. Od jugozapada prema
sjeveroistoku teren se postepeno povećava preko 2000 metara nadmorske visine i zahvata
planinu Cincar (2006 m.n.v). Prema ovoj analizi, najniži dijelovima dodjeljuje se najviše
poena, dok se najvišim dijelovima, poput planine Cincar dodjeljuje najmanje poena. Bitna je
kod ove analize i pristupačnost, koja opada sa porastom nadmorske visine, a veoma je bitna sa
aspekta prostornog planiranja.

Slika 6. Karta hipsometrije MZ Zastinje (Izvor: GIS)

10
Na temelju kategorizacije, dodijeljeni su bodovi svakom gridu prema dominantnom
hipsometrijskom nivou. Niži dijelovi su dobili najviše poena (25 poena), područja visoravni
su dobila 12,4 poena, dok je najvišim nadmorskim visinama dodijeljeno samo 8,1 poen. Ovaj
aspekt je veoma bitno analizirati za geoekološko vrednovanje reljefa i ova karta je jako dobra
podloga za dalje vrednovanje jer nam hipsometrija daje neku osnovnu sliku reljefa i
evaluacije terena analiziranog područja, u ovom slučaju Mjesne zajednice Zastinje.

Slika 7. Dodjeljivanje bodova prema najdominantnijem hipsometrijskom nivou na području MZ Zastinje (Izvor:GIS)

11
 5. EVALUACIJA TERENA MJESNE ZAJEDNICE ZASTINJE
SA ASPEKTA ENERGIJE RELJEFA

Energija reljefa predstavlja razliku između najviše i najniže nadmorske visine na jedinici
površine. Najčešće se uzima kilometar kvadratni (km2). Što je veća vertikalna raščlanjenost
teren je manje pogodan za planske aktivnost zbog velikih djelovanja padinskih procesa i
velike erozije. Manje raščlanjen reljef, odnosno nizije, su pogodne za naseljavanje i sve
planske aktivnosti, jer je to područje akumulacije i ne zahtjeva gotovo nikakve korekcije u
prostoru. Za kategorizaciju se uzima 6 kategorija ( 0-5, 5-30, 30-100, 100-300, 300-800 i
>800 m/km2).

Slika 8. Karta vertikalne raščlanjenosti za područje MZ Zastinje (Izvor:GIS)

Iz priložene karte, možemo zaključiti da su najpogodniji jugozapadni dijelovi Zastinja sa

aspekta prostornog planiranja jer su manje raščlanjeni, kao i dijelovi visoravni Krug zbog

12
aplanacije. Područje Bašajkovca i planine Cincar je izuzetno raščlanjeno i nije pogodno za
neke veće planske aktivnosti po pitanju infrastrukture, naselja i saobraćaja.

Slika 9. Dodijeljeni poeni za vertikalnu raščlanjenost po gridu za MZ Zastinje (Izvor:GIS)

Dodijeljeni su poeni za svaki grid posebno u atributivnoj tabeli na temelju vertikalne raščlanjenosti
koja je dominantna u svakoj pojedinoj ćeliji. Kao i što je očekivano jugozapadni dijelovi su dobili
najviše poena, za razliku od centralnih i sjeveroistočnih dijelova koji su dosta više raščlanjeni.
Vertikalna raščlanjenost, odnosno energija reljefa je veoma bitna kod geoekološkog vrednovanja
reljefa i jedna je od neizostavnih analiza prilikom izrade finalne karte.

13
 6. GEOEKOLOŠKO VREDNOVANJE RELJEFA ZA
PODRUČJE MJESNE ZAJEDNICE ZASTINJE (LIVNO)

Za potrebe izrade ove karte, korištene su sve prethodne karte koje su sada sumirane u jednu
kartu. Za svaki grid, odnosno ćeliju su dodjeljivani poeni prema najzastupljenijem nagibu,
ekspoziciji, energiji reljefa i hipsometriji posebno. U atributivnoj tabeli datog layera su
napravljene posebne kolone za svaki od ovih elemenata. Na kraju je napravljen poseban
stupac u koji su se sabrali bodovi sva četiri kriterija za svih 260 gridova na području MZ
Zastinje.

Slika 10. Isječak atributivne tabele kao primjer kreiranja baze za geoekološko vrednovanje (Izvor:GIS)

Za potrebe izrade karte za geoekološko vrednovanje reljefa, najbitnije je kreirati bazu

podataka i pravilno ocijeniti svaki dati grid i dominantnu pojavu nekog nagiba ili ekspozicije
u njemu. Ovaj postupak je veoma detaljan i zahtjevan, ali je dosta tačan i daje realniju sliku o
povoljnosti reljefa sa svih aspekata. Individualna karta samoga nagiba ili ekspozicije nam ne
govori toliko o valorizaciji terena kao karta geoekološkog vrednovanja reljefa u kojoj su

14
sintezirani svi dati kriteriji, od nagiba do vertikalne raščlanjenosti. Kada su unesene ocjene za
svaki grid, one su na kraju zbrajane u sumarni stupac na temelju kojeg se daje konačna ocjena
vrijednosti reljefa.

Slika 11. Karta bonitetnih razreda reljefa Mjesne Zajednice Zastinje u Gradu Livnu (Izvor: GIS)

Sumarna karta „preklopljenih“ layera nagiba, ekspozicije, vertikalne raščlanjenosti i

hipsometrije nam daje najjasniju sliku o kakvom reljefu se radi. Kategorizacija je urađena
prema Mamut, M.: Geoekološko vrednovanje reljefa otoka Pašmana, Geoadria, 15/2, str. 241-
267., Zadar, 2010. Tu su predstavljeni bonitetni razredi od 0-9, gdje je 0 najnepovoljniji
razred, odnosno tu se radi o izrazito nepovoljnim terenima. Najpovoljniji je razred 9 i svi
tereni u ovom razredu smatraju se najvrijednijim terenima, koje bi trebalo očuvati sa aspekta
prostornog planiranja. To su tereni sa malim nagibom, eksponirani južno, zauzimaju
najpovoljnije hipsometrijke nivoe i najčešće su nizijski dijelovi reljefa.

15
 Tablica 1. Kategorije za geoekološko vrednovanje reljefa

( Izvor: Bognar 1990.)

U završnoj fazi geoekološkog vrednovanja reljefa potrebno je urediti interpolaciju na temelju

alata u ArcToolboxu. Svaka točka u kvadratu ima svoju vrijednost i pomoću tačaka u
kvadratima na temelju opcije „najbližeg susjedstva“, dobije se konačna karta geoekološkog
vrednovanja reljefa. Za područje Zastinja u Gradu Livno dobijena je sljedeća karta:

Slika 12. Interpolirana karta geoekološkog vrednovanja reljefa (Izvor:GIS)

Najpogodniji teren sa aspekta geoekološkog vrednovanja reljefa je jugozapadni dio Zastinja,

na području Livanjskog polja i perifernih dijelova Livanjskog polja gdje je teren veoma
vrijedan do najvrjedniji na analiziranom području. Područje Sturbe i Žabljaka većinom se

16
nalazi na pretežno vrijednim do relativno manje vrijednim terenima na potezu sjeverozapad-
jugoistok u podnožju Bašajkovca i visoravni Krug. Od jugozapada prema sjeveroistoku
pogodnost i vrijednost reljefa opada. Područje visoravni Krug koje zahvata centralni i najveći
dio istraživanog područja ima pretežno manje vrijedan teren do relativno nepogodan teren.
Krajnji sjeveroistočni dio na području planine Cincar i obronaka Cincara ima pretežno
nepovoljan teren.

17
 Graf 1. Histogram geoekološkog vrednovanja za područje Zastinja (Livno), (Izvor: GIS)

Ako analiziramo reljef kao faktor u prostornom planiranju, onda možemo reći na temelju
histograma i interpolirane karte, da područje Zastinja ima relativno povoljne do povoljne
uslove za razvoj različitih ljudskih djelatnosti. Povoljan i izuzetno povoljan reljef nalazi se na
jugozapadu i zahvata ukupno oko 12% površine Zastinja. Taj dio terena treba prostornim
mjerama i aktivnostima dobro očuvati i zaštititi od divlje i stihijske gradnje. Sa druge strane
najzastupljeniji reljef je pretežno vrijedan do manje vrijedan, on zahvata oko 64 % površine
terena Zastinja što u neku ruku ograničava planske aktivnosti i zahtjeva detaljnu analizu po
pitanju iskorištavanja istih.

18
ZAKLJUČAK

Iz analize karata i priloženih podataka možemo zaključiti da je geoekološko vrednovanje

reljefa jedan od najboljih pokazatelja iskoristivosti i vrijednosti nekog terena. Jasno se vidi da
pokazatelji i karte nagiba, ekspozicije, vertikalne raščlanjenosti i hipsometrije, individualno
ne pokazuju mnogo. Zbog toga je veoma bitna ova metoda geoekološkog vrednovanja reljefa.
Tek preklapanje svih layera, odnosno slojeva, može dati jasnu predodžbu vrijednosti nekog
prostora.

Najvrjednija područja na području Zastinja se nalaze na jugoistočnom dijelu ove mjesne

zajednice i zahvataju područje Livanjskog polja. Daljnjom analizom se može zaključiti da se
udaljavanjem od Livanjskog polja mijenja vrijednost reljefa pa on postepeno prelazi iz
najvrjednijeg u pretežno vrijedni reljef i relativno vrijedan reljef. Pretežno manje vrijedni
tereni nalaze se na području visoravni Krug, dok se na području planine Cincar nalaze
pretežno nepogodni tereni.

Sa prostorno planerskog aspekta može se zaključiti da se divlja gradnja mora okončati na

izuzetno vrijednim terenima sa aspekta geoekološkog vrednovanja reljefa. Taj prostor mora
biti manje opterećen i to se treba ograničiti prostornim planom i tako spriječiti antopopresing
na to područje. Ovi dijelovi su također najbolji za razvoj industrije jer imaju nagib manji od 3
stepena i bez ekspozicije su. Područje visoravni Krug se može iskoristiti za neke oblike
planinskog turizma ili sportsko rekreacionog turizma kao i područje planine Cincar. Sa druge
strane ova područja su nepogodna za gradnju industrijskih postrojenja i saobraćajnica, a ne
preporučuju se ni za izgradnju bilo kakvih stambenih objekata.

19